Stručni rad

75
Professional paper UDK 624.014.2:620.197

https://doi.org/10.32762/zr.22.1.5

ZAŠTITA ČELIČNIH KONSTRUKCIJA PRIMJENOM

ZAŠTITNIH SREDSTAVA PREMAZA

CORROSION PROTECTION OF STEEL STRUCTURES

BY PROTECTIVE PAINT SYSTEMS

Rosanda Ivetić Salopek*

Sažetak
Zaštita čeličnih elemenata bitan je proces u proizvodnji čeličnih konstrukcija. U
svrhu zaštite od pojave korozije i vanjskog utjecaja okoline, sve čelične konstrukcije
potrebno je zaštititi na adekvatan način. Kvaliteta antikorozivne zaštite jedan je
od osnovnih uvjeta za osiguranje dugotrajnosti konstrukcije te se dobro izvedenom
zaštitom produljuje njezin uporabni vijek. Tehnologija nanošenja zaštite primjenom
premaza zahtjevan je proces koji traži dobro poznavanje svih koraka u zaštiti
konstrukcije, od odabira sustava premaza, pripreme površine do sušenja. U radu je
opisana antikorozivna zaštita čeličnih konstrukcija primjenom zaštitnih premaza,
kako odabrati odgovarajući sustav premaza, šta utječe na njegov odabir, kako
pripremiti površinu koja se zaštićuje te koji sustavi premaza se koriste ovisno o
kategoriji atmosferske korozivnosti.

Ključne riječi: korozija, antikorozivna zaštita, čelične konstrukcije, zaštita premazima.

Abstract
Protection of steel elements is vital in steel construction manufacturing. In order to
prevent corrosion and adverse influence from the surroundings, all steel structures
need to be adequately protected. One of the key elements in securing the structure
durability is the quality of protection coating, which - if applied properly, prolongates
structure’s expected usage. Coating technology is a process, which requires knowledge
of all necessary steps of structure protection process, from surface prepping to
choosing the coating system and lastly, drying. This paper describes anticorrosive
protection coating systems for steel structures by focusing on key elements for
selecting the adequate coating system, as well as the covering surface preparation
process, depending on atmospheric corrosivity class.

Key words: corrosion, anti-corrosion protection, steel structures, protection coating

* AR-METAL d.o.o. Žegoti 6, 51215 Kastav

E-mail: ivetic.rosanda@gmail.com

Rad zaprimljen: 15. 4. 2019. Rad prihvaćen: 23. 9. 2019.

76 GF • ZBORNIK RADOVA

1. Uvod
Čelik kao materijal najčešće se primjenjuje kod izrade konstrukcija
raznih oblika i veličina. S obzirom na to da je čelik osjetljiv na koroziju
potrebno ga je antikorozivno zaštititi. Korozija skraćuje životni vijek
konstrukcije, povećava troškove održavanja, uzrokuje velike gospodarske
gubitke te u nekim slučajevima i havarije konstrukcija. U svrhu poboljšanja
životnog vijeka konstrukcija, a i smanjenje troškova, koriste se razne
tehnologije antikorozivne zaštite. Jedan od najraširenijih metoda zaštite
čelika od korozije je primjena zaštitnih sredstava premaza. U radu je
opisana metoda zaštite čeličnih konstrukcija primjenom zaštitnih premaza,
od samog odabira premaza pa sve do njenog nanošenja i ispitivanja.

1.1. Pojam i vrste korozije

Korozija je nenamjerno razaranje konstrukcijskih materijala
uzrokovano fizikalnim, fizikalno-kemijskim i biološkim agensima [1], a
dolazi od latinske riječi corrodere što znači nagristi, izgristi, izglodati.
Korozija se može opisati kao obrnuti proces od dobivanja metala. Metalne
konstrukcije oštećene korozijom mogu promijeniti neka svoja mehanička
svojstva. Korozija je postala globalni problem te se upravo zbog nje
godišnje izgubi veliki postotak svjetskog BDP-a. Ona je važan čimbenik u
gospodarskoj krizi svake zemlje.
S obzirom na široko područje djelovanja korozija se može klasificirati [2]:

Prema mehanizmu Prema izgledu Prema korozivnim

procesa korozijskog napada sredinama
kemijska jednolika atmosferska korozija
elektrokemijska pjegasta korozija u tlu
jamičasta korozija u suhim
točkasta plinovima
interkristalna korozija u
neelektrolitičkim
transkristalna
tekućinama
korozija u elektrolitu

2. Odabir odgovarajućeg sustava premaza

2.1. Općenito
Prilikom odabira odgovarajućeg sustava premaza za zaštitu čeličnih
konstrukcija od korozivnog djelovanja potrebno je uzeti u obzir niz
čimbenika kako bi se osigurala dugotrajnost projekta. Odabir sustava
 Ivetić Salopek • Zaštita čeličnih konstrukcija primjenom zaštitnih sredstava premaza
R. 77

premaza mora biti najekonomičnije i tehnički najbolje rješenje za svaki

projekt.
Na odabir odgovarajućeg sustava premaza utječu sljedeći čimbenici [3] :
-- korozivnost okoliša
-- vrsta površine koju treba zaštititi
-- trajnost sustava premaza
-- planiranje postupka nanošenja premaza

