HRISTOS

DOLAZI DA GA
JOVAN KRSTI
11

Mesija
Jevreji su vijekovima ~ekali na
dolazak Mesije - Spasiteqa koji
bi wih, Bo‘iji narod, izbavio
od neprijateqa. Ali Mesija je
bio i neko ko }e obnoviti ‘ivu
vezu Boga i Wegovog naroda i
uspostaviti Carstvo Bo‘ije.
Ipak, mnogi su tra‘ili novoga
cara koji }e vratiti slavu
narodu i carstvu.

Novo Carstvo
Bog je poslao Spasiteqa i Cara
ali ne da uspostavi zemaqsko
carstvo i vrati mu sjaj. Isus
Hristos je do{ao da nas spasi
od grijeha. Do{ao je da nas vrati
Bogu i novom ‘ivotu u Bogu,
‘ivotu koji je vje~an, kojem
nema kraja. Carstvo Bo‘ije je
za sve narode i nacije, za sve
qude koji vjeruju i ispovijedaju
vjeru u Isusa Hrista, Bo‘ijeg
jedinorodnog sina kao cara
i Gospoda svih nas. Carstvo
Bo‘ije }e biti carstvo qubavi,
mira, pravde i milosti.
Jovan kr{tava Hrista na rijeci Jordanu
Hristovo kr{tewe
I si|e na wega Duh Sveti u tjelesnom obliku kao golub i ~u se glas sa neba
govore}i: Ti si sin moj qubqeni, ti si po mojoj voqi.
Dok je Jovan Krstiteq propovijedao u pustiwi sve{tenici i narod su mu
stalno postavqali pitawa. Kada su ga pitali da li je Hristos, ili Ilija,
ili neko od proroka on bi im odgovarao da je on samo glasnik koji priprema
put za Gospoda.
A sutradan vidje Jovan Isusa gdje dolazi k wemu i re~e: Gle Jagwe Bo‘ije koje
uzima na se grijehe svijeta! Ovo je onaj za koga ja rekoh: Za mnom dolazi ~ovjek koji
preda mnom bi jer prije mene bje{e. I ja ga ne znadoh, ali da se javi Izraiqu zato
do|oh ja da kr{tavam vodom. . … Onaj na koga silazi Duh Sveti i ostaje na wemu
to je onaj koji kr{tava Duhom Svetim. I ja sam vidio i zasvjedo~io da je on Sin
Bo‘iji.

Prona|ite ove opise u va{oj Bibliji. Izaberite jedan (ili vi{e) opis i nacrtajte kakvo bi trebalo biti
Carstvo Nebesko.
Isaija 9,6b-7; Amos 5,14; Mihej 6,8; Psalmi 33,4-5; 82,1-3; 85,8-10; 89,14; 103,3-5; 1038 i 17; Matej 23,23;
Efescima 4,34

53
www.staracrkva.org
 SVETI JOVAN ZLATOUSTI (HRIZOSTOM)
Sveti Jovan Zlatousti je ro|en u Antiohiji 347.
godine u u~enoj paganskoj porodici. Imao je uslove
da se dobro {koluje ali kako je izu~avao pagansku
filosofiju shvatao je da je prazna i da daje malo znawa.
Tako se okrenuo hri{}anstvu. Krstio ga je patrijarh
antiohijski koji je uz Jovana krstio i wegove roditeqe.
Kada su roditeqi umrli Jovan se zamona{io i ‘ivio
strogim isposni~kim ‘ivotom. Napisao je kwigu O
sve{tenstvu koja je i danas duhovni vodi~ za crkveni
klir. Imao je vi|ewe apostola Jovana i Petra koji su
mu prorokovali da }e uspje{an biti u svom zvawu, da
}e postati slavan ali i da }e stradati.
Veliki propovjednik
Jovan je rukopolo‘en u ~in sve{tenika. Postao je poznat
po svojoj mudrosti, iskrenosti, daru govorni{tva ali i
strogom isposni{tvu. Posle nekoliko godina slu‘be
izabran je za patrijarha Konstantinopoqa. Slao je
misionare u daleke zemqe, brinuo se o siroma{nima,
napisao tekst bo‘anstvene liturgije i nadahwivao
mnogobrojne qude svojim divnim propovijedima. Postoji
zbirka wegovih propovijedi koje su postale toliko
omiqene da su Jovana nazvali Zlatoustim.
54
www.staracrkva.org
Nevoqe sa caricom
Sveti Jovan je osu|ivao grijeh i hrabro je govorio u
crkvi protiv onih qudi koji zloupotrebqavaju svoje
bogatstvo i mo}. Carica Evdoksija je bila bijesna
kada bi je Jovan kritikovao zbog veli~awa sopstvenih
spomenika na ulici. Ona je bila najqu}i neprijateq
Jovanov i ‘eqela je po svaku cijenu da ga uti{a.
Jednom dok je govorio o carici Evdoksiji rekao je: “
Opet Irodijana ple{e, ponovo bjesni, ponovo tra‘i
Jovanovu glavu!” On je mislio na drugog Jovana – Jovana
Krstiteqa (Pro~itajte Matej 4,1-12 [ta mislite
za{to se Sveti Jovan opomenuo ove pri~e? Na koji
na~in je wegovo iskustvo bilo sli~no iskustvu Jovana
Krstiteqa?)
Qudi su ga voqeli ali qubomorni i mo}ni
neprijateqi su ga mrzili i ‘eqeli da ga uklone.
Carica ga je slala u izgnanstvo dva puta, ali i tamo on
je pisao poslanice i propovijedi kojima je nadahwivao
narod vjerom i samopouzdawem.
I na kraju, godine izgnanstva i iscrpquju}ih
putovawa, te te{ko}a samog izgnanstva postali su mu~ni
za Svetog Jovana. Umro je u Jermeniji 407. godine.
Wegove zadwe rije~i su bile: “ Blagodarim ti Gospode
za sve.” Praznik Svetog Jovana slavimo u crkvi 26/13
novembra.
Ko je ovaj Jovan?
Postoje tri imena kojima Crkva prepoznaje Jovana
Krstiteqa. Postoji jedno ime koje je narod ‘elio da
mu da ali on je to odbio. Pored ~etiri imena ispod
ovoga teksta stavite zvjezdicu pored imena koje Crkva
daje Jovanu. Zatim zaokru‘ite rije~ koja preostaje i
objasnite za{to je Jovan odbio da prihvati to ime.
( Pri~a u ovoj lekciji da}e vam informaciju koju
trebate).
1. Prete~a 3. Mesija
2. Krstiteq 4. Prorok
_______________________
_______________________
_______________________
 HRISTOS DOLAZI DA SE KRSTI
Jovan Krstiteq je susretao razli~ite qude dok je
propovijedao i kr{tavao na rijeci Jordanu. Nisu svi bili
zadovoqni onim {to je govorio. Me|u mnogima koji su
do{li Jovanu bili su fariseji kao i sadukeji. Sadukeji su
bili mo}ni sve{tenici aristokratskog porijekla koji su
vjerovali samo u pisani Mojsijev zakon ali ne i u predawe
koje su prihvatili fariseji. Jovan je i jedne i druge jasno
upozoravao da za put u Carstvo Nebesko nije dovoqno samo
se dr‘ati starozavjetnog Zakona. Bog na prvom mjestu ‘eli
qubav, da volimo jedni druge kao {to On voli nas. Samo
iskrenim pokajawem, govorio je Jovan, mo‘emo se nadati
vje~noj zajednici sa Bogom.
Pokajte se jer se pribli‘i Carstvo Nebesko!
Svima koji su dolazili Jovan je poru~ivao: “Pokajte
se jer se pribli`i Carstvo Nebesko!”
Neki qudi su ‘eqeli da znaju {ta to podrazumijeva,
{ta treba da rade. Jovan im je govorio: “ Koji ima dvije
haqine neka dade onome koji nema; i koji ima hrane neka
~ini isto tako.”Carinicima re~e: “Ne ~inite ni{ta
vi{e nego {to vam je nare|eno.” A vojnicima poru~i:
“Nikoga da ne zlostavqate, niti koga da napadate, i
budite zadovoqni svojom platom.”
Qudi su postavqali razna pitawa Jovanu. Neki su
vjerovali da }e se prorok Ilija vratiti i da }e tada
biti kraj svijeta. Pitali su ga da nije mo‘da on Ilija.
( Pro~itajte 2 Car 1,8 da saznate za{to su mislili
tako.)
Drugi su pak mislili da bi Jovan mogao biti
obe}ani Mesija. Wima je Jovan odgovarao: “ Ja vas
kr{tavam vodom; ali ide za mnom ja~i od mene, kome
ja nisam dostojan odrije{iti remena na obu}i wegovoj:
On }e vas krstiti Duhom Svetim i ogwem. U wegovoj
ruci je lopata, i o~isti}e gumno svoje, i skupi}e
p{enicu u `itnicu svoju, a pqevu }e sa`e}i ogwem
neugasivim.”
55
www.staracrkva.org
Hristos je kr{ten
Tih dana Hristos je krenuo iz svog doma u Nazaretu
u Galileji i do{ao je u oblast gdje je Jovan boravio.
Hristos je upitao Jovana da u~ini ne{to posebno. Rekao
mu je: “ Krsti me, Jovane.”
Jovan je bio iznena|en: “Ti treba mene da krsti{ a
ti dolazi{ meni,” rekao je.
Hristos mu je odgovorio: “ Ostavi sada, jer tako nam
treba ispuniti svaku pravdu.” I Jovan krsti Hrista
u rijeci Jordanu.
I krstiv{i se Isus iza|e odmah iz vode; i gle,
otvori{e mu se nebesa, i vidje Duha Bo‘ijega gdje
silazi kao golub i dolazi na wega. I gle glas sa nebesa
koji govori: Ovo je Sin moj qubqeni koji je po mojoj
voqi.”
Jovana nazivamo Jovan Krstiteq u na{em crkvenom
predawu jer je imao ~ast da krsti na{ega Gospoda.
Ali nazivamo ga i Prete~om jer je pripremio qude za
dolazak Isusa Hrista. Za Hrista je Jovan “ vi{e od
proroka” za kojeg ka`e - me|u onima koji su ro|eni od
`ene nema ve}eg od Jovana.
VR[ALICA
Posle ‘etve ‘ito se doveze i istovari
tako da volovi preko ‘ita mogu vu}i
zapre‘na kola. Kolima neko upravqa.
Zrna `ita se pod teretom zapre`nih kola
izdvajaju od pqeve i stabqike. Zatim
`eteoci, koriste}i velike vr{alice,
bacaju ‘ito na blagi povjetarac koji
odnosi pqevu jer je lak{a a zrna padaju
pa se posle sakupqaju.
Ko je kao pqeva koja }e biti spaqena a
ko je zrno koje }e se sakupiti?
 KRSTITI SE U HRISTA!
Svaki ~lan Crkve je kr{ten u ime
Oca i Sina i Duha Svetoga. Ukratko,
ovdje su nabrojane osnovne radwe
prilikom kr{tewa:

1. Sve{tenik pola‘e ruke na

na{u glavu i priziva nas Bogu.
Tada mi ( ili na{i kumovi ako smo
djeca) prilazimo slobodno Bogu u
novi ‘ivot u Hristu.

2. Posle nekoliko molitvi

egzorcizma (istjerivawa) |avola,
ispovijedamo da se odri~emo Satane
i svih djela wegovih.

3. Tada smo spremni da primimo

Hrista u svoj ‘ivot. Izgovaramo
Simvol vjere – Vjerovawe kojim
potvr|ujemo kako ispovijedamo
vjeru.

4. Po s l e pomazawa uqem,
potapamo se u vodu. U ovome dijelu
mi umiremo u svom gre{nom ‘ivotu
i ra|amo se u novom ‘ivotu u Isusu
Hristu.

5. Sve{tenik nas pomazuje

svetim mirom, stavqaju}i pe~at
dara Duha Svetoga na sve dijelove
na{eg tijela: glavu, o~i, u{i, nos,
grudi, ruke i stopala.

6. I na kraju, dok nas vode

oko krstionice pjeva se: “Vi koji
se u Hrista krstiste u Hrista se
obukoste. Aliluja!”

Pove‘ite brojeve svakog ~ina

kr{tewa sa ilustracijama koje tom
broju odgovaraju.

56
www.staracrkva.org
Ispovijedawe na{e vjere 11 - Po{tovawe prema drugima

Na primjeru Jovana Krstiteqa razgovarajte u krugu
svoje porodice o davawu prednosti drugima. Mo‘ete
nacrtati Jovana me|u narodom koji ga pa`qivo slu{a
dok propovijeda pored rijeke Jordana. Narod pita da li
je on obe}ani Mesija ili Ilija koji se uznio na nebo
i sada se mo‘da ponovo vratio. Pitaju ga i za savjet
kako se i pitaju qudi koji su prepoznati kao velike
duhovne vo|e.
Jovan je mo‘da bio u isku{ewu da prihvati svo
po{tovawe i zahvalnost koju su mu qudi ukazivali.
Mo‘da mu je bilo te{ko da odoli tome. Jovan je morao
biti iskren i skroman ~ovjek da prepozna Hrista kao
istinskog Mesiju. Wegova skromnost ga je vodila da
ka‘e svima koliko je Hristos ve}i od wega. On je ‘elio
da svi prepoznaju Hrista a ne da slavu uzme sebi.
U svom ‘ivotu mi ne}emo imati sli~no iskustvo kao
{to je bilo Jovanovo. Ali bi}e prilika kada mo‘emo
dati prednost drugome da bi razvili svoju skromnost.
Razgovarajte o nekim na~inima:
 Podijeliti nagradu sa drugom osobom za neki
projekat koji je ura|en u saradwi sa wom ili pak se
usredsrediti pohvalama na dio projekta za koji su vi{e
drugi zaslu‘ni.
 Posvetiti pa‘wu nekome ko je ba{ ne uzvra}a (na
primjer ~estitati nekome ro|endan iako taj/ta ne zna
~ak ni datum tvoga ro|ewa).
 Dati da se djeca osje}aju va‘nim tako {to }ete im
dati da obave neki zadatak.
 Podstaknuti neku stidqivu osobu da ispri~a pri~u
koju ste mogli vi odli~no ispri~ati.
Razgovarajte i o drugim na~inima kojima mo‘ete
u~initi da se drugi osje}aju dobro.

