Bestak Franjo FSB 2016 Diplo Sveuc

Primjena balansiranja i centriranja u održavanju
rotacijskih strojeva
Beštak, Franjo
Master's thesis / Diplomski rad
2016
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of

Zagreb, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture / Sveučilište u Zagrebu,
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:235:259591
Rights / Prava: In copyright / Zaštićeno autorskim pravom.
Download date / Datum preuzimanja: 2023-04-10
Repository / Repozitorij:
Repository of Faculty of Mechanical Engineering

and Naval Architecture University of Zagreb
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Franjo Beštak
Zagreb, 2016. godina.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKIRAD
Mentor: Student:
Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Franjo Beštak
Zagreb, 2016. godina.

Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem na podršci i savjetovanju svojem mentoru prof. dr. sc. Dragutinu Lisjaku.
Također se zahvaljujem firmi STSi d.o.o. iz Zagreba – članu Ina grupe, koja me je primila
da odradim praktični dio diplomskog rada.
Posebno se zahvaljujem na stručnoj pomoći Saši Bratku – voditelju Odjela za termografiju,

vibracije i lasersko centriranje ( Služba tehničke kontrole i dijagnostike ), dipl.ing.elek.
Zdravku Jalžabetiću, kao i svim ostalim djelatnicima firme STSi d.o.o., s kojima sam
surađivao.
Franjo Beštak
Franjo Beštak Diplomski rad
SADRŽAJ
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... III

POPIS TABLICA ...................................................................................................................... V
POPIS TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ............................................................................... VI
POPIS OZNAKA .................................................................................................................... VII
SAŽETAK ............................................................................................................................. VIII
SUMMARY ............................................................................................................................. IX
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
2. ODRŽAVANJE ROTACIJSKIH STROJEVA ................................................................... 3
2.2. Životni vijek stroja ....................................................................................................... 4
2.3. Održavanje po stanju rotacijskih strojeva .................................................................... 5
2.4. Dijagnostičke metode stanja rotacijskih strojeva ......................................................... 6
3. DINAMIČKO BALANSIRANJE ....................................................................................... 7

3.1. Izvori vibracija na stroju ............................................................................................ 10
3.1.1. Statička neuravnoteženost ................................................................................... 11
3.1.2. Dinamička neuravnoteženost .............................................................................. 11
3.2. Metode balansiranja ................................................................................................... 12
3.3. Postupci balansiranja.................................................................................................. 13
3.4. Sigurnosne mjere prilikom balansiranja .................................................................... 13
3.5. Primjena balansiranja u izvedbi hrvatskih tvrtki........................................................ 13
4. CENTRIRANJE VRATILA .............................................................................................. 14

4.1. Metode centriranja vratila .......................................................................................... 15
4.2. Progib vratila unutar stroja ........................................................................................ 15
4.3. Parametri centriranja .................................................................................................. 16
4.3.1. Nagib, ofset između osi i praznina između glavčina spojke ............................... 17
4.3.2. Postupanje ovisno o vrsti spojke ......................................................................... 18
4.4. Priprema centriranja ................................................................................................... 20
4.5. Upute za postavljanje stroja ....................................................................................... 20
4.6. Korekcija „soft foot-a“ ............................................................................................... 21
4.6.1. Postupak otklanjanja „soft foot-a“ ...................................................................... 23
Fakultet strojarstva i brodogradnje I
5. LASERSKO CENTRIRANJE ........................................................................................... 24

5.1. Lasersko centriranje vratila ........................................................................................ 24
5.1.1. Objašnjenje proširenja mogućnosti mjerenja ...................................................... 25
5.1.2. Efekti laserskog centriranja strojeva ................................................................... 28
5.1.3. Preciznost centriranja .......................................................................................... 29
5.2. Lasersko poravnanje remenica ................................................................................... 31
5.2.1. Vrste nepravilno poravnatih remenica ................................................................ 31
5.2.2. Procedura poravnanja remenica .......................................................................... 31
5.2.3. Upotreba PullAlign uređaja ................................................................................ 32
5.3. Uzroci kvara strojeva ................................................................................................. 33
5.4. Detekcija loše centriranosti strojeva .......................................................................... 33
6. PRIMJER DINAMIČKOG BALANSIRANJA I LASERSKOG CENTRIRANJA ......... 35

6.1. Djelatnost Otpremne stanice Graberje Ivaničko ........................................................ 36
6.2. Opis problema ............................................................................................................ 36
6.3. Tehnički podaci seta elektromotor-pumpa MP1 ........................................................ 39
6.4. Dinamičko balansiranje rotora elektromotora ............................................................ 40
6.4.1. Izvještaj o balansiranju rotora elektromotora...................................................... 41
6.4.2. Izvještaj o mjerenju vibracija .............................................................................. 42
6.5. Lasersko centriranje elektromotora na postolje u postrojenju ................................... 43
6.5.1. Postupak izvođenja laserskog centriranja ........................................................... 45
6.5.2. Korišteni alat ....................................................................................................... 53
6.5.3. Uređaj za lasersko centriranje Rotalign ultra ...................................................... 53
7. USPOREDBA REZULTATA PRIJE I NAKON IZVRŠENOG BALANSIRANJA I

CENTRIRANJA ................................................................................................................ 55
7.1. Stanje elektromotora prije reparature ......................................................................... 55
7.2. Analiza rezultata vibracija na elektromotoru nakon izvršenog balansiranja ............. 56
7.3. Stanje elektromotora nakon centriranja s pumpom .................................................... 60
7.4. Termografsko ispitivanje elektromotora i pumpe nakon centriranja ......................... 61
8. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 64
9. LITERATURA .................................................................................................................. 66
Fakultet strojarstva i brodogradnje II

POPIS SLIKA
Slika 1. Nepravilnost u radu stroja ............................................................................................ 1

Slika 2. Učestalost kvarova tijekom životnog vijeka stroja ...................................................... 4
Slika 3. Princip održavanja po stanju ....................................................................................... 5
Slika 4. Dopušteni specifični debalans u ovisnosti o brzini rotacije i kvaliteti izvedbe ......... 9
Slika 5. Statička neuravnoteženost ........................................................................................ 11
Slika 6. Dinamička neuravnoteženost ................................................................................... 11
Slika 7. Slikovito prikazano poravnanje dvaju vratila ............................................................ 14
Slika 8. Progib vratila ovisno o razmještaju mase .................................................................. 15
Slika 9. Progib vratila unutar stroja ......................................................................................... 16
Slika 10. Parametri centriranja ............................................................................................... 16
Slika 11. Nagib između dvije rotirajuće osi ........................................................................... 17
Slika 12. Odnos između nagiba, praznine i radnog dijametra ................................................. 17
Slika 13. Različite praznine za isti nagib glavčine ................................................................. 17
Slika 14. Jednaka praznina za isti nagib glavčine .................................................................. 18
Slika 15. Primjer ofseta ovisno o položaju vratila ................................................................. 18
Slika 16. Mogući položaji kod centriranja strojeva s spojkom bez odstojnika ........................ 19
Slika 17. Pomoćni alati kod pozicioniranja stroja ................................................................... 19
Slika 18. Alati za pomoć kod pozicioniranja stroja ................................................................ 20
Slika 19. Vrste „soft foot-a“ ................................................................................................... 22
Slika 20. Podložna pločica – lim za podlaganje ..................................................................... 22
Slika 21. Prikaz laserskog centriranja strojeva s jednim laserom .......................................... 24
Slika 22. Ovisnost ofseta u odnosu na razmak između vratila koja se centriraju .................. 26
Slika 23. Prikaz mjerne površine laserskog detektora............................................................. 27
Slika 24. Razlika između stvarnog i mjerenog ofseta ............................................................ 27
Slika 25. Primjer centriranja s odstojnikom kraćim od 1000mm ........................................... 27
Slika 26. Izmjereni podaci s laserskog uređaja prilikom izvođenja centriranja ..................... 28
Slika 27. Moguće vrste nepravilnosti kod remenica ............................................................... 31
Slika 28. Montiranje sustava PullAlign za lasersko centriranje na remenice ......................... 32
Slika 29. Objekti OS Graberje Ivaničko.................................................................................. 35
Slika 30. Održavanje njihalica za vađenje nafte .................................................................... 36
Fakultet strojarstva i brodogradnje III
Slika 31. Set elektromotor-pumpa MP1 .................................................................................. 38