2.2. Korozivnost okoliša

Atmosferska korozija je jedna od najraširenijih vrsta korozija, a nastaje
kao djelovanje kisika, vlage i plinova u zraku.
Korozivnost okoliša je bitan čimbenik kod odabira sustava premaza.
Potrebno je utvrditi uvjete u kojima će konstrukcija biti izvedena. Vlažnost,
temperatura, UV zračenje te mehanička oštećenja samo su neki faktori koji
se uzimaju u obzir prilikom odabira odgovarajućeg sustava premaza. Što je
okoliš korozivniji, to je zahtjevnija priprema površine.
Primjeri korozijskih klasa antikorozivne zaštite premazima prikazani
su u Tablici 1.
78 GF • ZBORNIK RADOVA

Tablica 1. Korozijska klasa HRN EN ISO 12944-2 [4]

Podaci o sustavu

Preporučeni
Površina

sustav
Atmosferski utjecaji Tip Broj Ukupna
premaza slojeva DSF (µm)

UNUTRA: grijane
C1
zgrade npr. Uredi, Brzosušivi
vrlo čelik A 2 70
trgovine, škole, alkid
niska
hoteli
VANI: neagresivni
utjecaji na okoliš,
ruralna područja
C2 UNUTRA: negrijane Uretan/
čelik B 2 160
niska zgrade, moguća alkid
kondenzacija,
skladišta, sportske
hale
VANI: gradska i
industrijska oklina,
umjerena polucija
sa sumpornim
C3 dioksidom, obalna Epoksi/
čelik C 3 200
srednja područja sa niskim poliuretan
salinitetom
UNUTRA:
proizvodne hale sa
visokom vlažnošću
VANI: industrijska
područja i Epoksi/
obalna područja čelik D 3 240
poliuretan
sa umjerenim
C4
salinitetom
visoka
UNUTRA: hale
u kemijskoj ind., poc. Epoksi/
E 2 160
bazeni, hale u lim poliuretan
brodogradnji
 Ivetić Salopek • Zaštita čeličnih konstrukcija primjenom zaštitnih sredstava premaza
R. 79

Nastavak Tablice 1. Korozijska klasa HRN EN ISO 12944-2 [4]

Podaci o sustavu

Preporučeni
Površina

sustav
Atmosferski utjecaji Tip Broj Ukupna
premaza slojeva DSF (µm)

VANI: ind.
Područja sa Epoksi/
visokom vlažnošću čelik F 4 320
poliuretan
i agresivnom
C5
okolinom
vrlo
UNUTRA: zgrade
visoka
i područja sa poc. Epoksi/
skoro stalnom G 3 240
lim poliuretan
kondenzacijom i
visokom polucijom
VANI: obalna i
priobalna područja Epoksi/
sa visokim čelik H 4 320
poliuretan
CX salinitetom
vrlo UNUTRA: zgrade
visoka i područja sa
skoro stalnom poc. Epoksi/
I 3 240
kondenzacijom i lim poliuretan
visokom polucijom

Epoksi/
do 150 °C J 2 120
poliuretan
Povišene temp.

Cink/
200-400°C čelik K silikat/ 2 80
silikon

400-600°C L silikon 2 60
80 GF • ZBORNIK RADOVA

2.3. Vrsta površine koju treba zaštititi

Površine kojima je potrebna zaštita od štetnog djelovanja korozije su
čelik, toplo-pocinčani čelik, metalizirani čelik, aluminij ili nehrđajući čelik.
Važno je izvršiti odgovarajuću pripremu površine prije nanošenja premaza
kako bi se osigurala dugoročna zaštita konstrukcijskih elemenata.
Stanje čelične površine prije bojenja spada u jednu od sljedeće tri
kategorije [3]:
-- konstrukcija od golog čelika na koji prethodno nije nanesen
nikakav zaštitni premaz
-- čelična površina zaštićena radioničkim temeljem
-- čelična površina zaštićena sustavom premaza koji ima potrebu za
održavanjem

2.4. Trajnost sustava premaza

Standard HRN EN ISO 12944-1 daje vremenske okvire kojima se
određuje trajnost od trenutka prvog nanošenja do prvog održavanja. Sustav
zaštite s obzirom na trajnost prikazan je u Tablici 2.