POGLEDAJTE OKO SEBE

[ta mo‘e{ u~initi

Nekada ne
primje}ujemo qude
oko nas a oni
petogodi{wi sin se prepire
trebaju na{u qubav
i pa‘wu.
Pro~itajte tekstove
u nao~arima na
lijevoj strani.
Napi{ite odgovore
na desnoj strani
istih.
Sjedite u parku i vidite da pomogne{ majci?
majku sa bebom. U wenoj
blizini, wen stariji ______________________
___________________
_________________
sa drugom djecom.
______________
[ta mo‘e{ u~initi
Novi u~enik da pomogne{ u~eniku?
sjedi sam za stolom
_______________________
za vrijeme u‘ine.
___________________
_________________
___________

57
www.staracrkva.org
 Kalendar Bo‘i}nog posta
Nedeqa Ponedeqak Utorak Srijeda ^etvrtak Petak Subota

Bo‘i}ni post po~iwe 28 novembra. Ovdje je kalendar koji mo‘ete pripremiti. Datume i obja{wewa
za svaki dan u toku posta mo‘ete prona}i na kraju ove kwige. Postoje i slike koje ozna~avaju neke dane
a mo‘ete ih obojiti, isje}i i zalijepiti na svoj kalendar. Pro~itajte kratak uvod u crkveni kalendar
na sqede}oj stranici. Prvo ispunite rubrike kalendara mjesecima i datumima za svaki od 40 dana.

Prona|ite radni list za aktivnosti 12. lekcije na kraju va{e kwige. U woj se nalaze male
ikone za va{ kalendar.
58
www.staracrkva.org
 HRISTOS JE
SPREMAN ZA SVOJE
POSLAWE

12

Crkveni kalendar
Crkveni kalendar je veoma va‘an
dio na{eg pravoslavnog hri{}anskog
‘ivota. Pomo}u kalendara se sje}amo
svih svetih apostola, mu~enika,
misionara, propovjednika koji su
pomogli qudima da upoznaju Isusa
Hrista. U kalendaru su ubiqe‘ena
imena svih onih koji su upoznali
qude {irom zemqe sa hri{}anstvom.
Za svakog od wih je odre|en jedan
dan u godini. Sje}aju}i se wihovog
‘ivota i mi smo podstaknuti da
wihovim primjerom ‘ivimo i svoj
‘ivot.

Vrijeme pripreme
U novembru svake godine pripremamo
se za dolazak Gospoda na{ega Isusa
Hrista. U toku tih {est sedmica
(40 dana) vrijeme je Bo‘i}nog
posta. @ivoti mnogih svetiteqa
i proroka, kojih se ‘ivo sje}amo
u postu, poma‘u nam da boqe
razumijemo sam post. Sa‘etak je u
vje‘bi (pogledajte stranicu 54 na
kraju ).
Na po~etku decembra 4. (Novembar
21) a zatim svake subote, ~ujemo
radosni kanon praznika Ro|ewa
Gospoda na{ega. Kanon najavquje
na praznik Vavedewa Presvete
Bogorodice u hram najradosniji
praznik. Po~iwe ovim rije~ima:
Hristos je ro|en! Slavimo ga!
Hristos sa neba, po|imo mu u
susret!
\avo ku{a Hrista u pustiwi
Hristos spreman da tvori voqu Bo‘iju
Tada mu Hristos re~e: “Idi od mene Satano, jer je pisano: ’Gospodu Bogu
svojemu klawaj se, i wemu jedinome slu`i.’ “
Kada je Bog stvorio ~ovjeka i ‘enu postavio im je pravilo: Mogli su jesti
i u‘ivati u svemu {to je u vrtu ali samo ne plod sa drveta poznawa dobra
i zla koje se nalazilo na sredini. Ako bi jeli toga ploda umrli bi. Ali
zmija ih je ku{ala rekav{i da probaju plod jer }e postati kao Bog, zna}e
{ta je dobro a {ta zlo. I tako su probali plod i poku{ali da sakriju od
Boga {ta su uradili. Me|utim, Bog je znao i prognao ih je iz vrta i vi{e
nisu mogli biti u vje~noj zajednici sa wim. Mnogo vijekova kasnije Sin
Bo‘iji se ra|a kao ~ovjek. Uzima na sebe na{u qudsku prirodu i na{e
grijehe da bi i grijehe i smrt uni{tio. ^ak dolazi da ga Jovan krsti iako
je bio bez grijeha i bez potrebe duhovnog pro~i{}ewa. Sada je Bog dozvolio
|avolu da ku{a Hrista. Dana{wa lekcija je o ku{awu Hristovom.

59
www.staracrkva.org
 ISKU[EWA
Sveti Zenobije je bio bogat ~ovjek koji je svoje bogatstvo
koristio da bi pomogao drugima te je imao mo} da
dodirom ruke lije~i. U vrijeme progona hri{}ana
Zenobije je bio uhap{en. Sudija Licije mu je rekao:
“Nudim ti dvoje: `ivot i smrt. @ivje}e{ ako se
pokloni{ bogovima i umrije}e{ ako to ne u~ini{.”
Sa kakvim isku{ewem se Zenobije suo~io?
Zenobije je odgovorio: “@ivot bez Hrista nije `ivot,
a smrt, smrt za Hristovu milost nije smrt nego
`ivot!”
Pri~a o Zenobiju je pri~a o nekome ko je imao
pravo da bira da u~ini ispravnu stvar i bude zbog
toga ka‘wen ili da u~ini pogre{nu stvar i izbjegne
nevoqu.
Sveta Plasila je bila ‘ena imperatora Teodosija.
Pomagala je siroma{ne, slu‘ila bolesnim i to onima
kojima drugi qudi ne bi pri{li ni blizu. ^esto su joj
qudi govorili da nije na cari~inom nivou da bude u
kontaktu sa takvim qudima.
Sa kakvim se isku{ewem Plasila suo~ila?
Plasila bi odgovarala: “Ovo ~inim kako bi se na
neki na~in odu`ila Wemu ( Isusu Hristu) koji mi
je omogu}io da budem carica – jer to nije moje nego
Wegovo.”
Ovdje su neka isku{ewa sa kojima se mo‘emo
susresti:
Svi ogovaraju osobu koju poznajete. Stvari koje govore
nisu lijepe a ni provjerene. Ako stanete na stranu osobe
koju ogovaraju mo‘ete postati predmetom ismijavawa
ili, pak, }ete sve o}utati. [ta }ete izabrati?
1. U kojoj situaciji, a koja je sli~na ovoj, mo‘ete
biti?
2. Na koji na~in mo‘ete koristiti primjere qudi poput
Zenobija ili Plasile kada se suo~ite sa isku{ewima
u svom ‘ivotu?

