Professional Documents
Culture Documents
Zadatak 1.
DRENAŽNA CIJEV
(3D prikaz nije potrebno crtati. Slika je stavljena kako biste imali uvid u razmatranu situaciju.)
POTPORNI ZID
cos2 (ϕ−α)
Napomena →
cos2 α⋅cos(α+δ)
kA = 2 1. Obzirom da postoji trenje između zida i tla,
sin(ϕ+δ)⋅sin(ϕ−ϖ)
[1+√ ] te nagib terena, tada koristimo izraz za
cos(α+δ)⋅cos(α−ϖ)
koeficijent aktivnog tlaka u Coulomb-ovim
uvjetima
cos2 (33−8,5) 2. Vrijednost koeficijenta aktivnog tlaka mora
cos2 (8,5)⋅cos(8,5+22) uvijek biti manja od 1.0. Ukoliko je dobivena
kA = 2 vrijednost KA veća od 1.0 pogriješili ste u
sin(33+22)⋅sin(33−10)
[1 + √cos(8,5+22)⋅cos(8,5−10)] izračunu.
0,98
kA =
2,59
k A = 0,38
2 ⋅ c ⋅ √k A 2 ⋅ 3 ⋅ √0,38
zc = = = 1,08 m → dubina do koje se može vertik. kopati bez zaštite
γʹ ⋅ k A (19 − 10) ⋅ 0,38
1
r1 = 3 visine dijagrama σ,A
1
r2 = 3 visine dijagrama u
P1 ⋅ r1 + P2 ⋅ r2 + P3 ⋅ r3 + P4 ⋅ r4
rG = =
PUK
rG = 1,55 m
Provjera stabilnosti zida na klizanje provodi se proračunom faktora sigurnosti unoseći parametre
tla onog sloja po kojem se klizanje i očekuje. U ovom primjerku klizanje se odvija po drugom sloju
(sloj gdje se nalazi temelj zida), odnosno zaglinjenom šljunku.
Prilikom unosa odgovarajućih vrijednosti za kut trenja između konstrukcije i tla vrijedi
jednakonst:
δ = k ∙ φ2
gdje je,
k = 2/3 – za temelje izvedene montažno, prefabricirane elemente (engl. pre-cast)
k = 1 – za temelje izvedene monolitno, betoniranjem na licu mjesta (engl. cast-in-place)
U ovom primjeru potporni zid izvodi se na licu mjesta, stoga vrijednost za k iznosi;
k = 1,0
𝐅𝐬 = 𝟐, 𝟐 > 𝟐, 𝟎 ZADOVOLJAVA
Uvrštava se kohezija
temeljnog sloja po kojemu
kliže zid. Ako nema
kohezije uvrsti se c=0
𝐅𝐬 = 𝟑, 𝟑 ≥ 𝟐 ⇒ ZADOVOLJAVA
Prema EC7
za parametre tla potrebno je
primijeniti proračunske (design)
vrijednosti, a to znači primjenu
Određivanje koeficijenta aktivnog tlaka ( kA) parcijalnih koeficijenata iz PP3
GEO:
cos2 (𝜑𝑑 −α)
cos2 α⋅cos(α+δ) tan φ 𝑡𝑎𝑛33
kA = 2 tan φd = =
sin(𝜑 +δ)⋅sin(𝜑 −ϖ)
𝑑 𝑑
1,25 1,25
[1 + √ cos(α+δ)⋅cos(α−ϖ) ]
φd = 27,45∘
cos2 (27,45−8,5)
cos2 (8,5)⋅cos(8,5+22)
kA = 2 𝐶 3
sin(27,45+22)⋅sin(27,45−10) cd = 1,25 = 1,25 = 2,4 𝑘𝑃𝑎
[1 + √ ]
cos(8,5+22)⋅cos(8,5−10)
cd = 2,4 kPa
k A = 0,46
2 ⋅ c ⋅ √k A 2 ⋅ 2,4 ⋅ √0,46
zc = = = 0,79 m → dubina do koje se može vertik. kopati bez zaštite
γʹ ⋅ k A (19 − 10) ⋅ 0,46
σA+u(0) = σA ′ + u = 0 kPa
σA+u(0,79) = σA ′ + u = 0 + 7,90 = 7,90 kPa