Tablica 2. Trajnost premaznih sustava prema HRN EN ISO 12944-1 [5]

TRAJNOST PREMAZNIH SUSTAVA HRN EN ISO 12944-1

Niska (L) do 7 godina
Srednja (M) 7 do 15 godina
Visoka (H) od 15 do 25 godina
Vrlo visoka (VH) više od 25 godina

2.5. Planiranje postupka nanošenja premaza

Planiranje postupka nanošenja premaza vrlo je bitna kod izvedbe
čeličnih elemenata i sklopova. Potrebno je obratiti pažnju na dinamiku i
faze izvođenja konstrukcija kako bi se površina čeličnih elemenata mogla
pripremiti za nanošenje premaza te planirati vrijeme sušenja. Najčešći
način izgradnje konstrukcija od čeličnih elemenata je da se jedan veći dio
izvede u zaštićenom okolišu radionice, kao što je prikazano na Slici 2., dok
se drugi manji dio odradi na samom gradilištu. Kod ovakvog načina izvedbe
bitno je uzeti u obzir vrijednosti za međupremazni interval. Uobičajena
praksa je da se temeljni premazi izvode u radionici, dok se završni premazi
izvode nakon montaže na gradilištu. Postoji li zahtjev za zaštitu čelične
konstrukcije od požara, tada se protupožarni premaz (ekspandirajući
premaz) nanosi kao drugi sloj, a prvi temeljni sloj prvenstveno služi kao
antikorozivna zaštita. Završni sloj (pokrivni premaz) je u funkciji zaštite od
okolišnih utjecaja, kao što je prikazano na Slici 1.
 Ivetić Salopek • Zaštita čeličnih konstrukcija primjenom zaštitnih sredstava premaza
R. 81

Slika 1. Sustav nanošenja zaštitnih premaza po slojevima

3. Tehnologija zaštite uporabom premaza

Tehnologija nanošenja zaštitnih premaza čeličnih konstrukcija
obuhvaća pripremu podloge (čišćenje), nanošenje premaznih sredstava te
završnu obradu (sušenje/otvrdnjavanje premaza).

3.1. Priprema površine

Priprema površine čeličnih elemenata važna je za postizanje kakvoće i
trajnosti zaštitnog sustava. Tako se osigurava prionljivost podloge. Priprema
površine sastoji se od niza operacija koje je potrebno izvesti pravilno, a to su
[4]:
-- uklanjanje svih vidljivih nečistoća
-- uklanjanje soli, masnoća i ulja
-- uklanjanje hrđe do propisanog stupnja čistoće sukladno normi
HRN EN ISO 12944-4 i hrapavosti 40-70 mikrometara
-- očišćene površine potrebno je zaštititi kako bi se spriječila
oksidacija i kontaminacija

3.1.1. Stupnjevi pripreme površine prema standardu ISO 8501-1

Najčešće korištene metode čišćenja površine su [4]:
-- čišćenje četkama (St 2, St 3)
-- pjeskarenje i sačmarenje (Sa 1, Sa 2, Sa 2½, Sa 3)
82 GF • ZBORNIK RADOVA

Tablica 3. Ocjene očišćenosti površine prema standardu ISO 8501-1 [4]

OZNAKA
NAZIV
HRN EN ISO OPIS POVRŠINE SLIKA
ČIŠĆENJA
12944

Površina je bez masnoća,

Blago čišćenje
ulja prašine i slabo
Sa 1 mlazom
prionljive okujine, stari
abraziva
premazi su uklonjeni.

Gledajući s prostim okom

Temeljito površina je bez masnoća,
Sa 2 čišćenje mlazom prašine. Okujine, starih
abraziva premaza i ostalih nečistoća
praktično više nema.
Gledajući s prostim okom
površina je bez masnoća,
ulja, prašine. Okujina, stari
Vrlo temeljito
premazi ostale nečistoće su
Sa 2 ½ čišćenje mlazom
u cijelosti su uklonjeni. Sva
abraziva
eventualna onečišćenja su
vidljiva tek u obliku jedva
vidljivih mrlja.
Gledajući s prostim okom
Čišćenje
površina je bez masnoća,
mlazom
ulja, prašine. Okujina, stari
abraziva do
Sa 3 premazi i ostale nečistoće
odstranjivanja
u cijelosti su uklonjene.
svih nečistoća s
Površina ima izjednačen
čelične površine
metalni izgled.
Gledajući sa prostim okom
Temeljito ručno površina je bez masnoća,
St 2 ili strojno ulja, prljavštine , slabo
čišćenje prionljive okujine, starih
premaza i drugih nečistoća.

Čišćenje površine slično je

Vrlo temeljito ili kao pri St 2, no temeljitije.
St 3
strojno čišćenje Na površini se već nadzire
metalni sjaj.
 Ivetić Salopek • Zaštita čeličnih konstrukcija primjenom zaštitnih sredstava premaza
R. 83

3.1.2. Stupnjevi pripreme površine prema standardu ISO 8501-1

Priprema površine čišćenjem vodom pod visokim pritiskom ne smije
uključiti samo stupanj čišćenja, već je potrebno uzeti u obzir i stupanj
početne korozije koja tijekom sušenja može nastupiti na očišćenoj čeličnoj
površini. U Tablici 4. opisan je izgled površine u odnosu na tri stupnja
početne korozije.