BROJ 40 U BIBLIJSKOJ
I CRKVENOJ TRADICIJI
Kroz Bibliju ~esto se susre}emo sa brojem 40. 40
Potop i Izlazak
Noje je pre‘ivio stra{an potop koji je prekrio cijelu zemqu zbog ki{e koja je padala ~etrdeset dana i ~etrdeset
no}i. Kada je Mojsije poveo svoj narod iz ropstva u Egiptu Izraiqci su lutali 40 godina po pustiwi dok nisu
stigli u Obe}anu zemqu.

Hristos priprema i zavr{ava svoj posao

Hristos je postio u pustiwi 40 dana i 40 no}i pripremaju}i se da tvori voqu Oca svoga. Posle vaskrsewa iz
mrtvih do vaznesewa na nebo ostao je na zemqi 40 dana.

Vrijeme posta i praznovawa Crkve

Bo‘i}ni post traje 40 dana a vrijeme koje prolazi od Bo‘i}a do praznika Sretewa Gospodweg traje 40 dana.
Veliki post traje tako|e 40 dana a dani Velike sedmice su dodati ovome postu da se sje}amo Hristove smrti na
krstu, da bi se pripremili za Wegovo Vaskrsewe iz mrtvih. Za 40 dana koliko pro|e od Vaskrsa do Spasovdana
pjevamo vaskr{we pjesme opomiwuju}i se Hristovog spasonosnog Vaskrsewa.
U Crkvi, kolika da je god du‘ina pripreme za praznik, ona se produ‘ava i na sam praznik i na vrijeme po
prazniku. Po prazniku ikona praznika ostaje u sredi{wem dijelu Crkve i sklawa se zadweg dana praznovawa.
Vrijeme pripreme i sje}awa mo‘e biti i mawe: osam dana ili samo jedan dan ali je pravilo da je ista du‘ina
prije i poslije praznika.

60
www.staracrkva.org
 HRISTOS SE PRIPREMA
DA TVORI VOQU BO@IJU

^itali ste o nekoliko qudi u Starom zavjetu koji su gladi kao u ovom slu~aju zna~ilo popu{tawe na |avoqe
iskusili divqinu pustiwe. Avram i wegova porodica su ku{we.
slijede}i Bo‘iji poziv napustili rodni grad i uputili
se kroz pustiwu do Hanana. Isak i wegov sin Jakov su Drugo isku{ewe
proveli vrijeme u pustiwi gdje su susreli Boga i ~uli
Sotona nije odustajala posle prvog neuspjeha; i{ao je
voqu wegovu vezanu za wih i za Izraiqce.
daqe. Ovoga puta je odveo Hrista u Jerusalim na vrh
Mojsije je ‘ivio lagodnim ‘ivotom egipatskog
hrama te mu rekao: “ Ako si Sin Bo`iji sko~i odavde
princa godinama, ali je izbjegao u pustiwu kada je ubio
dole. Jer je pisano da }e an|elima svojim zapovijediti
Egip}anina koji je tukao bespomo}nog Jevrejina. Tamo
za tebe da te sa~uvaju, I uze}e te na ruke da se ne
je tako|e saznao o Bogu, {ta Bog ‘eli od wega.
spotakne{ o kamen nogom svojom.”
Jovan Krstiteq je ‘ivio dugo u Judejskoj pustiwi
Hram je bio visok preko 120 metara i bio je sagra}en
prije nego {to je po~eo da propovijeda i kr{tava.
na vrhu stijene. Zamislite situaciju kada bi Hristos
Hristos u pustiwi sko~io sa vrha Hrama na ulicu koja je vrvila od
qudi.
I kao {to se Gospod Isus Hristos krstio iako je
Hristos nije poslu{ao |avola ni ovaj put. Umjesto da
bio savr{eni bezgre{ni Bo‘iji Sin, tako je imao
postane poznat jer je pre‘ivio tako opasan pad, Hristos
i isku{ewa u pustiwi. Posle kr{tewa Hristos je,
je upozorio |avola da ne o~ekuje da Bog pravi ~uda zbog
vo|en Duhom Svetim, oti{ao u pustiwu. Tamo je
ne~ijeg prohtjeva za ne~im sumanutim. Hristos mu je
proveo 40 dana i 40 no}i razmi{qaju}i, mole}i se,
rekao: “Kazano je, Ne ku{aj Gospoda Boga svojega.”
poste}i i uop{te se pripremaju}i za misiju koja mu je
predstojila. Tre}e isku{ewe
Prvo isku{ewe Ali |avo se nije lako predavao. Odveo je Hrista na
goru visoku i pokazao mu sva carstva ovoga svijeta te
I kada se navr{i ~etrdeset
mu rekao: “Tebi }u dati svu vlast ako se pokloni{
dana provedenih u pustiwi
preda mnom.”
Hristos ogladwe i |avo
\avo je ku{ao Hrista da bi Hristos odabrao
mu re~e: “Ako si Sin
lak{i put. Ponudio mu je zemaqsko carstvo koje je
Bo`iji reci ovome
mogao dobiti tog trena. Spasiteq je znao Bo‘iji plan
kamenu da postane
da obe}ani Mesija treba stradati na krstu. Carstvo
hqeb.”
koje }e Bog uspostaviti za sve qude |avo nije mogao ni
Hristos mu
zamisliti! Hristos je jo{ jednom odolio Sataninom
odgovori: “Pisano
isku{ewu. Rekao mu je: “ Idi od mene Satano, jer je
je, ne `ivi ~ovjek
pisano Gospodu Bogu svojemu klawaj se i wemu jedinome
samo o hqebu nego
slu‘i.” I tada ode |avo od Hrista.
o svakoj rije~i
Kada je odrastao Hristos je napustio Nazaret. Znao
Bo`ijoj.” Hristos je
je da je do{lo vrijeme da u~ini djelo zbog kojeg ga je
znao da je va`nije od
poslao Otac Wegov. Kr{ten je i to je bilo posledwe
zadovoqewa svoje gladi
{to je trebao da u~ini da bi bio spreman za daqe.
poslu{ati Boga
Posle molitvi i posta suo~io se sa te{kim isku{ewem.
posebno ako bi
Sada je bio spreman da po Bo`ijem promislu djeluje za
to zadovoqewe
Bo‘iji narod.
61
www.staracrkva.org
Ispovijedawe na{e vjere 12 - Priprema: molitva i post