σA+u(3,4) = σA ′ + u = 10,82 + 34,0 = 44,82 kPa
1
r1 = 3 visine dijagrama σ,A
1
r2 = 3 visine dijagrama u
P1 ⋅ r1 + P2 ⋅ r2 + P3 ⋅ r3 + P4 ⋅ r4
rG = =
PUK
2,2 ⋅ 1,1 + 1,08 ⋅ 1,4 + 1,2 ⋅ 1,95 + 0,85 ⋅ 2,37
rG =
5,33
rG = 1,55 m
Za proračun stabilnosti na klizanje i nosivost tla koristimo granično stanje nosivosti: GEO
- Za proračunski pristup 3: (A1d ili A2e) + M2 + R3
d - za sile od konstrukcije
e - za geotehničke sile
___________________________________________________________________________________________________________
1
∑ E𝑈𝐻 ∙ γG,sup ≤ (γG,inf ∙ G + γG,inf ∙ ∑ E𝑈𝑉 ) ∙ tan δ ∙
γR,h
Prilikom unosa odgovarajućih vrijednosti za kut trenja između konstrukcije i tla vrijedi
jednakonst:
δ = k ∙ φ2d ,
gdje je,
k = 2/3 – za temelje izvedene montažno, prefabricirane elemente (engl. pre-cast)
k = 1 – za temelje izvedene monolitno, betoniranjem na licu mjesta (engl. cast-in-place)
Općenito se zahtjeva da je Ed Rd
1
∑ EUH ∙ γG,sup ≤ (γG,inf ∙ G + γG,inf ∙ ∑ EUV ) ∙ tan δ ∙
γR,h
1
69,93 ∙ 𝟏, 𝟎 ≤ (𝟏, 𝟎 ∙ 127,92 + 𝟏, 𝟎 ∙ 16,80) ∙ tan 37,69° ∙
1,0
Ed
Stupanj iskorištenosti: = Rd ∙ 100%
69,93
Stupanj iskorištenosti: = 111,81 ∙ 100%
Provjera stabilnosti na prevrtanje ili rotaciju obuhvaća dva granična stanja nosivosti;
EQU – gubitak ravnoteže konstrukcije/ rotacija konstrukcije pri kojemu se konstrukcija i tlo
promatraju kao apsolutno krute konstrukcije bez deformacija, pretpostavka nestišljive podloge.
GEO – slom ili deformacija tla, u kojem razmatramo rotaciju konstrukcije uz pojavu deformacija
ili sloma tla ispod stope temelja usljed rotacije.
___________________________________________________________________________________________________________
Općenito se zahtjeva da je Ed Rd
Proračun se provodi prema izrazu;
1
∑ EUH ∙ r𝐸𝑈𝐻 ∙ γG,dst ≤ G ∙ r𝐺 ∙ γG,stb + EUV ∙ rE𝑈𝑉 ∙ γG,stb ∙ ( 𝐄𝐐𝐔)
γR
1
69,93 ∙ 1,08 ∙ 𝟏, 𝟏 ≤ 127,92 ∙ 1,55 ∙ 𝟎, 𝟗 + 16,80 ∙ 2,36 ∙ 𝟎, 𝟗 ∙
1,0
1
∑ EUH ∙ r𝐸𝑈𝐻 ∙ γG,dst ≤ G ∙ rG ∙ γG,stb + EUV∙ ∙ rE𝑈𝑉 ∙ γG,stb ∙ (𝐆𝐄𝐎)
γR
1
69,93 ∙ 1,08 ∙ 𝟏, 𝟎 ≤ 127,92 ∙ 1,55 ∙ 𝟏, 𝟎 + 16,80 ∙ 2,36 ∙ 𝟏, 𝟎 ∙
1,0
ΣM1 = 0
N ⋅ rN − G ⋅ rG − EUV ⋅ r𝐸𝑈𝑉 + EUH ⋅ r𝐸𝑈𝐻 = 0
144,72 ⋅ rN − 127,92 ⋅ 1,55 − 16,80 ⋅ 2,36 + 69,93 ⋅ 1,08 = 0
144,72 ⋅ rN = 162,40
rN = 1,12 m
𝐿 2,2
𝑒= − 𝑟𝑁 = − 1,12 = −0,02 𝑚
2 2
𝑀 = 𝑁 ⋅ 𝑒 = 144,72 ⋅ 0,02 = 2,89𝑘𝑁 𝑚
𝑎 ⋅ 𝐿2 1 ⋅ 2, 22
𝑊= = = 0,81 𝑚3
6 6
N M 144,72 2,89
σ1,2 = ± = ± = 65,78 ± 3,57kPa
A W 1 ⋅ 2,2 0,81
σ1 = 69,35 kPa
σ2 = 62,21 kPa
Napomena !!!