Tablica 4. Opis izgleda površine u odnosu na tri stupnja početne korozije [3]

LAGANA POČETNA KOROZIJA

Kad se površina gleda bez povećala, ona pokazuje male količine
L žuto/smeđeg korozivnog sloja kroz kojega se može vidjeti
čelična podloga. Hrđa može biti ravnomjerno raspoređena ili
se pojavljivati u obliku krpica, ali je bitno da ona jako prianja za
podlogu te da ju nije lako odstraniti laganim trljanjem krpom.
SREDNJE POČETNA KOROZIJA
Kad se površina gleda bez povećala, ona pokazuje male količine
žuto/smeđeg korozivnog sloja kroz kojega nije moguće vidjeti
M čeličnu podlogu. Sloj hrđe može biti ravnomjerno raspoređen
ili se pojavljivati u obliku krpica, ali je bitno da poprilično dobro
prianja za podlogu te da na krpi kojom se briše površina ostavi
lagani trag.
JAKA POČETNA KOROZIJA
Kad se površina gleda bez povećala, ona pokazuje crveno-
žućkasti/smeđi korozivni sloj kroz kojega se ne može vidjeti
čelična podloga i koji se slabo drži podloge. Hrđa (koja se
H pojavljuje u obliku promjene nijanse) može biti ravnomjerno
raspoređena ili se pojavljivati u obliku krpica, ali je bitno da
ona jako prianja za podlogu te da ju nije lako odstraniti laganim
trljanjem krpom. Sloj hrđe može biti ravnomjerno raspoređen ili
se pojavljivati u obliku krpica te na krpi kojom se briše površina
ostavlja trag.

Prema standardu ISO 8501-4 razlikuju se tri razine čistoće u odnosu

na vidljiva onečišćenja (Wa 1 - Wa 2½) od hrđe, okujine, starih premaza
i sl. Stupnjevi pripreme površine mlazom vode pod visokim pritiskom
prikazani su u Tablici 5 [4].
84 GF • ZBORNIK RADOVA

Tablica 5. Opis izgleda površine u odnosu na tri stupnja početne korozije [3]

LAGANA POČETNA KOROZIJA

Kad se površina gleda bez povećala, ona pokazuje male količine žuto/
Wa 1 smeđeg korozivnog sloja kroz kojega se može vidjeti čelična podloga.
Hrđa može biti ravnomjerno raspoređena ili se pojavljivati u obliku
krpica, ali je bitno da ona jako prianja za podlogu te da ju nije lako
odstraniti laganim trljanjem krpom.
SREDNJE POČETNA KOROZIJA
Kad se površina gleda bez povećala, ona pokazuje male količine
Wa 2 žuto/smeđeg korozivnog sloja kroz kojega nije moguće vidjeti
čeličnu podlogu. Sloj hrđe može biti ravnomjerno raspoređen ili se
pojavljivati u obliku krpica, ali je bitno da poprilično dobro prianja za
podlogu te da na krpi kojom se briše površina ostavi lagani trag.
JAKA POČETNA KOROZIJA
Kad se površina gleda bez povećala, ona pokazuje crveno-žućkasti/
smeđi korozivni sloj kroz kojega se ne može vidjeti čelična podloga i
koji se slabo drži podloge. Hrđa (koja se pojavljuje u obliku promjene
Wa 2½ nijanse) može biti ravnomjerno raspoređena ili se pojavljivati u
obliku krpica, ali je bitno da ona jako prianja za podlogu te da ju
nije lako odstraniti laganim trljanjem krpom. Sloj hrđe može biti
ravnomjerno raspoređen ili se pojavljivati u obliku krpica te na krpi
kojom se briše površina, ostavlja trag.

