UDK 624.014.2.001.1:69.009.
182
Primljen / Received: 11.7.2012.
Ispravljen / Corrected: 17.10.2012.
Prihvaen / Accepted: 23.10.2012.
Dostupno online / Available online: 15.11.2012.
Autori:
Doc.dr.sc. Davor Skeji, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet
davors@grad.hr
Prof.dr.sc. Boris Androi, dipl.ing.gra.
I.A. projektiranje d.o.o., Zagreb
info@iaprojektiranje.com
Prof.dr.sc. Darko Dujmovi, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet
dujmovic@grad.hr
GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815
Graevinar 10/2012
Izbor elika
s obzirom na ilavost
Pregledni rad
Davor Skeji, Boris Androi, Darko Dujmovi
Izbor elika s obzirom na ilavost
injenica da danas postoji vie od 2500 vrsta elika uvelike oteava ispravan izbor pri
projektiranju. Specifini zahtjevi za izbjegavanje krtog loma definirani su u EN 1993-1-
10. U radu je prikazana metoda procjene sigurnosti za izbjegavanje krtog loma preko
mehanike loma, kao i teorijska pozadina inenjerskih pravila definiranih u EN 1993-1-10.
Osim uobiajene primjene EN 1993-1-10, pokazane su mogunosti njene primjene kod
specifinih zahtjeva ilavosti zbog visoke stope prirasta deformacije i/ili visokih uinaka
hladne deformacije.
Kljune rijei:
izbor elika, Eurokod, EN 1993-1-10, ilavost, krti lom, mehanika loma
Subject review
Davor Skeji, Boris Androi, Darko Dujmovi
Selection of steel based on ductility
Designers are nowadays at difficulty when selecting proper steel grade, as over 2500 types of
steel are available on the market. Specific requirements for the avoidance of brittle fracture
are defined in EN 1993-1-10. The method for safety assessment with regard to avoidance
of brittle fracture via fracture mechanics, and theoretical background of structural rules
defined in EN 1993-1-10, are presented in the paper. In addition to the normal use of EN
1993-1-10, its other uses, in case of specific ductility requirements due to high strain rate
and/or high cold strain effects, are also presented.
Key words:
steel selection, Eurocode, EN 1993-1-10, ductility, brittle fracture, fracture mechanics
bersichtsarbeit
Davor Skeji, Boris Androi, Darko Dujmovi
Die Auswahl von Stahl unter dem Aspekt der Festigkeit
Die Tatsache, dass es heute mehr als 2500 Stahlsorten gibt, erschwert bei der Planung
die richtige Auswahl erheblich. Die spezifischen Anforderungen zur Vermeidung eines
Sprdbruchs sind in EN 1993-1-10 definiert. In der Arbeit wird eine Methode zur Beurteilung
der Sicherheit fr die Vermeidung eines Sprdbruchs ber die Bruchmechanik sowie auch
der theoretische Hintergrund der Ingenieursregeln dargestellt, die in EN 1993-1-10 definiert
sind. Neben der gewhnlichen Anwendung von EN 1993-1-10 werden auch Mglichkeiten
ihrer Anwendung bei spezifischen Festigkeitsanforderungen aufgrund einer hochgradigen
Deformationszunahme und/oder hoher Einwirkung von Kaltverformung gezeigt.
Schlsselwrter:
Stahlauswahl, Eurocode, EN 1993-1-10, Festigkeit, Sprdbruch, Bruchmechanik
805
Graevinar 10/2012 Davor Skeji, Boris Androi, Darko Dujmovi

1. Uvod 1.2. Izbor kvalitetnog razreda elika

1.1. Openito o izboru elika prema Eurokodu
Eurokod 3 [1] se odnosi na projektiranje elinih konstrukcija
i na graevinske radove s elikom. U skladu je sa zahtjevima
i naelima za pouzdanost konstrukcija, s osnovama njihovog
projektiranja i provjere koje su navedene u EN 1990 - Osnove
za projektiranje konstrukcija [2]. Zahtjevi su postavljeni
za otpornost, uporabljivost, trajnost i otpornost na poar
elinih konstrukcija. Oni se temelje na principu projektiranja
prema graninim stanjima, koji uglavnom pretpostavlja da
se otpornost presjeka i elementa za krajnja granina stanja
temelji na ispitivanjima u kojima su zadovoljene tolerancije
prema EN 1090-2, a materijal iskazuje dovoljnu duktilnost da
se mogu primijeniti pojednostavljeni modeli prorauna. Dakle,
svojstva materijala, za elik - razred (klasa) elika, moraju
biti detaljno naznaena u skladu s razinama pouzdanosti
definiranim u Eurokodu 3.
Openito, izbor pravilnog razreda elika je odreen u EN 1993-
1-1 [1]. Navedeno je nekoliko zahtjeva:
1. mehanika svojstva - nominalne vrijednosti svojstava
materijala definirane su kao karakteristine vrijednosti u
proraunu.
2. zahtjevi duktilnosti - za elike se zahtijeva minimalna
duktilnost.
3. svojstva ilavosti - dana su pojednostavljena pravila za
izbor odgovarajueg materijala s dovoljnom ilavosti za
izbjegavanje krtog loma.
4. svojstva kroz debljinu - smjernice za izbor svojstava kroz
debljinu dane su u EN 1993-1-10 [4].

