Virtualni muzej

- virtualni muzej služi kao podrška i nadgradnja u provođenju muzeoloških funkcija

zaštite, istraživanja i komunikacije

- tipologija digitalnih baštinskih proizvoda prema Maja Šojat-Bikić:

- galerijski digitalni proizvodi (na izložbi)
- referentni digitalni proizvodi (na prenosivom mediju)
- online proizvodi (online zbirke, virtualne izložbe)

- specifikacija digitalnog baštinskog proizvoda:

- koncept
- svrha i ciljevi
- korisnici
- tema
- žanr
- sadržaj
- organizacija sadržaja
- funkcije proizvoda
- jezik
- način isporuke
- tehnički zahtjevi
- projektni tim
- model financiranja
- specifičnosti proizvoda
- marketinške aktivnosti
- metode vrednovanja proizvoda
- održavanje

- tri tipa vrednovanja interaktivnih multimedijskih sadržaja u muzejima:

- pristupno – prije razvoja
- formativno – tijekom razvoja
- sumativno – smjernice za daljnji razvoj

- kategorizacija korisničkih skupina:

- područje interesa
- dobna skupina
- funkcija i profesija
- način korištenja sadržaja (istraživanje, obrazovanje, etc.)

- kriteriji vrednovanja digitalnih baštinskih proizvoda:

- vrijednost sadržaja
- obuhvat sadržaja
- emotivna vrijednost
- dodana vrijednost
- lakoća korištenja
- oblikovanje
- uporabljivost
 - pristupačnost
- kvaliteta tehničke realizacije

- pristupačnost (engl. accessibility) digitalnog proizvoda podrazumijeva prikladan

prikaz sadržaja, njegovu razumljivost i jednostavnost za korištenje

- četiri sastavnice odnosa muzeja i korisnika informacija

- kategorije korisnika
- tipovi informacija
- različita korištenja informacija
- različiti načini pružanja pristupa informacijama

- studija korisnika - znanstveno proučavanje načina korištenja informacija,

informacijskih potreba, informacijskih zahtjeva i očekivanja korisnika informacija u
odnosu na informacijsku službu

- metode istraživanja korisnika

- online upitnik
- offline upitnik na ciljnim skupinama
- neposredni individualni intervjui
- praćenje posjeta na poslužitelju

- modeli sudjelovanja korisnika u muzeju prema aktivnostima:

- označivanje
- povezivanje
- kategorizacija
- transkripcija
- navođenje sklonosti
- bilježenje osobnih priča
- kreativni doprinosi

- modeli suradnje korisnika s baštinskim institucijama

- sudionički projekti – kontrolirani od strane institucije
- suradnički projekti – aktivni partneri
- zajednički projekti – korisnici rade sa zaposlenicima
- udomljeni projekti – korisnici koriste prostor institucije

- suradnjom institucija i korisnika stvara se dodatna vrijednost za institucije dok

korisnici obogaćuju svoj kulturni identitet
1. Virtualni muzej prema Schweinbenzu?

Prema Schweinbenzu, virtualni muzej je logički uređena zbirka digitalnih predmeta.

Načinjena je u različitim medijima. Virtualni muzej nadrasta tradicionalne načine
komuniciranja i interakcije s posjetiteljima zbog svoje sposobnosti omogućavanja
spojivosti i različitih točaka pristupa. Pri tome ostaje otvoren za njhove potrebe i
interese posjetitelja.

2. Razlika izmedu virtualnog i cyber muzeja prema Šoli?

Virtualni muzej je internetska ekstenzija postojećeg muzeja dok cyber muzej postoji
samo kao elektronska verzija a predstavlja koherentnu, prepoznatljivu strukovnu
cjelinu, s jednakim općim ciljevima kao i stvarni muzej.

3. Što je multimedija?

Multimedija je medij koji kombinira više različitih oblika sadržaja u cilju djelotvornije
komunikacije informacija o nekoj temi ili konceptu.