3.2. Izračun debljine slojeva zaštitnih premaza

Debljine zaštitnih slojeva vrlo su važan parametar za određivanje
kvalitete zaštite metalnih površina. Povećanjem debljine premaza povećava
se i njena otpornost na koroziju, ali i rastu proizvodni troškovi. Stoga je iz
ekonomskih razloga važno poznavanje izračuna debljine zaštitnih premaza.
Debljina suhog filma i količina potrebnog materijala ovise o različitim
čimbenicima, uključujući potrebnu razinu vatrootpornosti (R 15, R 30, R 45,
R 60, R 90, R 120 ili R 180), vrstu presjeka profila (faktor presjeka profila),
orijentaciju, kritičnu temperaturu čelične konstrukcije, metodu nanošenja,
oblik, itd. Ovi čimbenici ujedno utječu na formiranje cijene gotovog
elementa s potrebnim zaštitama. Izračun potrebne debljine mokrog
odnosno suhog filma treba obaviti prije samog nanošenja. Potrebno je da
izvođač radova dovrši ispitivanje na površini kako bi ustanovio prihvatljivi
stupanj dovršenosti.
Volumni sadržaj suhe tvari (VSS) predstavlja omjer debljine suhog i
debljine mokrog filma premaza nanesenog u laboratorijskim uvjetima pri
čemu nije došlo do gubitka boje, a izražen je u postotku [3].
 Volumni
nije došlo do gubitka sadržajnanošenja. suhea izražen tvariPotrebno (VSS) predstavlja [3]. omjer debljine suhog i
treba obaviti
ispitivanje na prije
površini samog kakoboje, bi ustanovio je u postotku
prihvatljivi je da izvođač
stupanj radova
dovršenosti. dovrši
debljinenamokrog
ispitivanje površini filma kako premaza
bi nanesenog u 𝑥𝑥𝑥𝑥laboratorijskim uvjetima pri čemu
→austanovio 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚jeprihvatljivi stupanj dovršenosti.
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉%
Volumni 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚
sadržaj 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓boje,
𝑚𝑚𝑚𝑚
suhe 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚
tvari 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚(VSS) = predstavlja (1) i
nijeDebljina
došlo do filmagubitka (µm) izračunava izražen se prema u postotku 100 [3].omjer
sljedećim izrazima debljine
„(1)“ isuhog
„(2)“ [4]:
Ivetić Salopek
R. Volumni • Zaštita
sadržaj čeličnih suhe konstrukcijatvari (VSS) primjenom predstavlja zaštitnih sredstava omjer premaza suhog
debljine 85 i
debljine mokrog filma premaza nanesenog u laboratorijskim uvjetima pri čemu
debljine mokrog
nijeDebljina dofilma filma
(µm) premaza
izračunava nanesenogseje prema u laboratorijskim 𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% uvjetima pri čemu
došlo gubitka boje, a 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚
𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 izražen
𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 → u postotku
𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓sljedećim
𝑚𝑚𝑚𝑚 = [3]. izrazima „(1)“ i „(2)“ [4]: (1)
nije došlo do gubitka boje, a izražen je u postotku [3].
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑥𝑥𝑥𝑥 100
100
Debljina filma 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚
(µm) 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚
Debljina filma (µm)𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚
izračunava𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 →
izračunava 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚
se 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓
prema𝑚𝑚𝑚𝑚 = sljedećim 𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉%
izrazima „(1)“ (2)[4]:
i „(2)“
𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 se prema
→ 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚sljedećim
𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 =𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉 % izrazima „(1)“ i „(2)“ (1)
Debljina
[4]: filma (µm) izračunava se prema sljedećim izrazima 100 „(1)“ i „(2)“ [4]:
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉%
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑥𝑥𝑥𝑥 100
gdje je: 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚
𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚→ 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 =
→ 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷
𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 =𝑥𝑥𝑥𝑥100 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% (1)(2)
𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 → 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 = 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉 % (1)
DMF - debljina mokrog filma (µm) 100
(1)
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑥𝑥𝑥𝑥 100
DSF - debljina suhog 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚
filma 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓(µm)
𝑚𝑚𝑚𝑚 → 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 = 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉 % (2)
gdje
VSS% - volumna suha tvar (%) je:
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑥𝑥𝑥𝑥 100
DMF - debljina 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚 mokrog 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 → 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚
filma (µm) 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 = 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉 𝑥𝑥𝑥𝑥 100 (2)
(2)
gdje DSF je: - debljina 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠ℎ𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 suhog 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 →filma 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 (µm) 𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚𝑓𝑓𝑓𝑓𝑚𝑚𝑚𝑚 = 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉 %% (2)
Teoretska potrošnja (TP) boje u određenoj debljini suhog filma na
gdjeDMF je:VSS% - debljina - volumna mokrog suhafilma tvar (µm)
(%) izrazu „(3)“ [4]:
glatkoj
gdjeDSF je: površini izračunava se prema
DMF - debljina
- debljina mokrog suhogfilma filma(µm) (µm)
gdje
DMF
DSF - je:
VSS% - debljina
debljina - volumna mokrog
suhog suha filma filma tvar (µm) (µm) (%) (TP) boje u određenoj debljini suhog filma na
Teoretska potrošnja
DMF
VSS% -
DSF -glatkoj debljina
-debljina
volumna mokrog
suhog suha filma
tvarfilma (µm)
(%) (µm)
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚 2 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 (µ𝑚𝑚𝑚𝑚)
površini 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑓𝑓𝑓𝑓) izračunava
= se �𝑥𝑥𝑥𝑥 prema izrazu „(3)“ [4]: (3)
DSF - debljina
VSS% - volumna Teoretska suhog suha potrošnja filma (µm)
tvar (%) (TP) boje u određenoj debljini suhog filma na
𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% 𝑥𝑥𝑥𝑥 10
VSS% - volumna
Teoretska
glatkoj površini suha
potrošnja tvar(TP)
izračunava (%) se boje prema u određenoj izrazu „(3)“ debljini [4]: suhog filma na
glatkoj površini izračunava se 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖izrazu
prema 𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚2 �𝑥𝑥𝑥𝑥„(3)“ 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 (µ𝑚𝑚𝑚𝑚)[4]:
Teoretska potrošnja 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑓𝑓𝑓𝑓) =(TP) boje u određenoj 3debljini suhog filma na (3)
Teoretska 𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚2 � 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷(TP)
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖potrošnja (µ𝑚𝑚𝑚𝑚) 𝑥𝑥𝑥𝑥 boje 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉%u
𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑥𝑥𝑥𝑥𝑏𝑏𝑏𝑏𝑝𝑝𝑝𝑝𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏
10 (𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔/𝑑𝑑𝑑𝑑𝑚𝑚𝑚𝑚 debljini
određenoj suhog filma na
glatkoj površini
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘) = izračunava se prema
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑥𝑥𝑥𝑥𝑖𝑖𝑖𝑖10
izrazu
�𝑚𝑚𝑚𝑚2 �𝑥𝑥𝑥𝑥 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 (µ𝑚𝑚𝑚𝑚)