Pripazite na crtanje dijagrama
normalnih naprezanja (σ1,2.)
treba biti u razmjeri jer
sila N se nalazi u težištu
dijagrama.
Površina dijagrama = sila N
σA+u(0) = σA ′ + u = 0 kPa
σA+u(0,79) = σA ′ + u = 0 + 7,9 = 7,90 kPa
σA+u(2,4) = σA ′ + u = 6,68 + 24,0 = 30,68 kPa
0,9 ⋅ 2,4
P1 = = 1,08 m2
2
P2 = 0,65 ⋅ 2,4 = 1,56 m2
0,35 ⋅ 2,4
P3 = = 0,42 m2
2
PUK = 3,06 m2
G = P ⋅ γB = 3,06 ⋅ 24 = 73,44kN/m′
ΣM2 = 0
N ⋅ rN − G ⋅ rG − EUV ⋅ r𝐸𝐴𝑉 + EUH ⋅ r𝐸𝑈𝐻 = 0
81,42 ⋅ rN − 73,44 ⋅ 1,07 − 7,98 ⋅ 1,66 + 33,23 ⋅ 0,76 = 0
81,42 ⋅ rN = 66,57
rN = 0,82 m
L 1,55
e= − rN = − 0,82 = −0,05 m
2 2
M = N ⋅ e = 81,42 ⋅ 0,05 = 4,07 kNm
a ⋅ L2 1 ⋅ 1,552
W= = = 0,40 m3
6 6
N M 81,42 4,07
σ1,2 = ± = ± = 52,53 ± 10,18 kPa
A W 1 ⋅ 1,55 0,40
σ1 = 62,71kPa
σ2 = 42,35kPa
σ𝐴+𝑢(0) = σA ′ + u = 0 kPa
σA+u(0,79) = σA ′ + u = 0 + 7,9 = 7,90 kPa
σA+u(1,6) = σA ′ + u = 3,37 + 16,0 = 19,37 kPa
0,6 ⋅ 1,6
P1 = = 0,48 m2
2
P2 = 0,76 ⋅ 1,6 = 1,22 m2
0,24 ⋅ 1,6
P3 = = 0,19 m2
2
PUK = 1,89 m2
ΣM3 = 0
N ⋅ rN − G ⋅ rG − EUV ⋅ r𝐸𝑈𝑉 + EUH ⋅ r𝐸𝑈𝐻 = 0
48,67 ⋅ rN − 45,36 ⋅ 0,88 − 3,31 ⋅ 1,44 + 13,77 ⋅ 0,51 = 0
48,46 ⋅ rN = 38,11
rN = 0,79m
L 1,36
e= − rN = − 0,79 = −0,11 m
2 2
M = N ⋅ e = 48,67 ⋅ 0,11 = 5,35 kNm
a ⋅ L2 1 ⋅ 1,362
W= = = 0,31 m3
6 6
N M 48,67 5,35
σ1,2 = ± = ± = 35,79 ± 17,26 kPa
A W 1 ⋅ 1,36 0,31
σ1 = 53,05 kPa
σ2 = 18,53 kPa
σA+u(0) = σA ′ + u = 0 kPa
σA+u(0,80) = σA ′ + u = 0 + 8 = 8,0 kPa
8,0 ⋅ 0,8
EU = 0 + = 3,2 kN
2
EUV = EU ⋅ sin(δ − α) = 3,2 ⋅ sin(22 − 8,5) = 0,75 kN
1 1
r𝐸𝑈𝐻 = ⋅ H = ⋅ 0,8 = 0,27 m
3 3
r𝐸𝑈𝑉 = L + r𝐸𝑈𝐻 ⋅ tg( α ) = 1,18 + 0,27 ⋅ tan(8,5) = 1,22 m
0,3 ⋅ 0,8
P1 = = 0,12 m2
2
P2 = 0,88 ⋅ 0,80 = 0,70 m2
0,12 ⋅ 0,8
P3 = = 0,05 m2
2
PUK = 0,87 m2
ΣM4 = 0
N ⋅ rN − G ⋅ r𝐺 − EUV ⋅ r𝐸𝑈𝑉 + EUH ⋅ r𝐸𝑈𝐻 = 0
21,63 ⋅ rN − 20,88 ⋅ 0,70 − 0,75 ⋅ 1,22 + 3,11 ⋅ 0,27 = 0
21,63 ⋅ rN = 14,70
rN = 0,68 m
L 1,18
e= − rN = − 0,68 = −0,09 m
2 2
M = N ⋅ e = 21,63 ⋅ 0,09 = 1,95 kNm
a ⋅ L2 1 ⋅ 1,182
W= = = 0,23 m3
6 6
N M 20,63 1,95
σ1,2 = ± = ± = 17,48 ± 8,48 kPa
A W 1 ⋅ 1,18 0,23
σ1 = 25,96Pa
σ2 = 9,0 kPa