Ovi pojednostavljeni proraunski modeli i koncept pouzdanosti

u Eurokodu temelje se na ispitivanjima pri sobnoj temperaturi,
kad se javlja duktilno otkazivanje budui da elik u podruju
gornje razine (nivoa) posjeduje dovoljnu ilavost. Slika 1.
(lijevo) prikazuje pregled svih duktilnih oblika otkazivanja, koji
su ukljueni u pravila projektiranja za eline konstrukcije, kao
i izraze za karakteristinu otpornost i vrijednosti parcijalnih Slika 2. Oznaavanje razreda elika u skladu s EN 10025 [5]
faktora koji su proizali iz ispitivanja. Ako nastupa krti lom,
pretpostavke za proraunske modele i koncepte sigurnosti S obzirom na ove zahtjeve, razredi elika su navedeni u
vie nisu ispunjene, vidi sliku 1. (desno). Prema tome, normi za vrue valjane proizvode i konstrukcijske elike - EN
otkazivanje krtim lomom se mora izbjei pravilno odabranim 10025 [5] (slika 2.). Ovdje prikazan, a u EN 10025 usvojen,
elikom koji posjeduje dovoljnu ilavost. alfanumeriki nain oznaavanja elika odreen je prema

Duktilni naini otkazivanja Krti lom

Nain 0 Nain 1 Nain 2

Prekomjerne deformacije zbog Otkazivanje elementa zbog Lom nakon razvlaenja, npr. vijak
razvlaenja, npr. vlana ipka instabiliteta, npr. izvijanje
Rk (fy ) Rk (fy , ) Rk (fu )
Rd = Rd = Rd = Iskljueno ispravnim izborom
M0 M1 M2
materijala

M0 = 1,00 M1 = 1,00 M2 = 1,25

Rk = MRd

Rd - raunska otpornost, Rk - karakteristina otpornost, Mi - parcijalni faktori

Slika 1. Krti lom i duktilni oblici otkazivanja [3]

806 GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815

Izbor elika s obzirom na ilavost Graevinar 10/2012

normama EN 10027-1 i CR 10260. Klasifikacija razreda elika
se prema tome temelji na navedenoj minimalnoj granici
razvlaenja pri sobnoj temperaturi.
2. Zahtjevi pri izboru elika
2.1. Mehanika svojstva
pri otkazivanju (lomu) biti manja (slika 3.). Minimalna
potrebna istezljivost za konstrukcijske elike propisana
je u [5]. Dakle, norma za proizvode nudi vie duktilnosti
od zahtijevane u EN 1993-1-1. Meutim, slika 3. takoer
pokazuje da je minimalna istezljivost openito zadovoljena
s visokom razinom pouzdanosti za suvremenu generaciju
elika visoke vrstoe.

Nominalne vrijednosti granice razvlaenja, fy i vrstoe,

fu, za konstrukcijski elik trebaju se dobiti usvajanjem
vrijednosti fy= Reh i fu = Rm izravno iz norme za proizvode
[5], ili iz tablice 3.1. u EN 1993-1-1 [1], koja je ustvari
preuzeta iz [5]. Mora se naglasiti da se zahtijevana granica
razvlaenja smanjuje s poveanjem debljine materijala. Na
taj se nain uzima u obzir uinak da s porastom debljine
materijala treba dodati vie legirajuih elemenata kako
bi se postigla konstantna granica razvlaenja po debljini.
Meutim, s porastom dodatka legirajuih elemenata
poveava se vrijednost ekvivalenta ugljika i zavarivanje
postaje problematino. Zavarljivost je znaajno svojstvo za
primjenu konstrukcijskih elika. Stoga, normativna pravila
uzimaju u obzir ovu injenicu smanjenjujui zahtijevanu
granicu razvlaenja za deblje ploe kako bi se osigurala
zavarljivost. Slika 3. Usporedba krivulja naprezanje-deformacija za elik S235 i
elike suvremene generacije HISTAR 355 i HISTAR 460
Ovdje je bitno napomenuti da novi naini proizvodnje
termomehaniki valjanih sitnozrnatih elika u kvalitetnim Omjer fu/fy je openito kritiniji od minimalnog produljenja.
razredima jednakim ili veim od S460 omoguuju izvrsna Stoga su provedena mnogobrojna vlana ispitivanja, a dobiveni
mehanika svojstva, tj. mali pad granice razvlaenja s omjeri fu/fy su prikazani u odnosu na granicu razvlaenja na
poveanjem debljine. Takvi elici, u praksi poznati pod slici 4. [6].
komercijalnim nazivom HISTAR, posjeduju izuzetno svojstvo
zavarljivosti koje je, uz navedena visoka mehanika svojstva,
posljedica novog naina proizvodnje visokokvalitetnih elika
s malim udjelom legirajuih elemenata i openito malom
vrijednosti ekvivalenta ugljika.