„(3)“ [4]: )
glatkoj površini izračunava 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑓𝑓𝑓𝑓) =se prema 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% izrazu „(3)“ [4]: (3)
𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% 𝑥𝑥𝑥𝑥 10
�𝑚𝑚𝑚𝑚2 �𝑖𝑖𝑖𝑖𝑥𝑥𝑥𝑥𝑖𝑖𝑖𝑖𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑏𝑏𝑏𝑏𝑝𝑝𝑝𝑝𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏 (𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔/𝑑𝑑𝑑𝑑𝑚𝑚𝑚𝑚3 )
(3)
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚2(µ𝑚𝑚𝑚𝑚) �𝑥𝑥𝑥𝑥 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑖𝑖𝑖𝑖
(µ𝑚𝑚𝑚𝑚)
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘) 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 = (𝑓𝑓𝑓𝑓) =𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚2 �𝑥𝑥𝑥𝑥
𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% 𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉%𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 (µ𝑚𝑚𝑚𝑚) (3)
(𝑓𝑓𝑓𝑓) 𝑥𝑥𝑥𝑥 10 𝑥𝑥𝑥𝑥 10
Praktična potrošnja 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (PP)
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖
= boje
𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚 2 � 𝑥𝑥𝑥𝑥 izračunava
𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 (µ𝑚𝑚𝑚𝑚)
𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% 𝑥𝑥𝑥𝑥 10 se množenjem
𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑏𝑏𝑏𝑏𝑝𝑝𝑝𝑝𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏 (𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔/𝑑𝑑𝑑𝑑𝑚𝑚𝑚𝑚teoretskog
3) utroška(3)s
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘) =potrošnja
Praktična
odgovarajućim faktorom gubitka (PP) boje prema
𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% izračunava 𝑥𝑥𝑥𝑥 10 izrazu „(4)“ se množenjem [4]: teoretskog
utroška s odgovarajućim 2 faktorom gubitka
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚 � 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷 (µ𝑚𝑚𝑚𝑚) 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑏𝑏𝑏𝑏𝑝𝑝𝑝𝑝𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏 (𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔/𝑑𝑑𝑑𝑑𝑚𝑚𝑚𝑚 )
prema izrazu 3 „(4)“ [4]:
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘)
Praktična =𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 potrošnja
𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚2 � 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝐷𝐷𝐷𝐷𝑉𝑉𝑉𝑉𝐷𝐷𝐷𝐷(PP)(µ𝑚𝑚𝑚𝑚) boje izračunava
𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑥𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑖𝑖𝑖𝑖 se množenjem
𝑏𝑏𝑏𝑏𝑝𝑝𝑝𝑝𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏 (𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔/𝑑𝑑𝑑𝑑𝑚𝑚𝑚𝑚 3) teoretskog utroška s
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘) = 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚 2 �𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉%
𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑙𝑙𝑙𝑙 10
𝑖𝑖𝑖𝑖𝑙𝑙𝑙𝑙 𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔) 𝑥𝑥𝑥𝑥 (100+𝑓𝑓𝑓𝑓𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏[4]:
𝑔𝑔𝑔𝑔𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 (%))
odgovarajućim
(𝑓𝑓𝑓𝑓
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘) = faktorom gubitka
𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉% 𝑥𝑥𝑥𝑥 10 prema izrazu „(4)“ (4)
(4)
Praktična potrošnja (PP) boje izračunava 100 se množenjem teoretskog utroška s
odgovarajućim faktorom gubitka2 prema izrazu „(4)“ [4]:
3.3 Nanošenje
Praktična potrošnja (𝑓𝑓𝑓𝑓 premaznih (PP) sredstava
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚 � 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑙𝑙𝑙𝑙 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑙𝑙𝑙𝑙𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔) 𝑥𝑥𝑥𝑥 (100+𝑓𝑓𝑓𝑓𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑔𝑔𝑔𝑔𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 (%))
3.3. Nanošenje 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 𝑚𝑚𝑚𝑚premaznih
𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘) = boje sredstava izračunava se množenjem teoretskog utroška s(4)
100
Praktična
odgovarajućim potrošnja faktorom (PP) boje gubitka izračunava 2� prema se množenjem
izrazu „(4)“ [4]:teoretskog utroška s
Nanošenje
odgovarajućim Nanošenje premaznih
faktorom premaznih
(𝑓𝑓𝑓𝑓 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘) =premaznih sredstava
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇Nanošenje
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖
gubitka 𝑖𝑖𝑖𝑖
sredstava𝑖𝑖𝑖𝑖 sredstava
�𝑚𝑚𝑚𝑚
prema 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇
najčešće (𝑙𝑙𝑙𝑙 𝑖𝑖𝑖𝑖
izrazu najčešće
𝑙𝑙𝑙𝑙 𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔) 𝑥𝑥𝑥𝑥
se
„(4)“ se
izvodi [4]: izvodi
(100+𝑓𝑓𝑓𝑓𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖
četkama četkama
𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑔𝑔𝑔𝑔𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 (%)) (kistovi),
(kistovi), (4)
lopaticama, 3.3 100 i elektroforezom. Prije samog
lopaticama, valjcima valjcimateteprskanjem, prskanjem, uranjanjem uranjanjem i elektroforezom. Prije
nanošenja 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 �𝑚𝑚𝑚𝑚2svaka � 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑙𝑙𝑙𝑙površina
𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚temeljnog premaza mora bitimora čista, suha
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑙𝑙𝑙𝑙𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔) 𝑥𝑥𝑥𝑥 (100+𝑓𝑓𝑓𝑓𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑔𝑔𝑔𝑔𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 (%))bez masnoća
samog nanošenja
(𝑓𝑓𝑓𝑓
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 Nanošenje
3.3 𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘)
Nanošenje =temeljnog
premaznih
𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝š𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖
premaza
�𝑚𝑚𝑚𝑚2 � sredstava
premaznih 𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑙𝑙𝑙𝑙 𝑖𝑖𝑖𝑖sredstava
svaka
𝑙𝑙𝑙𝑙𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑔𝑔𝑔𝑔)100
površina najčešće𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏
𝑥𝑥𝑥𝑥 (100+𝑓𝑓𝑓𝑓𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 se𝑔𝑔𝑔𝑔𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 biti
izvodi čista, suha
(%)) četkama (4) (kistovi),
bez𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇 (𝑓𝑓𝑓𝑓 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑘𝑘𝑘𝑘)i =ostalih nečistoća. Prije nanošenja premaza potrebno
masnoća (4) je samog
lopaticama, valjcima te prskanjem,100 uranjanjem i elektroforezom. Prije
popratiti
3.3 Nanošenje nanošenja klimatske
Nanošenje premaznih
temeljnog parametre
premaznih sredstava
premaza koje sredstava utječu
svaka površina na
najčešće kvalitetu mora se izvodi premaza,
biti čista, četkama a to
suha bezsu
(kistovi),
masnoća
3.3 Nanošenje
temperatura
lopaticama, zraka premaznih
valjcima i podloge tesredstava te relativnauranjanjem
prskanjem, vlaga. Najoptimalnija i elektroforezom. temperatura Prije samog
zraka nanošenjaza Nanošenje nanošenje temeljnog premaznih premaza premaza je svaka
sredstava 15 - površina 20 najčešće °C, dok mora se temperatura
izvodi
biti čista, četkama suha podloge
(kistovi),
bez masnoća
treba Nanošenje
biti bar 3 °C premaznih
lopaticama, valjcima te prskanjem, uranjanjem i elektroforezom. Prije viša od temperature sredstava najčešće
rosišta u se određenimizvodi četkama vremenskim (kistovi),
samog
lopaticama,
uvjetima.
nanošenjaPremazna valjcima sredstva
temeljnog te
premaza prskanjem, sesvaka ne uranjanjem preporučuju
površina mora i nanositi
elektroforezom.
biti čista, na suha površine Prijemasnoća
bez samog
gdje
nanošenja
je temperatura viša od 40 °C. temeljnog premaza svaka površina mora biti čista, suha bez masnoća
86 GF • ZBORNIK RADOVA