Slika 32. Elektromotor po dolasku u radionicu, rastavljen, repariran i ispitan ...................... 41
Slika 33. Prikaz za orijentaciju prilikom izvođenja mjerenja na EM1 .................................. 42
Slika 34. Prikaz postolja i pumpe prije postavljanja elektromotora ....................................... 44
Slika 35. Prikaz temeljnih vijaka, gurača i napajanja elektromotora ...................................... 44
Slika 36. Grubo postavljanje elektromotora na postolje ......................................................... 45
Slika 37. Montaža vijaka na spojci ......................................................................................... 46
Slika 38. Stezanje temeljnih vijaka ........................................................................................ 46
Slika 39. Montiranje prijemnika i odašiljača na vratila ......................................................... 47
Slika 40. Glavni izbornik na uređaju ....................................................................................... 48
Slika 41. Unos karakterističnih vrijednosti za ovaj slučaj centriranja .................................... 48
Slika 42. Dobivanje prvih rezultata i parametara necentričnosti ............................................ 49
Slika 43. Postupak detekcije i otklanjanja „soft foota“ ........................................................... 50
Slika 44. Dobivene konačne vrijednosti parametara necentričnosti ....................................... 52
Slika 45. Uređaj Rotalignultra ................................................................................................ 53
Slika 46. Specifikacije uređaja Rotalign Ultra ....................................................................... 54
Slika 47. Termogram motora prije reparature .......................................................................... 55
Slika 48. Spektar vibracijskog signala PS za x os ................................................................... 56
Slika 49. Spektar vibracijskog signala PS za y os ................................................................... 57
Slika 50. Spektar vibracijskog signala PS za z os ................................................................... 57
Slika 51. Spektar vibracijskog signala SS za x os ................................................................... 58
Slika 52. Spektar vibracijskog signala SS za y os ................................................................... 59
Slika 53. Spektar vibracijskog signala SS za z os ................................................................... 59
Slika 54. Usporedba ukupnih vibracija na PS elektromotora prije i nakon remonta .............. 60
Slika 55. Usporedba ukupnih vibracija na SS elektromotora prije i nakon remonta .............. 61
Slika 56. Termogrami elektromotora nakon centriranja ......................................................... 61
Slika 57. Termogrami pumpe nakon centriranja ..................................................................... 62
Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

POPIS TABLICA
Tablica 1. Klasifikacija balansnih razreda prema ISO 1940/1 [1] .......................................... 8

Tablica 2. Dopušteno odstupanje izvedenog stanja ovisno o razredu kvalitete [1] .............. 10
Tablica 3. Dozvoljene tolerancije centriranja ovisno o broju okretaja stroja [1] .................... 30
Tablica 4. Dozvoljene vrijednosti vibracijske brzine o parametrima stroja prema ISO 10816-3
i ISO 10816-7 [1] ............................................................................................................... 33
Tablica 5. Tehnički podaci pumpe .......................................................................................... 39
Tablica 6. Tehnički podaci elektromotora................................................................................ 39
Tablica 7. Podaci o balansiranju rotora elektromotora [11] ................................................... 42
Tablica 8. Izmjerene ukupne vrijednosti vibracija na EM nakon balansiranja [11] .............. 43
Tablica 9. Preporučeni momenti stezanja različitih glavatih vijaka prema DIN 267 ............ 51
Tablica 10. Ukupne vibracije na EM Prije reparature ............................................................. 55
Tablica 11. Stanje ležajeva EM prije reparature ...................................................................... 55
Tablica 12. Završno stanje nakon centriranja.......................................................................... 63
Fakultet strojarstva i brodogradnje V

POPIS TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
Servisni izvještaj elektromotora: Mato el-d d.o.o.

Dijagnostički izvještaj stanja P 14-15 od 27.02.2015.g: STSi d.o.o.
Dijagnostički izvještaj stanja od 25.04.2016.g: STSi d.o.o.
Fakultet strojarstva i brodogradnje VI

POPIS OZNAKA
Oznaka Jedinica Opis

Xd - granica upozorenja
Xg - granica kvara
∆x - područje u kojem je potrebno izvršiti održavanje
t s, h vrijeme
e gmm/kg specifični zaostali debalans
eper gmm/kg dopušteni zaostali specifični debalans
U gmm zaostali debalans
m kg masa
n min-1 brzina vrtnje
d m promjer
l m duljina
α ° kut
f Hz frekvencija
vx,y,z mm/s vibracijska brzina
T °C temperatura
Q m3/s protok, kapacitet
p bar tlak
P kW snaga
U V napon
I A jakost struje
cosφ - faktor snage
Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

SAŽETAK
U ovom diplomskom radu opisano je održavanje po stanju rotacijskih strojeva, a

glavna tematika su postupci dinamičkog balansiranja i centriranja.
Cilj rada je prikazati primjenu dinamičkog balansiranja i laserskog centriranja rotacijskih

strojeva, upoznavanje sa postupcima, definiranjem svih utjecajnih parametara kao i načinima
rješavanja tipičnih problema koji se svakodnevno pojavljuju prilikom održavanja rotacijskih
strojeva.
Eksperimentalni dio rada odrađen je u suradnji s poduzećem STSi d.o.o. na Ininoj Otpremnoj
stanici Graberje Ivaničko, a sastoji se od praćenja stanja seta elektromotor-pumpa,
korektivnog balansiranja rotora elektromotora kod podizvođača te laserskim centriranjem
elektromotora i pumpe na postolju, pri čemu su prikazane bitne činjenice, problemi i postupci
prilikom izvođenja radova itd.
Ključne riječi: lasersko centriranje, balansiranje, održavanje rotacijskih strojeva
Fakultet strojarstva i brodogradnje VIII

SUMMARY
This thesis describes the maintenance by state of rotating machinery , and the main
theme is on the actions of dynamic balancing and centering .
The aim is to demonstrate the application of dynamic balancing and laser centering rotating
machines , getting to know the procedures , defining all the significant parameters as well as
ways of dealing with typical problems that can occur during daily maintenance of rotating
machines .
The experimental part of the work was done in cooperation with the company STSI Ltd. on
INA's departure station Graberje Ivaničko, and consists of monitoring set of electric motor -
pump , corrective balancing rotor of electric motor with subcontractors and laser centering of
electric motor and pump at the stand , where are presented the essential facts , problems and
operation of the works and so on.
Keywords: laser shaft alignment, dynamic balancing, maintenance of rotating machines
Fakultet strojarstva i brodogradnje IX

1. UVOD
U današnje vrijeme, sve vrste industrije u svijetu unapređuju i optimiraju svoju

proizvodnju, tj. teže za što većim smanjenjem troškova proizvodnje, a sve s ciljem povećanja
profita, konkurentnosti, pa i samog opstanka na tržištu. Danas je nedopustivo da se
potencijalne uštede zanemaruju, već im se posvećuje velika pažnja slika1.
Održavanje pogona nije iznimka, već je prihvaćeno kao bitna komponenta u bilo kojem
procesu tvrtke, ali je i trošak bez kojeg nema prave raspoloživosti strojeva, opreme, uređaja ili
bilo čega drugog, što je potrebno za realizaciju industrijskih procesa.
Kada se govori o održavanju industrijskih postrojenja te strojeva i opreme koja ona sadrže,
podrazumijeva se da je riječ o složenoj tehničkoj disciplini, koja se sastoji od postupaka
pregleda, popravka ili poboljšavanja stroja ili opreme, čime joj se otklanja kvar, poboljšava
postojeće stanje ili samo produžava radni vijek.
Održavanje je jedan od ključnih faktora, zaslužnih za pouzdano i ekonomično funkcioniranje

industrijskih postrojenja i opreme.
Slika 1. Nepravilnost u radu stroja [1]
Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

U ovom radu biti će riječi o održavanju po stanju rotacijskih strojeva, balansiranju i

laserskom centriranju strojeva te o dijagnostičkim metodama, na temelju čijih rezultata
odlučujemo da li treba poduzimati korektivne radnje. Dakle, može se reći da su to metode bez
kojih je danas nezamislivo osiguranje pravilnog rada strojeva i opreme u postrojenjima, s
unaprijed mogućim predviđanjem kvarova.

2. ODRŽAVANJE ROTACIJSKIH STROJEVA
2.1. Vrste održavanja
Postoje dvije osnovne strategije održavanja:
 Korektivno
 Preventivno
Korektivno održavanje je održavanje kod kojeg se uređaj održava tek nakon što je nastupio
kvar odnosno zastoj. Ovaj način održavanja je najzastupljeniji usprkos cijelom nizu
negativnih svojstava koje sa sobom nosi. Za ovaj način održavanja među pukom postoji
uvriježena uzrečica„ne diraj dok radi“.
Preventivno održavanje je održavanje prilikom kojeg se uređaj održava prije nego nastupi
kvar. Ovaj način dokida negativna svojstva korektivnog održavanja, ali sa sobom nosi neka
druga negativna svojstva. Preventivno održavanje se može vršiti na nekoliko načina.
Može biti izvedeno kao:
 Planirano održavanje, koje se vrši u zadanim vremenskim intervalima ili na temelju

broja prijeđenih kilometara, na temelju broja radnih sati, itd.
 Prediktivno održavanje (održavanje po stanju) kod koje se aktivnosti održavanja

realiziraju na temelju stanja dijelova i sustava.
Korektivno održavanje se najčešće realizira neplanski i urgentno, a preventivno održavanje se

realizira planski, odnosno kada se za to ukaže potreba.
Preventivno održavanje osiguralo bi velike uštede kada bi bilo moguće predvidjeti da će neki
dio zatajiti. Skriveni kvarovi u najnepovoljnijem trenutku mogu izazvati prekid procesa
proizvodnje ili pak havariju postrojenja (npr. eksplozija ili požar). Planiranim korektivnim
mjerama i uz kvalitetnu pripremu, isto se može spriječiti.

