Professional Documents
Culture Documents
Prvi tip vazduhoplova s kojim se sreću budući piloti aviona u RV Ukrajine jeste
domaći ultra laki školski avion HAZ-30 razvijen u Harkovskoj fabrici aviona koji je
svoj prvi let imao 22. maja 2012. godine a iste godine je uveden u upotrebu. Od 2013.
godine samo 4 aviona i jedan trenažer koristi Harkovski univerzitet RV Ukrajine.
Četiri lovca Su-27 naoružanih raketama vazduh-vazduh R-27 i R-73 koje se proizvode u Ukrajini.
Lovačku avijaciju čini i flota od oko 57 aviona Su-27 od kojih su trenutno aktivna 32 s
ciljem da se dostigne operativnost jednog puka od 36 aviona. Glavninu čine verzije
Su-27P, S, UB i UP a tu su i modernizovani Su-27P1M, S1M, UB1M i UP1M.
Većina aktivnih aviona bazira na aerodromu Mirgorod gde se nalazi stacionirana 831.
taktička avijacijska brigada a 4-5 aviona nalazi se u bazi Ozernoe, u, početkom godine
formiranoj, 39. brigadi taktičke avijacije. Dežurstvo na Su-27 u sistemu PVO
organizovano je i na vojnom delu međunarodnog aerodroma u Odesi. Avioni Su-27
remontuju se u Zaporožju u zavodu ZDARZ gde je do kraja 2016. izvršena
modernizacija na po jednom jednosedu i dvosedu.
U modernizaciji aviona primenjeni su isti sistemi kao kod lovaca Su-27, sistem
satelitske navigacije SN-3307, DME/TACAN risiver MSD-2000V, A-511
transponder, sistem za snimanje podataka o letu BUR-4-1-10-1, modifikovani radio R-
862, VOR/ILS Kurs-93M-V a tu su još i modul MVP-1-1V, nišan ASP-17BTs8-M2,
dispenzeri mamaca KUV 26-50-01, video snimač SRVP-25, indikator položaja repnih
komandi SD-T8-797.15.01.01. U borbenim dejstvima iznad istočne Ukrajine oboreno
je 5 a oštećeno 6 Su-25 od kojih su neki kasnije remontovani. Samo tokom jula
oborena su 4 aviona (tri Su-25M1 i jedan Su-25) i to 2. jula, 16-tog i dva 23. jula. Još
jedan Su-25M1 uništen je 29. avgusta.
Remontovani Su-24M ev. broja 41 beli dobio je skoro istu maskirnu šemu kao i lovci MiG-29.
Četvrti tip borbenog aviona u inventaru jeste taktički bombarder Su-24 kojih ima
najmanje operativnih, iako na papiru RV poseduje čak 114 primeraka (od SSSR-a
nasleđeno 280) od čega se u inventaru vodi 65 uključujući 25 izviđača. Iz baze
Starokostiantjiv, u okviru 7. taktičke avijacijske brigade leti 12 Su-24M (pre par
godina remontovana 3 aviona) i 5 izviđača Su-24MR (remont jednog primerka je
završen pre par dana). Iako je najavljivano da će sa remonta izaći mnogo više aviona
to se nije dogodilo zbog ranih poteškoća jer Ukrajina nema mnogo iskustva u remontu
ovih vazduhoplova.
Pre izbijana sukoba 2014. aktivna jedinica je imala operativno samo tri Su-24M i dva
Su-24MR pa je narednih godina naporima vazduhoplovno-tehničke službe i
vazduhoplovnog zavoda NARP iz Kulbakina osposobljeno još 13 aviona. Za mnoge
avione je ovo bila samo privremena mera jer nisu prošli generalni remont već samo
određene radove a pri tom im je ostalo još sati naleta između dva remonta dok im je
vremenski resurs istekao.
Iznad Donbasa je 2. jula 2014. u levi motor pogođen Su-24MR čija je posada uspela
da sleti na aerodrom Mirgorod gde je bio smešten detašman bombardera i izviđača koji
su leteli iznad ratnog područija (tamo je i danas prisutan određen broj Su-24). Oštećeni
avion je kasnije remontovan i vraćen u službu. Prvi gubitak dogodio se 20. avgusta
2014. kada je oboren jedan Su-24MR. Pored baze Mirgorod gde se nalazi stalni
detašman aviona Su-24 druga baza na kome se ovi avioni mogu povremeno videti je
aerodrom Kanatove. Vazudhoplovna industrija pokušava da održi u životu i ovaj tip
aviona, maja meseca ove godine remontni zavod iz Odese prikazao je dve moguće
varijante modernizacije izviđača Su-24MR.