Slika 2. Čelični profili sa nanesenim temeljnim premazom

Slika 3. Nanošenje drugog sloja zaštitnog premaza na gradilištu

 Ivetić Salopek • Zaštita čeličnih konstrukcija primjenom zaštitnih sredstava premaza
R. 87

Slika 4. Nanošenje završnog sloja zaštitnog premaza

3.4. Ispitivanje i kontrola kvalitete zaštite od korozije

Kontrola kvalitete je proces koji mora biti prisutan kroz čitav period
izvođenja čelične konstrukcije pa tako i kod nanošenja premaza u svrhu
zaštite od korozije. Prije samog nanošenja temeljnog premaza potrebno
je vizualnom metodom ocijeniti kvalitetu pripremljene čelične površine,
kvalitetu zavara, prisutnost nečistoća, ulja i masnoća te osjetljivost
površina, a sve u skladu sa standardom HRN EN ISO 8501-1 [7]. Osim
vizualne kontrole pripremljene čelične površine, potrebno je kontrolirati
uvjete okoline u kojoj se premazi nanose, temperature zraka i površine,
relativna vlažnost zraka, temperature rosišta te provesti kontrolu pripreme
premaza i vizualnog izgleda premaza (miješanje komponenata boje i sl.).
Kontrola hrapavosti površine najčešće se određuje usporednom
metodom (Rugotest No.3), a kao pomoćni instrument za određivanje
srednje visine neravnina (Rz) profila hrapavosti može se koristiti uređaj tip
„Elcometer 123“ (Slika 5).
Debljina mokrog filma (DMF) premaza je debljina odmah nakon
nanošenja premaza na čeličnu površinu. Kontrola debljine mokrog filma
je preduvjet za postizanje minimalne debljine suhog filma. Kontrolom
debljine mokrog filma premaza kontrolira se tehnika nanošenja. Ova
kontrola izvodi se pomoćnim sredstvom „WFT-Gauge“ (češalj) (Slika 6).
88 GF • ZBORNIK RADOVA