U ovom slučaju imamo drenirane uvjete, znači da voda protiče od vrha zida do drenaže u stacionarnim
uvjetima (koliko kiše padne u istom trenutku toliko vode oteče kroz drenažu). U tom slučaju hidraulički
gradijent iznosi h / l= 1,0. za slučaj kada je hidraulički gradijent iznosi 1,0, tada pritisak pornog
tlaka (u) na poleđini potpornog zida jednak je 0 kPa.
Ukoliko nemamo pritisak vode (u=0), tada su nam efektivna naprezanja jednaka totalnim ! (pa se
proračun radi kao da je zasip iza zida „suh“)
3
cd = = 2,4 kPa
1,25
2 ⋅ c ⋅ √k A 2 ⋅ 2,4 ⋅ √0,46
zc = = = 0,37 m → dubina do koje se može vertik. kopati bez zaštite
γ ⋅ kA 19 ⋅ 0,46
σA+u(0) = σA ′ + u = 0 kPa
σA+u(0,37) = σA ′ + u = 0 + 0 = 0 kPa
σA+u(3,4) = σ′A + u = 26,46 + 0 = 26,46 kPa
1
r𝐸𝑈𝐻 = ⋅ (3,4 − 0,37) = 1,01 m
3
r𝐸𝑈𝑉 = L + r𝐸𝑈𝐻 ⋅ tan(α ) = 2,2 + 1,01 ⋅ tan(8,5) = 2,35 m
G = P ⋅ γB = 5,33 ⋅ 24 = 127,92kN/m′
P1 ⋅ r1 + P2 ⋅ r2 + P3 ⋅ r3 + P4 ⋅ r4
rG = =
PUK
2,20 ⋅ 1,10 + 1,08 ⋅ 1,40 + 1,20 ⋅ 1,95 + 0,85 ⋅ 2,37
rG =
5,33
r𝐺 = 1,55m
Za proračun stabilnosti na klizanje i nosivost tla koristimo granično stanje nosivosti: GEO
- Za proračunski pristup 3: (A1d ili A2e) + M2 + R3
d - za sile od konstrukcije
e - za geotehničke sile
Prilikom unosa odgovarajućih vrijednosti za kut trenja između konstrukcije i tla vrijedi
jednakonst:
δ = k ∙ φ2d ,
gdje je,
k = 2/3 – za temelje izvedene montažno, prefabricirane elemente (engl. pre-cast)
k = 1 – za temelje izvedene monolitno, betoniranjem na licu mjesta (engl. cast-in-place)
tan φ tan44°
φ2d = arc tg ( ) = arc tg ( ) = 37,69°
1,25 1,25
1
∑ EUH ∙ γG,sup ≤ (γG,inf ∙ G + γG,inf ∙ ∑ EUV ) ∙ tan δ ∙
γR,h
1
38,97 ∙ 𝟏, 𝟎 ≤ (𝟏, 𝟎 ∙ 127,92 + 𝟏, 𝟎 ∙ 9,36) ∙ tan 37,69° ∙
1,0
Ed
Stupanj iskorištenosti: = Rd ∙ 100%
38,97
Stupanj iskorištenosti: = 106,06 ∙ 100%
Provjera stabilnosti na prevrtanje ili rotaciju obuhvaća dva granična stanja nosivosti;
EQU – gubitak ravnoteže konstrukcije/ rotacija konstrukcije pri kojemu se konstrukcija i tlo
promatraju kao apsolutno krute konstrukcije bez deformacija, pretpostavka nestišljive podloge.