2.2. Duktilnost

Izmeu ostalog, duktilnost se zahtijeva kako bi se izbjegao

krti lom konstrukcijskih elemenata. Za elike se minimalna
zahtijevana duktilnost izraava u smislu ogranienja je za:
- istezljivost pri otkazivanju na mjernoj duljini od 5,65A0
(gdje je A0 poetna povrina poprenog presjeka). Eurokod
preporuuje da istezljivost pri otkazivanju ne bude manja
od 15%,
- omjer fu/fy odreene minimalne vrstoe, fu, i odreene
minimalne granice razvlaenja, fy. Eurokod preporuuje da
minimalna vrijednost bude fu/fy 1,10.
Oba kriterija su od posebne vanosti za konstrukcijske elike
visoke vrstoe, kao na primjer razred HISTAR 460 (ili razred
elika S460 prema EN 10025-4 za termomehaniki valjane
zavarljive sitno zrnate konstrukcijske elike), s obzirom na
injenicu da to je vea granica razvlaenja to e istezljivost
Slika 4. Odnos granice razvlaenja i vrstoe konstrukcijskih elika
proizvoaa ArcelorMittal [6], N normalizirani elici, TM
termomehaniki obraeni elici
Iz dijagrama sa slike 4. moe se zakljuiti da konstrukcijski elici
do 460 MPa ispunjavaju kriterije duktilnosti. Na prvi se pogled
ini da konstrukcijski elici s granicama razvlaenja veim
od 460 MPa ne ispunjavaju kriterije duktilnosti. Meutim,
elici proizvedeni termomehanikim (TM) postupkom ciljano
ispunjavaju te kriterije zahvaljujui njihovom specifinom
mehanizmu ovrivanja (sitnija mikrostruktura i smanjeni
udio mikrolegirajuih elemenata).

GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815 807

Graevinar 10/2012 Davor Skeji, Boris Androi, Darko Dujmovi

2.3. ilavost

Mogua su dva naina otkazivanja materijala: duktilno ili krto

(tablica 1). Krto otkazivanje je nepoeljno naglo otkazivanje
bez plastine deformacije materijala i uobiajeno se naziva
krti lom.
ilavost je otpornost naprezanog materijala na krti lom.
Definira se kao koliina energije po jedinici volumena koju
materijal moe apsorbirati prije nego to pukne. Na ilavost
materijala utjee vie imbenika: Slika 5. Krivulja udarni rad loma KV - temperatura T
-- Temperatura
Materijali gube otpornost na lom sa smanjenjem
temperature, vidi sliku 5. Ovaj se odnos moe prikazati na
krivulji udarni rad loma (KV) - temperatura (T) s podrujem
gornje razine (3: duktilno otkazivanje), podruje s donjom
razinom (1: krti lom) i prijelazno podruje (2: mjeoviti lom
- lom pokazuje dijelove cijepanja i povrinu smicanja).
-- Brzina optereivanja
to je vea brzina optereivanja to je ilavost manja (slika
6.).
-- Veliina zrna
Orijentacija kristalne reetke je razliita u susjednim
zrnima (slika 7.). Kad god vrh pukotine dosegne granicu Slika 6. Krivulja faktora intenziteta naprezanja temperatura za
zrna, pukotina naknadno mijenja svoj smjer irenja (rasta) kvazistatiko i dinamiko optereenje
te se tako energija razgrauje. Prema tome, fino zrnati
elici su otporniji na krti lom.
-- Hladno oblikovanje
S poveanjem hladnog oblikovanja dolazi do poveanja
granice razvlaenja uz smanjenje duktilnosti,(slika 8.).
-- Debljina materijala
U dvodimenzionalnom stanju naprezanja, plastina deformacija
elika poinje u toki razvlaenja. U trodimenzionalnom stanju
naprezanja, kristalna reetka elika je zbijena (stisnuta) sa svih
strana i stoga dolazi do znaajnog porasta granice razvlaenja
elika. Dakle, tanje ploe s veim udjelom materijala u
dvodimenzionalnom stanju naprezanja imaju veu duktilnost
od debljih ploa (slika 9.). Slika 7. Model irenja pukotine u mikrostrukturi

Tablica 1. Mehanizmi otkazivanja materijala [7]

Nain otkazivanja Deformacija kristalne reetke Mikrostruktura povrine loma

Duktilno otkazivanje

-- posmik
-- klizanje
-- ilavost
-- bez sjaja

Krto otkazivanje (lom)