Slika 5. Pomoćno sredstvo „Elcometer Slika 6. Pomoćno sredstvo „WFT Gauge“

123“ za mjerenje hrapavosti (češalj) za mjerenje debljine mokrog
filma premaza

Debljina suhog filma premaza je parametar kojim se određuje kvaliteta

zaštite metalnih površina. Debljine suhog filma svakog sloja kontroliraju
se najčešće svaka 24 sata nakon otvrdnjavanja premaza elektronskim
mjeračima tip „Elcometer 456“ ili slično, kao što je prikazano na Slici 7 i 8.

Slika 7. Kontrola debljine suhog filma temeljnog sloja u radionici

 Ivetić Salopek • Zaštita čeličnih konstrukcija primjenom zaštitnih sredstava premaza
R. 89

Slika 8. Kontrola debljine suhog filma drugog zaštitnog sloja na gradilištu

Povećanjem debljine premaza povećava se otpornost na koroziju, ali

rastu i proizvodni troškovi. Kontrola ukupne debljine suhog filma provodi
se prema pravilu „DFT RULES 80-20“ odnosno prema normi HRN EN
ISO 12944-7 [6]. Pravilo 80-20 zahtjeva da izmjerena debljina premaza
ne smije biti manja od 80% specificirane debljine suhog filma premaza, a
najviše 20% mjerenja može biti ispod specificirane debljine suhog filma
premaza [6].
Prionjivost je svojstvo premaza da prione na prethodni premaz ili
površinu, a kontrola se izvodi prema standardu HRN EN 2409 nakon
otvrdnjavanja prvog sloja. S obzirom na to da prionjivost premaza
izravno utječe na kvalitetu zaštite površine, a samim time i na dužinu
vijeka trajanja zaštite, vrlo je bitna u procesu zaštite čeličnih konstrukcija
primjenom zaštitnih sredstava premaza. Ispitivanje se provodi „Cross-Cut“
testom (mrežni rez) ili „X-Cut“ testom (X-rez). Ovakva vrsta ispitivanja
nije relevantna za debljine filma preko 250 µm [8]. Svi parametri koji se
kontroliraju moraju biti u skladu s radnom specifikacijom i tehničkim
uputama proizvođača [8].

4. Zaključak
Radom je opisan postupak zaštite čeličnih konstrukcija primjenom
zaštitnih sredstava premaza, a sve prema važećim standardima i
zakonima. S obzirom na to da danas čelik ima veliku primjenu u izgradnji
konstrukcija, a čelik je kao materijal podložan stvaranju korozije, veliki
90 GF • ZBORNIK RADOVA

se naglasak stavlja na njegovu zaštitu. Zbog velikih štetnih posljedica koje

mogu nastati uslijed neadekvatne antikorozivne zaštite potrebno je dobro
poznavanje tehnologije nanošenja zaštitnim premazima u svim fazama,
kao i adekvatno kvalificirano osoblje koje će omogućiti postizanje visoke
kvalitete nanošenja i kontroliranja premaza.

Literatura
[1] Esih, I.; Dugi, Z.; (1990) Tehnologija zaštite od korozije, Školska knjiga,
Zagreb
[2] Stupnišek-Lisac, E.; (2007) Korozija i zaštita konstrukcijskih materijala,
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
[3] HEMPEL katalog: Odabir odgovarajućeg sustava premaza: Smjernice za
zaštitu u skladu sa ISO 12944.
[4] CHROMOS SVJETLOST: Tehnički priručnik - Zaštita metala
[5] Skejić, D.; (2019) Odabir premaza sa aspekta proračuna čeličnih konstrukcija
kod djelovanja požara, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
[6] EN ISO 12944 Paints and Varnishes - Corrosion Protection of Steel Structures
by Protective Paint Systems. (svi dijelovi 1-9)
[7] EN ISO 8501 Preparation of Steel Substrates before Application of Paints and
Related Products — Visual Assessment of Surface Cleanliness — Part 1: Rust
Grades and Preparation Grades of Uncoated Steel Substrates and of Steel
Substrates after Overall Removal of Previous Coatings.
[8] EN ISO 2409:2013 Boje i lakovi - Ispitivanje zarezivanjem mrežice.
[9] Ivetić, R.; (2013) Tvornička kontrola kvalitete čeličnih proizvoda. Diplomski
rad. Osijek. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski
fakultet.
[10] Markulak, D., Bajkovec, I. (2011) Izvedba čeličnih konstrukcija prema
europskim normama. Osijek. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Građevinski fakultet.
[11] EN 1090-2:2008 Execution of Steel Structures and Aluminium Structural –
Part 2: Technical Requirements for Steel Structures.