2.2. Životni vijek stroja

Životni vijek stroja najzornije prikazuje krivulja kade ili MTTF (mean-time-to-failure), koja
prikazuje učestalost kvarova u ovisnosti o vremenu slika 2., koja se sastoji od tri faze: faza
uhodavanja (početni kvarovi), faza radnog vijeka (slučajni kvarovi) i faza vremenskih kvarova
(učestala pojava kvarova).
Slika 2. Učestalost kvarova tijekom životnog vijeka stroja [2]
U fazu uhodavanja spadaju uzroci kvarova poput: loše konstrukcije, lošeg materijala i loše
montaže, Nakon faze uhodavanja slijedi faza radnog vijeka, tijekom koje je vjerojatnost da će se
dogoditi kvar manja u odnosu na prethodnu fazu. Ova faza sastoji se od slučajnih nezavisnih
kvarova (utjecaj unutarnjih faktora) i od slučajnih prouzrokovanih kvarova (nastaju zbog lošeg
rukovanja i održavanja stroja te uslijed preopterećenja). Na kraju slijedi faza vremenskih kvarova,
u kojoj vjerojatnost za pojavu kvara progresivno raste, a uzrok tome je starenje sustava, zamor
materijala, trošenje, korozija itd. [2]

2.3. Održavanje po stanju rotacijskih strojeva

Održavanje po stanju (eng. Condition Based Maintenance, skraćeno CBM) koristi niz
tehnologija s ciljem postizanja i održavanja optimalnog pogonskog stanja strojeva i
pojedinačnih komponenata tako da se mjerenjem i određivanjem tendencija fizikalnih
parametara u usporedbi s poznatim graničnim vrijednostima ili specifikacijama već unaprijed
otkriju, analiziraju i otklone potencijalni problemi strojeva, prije nego nastane kvar. [3]
Sustav održavanja po stanju se temelji na očitavanju parametara u stvarnom vremenu,
uspoređivanjem dobivenih rezultata i izvođenjem zaključaka kada treba započeti održavanje.
Očitavanje parametara rada naziva se nadzor ili monitoring sustava ili uređaja. Nadzorom i
praćenjem tijekom početnog perioda utvrđuju se podaci o uređaju u normalnom radu a zatim
se prate pokazatelji u realnom vremenu i kada se očitani podaci počnu mijenjati dobiva se
jasan signal da nešto nije u redu sa sustavom ili uređajem. [4]
Smisao održavanja po stanju je taj da se ne ide u proces popravaka ili zamjene
elemenata/dijelova pojedinog sustava ili stroja, ukoliko analizom parametara dobivenih
pregledom stanja nije utvrđeno da su prekoračene određene granične vrijednosti koje su
propisane standardom, ili ih je odredio sam proizvođač dijela. Na taj način se dobiva
maksimalna iskoristivost elemenata sustava, a zamjena se odgađa sve do vremena dok se za to
doista i pokaže potreba slika 3.
Slika 3. Princip održavanja po stanju [4]

Iz Slike 3. uočava se da se stanje promatranog elementa sustava protekom vremena

pogoršava u odnosu na početno stanje, što se manifestira na rezultatima provedenih testiranja.
Može se provoditi kontinuirano praćenje promjene parametara stanja ili diskretna provjera
stanja s verifikacijom stanja, pri čemu je bitna identifikacija nulte provjere stanja i
određivanje početnog stanja.
Definirane su, granica upozorenja (Xd) i granica kvara (Xg) koje se utvrđuju pokusima
i prezentiraju se u normativno-tehničkoj dokumentaciji sustava. Područje između granice
upozorenja i granice kvara, je područje u kojem treba obaviti održavanje. Treba naglasiti da je
veliko pitanje prilikom pregleda, može li se sa sigurnošću utvrditi kojoj smo granici bliže te je
bitno da se odmah urgira i ide u akciju održavanja da se ne prijeđe u područje kvara, pogotovo
kada je riječ o diskretnom praćenju stanja. Kod kontinuiranog praćenja stanja stvar je nešto
drugačija, budući da se odmah zamijećuje trend promjene parametara koji se prate i točno se
vidi koliko bi još promatrani sustav mogao ispravno odrađivati svoju funkciju do pojave
kvara, s obzirom na tendenciju promjene parametara.
Kod diskretnog praćenja stanja treba odrediti cikluse kontrole, koji se određuju na
temelju srednjeg vremena prije nastanka kvara. Prilikom ulaska u područje između granice
upozorenja i granice kvara, vrijeme između ciklusa provjere treba skratiti, kako bi se
osiguralo od prelaska stanja preko granice kvara. [4]
2.4. Dijagnostičke metode stanja rotacijskih strojeva

Najzastupljenije metode koje se koriste kod provjere stanja rotacijskih strojeva su:
 termografija
 analiza vibracija
 analiza pojave udarnih impulsa
 analiza ulja
U pravilu, provjera stanja radi se kombinacijom više različitih metoda, ovisno o slučaju,
potrebama i ozbiljnosti situacije.

3. DINAMIČKO BALANSIRANJE
Balansiranje je proces kojim se želi poboljšati raspodjela mase krutog rotacijskog tijela,
tako da to tijelo rotira u svojim ležajevima bez neuravnoteženih centrifugalnih sila.
Kao i kod laserskog poravnanja osovina ili vratila, balansiranje rotacijskih strojeva će
značajno doprinijeti poboljšanju pouzdanosti stroja. Za razliku od poravnanja osovina, pri
čemu je moguće centrirati strojeve približno 100%, to nije moguće postići kod balansiranja.
Čak i nakon balansiranja, strojevi će i dalje imati neku zaostalu neravnotežu, no koja u
znatnoj mjeri ne utječe na rad samog stroja.
Koristeći suvremene sustave moguće je smanjiti i zaostalu neravnotežu nakon

balansiranja stroja na vrlo niske razine, što najčešće nije ekonomski isplativo.
Definiranje dopuštenih granica za pojedine strojeve, definirano je ISO standardima (prema

normi ISO 1940/1), ovisno o masi te ostalim parametrima stroja. Standardi koriste radnu
brzinu stroja i masu rotora prilikom propisivanja graničnih vrijednosti koje se toleriraju.
Kvaliteta stanja kreće se u rasponu od G0,4 do G4000 , prikazano u Tablica1.[1]
Za većinu standardnih rotacijskih strojeva poput ventilatora, pumpi i motora zadovoljavajući

raspon kvalitete kreće se od G6,3 do G1. Ovisno o individualnom radu postrojenja i puštanju
u rad prema svojim uvjetima, tj. specijalne potrebe, neka postrojenja određuju standarde
balansiranja unutar tog raspona.
Norma ISO1940/1 striktno ne nalaže da se standardi balansa koriste se za utvrđivanje

prihvatljivosti testa za određene vrste rotora, već više služe kao orijentacijske vrijednosti za
prihvatljivost debalansa, temeljene na iskustvu i povijesnim mjerenjima i analizama rada
stroja. [1]

Tablica 1. Klasifikacija balansnih razreda prema ISO 1940/1 [1]

Balansni Tipovi rotora
razred
G [mm/s]
0.4 - Giroskopi, vretena i armature preciznih mlinova
1.0 - Male električne armature s visokim zahtjevima na balans
- Kazetofoni i pogoni gramafona, projektori
- Pogoni uređaja za mljevenje visoke preciznosti
2.5 - Rotori plinskih i parnih turbine, turbo generator, turbopuhači i turbopumpe
- Srednje i velike električne armature, s visokim zahtjevima balansa
- Male el. armature s razumnim zahtjevima kvalitete balansa
- Male el. armature koje nisu uključene u razred 6.3
- Ventilatori za cirkulaciju zraka u zatvorenim prostorima
- Reduktori koji rade na velikim brzinama (iznad 1000 okr/min)
6.3 - El. armature male mase s primjenom u antivibracijskim sklopovima
- Srednji i veliki armaturni sklopovi (s vratilima promjera većeg od 80 mm ),
bez posebnih zahtjeva na balans
- Komponente obradnih alata i obradni alati općenito
- Zamašnjaci, ventilator, centrifugalne pumpe, reduktori za brodove
- Cilindri i valjci strojeva za printanje, rotori plinskih turbina
16 - Kardanska vratila s visokim zahtjevima na kvalitetu balansa
- Komponente za poljoprivredne strojeve, drobilice, mlinove
- Komponente za primjenu kod automobila i lokomotiva
- Koljenasta vratila s zamašnjacima i kvačilom
- Remenski prigoni
- Veliki cilindri za papirnu industriju
40 - Felge automobile, poonska vratila i osovinski sklopovi kod automobila
- Koljenasta vratila s zamašnjakom i spojkom (za 4- taktne motore)
100 - Koljenasta vratila za dizelske 6- cilindrične motore (brzina klipa 9mm/s)
- Kompletni motori za aute i lokomotive
250 - Koljenasta vratila za kruto montirane 4- cilindrične dizel motore
(brzina klipa 9mm/s)
630 - Sva koljenasta vratila za velike kruto montirane 4- taktne motore
- Sva koljenasta vratila za elastično montirane brodske dizelske motore
1600 - Sva koljenasta vratila za velike kruto montirane 2- taktne motore
4000 - Sva koljenasta vratila za velike kruto montirane brodske dizelske motore
(s brzinom klipa < 9mm/s)
Dopuštena vrijednost debalansa U u odnosu sa masom rotora m, daje specifični dopušteni
debalans rotora e kao što je dano formulom:
(1)
Praktično iskustvo pokazuje da za rotore istog tipa dopušteni specifični debalans varira
promjenom brzine rotora, što je prikazano slikom 4.[1]