U krugu porodice dogovorite se da spremite jelo

koje }ete zajedno pojesti. Tokom pripreme jela
dajte svakom ~lanu neki zadatak: odabir jelovnika,
kupovina, pripremawe i servirawe hrane, namje{tawe
i ukra{avawe stola, pozivawe gostiju, provjera da li Vavedewe Presvete Bogorodice u hram
je sve spremno.
4. decembra svake godine na kraju prve sedmice
Za vrijeme obroka razgovarajte o va‘nosti raznih
Bo‘i}nog posta slavimo Praznik Vavedeqa
priprema u na{im ‘ivotima. Kada ho}emo ne{to
(ulaska) Presvete Bogorodice u hram. Marijini
da radimo prvo pripremimo materijal koji nam je za
stari roditeqi su obe}ali Bogu da }e dovesti
to potreban. Pripremamo se za zrelost tako {to se
svoje dijete u hram da mu slu‘i. Znaju}i da oni
{kolujemo za neki posao, profesiju. Svako jutro se
ne}e ‘ivjeti dugo roditeqi su Mariju doveli
pripremamo za dnevne du‘nosti i blagodati dana. Za
u hram gdje su se svete ‘ene mogle brinuti o
put se pripremamo pro~avaju}i karte puta i pakuju}i
woj. Neke ‘ene i djevojke su ‘ivjele u blizini
kofere a za nastavu tako {to uradimo doma}i zadatak,
hrama i brinule su se o svetim sasudima u wemu.
spremimo sveske i nao{trimo olovke.
Djevoj~ice su u~ile da {iju i vezu ali i da
Bo‘iji Sin i wegove izabrane vo|e se ~itaju svete kwige. Onoga dana kada je Marija
pripremaju molitvom i postom. do{la ispred hrama su je do~ekale djevojke sa
Isus Hristos je iskusio qudsku potrebu za pripremom upaqenim svije}ama i uvele je u hram. Tu je bio
kada je oti{ao u pustiwu da se pripremi za veliko djelo. i prvosve{tenik koji je uveo i na mjesto svetiwe
Jovan Krstiteq je imao zadatak da pripremi qude za nad svetima, mjesta gdje je samo on mogao ulaziti
dolazak Spasiteqa. A sam Jovan se prvo pripremio da bi i to jednom godi{we.
mogao pripremiti druge. Raniji proroci su se pripremali
postom i molitvom u pustiwi da bi propovijedali rije~
Gospodwu. U~enici i apostoli su se tako|e pripremali
za svoj misionarski rad postom i molitvom kako ih je Bog
nau~io.

Mi se pripremamo da tvorimo voqu Bo‘iju

molitvom i postom

Razgovarajte o na~inima kojima nas Crkva poziva

da se pripremimo za va‘ne stvari. Svaki Veliki
post je vrijeme molitve i posta “u pustiwi” – kada
se odri~emo negih ugodnosti jer se pripremamo za
Praznik nad praznicima – Vaskrs. Postom se
pripremamo za druge praznike: Bo‘i}, Petrovdan,
Veliku Gospojinu. A tokom cijele godine postimo
srijedu i petak, kada se sje}amo Hristovog stradawa
na krstu.
Kada zavr{ite sa jelom koje ste zajedni~ki spremili
pomolite se Gospodu da da svakome od vas snagu i
mudrost da se pripremi za svakodnevne zada}e ali i Marija je ‘ivjela u Hramu pripremaju}i se postom
one posebne koje ‘ivot donosi. i molitvom za Bo‘iji poziv kada }e roditi Sina
Bo‘ijeg.

62
www.staracrkva.org
 HRISTOS POZIVA
SVOJE U^ENIKE
13

U~enici
U~enici su oni koji u~e i
prihvataju u~ewa onih qudi
koje cijene. Ovo je istina koja
je potpuna kada u~iteq i ‘ivi
onako kako druge u~i da treba da
‘ive. U~enik nije samo onaj koji
ide u {kolu, sjedi u razredu.
U~enik je vi{e od toga jer u~i ne
samo od onoga {to u~iteq ka‘e
nego i od onoga kakav je u~iteq
~ovjek i {ta radi.

U~iteqi
Dobar u~iteq je onaj koji dijeli
svoje znawe sa drugima. On
pokazuje koliko je znawe bitno
u ‘ivotu. Hristos poziva Andreja da postane jedan od wegovih u~enika
Hrista su wegovi u~enici
zvali ravi (u~iteq). U~iteq
kod Jevreja je bio glavni
u~iteq jevrejskog zakona ali i Hristos poziva qude da mu budu u~enici
duhovni vo|a. Kada je Hristos
pozvao qude koji su mu postali ”“ Ne izabraste vi mene nego ja vas odabrah i postavih…” Jn 15,16
u~enici da ga slijede oni su Hristos je pozvao jednostavne ribare i obi~ne qude da mu se pridru‘e i
tog trenutka po{li za wim jer budu wegovi u~enici. Ali zadatak koji im je dao nije bio lak. U razdobqu od
su prepoznali ne{to posebno u tri godine Hristos }e u~iti i pokazivati na koji na~in Bog ‘eli da ‘ive
Wemu. Vjerovali su da ga je Bog svi qudi. U~i}e ih kako da vole jedni druge daju}i im primjer najve}e qubavi
poslao. Hristos je bio u~iteq rekav{i: “Od ove qubavi niko nema ve}e, da ‘ivot svoj polo‘i za prijateqe
jer je u~io svoje u~enike Istinu svoje.” I tako je Hristos na svom primjeru pokazao svojim u~enicima kakva je
o Bogu. Ali je dao i svoj ‘ivot to qubav. Umro je da bi nas spasio grijeha i smrti. Svojim u~enicima je rekao:
za svoje u~enike i za sve nas da “Vi{e vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna {ta radi gospodar wegov; nego
bi mogli ‘ivjeti zauvijek sa sam vas nazvao prijateqima, jer sve {to ~uh od Oca svojega objavih vam.”
Bogom u Carstvu Wegovom.

63
www.staracrkva.org
 Galilejsko more
Poznato u razli~itim vremenima kao
Genisaretsko ili Tiverijadsko

U Hristovo vrijeme obale Galilejskog mora

su bile gusto naseqene. Oko 20 km du‘ine
i 13 km {irine mora je dovoqno da vjetar
podigne ogromne talase. More je okru‘eno
mawim brdima na zapadnoj strani i vi{im
prema istoku. To podru~je je pogodno za
agrikulturu a posebno za uzgoj vo}a.
Hristos je oti{ao na Galilejsko more da
pozove nekoliko qudi koji su bili ribari.
Rekao im je: “Na~ini}u vas lovcima qudi. “
Preselio se iz Nazareta u grad Kapernaum gdje
je `ivio za vrijeme svoje propovijedi u Galileji.
Pro~itajte ove uzbudqive pri~e o Galilejskom
moru: Luka 5,1-11; Mat 14,22-33; Marko 4,35-
41 i Jovan 21,1-14

Da li prepoznajete u~enike?
U Novom zavjetu saznajemo o nekima ali ne o svim Hristovim u~enicima. Pove‘ite opise na lijevoj strani sa
imenima koja odgovaraju istim na desnoj strani. Informaciju koju trebate mo‘ete prona}i u pri~i u lekciji
13.
1. Pitao sam, “Mo`e li ne{to dobro do}i iz Nazareta?”
Jakov
2. Moj otac Zevedej je krpio mre‘e sa mnom kada me je
Hristos pozvao. Filip

3. Ja sam izdao Hrista Natanailo

4. Sakupqao sam porez od drugih ali kada me je Hristos pozvao
ostavio sam taj posao i po{ao za wim. Andrej

5. Moj brat Andrej pozvao me da do|em i susretnem se sa Simon Petar

Hristom.
Matej
6. Pozvao sam Natanaila da do|e i susretne se sa Hristom.

