1.

Ikonografski opišite prikazano djelo

Josip Weinacht, propovjedaonica iz nekoć pavlinske crkve u Remetama, oko

1750., drvo, pozlaćeno, polikromirano (danas u župnoj crkvi sv. Petra, Sveti
Petar Čvrstec).
Na balkonu propovjedaonice prikazana je pustinjačka spilja s mrtvim tijelom
sv. Pavla pustinjaka i simbolima pavlinskoga reda – lavovima i palminim
stablom.

Propovjedaonica je izrađena oko 1750. godine i napravljena je od drveta koje je

pozlaćeno i polikromirano (ukrašeno slikama u više boja). Danas se
propovjedaonica nalazi u župnoj crkvi sv. Petra u mjestu Sveti Petar Čvrstec.

2. Navedite dva djela pavlinskoga slikara Ivana Krstitelja Rangera (naziv djela,
smještaj, okvirna datacija)

Gorica Lepoglavska, kapela sv. Ivana Krstitelja – pogled prema glavnom oltaru
sa zidnim oslikom Ivana Krstitelja Rangera (1731.)

Lepoglava, 1753.: zidna slika (Dvadeset i četiri starca Apokalipse i četiri Bića
klanjaju se Janjetu), slike na ukladama naslona sjedala (Krist, sv. Ivan Krstitelj
i dvadest svetih pustinjaka), 1735. – 1737., Lepoglava, crkva sv. Marije,
pjevalište (oratorij)
Ranger i pavlinski naručitelji naglašavaju zaboravljene pustinjake na mjestu
važnom za duhovni život pavlinske zajednice kako bi istaknuli ulogu i
prepoznatljivost pavlinskog reda u promijenjenom vjerskom duhu Crkve nakon
Tridentskog sabora (1545. - 1563.). Moćni feudalni red pavlina, čiji je duhovni
otac bio sveti Pavao, najstariji kršćanski pustinjak, gradio je svoj
poslijetridentski identitet temeljen na uzorima ranokršćanskih pustinjaka. Sveci
iz drugih redovničkih zajednica imali su sličnu ulogu u vlastitim redovima, kao
što su isusovci dali veliki doprinos svetom zboru svojim djelima.

Uznesenje Marijino; Četiri evanđelista, 1742., svodna slika, Lepoglava, crkva

Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije – svetište (svod).

Ivan Krstitelj Ranger – Krist tjera trgovce iz Hrama, 1742., zidna slika,
Lepoglava, crkva Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije – svetište
(sjeverni zid)
Ivan Krstitelj Ranger – Dvanaestogodišnji Krist u Hramu, 1742., zidna slika,
Lepoglava, crkva Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije – svetište
(južni zid).
!!
3. Ukratko pojasnite važnost prikazane grafike

Neznani grafičar, Monasterium B. M. V. de Remeta in Croatia Ord. S. Pauli

p.e. fund. 1270. (?), bakrorez, kraj 18. stoljeća (?; nakon 1739.). Muzej grada
Zagreba.
Bakrorez izrađen od strane nepoznatog grafičara koji prikazuje manastir
Blažene Djevice Marije (Monasterium B. M. V. de Remeta) u Hrvatskoj, koji
je osnovao red svetog Pavla (Ord. S. Pauli) 1270. godine. Bakrorez je
vjerojatno nastao krajem 18. stoljeća ili nakon 1739. godine. Taj bakrorez se
danas nalazi u Muzeju grada Zagreba.

4. Navedite imena dvojice kipara – pavlina i barem jedno njihovo djelo (naziv
djela, smještaj).
Pavlinska kiparska radionica: Toma Jurjević i Pavao Belina, Oltar sv. Donata i
Oltar sv. Josipa, drugo desetljeće 18. st., drvo, polikromirano, pozlaćeno,
Remete, crkva sv. Marije, prostor ispod pjevališta.
Oltari su izrađeni od drveta te su polikromirani (ukrašeni slikama u više boja) i
pozlaćeni (pokriveni slojem zlata). Oltari se nalaze u crkvi sv. Marije u mjestu
Remete, konkretno ispod pjevališta.
 Aleksij Königer
Crkva Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije.
„Svoje najveće djelo izveo je A. Königer za crkvu sv. Marije u Lepoglavi.“
Aleksij Königer : Glavni oltar i bočni oltari Anđela Čuvara i sv. Ane te Sv.
Križa i Sv. Pavla pustinjaka, oko 1770., drvo, polikromirano, pozlaćeno,
Lepoglava, nekoć pavlinska crkva Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice
Marije.

Bogorodica i Sv. Ivan (asistentske skulpture na oltaru sv. Križa); Sv. Ivan
Krstitelj i Sv. Antun opat (asistentske skulpture na oltaru sv. Pavla pustinjaka),
oko 1770., drvo, polikromirano, pozlaćeno, Lepoglava, nekoć pavlinska crkva
Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije.