Dopušteni specifični zaostali debalans eper [gmm/kg]
Radna brzina n [min-1]
Slika 4. Dopušteni specifični debalans u ovisnosti o brzini rotacije i kvaliteti izvedbe [1]
Slika 4. prikazuje ISO 1940:2003 standard, gdje bijelo područje predstavlja generalno
korišteno područje osnovano na zajedničkom iskustvu najčešće korištene vrijednosti
specifičnog debalansa ovisne o brzini rotacije za standardne tipove strojeva.
Za standardne motore, pumpe, ventilatori i sl. najčešće se koristi razred od 2,5 i 6,3 u
iznimnim slučajevima se može koristiti razred 1.0.
Prije poduzimanja bilo kakvih korektivnih radnji za debalans stroja neophodno je utvrditi da li
su eliminirani uzroci vibracija kao što su primjerice: labavost i centričnost; tj. treba utvrditi
primarne izvore vibracija.[1]
Tablica 2. Dopušteno odstupanje izvedenog stanja ovisno o razredu kvalitete [1]
Prema Tablici 2. definirano je dozvoljeno odstupanje ovisno u kojem kvalitativnom razredu

se nalazi stroj.
3.1. Izvori vibracija na stroju
Izvori vibracija na stroju mogu se razlikovati, ovisno o tome, o kojem je stroju riječ
(pumpa, elektromotor, turbina...). Jedan od uzroka može biti debalans rotora, budući da nema
idealnog rotora bez ekscentriciteta, tj. postoji neka udaljenost između osi vrtnje i osi inercije.
Dakle, najjednostavnije rečeno, neka točka na obodu rotora prilikom vrtnje ima svoju putanju,
koja nije kružnica, već elipsa. Oblik te putanje ovisi o geometriji ležajeva i osnim krutostima
rotora. Osim debalansa postoje još razni mogući uzroci, npr.: asimetričnost, rezonancija,
ležajevi, zračnost i ekscentričnost, problemi vezani uz protok, problemi s elektrikom, sustav
zupčanika, savijanje osovine ili vratila, od kojih su neki specifični za tip stroja, dok je većina
generalno primjenjiva na sve strojeve.

3.1.1. Statička neuravnoteženost
Težište mase rotora nalazi se na udaljenosti „e“ od osi vrtnje, a glavna os inercije paralelna je
osi rotacije, slika 5.
Slika 5. Statička neuravnoteženost [5]
3.1.2. Dinamička neuravnoteženost
Težište mase rotora nalazi se u osi vrtnje, a glavna os inercije je pod nekim kutem u odnosu
na os vrtnje, slika 6.
Slika 6. Dinamička neuravnoteženost [5]

3.2. Metode balansiranja
Glavne metoda za balansiranje rotora su: korištenjem statičnog stroja za balansiranje

ili prijenosnog sustava za balansiranje, koji eliminira prilično složene izračune koje su
potrebni.
U pogonu balansiranje treba izvoditi u normalnim radnim uvjetima i pri normalnoj brzini.
Ukoliko je debalans stroja prevelik, što bi pri normalnoj brzini bilo previše opasno, prethodno
balansiranje prvo mora biti izvedeno na smanjenom brzinom tako da se smanje i vibracije,
nakon čega slijedi konačno balansiranje s normalnom brzinom. Lokacije na rotoru na kojima
su pričvršćene ispitne i balans težine moraju biti dostupne.
Demontaža glavnih komponenti između probnih vrtnji nije dozvoljena, jer bi rezultati
mjerenja bili neusporedivi. Odgovarajuća točka mjerenja mora biti jednaka u svim vrtnjama i
na mjestu gdje vibrometar pokazuje najveću vrijednost vibracije.
Baš kao i sa kotačima automobila, balansiranje se vrši uglavnom dodavanjem balans težine,
rjeđe uklanjanjem težine. Stoga je pitanje određivanje lokacije gdje se mora dodati masa, te
koliki iznos mora biti.[1]
Najveću pozornost treba posvetiti kritičnoj brzini vrtnje, budući da se rotor mora vrtjeti
brzinom većom ili manjom od kritične.
Također je bitno naglasiti da stroj koji se balansira, balansira se za jednu predviđenu radnu
brzinu (nominalnu brzinu). Ukoliko tijekom procesa rada stroja dođe do potrebe za nekom
drugom brzinom vrtnje (većom ili manjom od nominalne), moguće je da će se opet pojaviti
debalans stroja u nekoj mjeri.
Ova pojava dolazi do izražaja kod motor-vretena na obradnim strojevima, jer kako se mijenja
brzina vrtnje, tako treba i kontinuirano usklađivati balans mase. To je prema izvoru [5]
riješeno:
a) Elektromagnetskim sustavima balansiranja – Balansirajuće glave u koje su

integrirani zvučni AE senzori

b) Sustavi hidro balansiranja – ubrizgavanje rashladne tekućine ili ulja u 3 ili 4

balansirajuće komore integrirane u balansirajući kontenjer ili direktno spojene
prirubnicom na vreteno
3.3. Postupci balansiranja
Dijele se prema geometriji rotora koji se balansira:

 Jedno ravninsko balansiranje za mehaničke sklopove koji imaju , jedan rotor čija je
debljina manja od njegovog polumjera , npr. ventilatori , remenice i spojke.
 Dvoravninsko balansiranje se primjenjuje na strojevima koji imaju dva ili više

rotora , ili imaju jedan rotor čija širina premašuje njegov radijus. [1]
3.4. Sigurnosne mjere prilikom balansiranja
Svakako se prilikom rada na stroju operateri moraju pridržavati propisanih pravila zaštite
na radu , budući da se montiraju mase na rotor koji se vrti velikim brzinama. [1]
3.5. Primjena balansiranja u izvedbi hrvatskih tvrtki
Najjače tvrtke kod nas koje se bave dijagnostikom i održavanjem industrijskih

rotacijskih strojeva, npr. pumpi, kompresora, turbina i motora po postrojenjima su:
Turbomehanika d.o.o. Kutina, STSi d.o.o. Zagreb i Eltra MG d.o.o. Zagreb, koje prema
svojim referencama jako dobro kotiraju.

4. CENTRIRANJE VRATILA
Poravnanje vratila je proces kojim se dva stroja (obično je to motor i pumpa )

pozicioniraju tako, da u trenutku prijenosa snage s jednog vratila na drugo osi rotacije obiju
vratila, slika 7. moraju biti kolinearne, a vrijedi za normalne radne uvjete stroja.
Postoje i iznimke, a to su specijalni slučajevi. Neke vrste spojka, na primjer zupčasta spojka i
kardansko vratilo, zahtijevaju definirano odstupanje, kako bi se osiguralo ispravno
podmazivanje prilikom rada.[1]
Centriranje dvaju strojeva izvodi se dok strojevi miruju.
Slika 7. Slikovito prikazano poravnanje dvaju vratila [1]
Iz gornje definicije potrebno je razjasniti sljedeće stvari:
 Sva vratila imaju nekakav progib zbog vlastite težine, zbog čega nisu sasvim ravna.
Dakle poravnanje dvaju vratila treba sagledavati u trenutku prijenosa snage s jednog
vratila na drugo.
 Ne može se poistovjećivati " poravnanje vratila " s "poravnanjem glavčina spojke".

Centriranje se ne izvodi na glavčinama, budući da se njihove osi rotacije često ne
poklapaju s osima rotacije vratila . Moguće je i da su glavčine samo grubo obrađene te
njihova točnost prianjanja uz vratilo nije poznata.
 Upotrebom komparatora, rotirajući samo jedno vratilo, mjerenje suprotne glavčine

spojke ne određuje os zakretanja obiju vratila.
 Uvjeti koji su bili prisutni tijekom poravnanja vratila, mogu se promijeniti prilikom
rada stroja. Razlozi tome mogu biti:porast temperature, naprezanja koja su nastala

spajanjem cijevi, zakretni moment stroja, pomak temelja, ali i razdešenje ležaja. Vrijedi
pravilo da se prilikom poravnanja vratila, ona moraju zakretati u normalnom
smjeru vrtnje. Većina pumpi, ventilatora i motora imaju istaknutu naljepnicu na

kućištu, koja pokazuje smjer vrtnje.[1]
4.1. Metode centriranja vratila
Postoje tri metode:
 Poravnanje „na oko“
 Centriranje pomoću komparatora
 Lasersko centriranje
Danas se u većini slučajeva koristi metoda laserskog centriranja, koja je najbrža,

najučinkovitija i najkvalitetnija, koja će biti opisana.
4.2. Progib vratila unutar stroja
Koliki je progib vratila unutar stroja ovisi o nekoliko faktora, kao što su: krutost
vratila, količina težine raspoređene između oslonaca, konstrukciji ležajeva i o distance između
oslonaca, slika 8.[1]
Slika 8. Progib vratila ovisno o razmještaju mase [1]

Za male rotacijske strojeve (koji imaju kratka vratila) pojava progiba unutar stroja je
zanemariva, a time se i u praksi može ignorirati. Kod velikih strojeva (strojevi s dugim
vratilima), npr. turbine generatora, veliki ventilatori.., progibna krivulja se mora uzeti u obzir.
U parnoj turbini , na primjer vratila su obično centrirana unutar 1/100 mm, a na sredini jednog
vratila zbog težine koju nosi, može biti progib i do 30 mm (niže u odnosu na krajeve). [1]
Slika 9. Progib vratila unutar stroja[1]
4.3. Parametri centriranja
Da bi se definiralo stanje odstupanja strojeva od centriranog položaja, koriste se: nagib

jedne osi od druge, ofset i praznina.
Prema slici 10. prikazani su:vertikalni nagib, vertikalni ofset, horizontalni nagib i horizontalni
ofset [1]
Vertikalni nagib Vertikalni ofset
Horizontalni nagib Horizontalni ofset
Slika 10. Parametri centriranja [1]