GEO – slom ili deformacija tla, u kojem razmatramo rotaciju konstrukcije uz pojavu deformacija
ili sloma tla ispod stope temelja usljed rotacije.
___________________________________________________________________________________________________________
1
∑ EUH ∙ r𝐸𝑈𝐻 ∙ γG,dst ≤ G ∙ rG ∙ γG,stb + E𝑈𝑉 ∙ r𝐸𝑈𝑉 ∙ γG,stb ∙ ( 𝐄𝐐𝐔)
γR
1
38,97 ∙ 1,01 ∙ 𝟏, 𝟏 ≤ 127,92 ∙ 1,55 ∙ 𝟎, 𝟗 + 9,36 ∙ 2,35 ∙ 𝟎, 𝟗 ∙
1,0
1
∑ EUH ∙ r𝐸𝐴𝐻 ∙ γG,dst ≤ G ∙ rG ∙ γG,stb + EUV∙ ∙ r𝐸𝑈𝑉 ∙ γG,stb ∙ (𝐆𝐄𝐎)
γR
1
38,97 ∙ 1,01 ∙ 𝟏, 𝟎 ≤ 127,92 ∙ 1,55 ∙ 𝟏, 𝟎 + 9,36 ∙ 2,35 ∙ 𝟏, 𝟎 ∙
1,0
ΣM1 = 0
N ⋅ rN − G ⋅ rG − EUV ⋅ r𝐸𝑈𝑉 + EUH ⋅ r𝐸𝑈𝐻 = 0
137,28 ⋅ rN − 127,92 ⋅ 1,55 − 9,36 ⋅ 2,35 + 38,97 ⋅ 1,01 = 0
137,28 ⋅ rN = 180,91
rN = 1,32 m
L 2,2
e= − rN = − 1,32 = −0,22 m
2 2
M = N ⋅ e = 137,28 ⋅ 0,22 = 30,20 kNm
a ⋅ L2 1 ⋅ 2, 22
W= = = 0,81 m3 ,
6 6
N M 137,28 30,20
σ1,2 = ± = ± = 62,4 ± 37,28 kPa
A W 1 ⋅ 2,2 0,81
σ1 = 99,68 kPa
σ2 = 25,12 kPa
Napomena !!!
Pripazite na crtanje dijagrama
normalnih naprezanja (σ1,2.)
treba biti u razmjeri jer
sila N se nalazi u težištu
dijagrama.
