Gimnazija Fran Galović Koprivnica

6.3.2023.g.

Određivanje biotičkog indeksa

Matija Kolarić i Damjan Premec 1.b
Istraživačko pitanje

Koliki je biotički indeks Koprivničkog potoka?

Sažetak

U našem istraživačkom radu odredit ćemo biotički indeks Koprivničkog potoka

na tri lokacije. Za to su nam potrebne mrežice za prikupljanje uzorka iz potoka,
posuda na koju ćemo staviti uzorak, pinceta sa kojom ćemo tražiti organizme u
uzorku. Nakon toga ćemo rasporediti organizme u tablicu na kojima je
vrijednost te ćemo pomnožiti broj jedinki sa tom vrijednosti da dobijemo
rezultat vrijednosti tih organizama te ćemo odrediti zajedničku vrijednost koja
će nam pokazati jeli voda zagađena ili nije vrijednost se kreće od 0 (jako
onečišćena voda do 10 (jako čista voda)

Uvod

Za početak ćemo objasniti što je to biotički indeks. Biotički indeks je skala za

prikazivanje kvalitete okoliša. Njime prikazujemo vrste organizama koje su u
njemu prisutni. Za primjer možemo uzeti čistoću neke rijeke ili potoka. Biotički
indeks se može odrediti fizikalno i kemijski. Fizikalni biotički indeks se bavi
općim onečišćenjem vode tj. nalazi li se u vodi ili oko nje stvari koje ju zagađuju
ili škode zajednici na tom području. Kemijski biotički indeks se također bavi
onečišćenjem vode, ali on promatra sastav vode i nalaze li se u njemu neke
stvari koje se ne bi smjele nalaziti i koje mogu ugroziti ili naštetiti zajednici koja
se nalazi na tom prostoru. U tom slučaju je potrebno reagirati čim prije. Lakše
je utvrditi fizikalno onečišćenje nego kemijsko zato što ćemo prije zapaziti neke
objekte koji se nalaze u vodi nego neke supstance. Način na koji možemo vidjeti
kemijsko onečišćenje je drugačija boja vode od obične. Također uz navedene
značajke važno je i izmjeriti temperaturu vode, pH vrijednost vode, sadrži li
voda NO2 i NO3. Ph vrijednost se može mjeriti spravom za mjerenje Ph
vrijednosti. NO2 (Dušikov dioksid) mjerimo na način da zbrojimo dušik svih
dušikovih spojeva u vodi, odnosno zbroj organskog i anorganskog dušika
prisutnog u vodi. Uključuje organske spojeve dok u anorganski dušik spadaju
nitrati, nitriti i amonijak. NO3 (nitrat) mjerimo na isto način kao i Dušikov
dioksid (NO2). Važno je često proučavati vode zato što su ove tvari jako štetne
za organizam. Provjera zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju
podrazumijeva redovite analize mikrobioloških i kemijskih parametara
sukladnosti propisanih u zakonskoj regulativi. Hrvatska nema te probleme zato
što imamo puno izvora pitke vode. Zaštita okoliša i opskrba pitkom vodom
postaju imperativ današnjice, kako zbog porasta stanovništva, promjene
životnih navika, životnog standarda te povećanja industrijalizacije, tako i
poljoprivredne proizvodnje u smislu nekontrolirane uporabe pesticida i ostalih
kemikalija. Republika Hrvatska je među rijetkim zemljama koja svojim
građanima može jamčiti isporuku pitke vode. Smanjivanje raspoloživosti vode
za piće veće je u zemljama u razvoju, a smatra se da će problem relativnog
manjka vode biti od prioritetnih pitanja u budućnosti, ispred proizvodnje hrane
i raspoloživosti energije. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj 87,7 % stanovništva
opskrbljuje vodom za piće iz javnog vodoopskrbnog sustava, 3,2 % iz lokalnih
vodoopskrbnih sustava, a 9,1 % iz individualne vodoopskrbe putem bunara,
gusterni, vodotoka. Važnost redovitog monitoringa u svrhu sprječavanja
javnozdravstvenih problema koje uključuju, između ostalog, i bolesti izazvane
konzumacijom zdravstveno neispravne vode za piće, podrazumijeva
kontinuirano i pravovremeno uzorkovanje vode na različitim lokacijama od
javnog značaja. Uzorkovanje se provodi u objektima u kojima borave rizične
populacije (dječji vrtići, škole, bolnice, starački domovi), trgovine, a u slučaju
područja koja još uvijek egzistiraju kao sela sa par kuća, uzorkovanje se obavlja
u jednoj od postojećih kuća prema mjesečnom rasporedu uzorkovanja. pH
vrijednost jedan je od najvažnijih parametara koji utječe na kvalitetu vode. Ona
nam govori kakva je voda: kisela, neutralna ili lužnata. Idealna pH vrijednost je
od 7.0 - 7.6. Ako je ova vrijednost niža od 7.0 kažemo da je voda kisela tj. ima
kiselu reakciju. To uzrokuje koroziju metalnih dijelova koji se nalaze u bazenu ili
su u doticaju s bazenskom vodom. Ako je pak pH vrijednost iznad 7.6 kažemo
da je voda lužnata tj. ima lužnatu reakciju. Kod nje dolazi do pojačanog
izlučivanja vodenog kamenca na površinama bazena, a pogotovo na metalnim
dijelovima, grijačima bazenske vode i sl. Najčešći su uzroci povećanja pH
vrijednosti različite nečistoće iz okoline, primjerice kreme za sunčanje, šamponi
i sl. a voda poprima "mliječni" izgled.