4.3.1. Nagib, ofset između osi i praznina između glavčina spojke
Nagib se opisuje kao kut između dvije rotirajuće osi, slika 11.
Slika 11. Nagib između dvije rotirajuće osi [1]
Nagib se može izraziti izravno kao kut u stupnjevima ili mili radijanima, a može se pak i
izraziti u jedinici mm/m, što pak stavlja u odnos prazninu između glavčina spojke i duljinu
dijametra spojke (radnog dijametra) slika 12. [1]
Praznina
Radni dijametar
Nagib
Slika 12. Odnos između nagiba, praznine i radnog dijametra [1]
Slika 13. i slika 14. prikazuju odnose nagiba i praznine s obzirom na različite promjere
glavčina spojki.
Slika 13. Različite praznine za isti nagib glavčine [1]

Slika 14. Jednaka praznina za isti nagib glavčine [1]
Značajka praznina između glavčina, sama po sebi ne definira ništa, već kad se stavi u odnos s
radnim dijametrom, dobiva se vrijednost koja se može usporediti s tabličnim podacima.
U praksi se najčešće koristi značajka ofset, preko koje se sve određuje.
Ofset se definira kao distanca između dvije osi rotacije. Mjeri se uvijek vertikalno u
odnosu na onu os rotacije koja je u horizontali. Kod međusobno nagnutih osi ofset postiže
različite vrijednosti, ovisno na kojem se mjestu mjeri, a kod paralelnih osi ofset je konstantan,
slika 15. [1]
Slika 15. Primjer ofseta ovisno o položaju vratila [1]
4.3.2. Postupanje ovisno o vrsti spojke
Bitna razlika je u postupku ovisno o tome da li imamo standardnu spojku, ili se između
glavčina spojke nalazi pomoćni element (odstojnik) koji premošćuje potrebnu udaljenost,
slika 16. i slika 17. [1]

Slika 16. Mogući položaji kod centriranja strojeva s spojkom bez odstojnika[1]
Slika 17. Pomoćni alati kod pozicioniranja stroja [1]

4.4. Priprema centriranja

Da bi se uspješno centriralo prvo je potrebno osigurati mogućnost pomicanja stroja po
potrebi: ovo uključuje vertikalnu mobilnost prema gore (koristeći odgovarajuću opremu za
dizanje) i prema dolje, ukoliko stroj treba sniziti, kao što je često slučaj. To se može postići
umetanjem 2 do 4 mm podložaka ispod nogu oba stroja na prvoj instalaciji ( u praksi se ovo
samo iznimno koristi). Horizontalno pozicioniranje strojeva se najbolje provodi pomoću
vijaka „gurača“ ili hidraulične opreme, odnosno sve što omogućuje finu kontrolu kretanja u
sporo i kontinuirano. Pomicanje čekićem ne omogućava precizno pozicioniranje, a i može se
oštetiti stroj, slika 18. [1]
Gurač
Slika 18. Alati za pomoć kod pozicioniranja stroja [1]
4.5. Upute za postavljanje stroja
 Instaliranje industrijskih strojeva kao što su pumpe, reduktori ili kompresora i sl.
zahtijeva pridržavanje nekih općih pravila.
 Pogonjena jedinica obično se instalira prva, a glavni pokretač ili motor onda je
usklađen s vratilom pokretne jedinice

 Ako je pogonjena jedinica upravljana preko reduktora, onda se prvo centrira reduktor
na pogonjenu jedinicu, a zatim reduktor na pogonsku jedinicu
 Priprema temelja i površina na koje se stroj montira, pregled nogu stroja, postolja je
od najveće važnosti! Uspješno poravnanje se ne može lako postići na drugi način!
 Korištenje kvalitetnih podložaka
 Prije sastavljanja opreme za centriranje dobro je vizualno sve pregledati, jer oči su
prvi mjerni sustav!
 Provjeriti da li pumpa / motor sjedi čvrsto na temeljnoj pločom. (provjera „soft

foota“)
 Broj podložnih pločica svesti na minimum tj. ne više od 3 podloške ispod noge stroja
 Osigurati ispravno centriranje, tako da prilikom rada vratila strojeva u njihovim

ležajevima budu centrirana uskladu s proizvođačevim tolerancijama.
 Uvijek provjeriti proizvođačeve upute za centriranje prije početka rada! - Rast

temperatura može zahtijevati posebno definirane "hladne" ofsete.
 Osigurati da bilo koji cjevovod koji je pričvšćen na strojeve mora biti ispravno
podložen, da ne unosi naprezanja. [1]
4.6. Korekcija „soft foot-a“
Bitan dio svakog uspješnog postupka centriranja je utvrđivanje i ispravljanje mekih

stopala („soft foot“). Meko stopalo stroja se može usporediti s klimavim stolcem. Stroj stoji
drugačije svaki put kad se izvrši usklađivanje, a vrijednosti mjerenja pokazuju da je stroj još
uvijek „na vagi“ pa je jako teško postići zadovoljavajuće stanje. U osnovi postoje dvije vrste
mekih stopala kako je prikazano u donjoj slici, slika 19.[1]

Paralelni Nakošeni
soft foot soft foot
Slika 19. Vrste „soft foot-a“ [1]
Paralelni „soft foot“ ukazuje na to da su temeljna ploča i stopala stroja paralelni – korekcija je
moguća jednostavnim dodavanjem podložnih pločica odgovarajuće debljine, slika 28.
Slika 20. Podložna pločica – lim za podlaganje [1]

Nakošeni „soft foot“ je složenije za dijagnosticirati i ispraviti. Jedno rješenje je da se koristite

konusne podložne pločice za popunu kutnog razmaka između podnice i stopala. U krajnjem
slučaju, potrebno je demontirati stroj i ravno izbrusiti stopala.
4.6.1. Postupak otklanjanja „soft foot-a“
1) Provjeriti sva četiri stopala stroja, ako bilo koja noga pokazuje više od 0,08 mm
odstupanja, treba to propisno ispraviti.
2) Ispitati najveći ( ili dva najveća ako su ista ) mekana stopala s mjernim listićima za
utvrđivanje vrste mekih stopala.
3) Ispraviti dijagnosticirano stanje podlagajući samo jednu nogu
4) Ako su sve noge u okviru tolerancije započeti postupak centriranja[1]

5. LASERSKO CENTRIRANJE
Lasersko centriranje strojeva je postupak kojim je moguće izvesti sljedeće operacije:

1) Centriranje (poravnanje) vratila ili osovina
2) Poravnanje remenica
3) Mjerenja geometrijskih značajki
- Kontrola ravnoće površina
- Provjera kutnosti
- Određivanje paralelizma
- Mjerenje ovalnosti
- Postavljanje u horizontalu [1]
5.1. Lasersko centriranje vratila
Postoje dvije vrste laserskih sustava. Sustav s jednim laserom koristi jednu lasersku
zraku koja se projicira s odašiljača na prijemnik, koji ujedno zraku vraća natrag. Druga vrsta
laserskog sustava koristi dva lasera svaki s ugrađenim detektorima. [1]
Slika 21. Prikaz laserskog centriranja strojeva s jednim laserom [1]
Laserski sustav s jednim laserom kao što je prikazano na slici 21. ima niz prednosti koje su
poboljšavaju svestranost i upotrebljivost sustava. [1]

 Mogućnosti proširenja mjerenja - samo s jednim laserom moguće je proširiti raspon

detektora sustava, u slučaju velikih odstupanja od prihvatljivih granica za centriranje.
 Sposobnost centriranja dvaju nepovezanih strojeva – tehnologija s jednim laserom

omogućuje centriranje strojeva koji nemaju odstojnik između glavčina spojke ili nisu
vezani na svom mjestu. U ovom slučaju svaki stroj može se okretati nezavisno. To je
posebno korisno kada se koriste velike spojke s dugačkim odstojnicima prilikom
centriranja velikih strojeva kao što su turbine, tj. kada jedan ili oba stroja nije lako
okretati.
 Korištenje jednog kabela - samo jedan (ili nijedan) kabel je potreban. To je posebno
korisno pri dugim razmacima između vratila, jer dugi kabeli mogu utjecati na
centriranje jer se mogu zapetljati.
 Samo jedan laser za podešavanje [1]
5.1.1. Objašnjenje proširenja mogućnosti mjerenja
Teoretski rečeno, bilo bi korisno imati statički detektor s osjetnom površinom promjera
500 mm, no sustav bi bio neupotrebljiv samo zbog veličine i težine. Optimalan kompromis je
dinamičko produljenje osjetne površine detektora, ako je to potrebno. To drži sustav na
minimalnoj veličini i težini, a samim tim i povećava uporabljivost sustava u teško dostupnim
područjima.[1]
Na primjeru centriranja pogona rashladnog tornja, koji ima između glavčina spojke odstojnik
duljine 3000 mm, biti će objašnjeno što sve utječe na izvedivost i točnost laserskog
centriranja. Slika 30. prikazuje ograničenja koja se nameću u slučaju centriranja vratila koja
imaju spojne odstojnike velike dužine. [1]