Površina dijagrama = sila N
σA+u(0) = σA ′ + u = 0 kPa
σA+u(0,37) = σA ′ + u = 0 + 0 = 0 kPa
σA+u(2,4) = σ′A + u = 17,72 + 0 = 17,72 kPa
1
r𝐸𝑈𝐻 = ⋅ (2,4 − 0,37) = 0,68 m
3
r𝐸𝑈𝑉 = L + r𝐸𝑈𝐻 ⋅ tan(α) = 1,55 + 0,68 ⋅ tan(8,5) = 1,65 m
0,9 ⋅ 2,4
P1 = = 1,08 m2
2
P2 = 0,65 ⋅ 2,4 = 1,56 m2
0,35 ⋅ 2,4
P3 = = 0,42 m2
2
PUK = 3,06m2
ΣM2 = 0
N ⋅ rN − G ⋅ rG − EUV ⋅ r𝐸𝑈𝑉 + EUH ⋅ r𝐸𝑈𝐻 = 0
77,64 ⋅ rN − 73,44 ⋅ 1,07 − 4,20 ⋅ 1,65 + 17,49 ⋅ 0,68 = 0
77,64 ⋅ rN = 73,61
rN = 0,95m
L 1,55
e= − rN = − 0,95 = −0,18 m
2 2
M = N ⋅ e = 77,64 ⋅ 0,18 = 13,98 kNm
a ⋅ L2 1 ⋅ 1,552
W= = = 0,40 m3
6 6
N M 77,64 13,98
σ1,2 = ± = ± = 50,09 ± 34,95 kPa
A W 1 ⋅ 1,55 0,40
σ1 = 85,40 kPa
σ2 = 15,09 kPa
σA+u(0) = σA ′ + u = 0 kPa
σA+u(0,37) = σA ′ + u = 0 + 0 = 0 kPa
σA+u(1,6) = σ′A + u = 10,73 + 0 = 10,73 kPa
1
r𝐸𝑈𝐻 = ⋅ (1,6 − 0,37) = 0,41 m
3
r𝐸𝑈𝑉 = L + r𝐸𝑈𝐻 ⋅ tan(α ) = 1,36 + 0,41 ⋅ tan(8,5) = 1,42 m
0,6 ⋅ 1,6
P1 = = 0,48 m2
2
P2 = 0,76 ⋅ 1,6 = 1,22 m2
0,24 ⋅ 1,6
P3 = = 0,19 m2
2
PUK = 1,89 m2
ΣM3 = 0
N ⋅ rN − G ⋅ r𝐺 − EUV ⋅ r𝐸𝑈𝑉 + EUH ⋅ r𝐸𝑈𝐻 = 0
46,90 ⋅ rN − 45,36 ⋅ 0,89 − 1,54 ⋅ 1,42 + 6,41 ⋅ 0,41 = 0
46,90 ⋅ rN = 39,93
rN = 0,85 m
L 1,36
e= − rN = − 0,85 = −0,17 m
2 2
M = N ⋅ e = 46,90 ⋅ 0,17 = 7,97 kNm
a ⋅ L2 1 ⋅ 1,362
W= = = 0,31 m3
6 6
N M 46,90 7,97
σ1,2 = ± = ± = 34,49 ± 25,71 kPa
A W 1 ⋅ 1,36 0,31
σ1 = 60,20 kPa
σ2 = 8,78 kPa
σA+u(0) = σA ′ + u = 0 kPa
σA+u(0,37) = σA ′ + u = 0 + 0 = 0 kPa
σA+u(0,8) = σ′A + u = 3,74 + 0 = 3,74 kPa
1
r𝐸𝑈𝐻 = ⋅ (0,80 − 0,37) = 0,14 m
3
r𝐸𝑈𝑉 = L + r𝐸𝑈𝐻 ⋅ tan( α ) = 1,18 + 0,19 ⋅ tan(8,5) = 1,21m
0,3 ⋅ 0,8
P1 = = 0,12 m2
2
P2 = 0,88 ⋅ 0,80 = 0,70 m2
0,12 ⋅ 0,80
P3 = = 0,05 m2
2
PUK = 0,87 m2
ΣM4 = 0
N ⋅ rN − G ⋅ r𝐺 − EUV ⋅ r𝐸𝑈𝑉 + EUH ⋅ r𝐸𝑈𝐻 = 0
21,07 ⋅ rN − 20,88 ⋅ 0,70 − 0,19 ⋅ 1,21 + 0,78 ⋅ 0,14 = 0
21,07 ⋅ rN = 14,74
rN = 0,70 m
L 1,18
e= − rN = − 0,70 = −0,11 m
2 2
M = N ⋅ e = 21,07 ⋅ 0,11 = 2,32 kNm
a ⋅ L2 1 ⋅ 1,182
W= = = 0,23 m3
6 6
N M 21,07 2,32
σ1,2 = ± = ± = 17,86 ± 10,09 kPa
A W 1 ⋅ 1,18 0,23
σ1 = 27,95 kPa
σ2 = 7,77 kPa