7. Bio sam prvi kome je Hristos rekao, “Do|i i vidi.” Juda

64
www.staracrkva.org
 Hristos poziva svoje u~enike
Jednoga dana dok je propovijedao
Jovan Krstiteq je ugledao Hrista
kako mu prilazi. Jovan je rekao
svojim u~enicima: “Gle, jagwe
Bo`ije koje uzima na se grijehe
svijeta…! I posvedo~i Jovan
govore}i:’Vidio sam Duha koji
silazi kao golub sa neba i ostade
na wemu… I ja sam vidio i
zasvjedo~io da je on Sin Bo`iji.’
“ Drugi ~ovjek kojeg je Hristos
Prvi u~enici
Sqede}i dan Jovan se ponovo
susreo sa Hristom sa kojim su
ostala dva Jovanova u~enika.
Hristos ih je upitao: “[ta tra`ite?” a oni su
odgovorili: “U~itequ gdje idete?” Hristos je rekao:
“Do|ite i vidite.”
Taj dan dva ~ovjeka su ostali sa Hristom. Jedan od
wih, Andrej, je oti{ao da prona|e svog brata Simona
Petra i uzbu|eno mu rekao “Prona{li smo Mesiju!”
Doveo je Simona Hristu a Hristos ga je pogledao i
rekao: “ Ti si Simon sin Jovanov. Od sada }e{ se
zvati Kefa (Petar). “ Sqede}eg dana je odlu~io da
ide u Galileju gdje je prona{ao Filipa koji je bio iz
Vitsaide grada iz kojeg su Andrej i Petar. Hristos
je rekao Filipu: “Slijedi me.” Filip je oti{ao
svom bratu Natanailu i rekao mu” Na{li smo jednog
o kojem su Mojsije i drugi proroci pisali - Isusa iz
Nazareta. “ Natanailo je tada rekao Filipu: “Mo`e
li ne{to dobro do}i iz Nazareta?” Nazaret je bilo
malo neznatno selo i Natanailo se ~udio kako bi neko
va`an a kamoli Mesija mogao do}i iz wega. Filip mu
je odgovorio: “ Do|i i vidi.”
Kada je Hristos vidio Natanaila kako mu se
pribli‘ava rekao mu je,” Evo pravog Izraiqca koji se
neda zavarati!” Natanailo ga je upitao kako ga poznaje
a Hristos mu je rekao: “Vidio sam te pod smokvinim
drvetom prije nego te je Filip pozvao.” Kada je
Natanailo shvatio da ga Hristos poznaje rekao mu je:
“ U~itequ, ti si Sin Bo‘iji!” Hristos mu je rekao:
“ Da li vjeruje{ ovo jer ti rekoh da sam te vidio pod
smokvinim drvetom? Vidje}e{ mnogo va‘nije stvari od
ovih.”
Andrej i Simon Petar su bili ribari. Hristos je
rekao Simonu Petru: “ Slijedi me i ja }u te u~initi
65
www.staracrkva.org
lovcem qudi.” Hristos je tako}e
pozvao dvojicu drugih ribara koje
je vidio pored Galilejskog mora
koje se nekada naziva i jezerom.
Pozvao je Jakova i Jovana sinove
Zevedijine dok su krpili mre`e sa
svojim ocem.
Matej, carinik
pozvao da bude u~enik bio je Matej,
carinik. Hristos ga je vidio kako
sjedi u carinarnici dok je i{ao tim
putem. Kada ga je Hristos pozvao
Matej je ostavio sve i tog trenutka
krenuo za wim.
Dvanaest u~enika
Hristos je ~inio mnoga ~uda. Jednog jutra, posle no}i
provedene u molitvi u planini, Hristos je pozvao
dvanaestoricu, koji su u stvari postali wegovi u~enici.
To su bili: Simon Petar, Andrej – brat wegov, Jakov
i Jovan – sinovi Zevedejevi, Filip i Vartolomej,
Toma i Matej carinik, Jakov sin Alfejev i Levej
prozvani Tadej, Simon Kananit i Juda Iskariotski
koji }e ga izdati.
Apostol Andrej
Apostol Andrej, ’prvozvani’ od apostola
se slavi u Crkvi 12. decembra ( Nov
30). Andrej je bio u~enik Jovanov prije
nego je postao u~enik i apostol Hristov.
Andrej je poznat svetiteq u pravoslavnim
zemqama. Predawe ka‘e da je Andrej
propovijedao u Gr~koj i na sjever do
Kijevske Rusije. Razapet je na krstu u
obliku slova H danas poznatom kao krst
svetog Andreja. Umro je oko 60. godine
posle Hrista u Patrasu, Gr~ka.
Ispovijedawe na{e vjere
Kroz ‘ivot imamao mnogo u~iteqa: roditeqi, babe
i dede, ro|aci, u~iteqi u {koli, treneri u sportu,
u~iteqi muzike ili baleta. Mi ih po{tujemo i ‘elimo
da slijedimo wihov primjer. Na neki na~in mi postajemo
u~enici nekoga od wih. Ovo ne zna~i da mi postajemo
wihovi idolopoklonici ili pak da poku{amo da ih
opona{amo. [ta to u stvari zna~i – zna~i da mi (iako
~esto nismo svjesni toga) ‘elimo da shvatimo {ta je
na{im u~iteqima va‘no, koje vrijednosti ili principe
oni slijede ili poku{avaju da slijede u ‘ivotu i na
koji se na~in ove stvari odra‘avaju na wihov odnos
prema drugim qudima.
Va‘no je da mi kako odrastamo poku{avamo da usvojimo
vrijednosti i dobre navike onih koje po{tujemo i
Biti sluge i u~enici
Bog je dao svakom od nas
mogu}nost da slu‘imo wemu i
drugima. Izaberite dvije stvari
od gore nabrojanih ili dodajte
neke nove ideje. Razmislite
o nekome kome biste mogli da
pomognete (roditeq, sestra,
brat, prijateq, u~iteq…)
Napi{ite ime osobe na paketu
poslije ZA i svoje ime poslije
OD. Pored sadr‘aj napi{ite
kako mo‘ete da pomognete toj
osobi i na koji na~in.
66
www.staracrkva.org
13 - Mi smo Hristovi u~enici
cijenimo. Svetiteqi su primjer hri{}ana koji su
‘ivjeli na na~in na koji Bog ‘eli da svi mi ‘ivimo.
I danas me|u nama ima hri{}ana koji su dobar primjer
i mi trebamo da se samo okrenemo oko sebe i uo~imo ih.
Onaj ko je qubazan, ko poma‘e drugima, ko se brine o
starijima ili usamqenima? Onaj ko je pri ruci drugima
i ne ~eka da ga neko zamoli za pomo} nego sam uvidi?
Onaj koji poku{ava da ispravi nepravdu posebno
ne~asne radwe koje mogu povrijediti druge qude?
Mi imamo priliku da se lijepo pona{amo kako bi
bili u~enici Hristovi. Mo‘emo da u~imo od posebnih
qudi koji su ve} slijedili ili slijede Wegov put.
ZA:
OD:
SAD
R@A
J:
ZA:
OD:
J:
SAD
R@A
 HRISTOS U^I I
ISCJEQUJE