Slika 22. Ovisnost ofseta u odnosu na razmak između vratila koja se centriraju [1]
Dakle, za kutno odstupanje između spojnih površina od 0.5 stupnjeva, utvrđeno je sljedeće:
 Na razmaku od 100 mm između spojnih površina, nastati će ofset od 0,87 mm između

simetrala vratila, koji se bez problema mjeri laserskim sustavom.
 Ako se udaljenost između spojnih površina povećava do 500 mm ofset simetrali biti će
4.36 mm, izvan raspona mjerenja većine statičkih laserskih detektora.
 Kada se udaljenost ista udaljenost poveća do 1000 mm, nastaje ofset od 8.72 mm, a
povećanjem udaljenosti na 3000 mm nastaje ogroman ofset od 26.18 mm. [1]
To se ispostavilo za nagib simetrala vratila od samo 0,5 stupnjeva!
Ovaj veliki pomak se može mjeriti samo s detektorom proširenoga raspona mjerenja, jer bi
mjerna površina statičkog detektora trebala biti promjera oko 60 mm da bi se registrirao ovaj
ofset.
Razlog za takav veliki statički detektor može se objasniti na sljedeći način:

Radna površina detektora manja je od ukupne površine detektora. Na primjer, ako je detektor
površine 20 x 20mm, a laserska zraka je 4,0 mm u promjeru, onda je maksimalna korisna
mjerna površina 16 x 16mm kao što je prikazano u nastavku, slika 23. [1]

mjernog
Širina detektora
područja
Raspon
Promjer laserske zrake
Slika 23. Prikaz mjerne površine laserskog detektora[1]
Kao i kod komparatora, laserski sustav mjeri dva puta veći ofset od stvarnog fizičkog ofseta
između osi dva vratila, slika 24.
Fizički ofset
Mjereni ofset
Slika 24. Razlika između stvarnog i mjerenog ofseta [1]
Za mjerenje fizičkog pomaka od 2,0 mm potreban je detektor s mjernim rasponom od 4,0mm.
Za slučaj da se centriraju vratila s dužinom spojnog odstojnika manjom od 1 metra, također je

bitno da se koristi dinamički detektor, slika 25. [1]
Motor Ventilator
Slika 25. Primjer centriranja s odstojnikom kraćim od 1000mm [1]

Kako je najveći ofset iznosi -8.4mm prema slici 26. potrebna veličina mjernog raspona
detektora je sljedeća: [1]
(Mjereni ofset x 2) + promjer laserske zrake
(8.4 mm x 2) + 4 mm = 20.8 mm.
Slika 26. Izmjereni podaci s laserskog uređaja prilikom izvođenja centriranja [1]
Ovisno o specifičnim zahtjevima centriranja s kojima se susrećemo iz dana u dan, sposobnost

proširenja mjernog područja detektora sustava mogao biti jedan najutjecajnijih čimbenika
prilikom odabira i kupovine mjernog sustava . [1]
5.1.2. Efekti laserskog centriranja strojeva
Dokazano je da kod brzine vrtnje strojeva od 3000 o/min, postojanje ofseta u iznosu od 0,06“
(1,524mm) dovodi do povećane potrošnje energije između 5% - 8%. [1]
Nakon dobro obavljenog centriranja laserskim uređajem, smanjuje se u znatnoj mjeri pojava
vibracija, porast temperature na strojevima, a samim time se produljuje vije trajanja brtvi,
ležaja i svih drugih elemenata.

Tu se vidi koliko se zapravo štedi na održavanju te se eliminiraju razni problemi, ukoliko je

stroj dobro postavljen na samom početku, što je posebno uočljivo kod velikih strojeva, koji
rade na velikim okretajima i prenosi se veliki radni moment. [1]
5.1.3. Preciznost centriranja
Za industrijske strojeve veličina tolerancije na centriranje funkcija je nekoliko

varijabli, poput:
Broj okretaja (brzina rotacije), iznos snage, vrsta spojke, dužina pomoćnog elementa spojke
(ako ga ima), konstrukcija spojke. Vrijednosti dozvoljenih tolerancija dane su tablicom,
Tablica 3.

Tablica 3. Dozvoljene tolerancije centriranja ovisno o broju okretaja stroja [1]
vrijedi za sve

5.2. Lasersko poravnanje remenica
Uporaba remenskih prigona predstavlja značajan postotak svih industrijskih aplikacija osobito
kada je brzina pogonskog i gonjenog stroja različita.
Najčešća greška prilikom instalacije remenskog prigona je nepodudaranje pogonske i gonjene

remenice. Obično nije instalateru nedostaje odgovarajući alat s kojom bi se izvršilo potrebno
poravnanje. Već dugi niz godina špaga ili ravnalo su bili jedini dostupni alat s kojim bi se
obavio posao. Obje metode se oslanjaju isključivo na vid instalatera. [1]
5.2.1. Vrste nepravilno poravnatih remenica
Tri osnovna parametra opisuju nepravilnost kod postavljenih remenica, a to su: Vertikalna
nakošenost, horizontalna nakošenost i aksijalni ofset. Ova stanja mogu se pojaviti u jednoj ili
svim mogućim kombinacijama, slika 27. [1]
Horizontalna Vertikalna Aksijalni

nakošenost nakošenost ofset
Slika 27. Moguće vrste nepravilnosti kod remenica [1]
5.2.2. Procedura poravnanja remenica
1) Ispraviti vertikalnu nakošenost, podlaganjem pokretnog stroja.

Korekcije su vidljive na reflektoru prilikom podešavanja
2) Ispraviti horizontalnu nakošenost, prilagodbom pokretnog stroja.
Korekcije su vidljive na laserskom odašiljaču prilikom podešavanja
3) Ispraviti aksijalni ofset, aksijalnim pomicanjem stroja [1]

5.2.3. Upotreba PullAlign uređaja
PullAlign uređaj sastoji se od: lasera i reflektora s magnetskim držačima za omogućavanje

montiranja na lice remenice, slika 28.
Svaka jedinica označena s mjernim linijama kako bi se omogućilo fino podešavanje pomičnog
stroja s ciljem ispravka nepravilnosti položaja.
Laser odašilje lasersku zraku na reflektor montiran na suprotnoj remenici, ( laser treba
montirati na stacionarni stroj). Reflektor pokazuje neku vertikalnu nakošenost koja je prisutna
i istovremeno pokazuje iznos aksijalnog pomaka. Laser prikazuje horizontalnu nakošenost.
[1]
Slika 28. Montiranje sustava PullAlign za lasersko centriranje na remenice [10]

5.3. Uzroci kvara strojeva
Prema statistici, više od 50% kvarova na strojevima, a samim time i zastoja, dolazi zbog
loše centriranosti strojeva. [1]
To može imati za posljedicu:

- pojavu vibracija na stroju – samim time dolazi do zamora komponenti stroja
- oštećenja spojke – pokazalo se da čak i fleksibilne spojke, koje su predviđene
za kompenzaciju radijalnog ofseta u slučaju loše centriranosti stvaraju velike
reakcijske sile, čak 1,2kN po mm radijalnog ofseta, što se prenosi na ležajeve
- trošenja brtvi - povećanje temperature uslijed necentriranosti i struganje vratila
po brtvi skraćuju njen vijek trajanja, budući da su izrađene na toleranciju od
2µm.
- oštećenja ležajeva – čim dođe do trošenja brtve, kroz ulje do ležaja dolazi
vanjska prljavšina i prašina, što dovodi do zaribavanja [1]
5.4. Detekcija loše centriranosti strojeva
Analizom vibracija može se kvalitetno ispitati stanje stroja, a rezultati analize se za

ocjenu stanja uspoređuju s tablicom Tablica 4.
Tablica 4. Dozvoljene vrijednosti vibracijske brzine o parametrima stroja prema ISO

10816-3 i ISO 10816-7 [1]

U slučaju oštećenja ležaja, javljaju se vibracije zbog visoke frekvencije koju stvara oštećeni
element prilikom rotacije. Same vibracije mogu nastati zbog još na primjer debalansa stroja
itd., ali i to se vibro uređajem otkrije.
Vibro uređaj se spaja na mjerne točke na stroju.
Sljedeći alat za detekciju poremećaja je termografska kamera. Na temelju dobivenih

termograma, da se usporediti postoji li trend povećanja temperature u odnosu na prošla
mjerenja.
Ukoliko nisu dostupni ovi alati i vizualnim pregledom se može utvrditi da nešto nije u
redu, no dok se vizualno uoči mjesto kvara, već može doći do ozbiljnije havarije, npr.: [1]
 Puknuće temeljnih vijaka
 Curenje ulja iz brtvenice
 Puknuće vijaka na spojci

6. PRIMJER DINAMIČKOG BALANSIRANJA I LASERSKOG

CENTRIRANJA
Praktični dio rada odrađen je odrađen je na području primjene dinamičkog balansiranja i

laserskog centriranja rotacijske opreme, a u suradnji s firmom STSi d.o.o., (Služba tehničke
kontrole i dijagnostike, Odjel za termografiju, vibracije i laserska centriranja) iz Zagreba, na
Ininoj Otpremnoj stanici u Graberju Ivaničkom, slika 29.
Slika 29. Objekti OS Graberje Ivaničko

6.1. Djelatnost Otpremne stanice Graberje Ivaničko

Uz skladištenje i transfer nafte, temeljna djelatnost je održavanje rudarske opreme i
instalacija, njihalica s dubinskim sisaljkama, elektro postrojenja i instalacija, toplovodnih
kotlovnica, održavanja opreme u naftaplinskom Sektoru istraživanja i proizvodnje nafte i
plina, slika 30. [7]
Slika 30. Održavanje njihalica za vađenje nafte [7]
6.2. Opis problema