-- cijepanje
-- dekohezija
-- lomljivost
-- sjaj

808 GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815

Izbor elika s obzirom na ilavost
Slika 8. K
 rivulja naprezanje-deformacija u ovisnosti o stupnju
hladnog oblikovanja
Slika 9. P
 ovrine loma nakon Charpyevih udarnih ispitivanja ploa
razliitih debljina
ilavost se uobiajeno eksperimentalno utvruje Charpyevim
udarnim ispitivanjem ime se dobiva krivulja udarni rad loma
- temperatura.
Ostali relevantni imbenici koji imaju utjecaj i na otpornost
elementa na krti lom jesu:
-- Detalj (oblik) zareza
-- Zaetak pukotine izrazito ovisi o detalju zareza i
proizalom naprezanju, poloaju pukotine i obliku
pukotine izraene faktorom intenziteta naprezanja.
-- Stupanj iskoritenosti elementa (omjer uinka djelovanja i
otpornosti)
-- to su vea vlana naprezanja u elementu, vea je
vjerojatnost loma.
2.4. Svojstva kroz debljinu
Lamelarno cijepanje je tip loma koji se dogaa ispod zavara
(slika 10). Obino nastupa kada se neki ploasti materijali
koji imaju nisku duktilnost u smjeru debljine (ili kroz debljinu)
zavaruju na okomiti element. Otkazivanje cijepanjem obino
nastupa unutar osnovnog metala izvan zone utjecaja
topline i paralelno je s granicom taljenja zavara. Problem je
uzrokovan varovima koji osnovni materijal izlau visokim
naprezanjima, odnosno skupljanju u smjeru debljine. Glavni
pokazatelj da materijal odreuje deformabilnost u smjeru
kroz debljinu jest sumpor (sadran kao rezidualni element u
eliku). Meutim, poznato je da se samo deformabilnost, ali ne
i vrstoa (otpornost) u smjeru kroz debljinu, moe poboljati
postupcima proizvodnje elika.
GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815
Graevinar 10/2012
Slika 10. Lamelarno cijepanje [3]
Otpornost na lamelarno cijepanje je jedan od bitnih zahtjeva
pri izboru elika. Meutim, teite ovog rada su zahtjevi
ilavosti, te se navedena problematika prije svega zbog
nedostatka prostora nee detaljno obrazlagati.
3. Procjena sigurnosti za izbjegavanje krtog
loma pomou mehanike loma
U radu je prikazana procjena sigurnosti za izbjegavanje krtog
loma pomou mehanike loma kao to je normirano u Eurokodu
3, dio 1-10 ilavost materijala i svojstava kroz debljinu [4].
Vie informacija moe se nai u [7].
Provjera se provodi usporeivanjem K-vrijednosti (faktori
intenziteta naprezanja), vidi izraz (1). Usporeuju se, s jedne
strane, raunske vrijednosti uinaka djelovanja izraene
pomou faktora intenziteta naprezanja, K*appl,d, a s druge
strane, raunske vrijednosti otpornosti izraene pomou
faktora intenziteta naprezanja, K*mat,d
K appl ,d K mat ,d
(1)
Raunske vrijednosti su dobivene iz statistikih distribucija
na takav nain da se postigne zahtijevana pouzdanost za
procjene krajnjega graninog stanja. Provjera se temelji na
sljedeim konzervativnim pretpostavkama:
1. konstrukcijski dio ima nedostatak u obliku pukotine
u toki maksimalne koncentracije naprezanja (hot
spot) s veliinom ad (npr. raunska vrijednost dubine
pukotine), i izloena je takoer zaostalim naprezanjima
od izrade;
2. temperatura konstrukcijskog dijela (Tmin,d) dosie svoju
minimalnu vrijednost i time uzrokuje minimalna svojstva
ilavosti;
3. konstrukcijski dio je izloen naprezanju od stalnog i
promjenjivog optereenja uz vodee djelovanje (Tmin,d)
4. proraunska situacija koja obuhvaa kombinaciju
navedenih pretpostavki je izuzetna.
809
Graevinar 10/2012
Pomou K-vrijednosti za procjenu, vidi izraz (1), mogue je
iskoristiti prednost Sanzove korelacije izmeu vrijednosti
mehanike loma KV i vrijednosti dobivene iz Charpyevog
udarnog ispitivanja s V-zarezom, kao to je navedeno u
normama za isporuku elika, na nain da se izbor elika moe
provesti bez referiranja podataka o ilavosti odreenim za
konkretni projekt.
3.1. Zahtjevi ilavosti
Zahtjev ilavosti K*appl,d koji proizlazi iz unesenih naprezanja
moe se utvrditi za dane detalje, kao to je to prikazano na
slici 11. na primjeru zavarenog dodatka na donjoj pojasnici
nosaa.
Naprezanja sEd su dio granice razvlaenja koja proizlaze iz:
a) uestale kombinacije optereenja
Gk + 2Qk
Slika 11. Odreivanje zahtjeva ilavosti K*appl,d [7]
Slika 12. Odreivanje otpornosti ilavosti Kmat (TEd) [7]
810
Davor Skeji, Boris Androi, Darko Dujmovi
gdje je Gk karakteristina vrijednost stalnog optereenja, Qk
karakteristina vrijednost promjenjivog optereenja, a 2
faktor za nazovistalnu vrijednost promjenljivoga djelovanja
[2];
b) zaostalih naprezanja ss u vlanoj pojasnici nosaa zbog
uinaka skupljanja tijekom proizvodnje nosaa. Lokalna
zaostala naprezanja u kritinoj "hot spot" toki, na primjer
zbog zavarivanja dodatka, ukljuena su u postupak provjere.
K*appl,d se odreuje u dva koraka:
1. odreivanjem linearne elastine vrijednosti Kappl,d (na
primjer pomou DK(ad) - vrijednosti);
2. modifikacijom Kappl,d kako bi se dobila vrijednost K*appl,d
preko CEGB R6 dijagrama za procjenu otkazivanja (FAD
- Failure Assessment Diagram), koja uzima u obzir lokalnu
(2) plastifikaciju vrhova pukotine.
GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815
Izbor elika s obzirom na ilavost Graevinar 10/2012