Na aerodromu Borispolj, u okviru 15. Transportne brigade specijalne namene lete An-
24, An-26 i An-30 kao i Tu-134, u sastavu 25. Transportne avijacijske brigade iz
Melitopolja nalaze se avioni An-26, Il-76MD i Il-78 a tu je i baza Vinica sa 456-tom
Transportnom avijacijskom brigadom sa An-24 i An-26. Nacionalna garda Ukrajine
koristi još par aviona An-72. Prošle godine započet je remont prvog Il-76 od
osamostaljenja Ukrajine.
Armijska avijacija
Posle raspada bivšeg Sovjetskog Saveza Ukrajina je nasledila oko 900 helikoptera
tipa Mi-2, Mi-6, Mi-8, Mi-24 i Mi-26. Armijska avijacija je danas najveći korisnik
preostalih helikoptera a ona je organizovana u dva samostalna helikopterska puka i
dve samostalne helikopterske brigade. U bazi Kaljniv stacioniran je 12. samostalni
helikopterski puk, Severne operativne komande a u Poltavi 18. samostalni
helikopterski puk. Aerodrom Brodi je dom 16. samostalne helikopterske brigade
Severne operativne komande, dok u Čornobaevki bazira 11. samostalna helikopterska
brigada, Južne operativne komande. Svi pomenuti pukovi i brigade koriste različite
verzije srednjeg transportnog višenamenskog helikoptera Mi-8 i desantno-jurišnog Mi-
24 a tu je i manji broj lakih višenamenskih Mi-2.
Mi-2MSB-V dobio je motore “Motor Sič“ AI-450V, kako bi se ugradili novi motori
konstrukcija je pretrpela značajne izmene. Od nove elektronske opreme tu su LCD
prikazivač firme “Elektronpribor“ uz Kijeva, sistem satelitske navigacije SN-4312U,
radio marker ARTEX C406-1НМ, signalizator zaleđivanja SO-121VM, sistem za
prikupljanje, registraciju i obradu letnih podataka BUR-4-1-07-02, stanica za optičko i
elektronsko ometanje ADROS KT-01AV. Od naoružanja tu su za sada 8-cevni
lanseri B-8V8MSB nevođenih raketnih zrna S-8 kalibra 80 mm.
Uvođenje Ka-226.50 u upotrebu je dobar primer u kakvom stanju se već dugo vremena
nalazi ukrajinsko društvo. Taj helikopter je 9 godina bio uskladišten u Lavovu a u
operativno stanje je doveden zahvaljujući grupi volontera. Prvobitno je nabavljen za
potrebe Ministarstva za vanredne situacije, ugovor je potpisan još septembra 2007. i to
sa kompanijom OOO “Gelaksis“ koja je opet naručila helikopter kod ruskog
proizvođača AO “KumAPP“ preko kanadske firme Cantek Trading Inc. Kupcu je
helikopter predat 2008. godine a januara 2009. je dostavljen u Viljnus, Litvanija gde je
čekao odobrenje Ministarstva za vanredne situacije za uvoz u Ukrajinu. Narednih
godina došlo je međutim do suđenja između Ministartsva i kompanije OOO
“Gelaksis“ koje je 2011. bankrotiralo.
Bespilotne letelice
Kopnena vojska je do pre nekoliko godina koristila samo sovjetske operativno-taktičke
bespilotne letelice Tu-141 “Striž“ i Tu-143 “Rejs“ koje se danas nalaze u sastavu 383.
samostalnog puka u bazi Hmeljnicki. Ipak većina ovih BPL je bila u skladištima a
prilika za njihovu upotrebu bio je sukob sa pobunjenicima na istoku 2014. U tim
dejstvima su snage tzv. Donjecke Narodne Republike oborile bar dva Tu-143.
Borbena BPL “Gorlica“ koju razvoja kompanija Antonov.
Od 2014. godine do danas nabavljeno je nekoliko tipova zapadnih i izraelskih,
uglavnom manjih ili minijaturnih bespilotnih letelica. Tako su krajem jula 2016. SAD
isporučile 72 BPL AeroVironment RQ-11B “Raven“, iznad Donbasa su primećene pa
i obarane američke BPL UAV Systems Skywalker, od Poljske su nabavljene BPL WB
Electronics Fly Eye, Izraela IAI Bird-Eye 400 a od Francuske Thales Spy Arrow.
Veliki broj ukrajinskih firmi radilo je i radi na razvijanju sličnih sistema pa se tako u
opitnoj upotrebi kopnene vojske nalaze BPL A1S “Furija“, MP-1 Spectator, Leleka-
100, ANSER. Najbliža tome da uđe u operativnu upotrebu je “Katana“ proizvođača
Matrix koji razvija i tešku višerotornu BPL “Komandor“. Kompanija “Čezara“ sa
Poljskom razvija izviđačko-udarnu BPL “Sokol“ koji predstavlja dron-kamikazu
naoružanog bojevom glavom. Ukrajinski gigant “Antonov“ radi na razvoju prve
domaće naoružane taktičke bespilotne letelice “Gorlica“ koja je prikazana sa
protivoklopnim raketama.