5. Navedite naziv (ikonografski tip) prikaza Bogorodice s Djetetom osobito

čestoga u pavlinskim crkvama.
Ikona Majke Božje Čenstohovske
6. Navedite naziv prikazanoga djela venecijanskoga slikara Jacopa Palme
Mlađega; oko 1600., ulje na platnu, 300 x 150 cm, Zadar, crkva sv. Frane).

Jacopo Palma Mlađi: Sv. Franjo Asiški u slavi sa sv. Bonaventurom [sv.
Bernardinom Sijenskim!], sv. Cecilijom i sv. Ljudevitom Tuluškim, oko 1600.,
ulje na platnu, 300 x 150 cm, Zadar, crkva sv. Franje Asiškoga (Sv. Frane).
Slika je naslikana oko 1600. godine i izvedena je tehnikom ulja na platnu.
Dimenzije slike su 300 x 150 cm. Slika se nalazi u crkvi sv. Franje Asiškog
(Sv. Frane) u Zadru.

7. Navedite imena dvojice venecijanskih kipara / altarista, te franjevačke crkve na

istočnoj obali Jadrana u čijem su opremanju sudjelovali.

Baldassare Longhena, Giorolamo Garzotti i mletački kipari – Glavni oltar

(Oltar Gospe Karmelske), 1668. – 1670., mramor, Zadar, crkva sv. Franje
Asiškoga (Sv. Frane).
Francesco Cabianca – Glavni oltar, 1704. – 1708., mramor, Kotor, crkva sv.
Klare.
 Marco i Celio Toschini, Glavni oltar, 1710.-1713., mramor, Dubrovnik, crkva
Male braće.
Giuseppe Sardi – Dubrovnik, crkva Male braće.

8. Ukratko objasnite ikonografsku specifičnost prikazanoga djela (Mihovil

Luposignoli, 1727., ulje na platnu, 300 x 210 cm, Split / Poljud, crkva sv.
Antuna Padovanskoga).

Mihovil Luposignoli (Split, 1693.– 1750.), Disputa o Bezgješnom Začeću,

1727., ulje na platnu, 300 x 210 cm, Split (Poljud), crkva sv. Antuna
Padovanskoga.
Dolje desno - Tekst na Muhamedovu svitku: Nullus est, ex Adam / Qui non
tenuerit Satan / preter Mariam, / et filium eius.« (Nitko iz Adamova [poroda]
nije nedotaknut od Sotone, osim Marije i njezina sina.)
U donjem dijelu slike uz poslanika Muhameda (570. – 632.; detalj desno)
prikazan je i perzijski astronom Albumasar (Abu Ma'shar al-Balkhi; 787. –
886.; detalj lijevo).
Albumasar drži armilarnu sferu i svitak s natpisom iz svoje knjige "Introductorium in
astronomiam". Citat na svitku je parafraza proročanstva Hermesa i Astalijusa,
poganskih astronoma. Istraživanjem je utvrđeno da je ovaj citat pogrešno tumačen od
strane nekoliko kršćanskih apologeta koji su smatrali Albumasara prorokom i koristili
 ga u svojoj obrani nauka o Bezgrešnom začeću Marijinu. Na slici se također prikazuje
i prorok Muhamed u donjem desnom kutu, koji ima sličnu ulogu kao i Albumasar.

9. Navedite imena po jednoga franjevačkoga slikara i kipara (redovnike) koji su

tijekom XVII. ili XVIII. stoljeća djelovali na prostoru Hrvatskoga primorja i
kontinentalne Hrvatske, te po jedno njihovo djelo (naziv djela, smještaj).

Izaija Gasser: Proljeće i Jesen (iz serije Četiri godišnja doba), 1732. – 1734.,
ulje na platnu, Varaždin, franjevački samostan.
Izaija Gasser, Fons vitae (Vrelo života), 1732. – 1734., ulje na platnu, ulje na
platnu, Varaždin, franjevački samostan.

Serafin Schön – Sv. Mihael Arkanđeo, 1631., ulje na platnu, Trsat, crkva Majke
Božje Trsatske, oltar sv. Mihaela.
Serafin Schön – Sv. Katarina Aleksandrijska, svete djevice i mučenice, 1631.,
ulje na platnu, Trsat, crkva Majke Božje Trsatske, oltar sv. Katarine
Serafin Schön – Sv. Nikola i sveti mučenici, 1631., ulje na platnu, Trsat, crkva
Majke Božje Trsatske, oltar sv. Nikole.

10. Navedite naziv (ikonografsku temu) prikazanoga djela (Paulus Antonius

Senser, 1753., ulje na platnu, Visoko /Bosna i Hercegovina/, franjevački
samostan.)

Paulus Antonius Senser, Porcijunkulski oprost,

1753.,ulje na platnu, Visoko (Bosna i
Hercegovina), franjevački samostan.
 11. Navedite ime autora i barem jednu od tema zidnoga oslika u kapeli sv. Franje
Asiškoga u franjevačkom samostanu na Kaptolu (Zagreb).

Bernardo Bobić: Sv. Franjo i Katarina Galović, 1683., zidna slika, Zagreb (Kaptol),
franjevački samostan, kapela sv. Franje Asiškoga.