3.2. Otpornost ilavosti
Otpornost ilavosti Kmat,d (TEd) izraunava se iz odreene
udarne energije KV izraene pomou temperatura TKV, za koje
je dosegnuta minimalna vrijednost udarne energije KV (npr.
T27J za KV=27J) i iz minimalne temperature konstrukcijskog
dijela TEd kao ulaznih vrijednosti (slika 12.).
Primjenom Sanzove korelacije za povezivanje T27J s faktorom
intenziteta naprezanja K100 i Wallinove krivulje za odreivanje
Kmat iz K100 i Tmin,d, moe se dobiti Kmat(TEd). Postupak se svodi
na uvoenje dodatnog elementa sigurnosni DTR kojim se Tmin,d
pomie kako bi se postigla dostatna pouzdanost za dokaz.
3.3. Metoda za procjenu sigurnosti
Procjena sigurnosti kao to je opisano, vidi izraz (1),
transformira se u vrijednosti temperature i time dobiva oblik
prikazan s izrazom (3) (slika 13.):
TEd TRd
gdje je TRd temperatura pri kojoj se razina sigurnosti ilavosti
loma moe povezati s procijenjenim uvjetima navedenim
u sklopu definicije otpornosti ilavosti (toka 3.3.), a TEd je
referentna temperatura koja ukljuuje sve ulazne vrijednosti
tako da ih uzima u obzir s promjenom (pomakom) temperature.
Ulazne vrijednosti su:
-- najnia temperatura zraka, Tmin (karta temperature za
standardni povratni period od 50 godina),
-- gubici zbog zraenja komponente (DTr)
-- utjecaj oblika i dimenzija elementa, nesavrenosti od
pukotine, i naprezanja sEd, to rezultira sa (DTs)
-- dodatni element sigurnosti (DTR)
-- utjecaj stope prirasta deformacije (DT e )
-- utjecaj hladnog oblikovanja (DTecf).
Detalji prorauna prikazani su na slici 13. Strana otpornosti
sadri iskljuivo ispitnu vrijednost T27J i temperaturni pomak
od 18C koji je uzrokovan Sanzovom korelacijom.
Dodatni element sigurnosti DTR dobiven je iz kalibracije
postupka za bazu podataka ispitivanja na velikim uzorcima,
(3) koja sadri ispitivanja na razliitim kvalitetama elika,
razliitim zavarenim dodacima, ukljuujui lokalna zaostala
naprezanja i pukotine ad uzrokovane umjetnim poetnim
pukotinama koje se ire uslijed promjenjivog optereenja.

K*appl,d Kmat,d
transformacija
TEd TRd

Postupak procjene
TEd TRd
Djelovanje Otpornost
TEd = Tmin + Tr + T + TR [+T +Tcf] TRd = T100
Najnia temperature zraka u kombinaciji s
npr. Tmin = - 25 C
Gubici zbog zraenja komponenete, Utjecaj ilavosti materijala
npr. Tr = - 5 C T100 = T27J 18 [C]
Utjecaj naprezanja, nesavrenosti oblika pukotine i oblika i dimenzija
elementa
K appl ,d b
0,25
20 eff 10
kR 6 25
T = 52 ln C
70


Dodatni element sigurnosti,
npr. TR = + 7 C za = 3,8
Moe biti nadopunjeno s:
Utjecajem prirasta deformacije
,
15
1440 fy (t )
T = ln C
550 0
sa e =0,0001 s1
Utjecajem hladnog oblikovanja
+Tcf = -3 DCF [C]
gdje je DCF - stupanj hladnog oblikovanja (DCF - Degree of Cold
Forming) [%]

Slika 13. Postupak procjene sigurnosti koji se temelji na temperaturi TEd TRd [7]

GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815 811

Graevinar 10/2012 Davor Skeji, Boris Androi, Darko Dujmovi

3.4. Standardizacija izbora materijala Na slici 15. prikazane su vrijednosti zahtjeva ilavosti
izraene kao DTe dobivene na ovaj nain za razliite
Za pojednostavljeni postupak izbora materijala potrebne kategorije detalja koje su navedene u EN 1993-1-9 [8] i
su tablice s doputenim debljinama lima konstrukcijskih anvelopne normirane zahtijevane krivulje dobivene od tih
elemenata s najeim konstrukcijskim detaljima ovisno izrauna.
o kvaliteti elika, svojstvima ilavosti, referentnim
temperaturama TEd i razinama naprezanja sEd. U tu svrhu
nainjene su, za razliite konstrukcijske detalje, pretpostavke
za poetne povrinske pukotine s dubinama a0 (slika 14.)
koje su izloene irenju u dubinu ad primjenom referentnog
promjenjivog optereenja koje dovodi do loma od umora, a
koje ovisi o kategoriji detalja Dsc prema [8] i odgovara etvrtini
potpunog oteenja kod umora D = 1.

