Zadaci za vježbu:

1. Mjeren je broj minuta u kojima je pozvan telefonski broj za informacije na cestama točno
odredeni broj puta. Dobiveni rezultati su slijedeći:

xi 0 1 2 3
fi 33 17 7 3

Testirajte hipotezu o Poissonovoj distribuciji broja poziva u minuti na razini signifikantnosti

α = 0.01.

2. Za normalnu slučajnu varijablu X vrijedi: V(X) = 2 i P{X < 6} = 0, 3375. Kolika je

vjerojatnost da X poprimi vrijednost veću od 10?

3. U tvornici se tokare vrlo precizne osovine. Pogrješka u promjeru otokarene osovine podvrgava
se normalnoj razdiobi X. Poznato je da 3% otokarenih osovina ima pogrješku u promjeru
manju od 4 mjerne jedinice, dok 8% otokarenih osovina ima pogrješku u promjeru veću od 16
mjernih jedinica. Izračunajte E(X) i V(X).

4. U prometni čvor dolaze vozila iz određenog smjera. Trodnevnim promatranjem broja vozila
po satu dobiveni su ovi podaci:
Broj vozila po satu – xi 0 1 2 3 4
Broj sati - fi 9 31 22 9 1
Testirajte hipotezu o binomnoj razdiobi broja vozila uz pouzdanost 95%.

5. Mjereno je vrijeme (u minutama) trajanja jedne radne operacije u aplikaciji nekog softvera u
neku hidroelektranu. Rezultati su ovi: 30 20 29 19 20 10 28 34 15 25
a) Odredite prosječno vrijeme trajanja rješavanja zadatka.
b) Ocijenite promjenjivost uzorka preko koeficijenta varijacije.
c) Intervalno procijenite prosječno vrijeme trajanja rješavanja zadatka osnovnog
skupa iz kojeg je uzet uzorak, uz vjerojatnost 95 %.

6. Otpor otpornika zbog konstrukcijskih karakteristika je normalno distribuirana slučajna

varijabla X s x  1000 oma i σ = 50 oma.
a) Odredite P(990<X<1010),
b) Odredite vjerojatnost da slučajno odabrani otpornik ima otpor manji od 1000 oma,
c) Odredite vjerojatnost da slučajno odabrani otpornik ima otpor veći od 999 oma.
7. Alatni stroj proizvodi određene proizvode. Na temelju brojnih mjerenja zapaženo je da je
duljina X gotovih proizvoda normalna slučajna varijabla za koju je x  20 cm i
σ = 0,2 cm. Odredite:
a) Vjerojatnost da će se duljina proizvoda kretati u granicama od 19,7 cm do 20,3 cm.
b) Vjerojatnost da odabrani proizvod ima duljinu 22 cm.

8. Greška u mjerenju je slučajan varijabla X s normalnom razdiobom N(0;(0,1)2).Nađite

sljedeće vjerojatnosti događaja: P{|X|>0,25} i P{X>0,05}.

9. U nekom gradu prosječno godišnje ima 125 sunčanih dana uz standardnu devijaciju od 12,5
dana. Pretpostavimo da je broj sunčanih dana u godini slučajna varijabla koja se ravna prema
normalnoj raspodjeli. Što je vjerojatnije:
a) da je u nekoj godini broj sunčanih dana veći od 95 ili
b) u nekoj godini broj sunčanih dana je između 95 i 135.

10. Bacamo četiri novčića 160 puta. Ako su novčići pošteni, očekujemo binomnu
raspodjelu X~Bin(4,1/2). Opažene su frekvencije:

X 0 1 2 3 4 Total
fi 5 35 67 41 12 160

Provjerite s 5% značajnosti jesu li novčići pošteni! (χ2-test)

11. U danom vremenskom intervalu od 1h, u 5 uzastopnih dana u jednom restoranu uslugu je
tražilo redom: 60, 73, 48, 56, 78 osoba. Pomoću Hi-kvadrat testa, uz razinu značajnosti 0,05
provjerite hipotezu H0 da je očekivani broj osoba koje traže uslugu isti u svih 5 dana.

12. Kocka je bačena 120 puta i dobiveni su sljedeći rezultati

Broj koji je pao 1 2 3 4 5 6

Opažene frekvencije 18 23 16 21 18 24
Pomoću hi-kvadrat testa provjerite hipotezu da je kocka simetrična na razini značajnosti 0,10.

13. Pretpostavimo da je godišnji vodeni talog na određenoj lokaciji slučajna varijabla X s

normalnom raspodjelom. Tijekom 8 godina zabilježene su vrijednosti taloga:
Vodeni talog – xi 35 34 28 32 30 35 29 33
Pretpostavimo da je frakcija uzorka manja od 0,05.
Odredite širinu 90% intervala pouzdanosti prosječnog vodenog taloga.

14. Neka dužina mjerena je prije mnogo godina i dobivena je vrijednost 6536,1625 m iz 8
mjerenja. Novo mjerenje izvedeno je istim postupkom i dobivena je vrijednost 6536,1585 m
iz 4 mjerenja. Srdnja pogreška pojedinih mjerenja iznosi ±3,5 mm i ±2 mm za staro i novo
mjerenje. T-testom treba utvrditi je li došlo do promjene duljine dužine. Razina značajnosti
5%. (srednje pogreške pretvoriti u metre).
15. Ispituje se efikasnost nastavnih metoda I. i II. iz Statistike. Slušači su podijeljeni u dvije grupe.
Nastava iz Statistike u prvoj grupi izvodi se metodom I., a u drugoj grupi metodom II.. U
slučajnom uzorku od 10 studenata iz prve grupe koji su polagali ispit iz Statistike dobiveni su
ovi podaci: prosječan broj bodova na ispitu je 71, a varijanca je 189.
Prosječan broj bodova na ispitu 10 slučajno izabranih studenata iz druge grupe je 84, a
varijanca je 140. Raspodjela uzorka prema broju bodova na ispitu približno je normalnog
oblika. Može li se prihvatiti pretpostavka da ne postoji značajna razlika u efikasnosti
nastavnih metoda mjerena prosječnim brojem bodova na ispitu? Razina značajnosti 5%