4. Senzorni modaliteti?

1. vid (vizualni)
2. sluh (auditorni)
3. miris (olfaktivni)
4. okus (gustativni)
5. dodir ili opip (taktilni)
6. balans i ubrzanje
7. kinestezija („osjećaj“ za relativni položaj dijelova tijela)
8. bol

5. Nositelji multimedija?

- info – kiosci
- CD/DVD
- e-knjige
- internet (web stranice, online katalozi)
- mobilni uređaji

6. Stupnjevi razvoja multimedije?

1. koncept (ciljevi, korisnici)

2. određivanje sadržaja (katalog sadržaja)
3. strukturiranje sadržaja (struktura, navigacija, linkovi)
4. oblikovanje (uspostavljanje vizualnog identiteta i dizajn)
5. izrada (web dizajn, programiranje)

7. Uporabljivost?
 Uporabljivost je djelotvornost i zadovoljstvo kojim korisnici ostvaruju pojedine ciljeve
u nekoj okolini („user friendly“). Odnosi se na korisničko iskustvo (UX – user
experience)

8. Procjenjivanje uporabljivosti i cilj?

Uporabljivost se procjenjuje procesom direktne ili indirektne suradnje s korisnicima

kako bi se procijenilo koliko dobro korisnik može koristiti određeno sučelje. Cilj
ocjenjivanja uporabljivosti je otkriti potrebe i očekivanja korisnika kako bi mu se
uklonile zapreke, te olakšalo izvršavanje zadataka koje određeno sučelje nudi.

9. HCI

- Human Computer Interaction

- podrazumijeva istraživanje, planiranje i oblikovanje interakcija između ljudi
(korisnika) i računala, a bavi se sljedećim ključnim konceptima
1. Learnability – laka učivost
2. Efficiency - učinkovitost
3. Memorability - pamtljivost
4. Errors – greške sustava
5. Satisfaction – zadovoljstvo sa dizajnom

10. Vrste grafike i razlike?

- rasterska grafika
– temelji se na pikselima
- vektorska grafika
– koristi matematičke formule za crtanje linija i oblika
– možemo ju do beskonačnosti povećati bez da izgubi na kvaliteti
– lossless grafika

11. Rezolucija (razluživost) i čime se iskazuje?

- broj piksela koji može biti prikazan na zaslonu

- iskazuje se u dpi (dots per inch) ili ppi (pixels per inch)

12. Dubina boje i čime se iskazuje?

Dubina boje je broj mogućih vrijednosti (boja) koje svaki pixel može reprezentirati.

- iskazuje se u bitovima po pikselu (bit per pixel) = bpp

- dinamički raspon slike

13. HTML
 Hypertext Markup Language je jezik za označavanje koji služi za strukturiranje i
oblikovanje web stranica.

URL
Uniform Resource Locator je notacija za jednoznačno identificiranje resursa na
internetu.

HTTP
Hypertext Transfer Protocol je mrežni protokol za hipermedijske informacijske
sustave.

14. Značajke web 2.0

Web 1.0 često prezentira web stranice kao brošure i deplijane prenesene u digitalno
okruženje. U njemu su sadržaj i prezentacija strogo kontrolirani; institucija ili kustos stvaraju
autorizirani sadržaj i metapodatke. S druge strane, Web 2.0 je više platforma nego stranica.
U Web 2.0 korisnici su ujedno i stvaratelji sadržaja. Web 2.0 je skup internetskih stranica koji
korisniku omogućuju kreiranje, dijeljenje i slobodno korištenje sadržaja.

Museum 2.0 primjenjuje načela Web 2.0 u muzejskom okruženju. To uključuje sudjelovanje
korisnika u sabiranju, komentiranju, vrednovanju i stvaranju izložbi.

Semantički web je mreža podataka u kojoj računalo može pročitati većinu značenja.
Semantički web je komponenta Weba 3.0

15. CIDOC/CRM 

CRM je konceptualni referentni model koji određuje definicije i formalnu strukturu za

opisivanje koncepta korištenih u dokumentaciji o kulturnoj baštini.

16. Preporučena razlučivost pri digitalizaciji?

- za male formate (npr. 35mm dijapozitiv) koristi se minimalno 100 dpi

- za veće formate (npr. A4) koristi se minimalno 300 dpi

17. Vrijednost dubine boja?

- 1-bit = 2 boje
- 8-bit = 256 boja ili nijansi grayscale
- 24-bit = 16 milijuna boja – truecolor

- pri digitalizaciji, dubina boje slike mora biti minimalno

- 8-bitna dubina za crno-bijelo skeniranje
- 24-bitna dubina za skeniranje u boji

18. Koji je standardni format za master slike a koji za izvedene slike?

 - matrica / master-slika
- arhivska slika, služi za izvođenje ostalih potrebnih slika
- format TIFF - bez kompresije
- izvedena slika
- format JPEG - komprimiran, optimiziran

19. Podrazumijevana iskoristivost (percieved affordance)

- kvaliteta nekog objekta koja omogućuje da korisnik shvati kako bi ga mogao koristiti
- kombinacija onog što korisnik vidi i onog što zna
- npr. podcrtana riječ = link