Slika 15. Anvelopna normirana zahtijevana krivulja ilavosti za

detalje prema EN 1993-1-10

U EN 1993-1-10 [4] navedena je tablica (2.1.) za izbor materijala

koja se temelji na anvelopnoj normiranoj zahtijevanoj krivulji.
Tablica uz standardne kvalitete elika obuhvaa i elike visoke
Slika 14. Pretpostavke za detalje i poetne veliine povrinskih pukotina vrstoe S460 i S690.

Slika 16. Popreni presjek spregnutog mosta u sredini raspona (kontinuirani nosa) i dimenzije poprenog presjeka elinog nosaa u sredini
raspona (Vijadukt Mirna, Istra, RH) [9]

812 GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815

Izbor elika s obzirom na ilavost
4. Izbor elika u praksi
4.1. Uobiajena primjena u mostogradnji
Za spregnuti cestovni most s poprenim presjekom kao na
slici 16. potrebno je izabrati elik za donju pojasnicu nosaa.
Dimenzije elinog nosaa takoer su prikazane na slici 16.
Odreivanje referentne temperature prikazano je u tablici 2.
Tablica 2. Odreivanje referentne temperature
Uinak
Najnia temperatura zraka, Tmin
Gubici zbog zraenja komponente, Tr
Ts (detalj specificiran u EN 1993-1-9: popreno
ukruenje zavareno za donju pojasnicu)
Dodatni element sigurnosti, TR
e = 0,005 s1, T
Nema hladnog oblikovanja, Tcf
TEd
* izraunano sa fy(t) = fy0-0,25; t/t0 = 355-0,2535/1 = 346 N/mm2
1,5
1440 fy (t ) e
DTe = ln =
550 e0
1,5
1440 346 0,005
ln 0,0001 = 15,4 K 16 K
550
Za vie informacija o ulaznim parametrima koji se koriste u
izrazu (5) treba vidjeti u [10].
Relevantno naprezanje sEd je izraunano sa Y1=0,7 iz
izvanredne kombinacije optereenja (g=1,0) i iznosi 209 N/
mm2. To vodi do razine naprezanja sEd = 209/346fy(t)=0,60fy (t).
Koritenje tablice 2.1. iz EN 1993-1-10 [3] daje minimalni
zahtjev ilavosti T27J=-20 C ili S355 J2, gdje je maksimalna
doputena debljina (dobivena linearnom interpolacijom za
TEd=-40 C u ovisnosti o razini naprezanja):
tdoputeno (0,60 fy (t )) = 47 mm > tf = 35 mm
S druge strane, elik S355 J0 (T27J = 0 C) ne zadovoljava jer je za
takav elik maksimalna doputena debljina tdoputeno(0,60fy(t)) =
32 mm manja od debljine pojasnice tf = 35 mm koja je potrebna
iz uvjeta krajnjega graninog stanja.
4.2. Druge mogunosti primjene
4.2.1. Vjetroelektrane
Uobiajeno su elementi stupova vjetroelektrana (slika 17.)
izraeni od konstrukcijskog elika i stoga se moe primijeniti
standardizirana procedura opisana u toki 4.1. Meutim, ono
to treba imati na umu jest uinak stope prirasta deformacija.
GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815
Graevinar 10/2012
Prema [10], tijekom udara vjetra mogu se javiti znaajne
stope prirasta deformacije e = 0,0001 do 0,1 s-1). Meutim, u
veini sluajeva moe se izabrati dovoljno duktilna kvaliteta
elika i za elemente koji su kritini s aspekta krtog loma (npr.
spojna sredstva, dijelovi koji su ugraeni u temelj i sl.). Stoga,
esto se odabiru sitnozrnate kvalitete elika (npr. S355 NL ili
ML) kako bi se osigurala dovoljna sigurnost protiv krtog loma
i u sluajevima gdje su vjetroelektrane izgraene u hladnim
klimatskim podrujima. No, to uiniti s elementima koji nisu
izraeni od uobiajenog konstrukcijskog elika, npr. centar
rotora i osovina?
Vrijednost Obino su osovine izraene od kovanog poboljanog elika
-15 C 30CrNiMo8. U takvim sluajevima trebaju se provesti detaljna
istraivanja koristei osnovni format provjere, izraz (1). Glavni
-5K
problem tih istraivanja bit e prikupljanje dostatnih podataka
o materijalu posebice s obzirom na svojstva ilavosti i uinke
0K
brzine deformacije. Tehniki uvjeti isporuke, primjerice prema
0K EN 10083 [11] ne daju zahtjeve ilavosti ili, ako ih daju, ti
-16 K* podaci nisu primjenjivi za istraivanja krtog loma budui
da se oni odnose na materijal koji se naknadno poboljava.
0K Uz to, mora se primijetiti da optereenje na takve elemente
-36 C moe biti veliko, pogotovo ako se moraju uzeti u obzir uinci
koncentracije naprezanja zbog promjene krutosti (npr. u
podruju oko spoja izmeu osovine i centra rotora).
(5)
(6) Slika 17. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin
Na kraju se mora uzeti u obzir da vjetroelektrane uobiajeno
imaju razliito trajanje optereenja u odnosu na mostove. S
jedne strane, visoki broj ciklusa optereenja je u blizini trajne
vrstoe definirane postupkom prorauna na umor. No, s
druge strane, broj tih ciklusa optereenja je mnogo vei (x10 do