Metode rada

Otišli smo do potoka sa priborom koji nam je trebao za prikupljanje uzorka i

analizu uzorka. Sa mrežicom je izvađeni uzorak iz vode te je staviljen na posudu
gdje je sa pincetom prokopan i pretražen u nadi da će biti nekakvih organizma.
To je napravili na tri različita mjesta. Jedno je imalo kamenito tlo, a ostala dva
su imala muljevito tlo. Pronađene su dvije pijavice, jedanaest puževa, petnaest
vodenih grinja, jednog muljara i viđeno je iznad vode osamnaest komaraca.
Zapisani broj jedinki stavljen je u tablicu i pomnožen sa njihovim vrijednostima.
Pomoću dobivenih vrijednosti svih jedinki je izračunat biotički indeks
Koprivničkog potoka.

Ime organizma Vrijednost Broj nađenih

zagađenosti organizama
Muljari 2.0 1
(megaloptera)
Komari 3.0 18
(tipulidae)
Vodene grinje 6.0 15
(arachnoidea)
Pijavice 10.0 2
(hirudinea)
Puževi 7.0 11
(gastropoda)
Rezultat

Biotički indeks Kvaliteta vode Stupanj organskog

onečišćenja
0.00-3.75 Izvrsna Mali stupanj
organskog
onečišćenja
3.76-5.00 Dobra Rijetka zagađenost
5.01-6.50 Zadovoljavajuće Znatna zagađenost
6.51-10.0 Siromašno Visok stupanj
organskog
onečišćenja

Dobiveni rezultat iznosi 5.1702 što je na tablici biotičkog indeksa u retku

zadovoljavajuće. Takvu vrstu vode karakterizira znatna zagađenost i
onečišćenje. Ovakvu vrstu vode se nikako nebi smjelo piti jer je onečišćena te
može dovesti do raznih bolesti i probavnih tegoba. Također možemo zamijetiti
da se više organizama poput vodenih grinja i puževa nalazi na čvrstom dnu
nego na dnu kao što je blato, ali u blatu se može naći više pijavica i muljara
nego na kamenitom tlu.

Rasprava

Rad ćemo usporediti sa radom koji je napravio OŠ Voćin. Ispitivanje kakvoće

vode. Radili su istraživanje na rijeci Voćinki a mi smo radili istraživanje na
Koprivničkom potoku. Za istraživačko pitanje su postavili Da li je voda u rijeci
Voćinki dovoljno čista da služi za punjenje bazena za kupanje i za
ribnjake pastrvki? A naše istraživačko pitanje je Koliko je zagađen
Koprivnički potok? Za metode rada istraživali su Biotički indeks, kemijsku
analizu vode i mjerenje temperature vode. Mi smo za metode rada
koristili samo Biotički indeks. Njihov biotički indeks je 6,8 a naš 5,1702.
Oni su zaključili da je voda u Voćinki onečišćena. Mi smo dobili da je
voda iz potoka zadovoljavajuća ali nije za piće.

Zaključak
Zaključak je da ako voda ima visok biotički indeks nije dobra za piti. Ako
želimo piti vodu iz nekog jezera, potoka ili rijeke moramo obavezno
obratiti pažnju na biotički indeks. Ako je on viši od 3.75 ne bismo smjeli
piti tu vodu zato što možemo ugroziti naše zdravlje.

Literatura
https://ivero.hr/hr/korisna-informacija/odrzavanje-bazenske-vode-ph-6

https://www.eionet.europa.eu/gemet/hr/concept/11786

https://zir.nsk.hr/islandora/object/gfv%3A522/datastream/PDF/view

https://globe.pomsk.hr/VIIIsmotra05/vocin-s.html

https://www.bib.irb.hr/734978

https://voda.hr/sites/default/files/dokumenti/prateca-dokumentacija/
analiza_bioloske_metode_ocjene_ekoloskog_stanja_za_fitoplankton_morske_cvjetnice_i_ri
be_u_europskim_interkalibracijskim_tipovima_prijelaznih_voda_mediterana.pdf

https://avpjm.jadran.ba/uploads/Prijedlog%20adekvatnih%20indeksa%20za
%20BEK_AVPJM.pdf