Na području Otpremne stanice, nalazi se uz ostale i objekt pumpaona nafte. Pumpaona
nafte je malo zasebno postrojenje koje se sastoji od 4 instalirana seta (elektromotor-pumpa),
gdje se obavlja prepumpavanje sirove nafte, koja dolazi s okolnih bušotina i pretače se u
velike spremnike.
Nad navedenim strojevima, vrše se dijagnostička ispitivanja jednom godišnje, a ona sadrže
mjerenje i analizu vibracija te termografska ispitivanja. Sukladno Zakonu, temeljem
Pravilnika o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom
atmosferom, NN 39/06 i NN 106/07, propisan je rok kontrole protueksplozijske zaštite za
strojeve koji se nalaze u ovakvim prostorima, što propisuje Ex-agencija1.
1
Ex-agencija - državna ustanova koja se bavi tehničkim nadzorom postrojenja te poslovima ispitivanja i
certifikacije opreme u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom.
Prema dobivenim informacijama od strane glavnog inženjera održavanja postrojenja, propisan

je rok pregleda protueksplozijske zaštite na elektromotorima svakih šest godina, s time da se
minimalno jednom u tri godine izvrši dijagnostika stanja termografijom i analizom vibracija.
Služba tehničke kontrole i dijagnostike, vrši dijagnostiku jednom godišnje.
Prema nalazu dijagnostičkog izvještaja od 27.02.2015.g. Izvještaj P14-15 (Prilog II),

stanje ukupnih vibracija na elektromotoru bilo je klasificirano u zonu A prema standardu ISO
10816-3, što je jako dobro, dok je stanje oba ležaja na temelju analize vibracija ocijenjeno
dobrim, kao i termografsko ispitivanje cijelog elektromotora ocijenjeno je zadovoljavajućim.
Vrijednosti ukupnih vibracija na pumpi klasificirane su zonom B također prema istom
standardu, dok je stanje ležajeva pumpe na temelju analize vibracija ocijenjeno dobrim.
Termografsko ispitivanje pumpe također je bilo zadovoljavajuće.
Kako je šestogodišnji rok kontrole bio pred istekom za dva elektromotora u pumpaoni,
poduzeta je radnja skidanja te kompletnog pregleda i obnove istih kod podizvođača, firme
Mato el-d d.o.o., nakon čega su vraćeni na svoje postolje te je odrađeno lasersko centriranje
setova.
Nadalje će biti opisani radovi izvršeni samo na jednom elektromotoru koji ima oznaku
na postrojenju EM1, serijskog broja 944623, slika 31.

Slika 31. Set elektromotor-pumpa MP1

Označeno na slici 31:
1- elektromotor EM1
2- pumpa P
3- spojka S
4- metalno postolje (skeed)
5- betonska temeljna ploča
6- ulazni cjevovod na pumpu

6.3. Tehnički podaci seta elektromotor-pumpa MP1

Tablica 5. Tehnički podaci pumpe
Tehnički podaci pumpe
Proizvođač: Ingersoll Dresser PumpGmbh
Vrsta pumpe: centrifugalna
Tip: 5 UO-2
Serijski broj: BRN W 318.116
Snaga: 181 kW
Kapacitet: 180 m3/h
Max. dopušteni tlak: 56 bar
Težina: 1070 kg
Godina proizvodnje: 1997.
Pogonski stroj: Elektromotor
Visina dobave: 298m
Procesni parametri:
Radni tlak: 20 bar
Broj okretaja: 2980 min-1
Fluid: sirova nafta
Gustoća nafte: 865 kg/m3
Tablica 6. Tehnički podaci elektromotora

Tehnički podaci elektromotora
Proizvođač: Končar
Tip: 6 ATJ 318-02
Snaga: 200 kW
Faktor snage: cosφ = 0,9
Frekvencija: 50 Hz
Broj okretaja: 2980 min-1
Pogonski stroj: Elektromotor
Težina: 1030 kg
Nazivni napon i struja: 380 V, 352 A
Set elektromotor-pumpa uključen je 2-3 puta tjedno i to po 12-14 sati.

6.4. Dinamičko balansiranje rotora elektromotora

Opis radova provedenih na elektromotoru od strane Mato el-d d.o.o.:
- demontaža elektromotora (skraćeno EM) na lokaciji korisnika
- transport i prijem EM u radionicu
- sačmarenje kučišta
- rastavljanje
- detaljan pregled i defektacija
- električka ispitivanja
- mjerenje i kontrola mehaničkih dimenzija
- izrada dokumentacije popravka
- pranje, čišćenje i sušenje svih dijelova EM
- popravak ležajnog sklopa na prednjoj i stražnjoj strani EM
- reimpregnacija namota
- uređenje priključne kutije
- balansiranje rotora
- izmjena ležajeva
- provjera i uređenje svih parametara EX zaštite
- izmjena sitnih potrošnih dijelova (vijci, mazalice)
- sastavljanje EM
- bojanje EM temeljnom i završnom bojom
- probni pogon u praznom hodu
- mjerenje električnih i mehaničkih parametara rada EM
- priprema i transport EM korisniku
- montaža i proba EM na lokaciji korisnika
- izrada ispitnih izvještaja [11]
Prema opisu radova iz Servisnog izvještaja elektromotora (Prilog I), vidljivo je da je odrađena
kompletna reparatura elektromotora, slika 32.

Slika 32. Elektromotor po dolasku u radionicu, rastavljen, repariran i ispitan [11]
6.4.1. Izvještaj o balansiranju rotora elektromotora
Rotor elektromotora balansiran je s tolerancijom zaostalog debalansa razreda G2,5 prema

normi ISO 1940, gdje spada prema svojim karakteristikama. Brzina vrtnje pri kojoj je vršeno
balansiranje bila je 745 min-1. Vršeno je dvoravninsko balansiranje. Podaci o balansiranju
dani su tablicom 7. iz Servisnog izvještaja elektromotora.

Tablica 7. Podaci o balansiranju rotora elektromotora [11]
Prema podacima iz tablice 7. u svim ravninama je vrijednost zaostalog debalansa unutar

tolerancija. Oznaka ST koja je dana u tablici, a nije označena na skici, predstavlja korekciju
statičkog debalansa.
6.4.2. Izvještaj o mjerenju vibracija
Nakon provedenog balansiranja, ostalih prethodno navedenih radova i sklapanja motora

izvršeno je mjerenje vibracija, na prednjoj (PS) i stražnjoj strani (SS), slika 33., te su
dobivene ukupne vrijednosti vibracija, tablica 8. Gornja dopuštena jačina vibracija
(vibracijska brzina) za ovaj tip stroja iznosi 4,5 mm/s RMS, prema normi ISO 10816-3.
Slika 33. Prikaz za orijentaciju prilikom izvođenja mjerenja na EM1 [11]

Tablica 8. Izmjerene ukupne vrijednosti vibracija na EM nakon balansiranja [11]
Vrijednosti vibracija dobivene su mjerenjem pri 2999min-1 te u neopterećenom stanju motora

(praznom hodu).Vrijednosti ukupnih vibracija za prednju i stražnju stranu dobivene su
pojedinačnim mjerenjima po svakoj od osi (X,Y,Z) što je vidljivo u Prilogu I.
Nakon izvršenog balansiranja rotora, zamjene ležajeva i kompletne reparature elektromotora,

bilo bi za očekivati bolje vrijednosti vibracijske brzine, tj. ispod 1,8 mm/s, što bi prema
ISO 10816-3 bila zona A. Prema dobivenim vrijednostima vibracijske brzine nakon reparature
elektromotor spada u zonu B prema navedenom standardu. Ovakvo stanje biti će detaljnije
pojašnjeno u poglavlju 7. kod usporedbe stanja prije i nakon izvršene reparature.
6.5. Lasersko centriranje elektromotora na postolje u postrojenju

Nakon izvršenih radova na elektromotoru od strane vanjskog izvođača, isti je vraćen na
svoje postolje, slika 34. Postolje se sastoji od betonske temeljne ploče i metalnog postolja
„skeed“, koji je pričvršćen vijcima (ankerima) u temeljnu ploču. Metalno postolje postavljeno
je na temeljnu ploču, da bi se dobila potrebna visina između izlaznog odvoda pumpe i
cjevovoda. Treba naglasiti da se i pumpa i elektromotor nalaze na „skeedu“.

Slika 34. Prikaz postolja i pumpe prije postavljanja elektromotora
Na slici 35. je prikazano je napajanje i detalj s temeljnim vijkom (otvor ključa OK 36;
M24x80 mm, čvrstoće 8.8), podložnim pločicama i guračima motora koje ima svaka noga.
Budući da je zbog velike težine motora korištena dizalica, kasnije potrebno precizno
pomicanje kod centriranja moguće je jedino guračima (uvrtni imbus vijci - 10mm;
M19x100mm ) i to dok su temeljni vijci otpušteni.
podložne pločice
Slika 35. Prikaz temeljnih vijaka, gurača i napajanja elektromotora

6.5.1. Postupak izvođenja laserskog centriranja
0) Pozicioniranje elektromotora dizalicom na postolje (skeed)

Nakon što je elektromotor ugrubo postavljen na postolje, zatečeno stanje prikazano je slikom
36., gdje je uočljiv radijalni i kutni ofset između glavčina spojke.
72 mm
odstojnik
Slika 36. Grubo postavljanje elektromotora na postolje
Na slici 36., vidi se da spojka ima dodatni članak, tj. odstojnik ili distancer širine 72 mm, koji
se nalazi između dviju glavčina.