x100) u odnosu na mostove, a neki od ciklusa optereenja nisu
u rasponu mnogo manjem od granice razvlaenja, to takoer
nije tipino za mostove. Stoga se za proraun moraju usvojiti
specijalne pretpostavke, dok se za izradu moraju postaviti
specijalni zahtjevi. Ovo se mora kombinirati kako bi se osiguralo
da su pretpostavljene veliine pukotina "sigurne" za proraun
i za uporabu u proraunu mehanike loma. Pri procjeni krtog
loma "sigurno" znai da se poetni nedostatak s definiranom
813
Graevinar 10/2012
Slika 18. Primjer plastine deformacije zaustavnog ureaja nakon to je pad zaustavljen
poetnom veliinom zasigurno moe pronai zahtijevanim
provjerama kvalitete (npr. nerazornim ispitivanjem). A u
"izvanrednom" sluaju kada se takav nedostatak ne pronae, a
krti lom moe nastupiti pod uestalim optereenjima, mora se
osigurati da je vrijeme izmeu dva pregleda ili ivotnog vijeka
(optimalno) krae od vremena koje je potrebno da se poetna
pukotina pod odreenom trajanjem proiri do kritine veliine
pukotine. Ispravni zahtjevi za izradu osovina mogu biti:
- zavarivanje nije doputeno (takoer se ne doputa
reparaturno zavarivanje);
- uinci koncentracija naprezanja moraju biti minimizirani
(npr. glatkom promjenom krutosti);
- nema hladnog oblikovanja;
- stopostotno nerazorno ispitivanje, s posebnim osvrtom na
povrinu (pukotine nisu doputene, druge neispravnosti
moraju imati odreenu udaljenost do podloge i hrapavost
povrine je ograniena).
Na temelju takvih zahtjeva mora se pretpostaviti "izvanredna"
poetna veliina pukotine i prorauni irenja pukotine se
moraju provesti kako bi se doznalo ima li dovoljno vremena
za nalaenje pukotine prije nego to ona postane kritina. Ako
ima dovoljno vremena, proraun mehanike loma pokazati e
da je raspoloiva ilavost vea od zahtjeva ilavosti uslijed
pukotine, uestalog optereenja i zbog razmatranja uinaka
brzine deformacije.
Ovisno o graninom uvjetu, istraivanje krtog loma na
ovakvim elementima (komponentama) esto vodi do zahtjeva
lomne ilavosti od K mat = 45 100 MPa m koji se moe
ispuniti kovanim poboljanim elikom 30CrNiMo8. Meutim,
izraunani zahtjev treba biti dogovoren ugovorom, jer veina
dostupnih tehnikih uvjeta isporuke ne sadri takav zahtjev.
4.2.2. Zaustavni ureaji radnih platformi
Na nekim elinim konstrukcijama potrebne su radne
platforme s visokom razinom pouzdanosti. Ako se tranice
ne mogu ugraditi, koriste se zaustavni ureaji kao zatita
radnika od pada. U sluaju da radnik koji je privren na takve
ureaje padne, njegov e pad zaustaviti ti ureaji. Takoer, ako
814
Davor Skeji, Boris Androi, Darko Dujmovi
se koriste priguivai energije za ublaavinje pada, trajanje
optereenja zaustavnog ureaja esto e imati stope prirasta
deformacije e = 0,0007 s-1. Zbog toga se uinci stope prirasta
deformacije moraju uzeti u obzir pri istraivanju krtog loma
ovih elemenata. Do sada je istraeno samo nekoliko tipova
zaustavnih ureaja kako bi se saznala njihova specifina
maksimalna stopa prirasta deformacije. Meutim, dobivene su
stope prirasta deformacija do e = 10 s-1. Mora se napomenuti
da se tih nekoliko rezultata ne moe primijeniti na druge vrste
zaustavnih ureaja jer imaju razliito trajanje i ponaanje
optereenja u odnosu na deformaciju.
Osim toga, neki tipovi zaustavnih ureaja pokazuju veliku
plastinu deformaciju nakon to je pad zaustavljen, slika 18.
Te se plastine deformacije moraju uzeti u obzir ak i ako
su prorauni krtog loma provedeni za te zaustavne ureaje.
Prema [10], razina hladnog oblikovanja se moe izraunati
primjenom izraza:
16 f h
e cf = e max = 100 (7)
L ( n + 1) b
uz oznake f, L, h, b i n prema slici 19.
Slika 19. Definicije oznaka iz izraza (7)
Za uobiajene dimenzije tipa zaustavnog ureaja koji
je prikazan na slici 18. izraz (7) vodi do razine hladnog
oblikovanja od 30 % do 35 %. Ako se primjene izrazi (2.3) i (2.4)
iz EN 1993-1-10 [3] oba uinka (stope prirasta deformacije i
hladnog oblikovanja) vode do promjene (pomaka) prijelazne
temperature prema temperaturi od DTe -75K i DTecf -105K.
S obzirom na ove rezultate, oito je:
-- da se preporuuju istraivanja krtog loma za
sve zaustavne ureaje, a ne samo za one koji se
upotrebljavaju u hladnim klimatskim uvjetima,
GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815
Izbor elika s obzirom na ilavost
-- iako se uobiajeni konstrukcijski elik mora koristiti,