14

Sinagoga
Sinagoga je bila mjesto sabora.
To je mjesto gdje su se Jevreji
okupqali na molitvu i u~ili o
Zakonu Bo‘ijem. Sinagoge su
nastale posle razorewa hrama
u Jerusalimu 587. godine prije
Hrista.
Jevreji koji su odvedeni u
ropstvo u Vavilon i druga mjesta
daleko od Palestine nisu imali
mjesto gdje bi se okupili da
bi slu‘ili Bogu. Sinagoga je
postala mjesto okupqawa i imala je
privremenu ulogu hrama. Okupqali
su se na Sabat (subotu) na ~itawe
Svetog pisma, da ~uju u~iteqeva
tuma~ewa svetih tekstova, i da
pjevaju psalme. I kada su se Jevreji
vratili u Palestinu i hram bio
obnovqen sinagoge su organizovane
Hristos ~ita i propovijeda u sinagogi u Nazaretu
u svim ve}im gradovima pa ~ak i u
ve}im selima.
Hristos ispuwava Sveto Pismo
Hram u Jerusalimu “Duh Gospodwi je na meni zato me pomaza da blagovijestim siromasima;
Postojao je samo jedan hram za posla me da iscijelim skru{ene u srcu; da propovijedam zarobqenima da
Jevreje. Prije gradwe hrama skiniju }e biti pu{teni i slijepima da }e progledati; da oslobodim potla~ene; I
– {ator sastanka Izraiqci da propovijedam prijatnu godinu Gospodwu. Luka 4,18-19
su napravili i nosili sa sobom Prvo {to je Hristos u~inio posle wegovog kr{tewa u Jordanu bilo je da
dok su putovali. Skinija je bila se vratio u Nazaret mjesto gdje je odrastao uz majku Mariju i Josifa. Svima
pokretni hram. Hram u Jerusalimu( je bilo drago {to ga vide i bio je pozvan da ~ita svete spise i propovijeda
napravio car Solomon) je bio u sinagogi. Hristos ih je iznenadio kada je pro~itao dio iz proro~anstva
mjesto gdje je prvosve{tenik ulazio Isaijinog. Rekao im je: “Danas se ispuni pismo ovo u u{ima va{im” Hristos
u Svetiwu nad svetiwama samo se prepoznao u rije~ima proroka. Rekao je da je Duh Bo`iji na wemu, da je
jednom godi{we. on pomazanik Hristos, Mesija koji ima mo} da oslobodi ~ovjeka, da lije~i
i da propovijeda Jevan|eqe, radosne vijesti Bo`ije!

67
www.staracrkva.org
Hristos po~iwe svoju misiju propovijedawa
i iscjeqewa
A. Pa mu re~e: Ako si Sin Bo`iji sko~i dole jer je pisano ________
___________ zapovijedi}e za tebe i uze}e te na ______________
1. Prona}ite dijelove ___________da kako ne zapne{ za kamen nogom svojom.
iz dole navedenih dijelova
Matejevog jevan|eqa koji Ko govori? ____________________________________
govore {ta se de{avalo Kome govori? ________________________________
kada je Hristos krenuo
u misiju.
B. On ima{e haqinu od _______________________ dlake i pojas
2. Pogledajte na ko`ni oko bedara svojih a hrana mu bija{e _____________ i _____
pet dijelova na desnoj _________________________.
strani i uvidite koji su
najbli‘i stihovima koje Kako se on zove? _________________________________
ste pro~itali.
3. Ispunite prazne V. Od tada po~e Isus propovijedati i govoriti: “Pokajte se jer se
linije rije~ima koji pribli`ilo ______________ _________________ A idu}i pokraj
upotpuwuju biblijske mora _______________________________________ …i re~e im:
Hajdete za mnom i u~ini}u vas
glave.
4. Odgovorite na Ko su bra}a? [ta su u~inili posle ovih rije~i? _______________
pitawa ko ja slije de ______________
poslije stihova.
Ko je propovijedao? __________________________________

G. Jovan re~e: I ja__________________________________vodom

Mat. 4:23-25 za pokajawe a onaj {to dolazi za mnom …krsti}e vas ____________
___________________i ogwem.”
Mat. 3:4
O kome Jovan pri~a? ______________________
Mat. 4:17-20
Mat. 4:6 Kome se obra}ao? __________________________________

Mat. 3:11 D. Iscjequju}i svaku bolest…i otide glas o wemu po svoj ________
_________________________ . I za wim i|a{e naroda mnogo iz
______________________ and the Decapolis _______________
______________I iz Dekapoqa i Judeje i preko Jordana.