preporuuju se dodatna detaljna istraivanja kako bi
se iznale realnije pretpostavke za oba uinka od prije
navedenih teorijski procijenjenih vrijednosti.
Za razmatrani tip zaustavnog ureaja provedena su
ispitivanja, gdje se zabiljeilo trajanje optereenja tijekom
priguenja pada kao i konana plastina deformacija.
Dokazano je da su obje, i stopa prirasta deformacije
(e>4 s-1) i plastina deformacija (ecf15 %), znatno nie od
teorijski procijenjenih vrijednosti. Takoer je potrebno
uzeti u obzir da oba uinka nemaju svoj maksimum u isto
vrijeme (maksimalna stopa prirasta deformacije je na
poetku priguivanja pada, a maksimalni stupanj hladnog
oblikovanja je na kraju) i obino se ne dogaaju na istom
mjestu elementa. Odnosno, gdje stopa prirasta deformacije
i plastina deformacija imaju svoj maksimum, nema drugih
negativnih uinaka s aspekta krtog loma, primjerice varova,
promjene krutosti, itd. Stoga, takvi tipovi se zaustavnih
ureaja u pravilu mogu izraditi od elika S355 J2.
LITERATURA
[1] European Committee for Standardization (CEN): EN 1993-1-1.
Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-1: General rules
and rules for buildings, Brussels, Belgium, 2005.
[2] European Committee for Standardization (CEN): EN 1990:
Eurocode Basis of structural design, Brussels, Belgium, 2002.
[3] Schfer, D.; Eichler, B.; Amlung, L.; Vayas, I.; Karlos, V.; Spiliopoulos,
A.; Lippe, M.; Kubon, Z.; Kander, L.: EUR 24227: Modern plastic
design for steel structures, Research Fund for Coal and Steel
series, Luxembourg, 2010.
[4] European Committee for Standardization (CEN): EN 1993-1-
10. Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-10: Material
toughness and through thickness properties, Brussels, Belgium,
2005.
[5] European Committee for Standardization (CEN): EN 10025: Hot
rolled products of structural steels, Brussels, Belgium, 2004.
[6] Hechler, O.; Axmann, G.; Donnay, B.: The right choice of steel -
according to the Eurocode, Symposium proceedings: Use of steel
materials in buildings & construction, Hong Kong, China, 2009,
pp. 01-22.
GRAEVINAR 64 (2012) 10, 805-815
Graevinar 10/2012
5. Zakljuak
Europska praksa za ispravan izbor elika temelji se na
odredbama norme EN 1993-1-1 koja definira zahtjeve
za mehanika svojstva materijala - duktilnost, svojstva
ilavosti i svojstva kroz debljinu. Nova europska
jedinstvena tehnika pravila za projektiranje elinih
konstrukcija (Eurokod 3) nude u jednom svom dijelu (EN
1993-1-10) metodu za izbor elika da se izbjegne krti
lom. Taj koncept se temelji na procjeni sigurnosti pomou
mehanike loma, a dostupan je za razliite elemente
izraene od konstrukcijskog elika. Uobiajeno se metoda
primjenjuje za elemente izloene dinamikom optereenju
koje dovodi do umora, ali je takoer primjenjiva za
elemente pod kvazistatikim optereenjem. Kao to je
prikazano u ovom radu, metoda se moe primjenjivati i
u sluajevima sa specifinim zahtjevima ilavosti zbog
visoke stope prirasta deformacije i/ili visokih uinaka
hladne deformacije. Jednako tako primjenjiva je i na druge
metalne materijale.
[7] Sedlacek, G.; Feldmann, M.; Khn, B.; Tschickardt, D.; Hhler, S.;
Mller, C.; Hensen, W.; Stranghner, N.; Dahl, W.; Langenberg,
P.; Mnstermann, S.; Brozetti, J.; Raoul, J.; Pope, R.; Bijlaard, F.:
COMMENTARY AND WORKED EXAMPLES TO EN 1993-1-10
Material toughness and through thickness properties and
other toughness oriented rules in EN 1993. JRC Scientific and
Technical Reports, Italy, 2008.
[8] European Committee for Standardization (CEN): EN 1993-1-
9: Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-9: Fatigue,
Brussels, Belgium, 2005.
[9] Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, Zavod za
konstrukcije: Vijadukt Mirna glavni projekt, knjiga 2 dio 1:
Statiki proraun gornji ustroj, Zagreb, veljaa 1999.
[10] Khn, B.: Beitrag zur Vereinheitlichung der europischen
Regelungen zur Vermeidung von Sprdbruch, Dissertation am
Lehrstuhl fr Stahlbau, RWTH Aachen, 2005.
[11] European Committee for Standardization (CEN): EN 10083:
Steels for quenching and tempering - Part 1: General technical
delivery conditions, Brussels, Belgium, 2006.
[12] Hhler, S., Khn, B., Sedlacek, G.: Brittle fracture mechanical
concept for welded connections in steel structures, Proc. of the
10th Nordic Steel Conference, Copenhagen (Denmark), 7-9 June
2004, pp 65-76.
815