Ko je bio poznat po svojoj mo}i iscjeqewa? ________________

Ko ga je slijedio? _______________________________

68
www.staracrkva.org
 HRISTOS PROPOVIJEDA I ISCJEQUJE
Kada je odolio |avoqim isku{ewima u pustiwi
Hristos se ispunio Duhom Svetim i vratio u Galileju
gdje su qudi ve} ~uli o Wegovim ~udima.
Hristos propovijeda u Nazaretu
Hristos je do{ao u Nazaret, mjesto gdje je odrastao.
Oti{ao je u sinagogu na molitvu kako je ranije ~inio.
Kako je bio gost dali su mu da ~ita Sveto pismo.
Dali su mu svitak – kwigu proroka Isaije a on je
ustaju}i razvio svitak do mjesta gdje je pisalo: “ Duh
Gospodwi je na meni zato me pomaza da blagovijestim
siromasima; posla me da iscijelim skru{ene u srcu;
da propovijedam zarobqenima da }e biti pu{teni i
slijepima da }e progledati; da oslobodim potla~ene;
I da propovijedam prijatnu godinu Gospodwu.”
Kada je zavr{io zatvorio je kwigu, vratio je
slu‘itequ i sjeo kako su u~iteqi u sinagogama
uobi~avali da rade kada bi se obra}ali narodu. Sve
o~i prisutnih na molitvi su bile uprte u wega.
“Danas se ispuni ovo pismo.”
Hristos im je rekao: “ Danas se ispuni ovo pismo u
u{ima va{im.” Svi su se divili rije~ima wegovim.
^udili su se pitaju}i se “ Nije li ovo Isus sin
Josifov?”
Hristos je znao da su Nazare}ani ~uli o wegovoj
propovijedi i iscjeqewima u Kapernaumu i da su
‘eqeli da on ~ini isto u Nazaretu. Ali Hristos
je rekao: “Zaista vam ka‘em da nijedan prorok nije
priznat u postojbini svojoj.
A vaistinu vam ka‘em: Mnoge udovice bijahu u
Izraiqu u vrijeme Ilije kada se nebo zatvori za tri
godine i {est mjeseci, i bi velika glad po svoj zemqi.
I nijednoj od wih ne bi poslan Ilija do u Sareptu
Sidonsku ‘eni udovici. I mnogi bijahu gubavi u
Izraiqu u vrijeme proroka Jeliseja; i nijedan se od
wih ne o~isti do Neeman Sirijanin. “
Poslije ovih Hristovih rije~i prisutni su se
69
www.staracrkva.org
rasrdili. Hristos je u stvari wih opomenuo da je Bog
bio milostiv ne samo prema Jevrejima nego i prema
drugima kao {to su udovica iz Sarepte Sidonske i
Neeman Sirijanin. Samo porijeklo ne mo‘e nikoga
spasiti. Svi oni su se morali mijewati.
Onako qutiti svi su ustali i istjerali Hrista iz
grada te su ga izveli na brdo gdje je bio sazidan wihov
grad. Htjelu su ga baciti sa litice, ali Hristos pro|e
izme|u wih i ode svojim putem.
Hristos istjeruje demone
Hristos je iz Nazareta oti{ao u Kapernaum, grad
u Galileji gdje je zadivio qude svojom naukom.
Izlije~io je ~ovjeka obuzetog demonom, tako {to je
demonu zapovijedio da iza|e napoqe a demon je kroz
~ovjeka govorio: “Pro|i se, {ta ho}e{ od nas Isuse
Nazare}anine? Do{ao si da nas pogubi{? Znam te ko
si: Svetac Bo`iji.” Ali Hristos nije ustuknuo nego
mu je zaprijetio rekav{i: “Umukni i iza|i iz wega!”
Demon je oborio ~ovjeka na zemqu i iza{ao iz wega ne
povrijediv{i ga. Svi prisutni su bili odu{evqeni
ovim ~inom i pitali su se me|u sobom kakve su to rije~i
i vlast da se wima i demoni istjeruju.
Kada je iza{ao iz sinagoge Hristos je oti{ao u ku}u
Simona – Petra ~ija je punica bolovala. Imala je
groznicu. Hristos je stao iznad bolesnice i zaprijetio
groznici koja je tog trena nestala a bolesnica je ustala
i poslu‘ila svoje goste.
Demoni prepoznaju Bo‘ijeg sina!
Hristos je iscjeqivao mnoge bolesti a kada bi
istjerivao demone qudi su govorili: “Ti si Hristos
Sin Bo`iji!” Ali Hristos im nije dozvoqavao da
govore da znaju da je on Hristos. Kada je nastao dan
Hristos je htio da se osami ali ga je narod tra`io a
Hristos im je rekao da i drugi gradovi ~ekaju da im
blagovijesti o Carstvu Bo`ijem.
 Kada je Hristos propovijedao poku{avao je da pribli‘i narodu istinu da je On Sin Bo‘iji i Rije~. Kada je govorio o sebi koristio je rije~i
koje je Bog otkrio Mojsiju - JA SAM ONAJ KOJI JESAM. (pogledajte Izlazak 3,13-15). Niko se nije usu|ivao da koristi ovo ime Bo‘ije! U
prvoj kwizi Biblije nau~ili ste da je Bog po~etak, i da nije ni{ta postojalo prije wega. Bog je uvijek bio, jeste i bi}e. Bog je stvorio sve svojom
rije~ju. U Jevan|equ po Jovanu Hristos govori o tim rije~ima narodu.

1. Pogledajte na glave Jevan|eqa po Jovanu na lijevoj strani i pove‘ite ih sa odgovaraju}im re~enicama na desnoj.
2. Gdje na|ete Bo‘ije ime zaokru‘ite ga.
3. Podvucite (ili obojite u ‘uto) va‘ne rije~i koje Hristos koristi da bi sebe opisao.
4. Stavite viti~aste zagrade oko fraza koje govore koliko je va‘no slijediti Hrista.

Jovan 6:35 “Ja sam svjetlost svijetu; ko ide za mnom ne}e hoditi u tami, nego }e imati svjetlost
`ivota.”

Jovan 8:12 “Ja sam vrata; Ako ko u|e kroza me spa{}e se…”

“Ja sam hqeb `ivota, koji meni dolazi ne}e ogladweti i koji u mene vjeruje ne}e nikad

70
Jovan 8:58 o`edweti.”

www.staracrkva.org
“Ja sam vaskrsewe i `ivot; koji vjeruje u mene ako i umre `ivje}e.”
Jovan 10:9

“Ja sam put, istina i `ivot. Niko ne dolazi Ocu osim kroz mene.”
Jovan 15:5
“Zaista, zaista vam ka`em prije nego Avram nastade, Ja jesam.”

Jovan 11:25
“Ja sam ~okot a vi loze. Ko ostaje u meni i ja u wemu taj donosi mnogi plod jer bez mene
ne mo`ete ~initi ni{ta.”

John 14:6
Ispovijedawe na{e vjere 14 - Dono{ewe Bo‘ijih plodova

Nevjerovatno je koliko su qudi bili gwevni na Hrista
zbog onoga {to je rekao da su bili spremni da ga gurnu
niz liticu. Hristos je propovijedao na jedan novi na~in
a i do{ao je na zemqu ne samo kao Mesija. On je Sin
Bo‘iji. Nekim qudima je ovaj na~in propovijedi bio
stran. Ali onima koji su zaista obra}ali pa‘wu na
Hristove rije~i to su bile najqep{e rije~i koje su do
tada ~uli, jer su im ukazivale da nas Bog toliko voli
da je i sam do{ao me|u nas!
U ciqu upoznavawa qudi sa samim sobom Hristos je
uporedio sebe sa stvarima koje su bile qudima poznate.
Te stvari ukqu~uju vrata, svjetlost, hqeb i vino.
Pro~itajte Jovan 15,1-8 i odgovorite na ova pitawa:
1. Ko je vinogradar?
2. Ako je Hristos loza {ta su wegovi vjernici?
3. [ta se de{ava sa onima koji vjeruju u Isusa
Hrista?
4. [ta sa onima koji ne vjeruju?
5. Na koji na~in se slavi Bog?
Hristos ka‘e da smo wegovi u~enici ako donosimo
mnogo plodova. O kakvim plodovima on govori?
(Prona|i Galatima 5,22-23 za ideje).
Za po~etak koristite sliku ispod, nacrtajte lozu
sa mnogo gran~ica.

Na gran~icama prika‘ite rije~ima ili slikom na~ine kojima donosimo plodove Duha. Nacrtajte ili preslikajte
slike svoje porodice ili prijateqa.

71
www.staracrkva.org
 MISIJA ISUSA HRISTA U GALILEJI

1. Prona|ite teritorije Galileje, Samarije, Dekapoqa i Judeje i obojite ih razli~itim

bojama.
2. Ucrtajte putovawe Hristovo od wegovog kr{tewa do poziva prvih u~enika. Koristite
ove biblijske glave: Mat 3,1;13, 4,1-2; Luka 4,16,28-30; Mat 4,12-25; Marko 1,21-28.
Stavite zvjezdicu pored Hristovog rodnog grada kao i pored grada u kojem je odrastao.
72
www.staracrkva.org