1) Stavljanje i stezanje vijaka između odstojnika i glavčine na strani elektromotora,

pri čemu se elektromotor pomicao pomoću gurača i pajsera, slika 37.
Svaka od glavčina povezana je odstojnikom s 10 vijaka M10x60 mm.
Slika 37. Montaža vijaka na spojci
2) Stezanje temeljnih vijaka, slika 46.
Slika 38. Stezanje temeljnih vijaka

3) Montiranje laserskog instrumenta na vratila, slika 39.

Prijemnik i odašiljač laserske zrake pritegnu se lancem na vratila te se kablom povežu s
Rotalign Ultra uređajem.
prijemnik i odašiljač laserske zrake
Slika 39. Montiranje prijemnika i odašiljača na vratila
4) Određivanje početnih parametara necentričnosti

Potrebno je odrediti postojeće početno stanje, tj. „koliko stroj odstupa od vage“.
4.1) Unos parametara u uređaj za mjerenje
- Rukovanje samim uređajem, vrlo je jednostavno te je potrebno
popuniti sva polja (karakteristični razmaci, promjer spojke, brzina
vrtnje itd.), slika 40. i slika 41.

Slika 40. Glavni izbornik na uređaju
Slika 41. Unos karakterističnih vrijednosti za ovaj slučaj centriranja

4.2) Uzimanje prve mjere – vratila povezanih strojeva polako se zakrenu za

neki kut, npr. 90°. Na uređaju se pokažu horizontalni i vertikalni ofset, tj. parametri
necentričnosti, slika 42.
Slika 42. Dobivanje prvih rezultata i parametara necentričnosti
4.2.1) Otpuste se temeljni vijci te se guračima fino pozicionira motor, tj.

podešava se horizontalni ofset, dok se na uređaju ne pokaže da su parametri necentričnosti
horizontalnog ofseta u dozvoljenim granicama. Zatim se ponovno stegnu temeljni vijci, što se
ponovno odražava na parametre necentričnosti. Da bi se ova situacija prevladala kreće se u
akciju korekcije „soft foota“.
5) Korekcija „soft foot“-a provodi se na način da se zasebno otpuštaju temeljni

vijci, jedan po jedan te se na uređaju očita koliko koja noga stroja odstupa. Nakon uvida u
stanje, kreće se s podlaganjem noge koja ima najveće odstupanje, s podložnom pločicom

odgovarajuće debljine, a potom se temeljni vijak stegne i provjeri se novo stanje. Ovaj
postupak se ponavlja, dok sve noge ne budu u dozvoljenim granicama odstupanja, slika 43.
Slika 43. Postupak detekcije i otklanjanja „soft foota“
U ovom slučaju „soft foot“ bio je prisutan na dvije noge dijagonalno, a stanje na svim
nogama došlo je u granice dopuštenih vrijednosti podlaganjem noge koja je najviše odstupala
(0,16 mm).
Vrlo je bitno da se temeljni vijci stežu moment ključem u ovisnosti o dimenziji i čvrstoći
vijka, tablica 9. Nakon ove faze slijedi vertikalno poravnanje.

Tablica 9. Preporučeni momenti stezanja različitih glavatih vijaka prema DIN 267
Čvrstoća vijka
Preporučeni moment stezanja [Nm]
6) Vertikalno poravnanje – noge koje odstupaju, opet nakon odpuštanja temeljnih

vijaka podlažu se simetrično pločicama jednake debljine, slika 44.

Slika 44. Dobivene konačne vrijednosti parametara necentričnosti
Iz slike 44. može se zaključiti da je postupak centriranja izvršen uspješno, što više izvrsno, jer
su postignuti rezultati daleko bolji od dozvoljenog odstupanja ofseta koji za ovaj slučaj kod
rotacijske brzine od 3000 min-1 iznosi 0,06 mm. Najveće izvedeno horizontalno odstupanje
iznosi 0,018 mm, što je oko 3 puta manje od dozvoljenog.

6.5.2. Korišteni alat
- Uređaj Rotalign Ultra – Pruftechnik, s pripadajućom opremom

- Viličasti ključ OK36
- Moment ključ
- Poluga - Pajser
- Set normiranih podložnih pločica
6.5.3. Uređaj za lasersko centriranje Rotalign ultra
Proizvođač uređaja: Pruftechnik

Mogućnosti uređaja:
 Izvođenje centriranja stroja
 Provedba mjerenja
 Analiza rezultata
 Analiza i korekcija soft foota [9]
- Korisnik se kroz postupak mjerenja i centriranja korisnik se navodi korak
po korak (customer friendly), a samo centriranje se izvodi vrlo brzo.
- Mjerenje postaje jednostavan proces [9]
Slika 45. Uređaj Rotalignultra [9]

Specifikacije uređaja, slika 46.:
Slika 46. Specifikacije uređaja Rotalign Ultra [9]

7. USPOREDBA REZULTATA PRIJE I NAKON IZVRŠENOG

BALANSIRANJA I CENTRIRANJA
7.1. Stanje elektromotora prije reparature

Na temelju Izvještaja P14-15 (Prilog II, str.1), tablica 10., od 27.02.2015.g. vidljivo je
da su na elektromotoru izmjerene ukupne vibracije na prednjoj i stražnjoj strani sve oko
1,8mm/s, s maksimalnom vrijednošću mjerenom na prednjoj strani elektromotora u smjeru Y
osi i to 1,954mm/s, što je još uvijek ocijenjeno zonom A.
Tablica 10. Ukupne vibracije na EM Prije reparature
Rezultati dobiveni termografskim ispitivanjem također su bili zadovoljavajući, s

maksimalnim iznosom temperature od 18,5˚C na kučištu, slika 47. Ovako niska mjerena
vrijednost može se tumačiti time što je stroj bio tek 25 minuta u radu.
Slika 47. Termogram motora prije reparature

Prema ispitanim vibracijskim frekvencijama ležajeva u usporedbi prema SKF-ovim
preporukama, stanje istih ocijenjeno je dobrim, tablica 11.
Tablica 11. Stanje ležajeva EM prije reparature

7.2. Analiza rezultata vibracija na elektromotoru nakon izvršenog balansiranja

Nakon izvršenog balansiranja rotora elektromotora, zamjene ležajeva i kompletne
reparature u radioni Mato el-d, provedeno je i ispitivanje vibracija (Prilog I.).
Zanimljivo je uočiti da su nakon kompletne reparature elektromotora, izmjerene veće ukupne

vibracije u odnosu na one mjerene prije remonta.
Uzrok ovome treba potražiti u spektru vibracijskog signala prednje i stražnje strane
elektromotora po osima X,Y,Z.
Za prednju stranu elektromotora, dane su slika 48. – slika 50. Za x i y osi, najveća vibracijska
brzina javlja se na prvom harmoniku signala, kod frekvencije f = 49,99 Hz, dok je za os z
najveća vibracijska brzina na drugom harmoniku signala f = 99,98 Hz. Prvi harmonik
signala, tj. f = 50 Hz odgovara upravo okretnoj frekvenciji rotora.
Slika 48. Spektar vibracijskog signala PS za x os

Slika 49. Spektar vibracijskog signala PS za y os
Slika 50. Spektar vibracijskog signala PS za z os

Na stražnjoj strani elektromotora, nešto je drugačija situacija, slika 51. – slika 53. Za osi y i z,
najveća vibracijska brzina javlja se na prvom harmoniku signala, kod frekvencije f = 49,99
Hz, dok je za os x najveća vibracijska brzina na drugom harmoniku signala f = 99,98 Hz.
Slika 51. Spektar vibracijskog signala SS za x os

Slika 52. Spektar vibracijskog signala SS za y os
Slika 53. Spektar vibracijskog signala SS za z os

Iz ovakvog spektra vibracijskog signala može se zaključiti da se radi o labavosti ili

necentričnosti unutar elektromotora. Kako je sve promijenjeno, rotor je izbalansiran unutar
dozvoljenog odstupanja prema ISO 1940, jedino logično objašnjenje je da se radi o tome da
rupe elektromotora na prednjoj i stražnjoj strani, unutar kojih su uprešani ležajevi nisu više
koncentrične.
7.3. Stanje elektromotora nakon centriranja s pumpom

Zasebno su uspoređivani rezultati vibracija prednje (slika 54.) i stražnje (slika 55.)
strane elektromotora prema datumima, tj. prije reparature (27.02.15.g.), nakon balansiranja
(15.04.16.g.) i nakon centriranja (22.04.16.g.).
Slika 54. Usporedba ukupnih vibracija na PS elektromotora prije i nakon remonta
Na slici 54. uočljivo je kako su ukupne vibracije na prednjoj strani motora porasle, a uzrok je
već objašnjen tumačenjem spektra vibracija. Prosječna ukupna vibracijska brzina v, porasla je
s početnog stanja prije remonta od 1,78 mm/s RMSa na 2,54 mm/s RMSa nakon centriranja,
što je drastično povećanje od 42,7%.
Svakako treba uzeti u obzir da nakon godinu dana rada, tj. nakon približno 1456 sati rada,
stanje i elektromotora i pumpe se je pogoršalo, što se posebno vidi na rezultatima vibracija
pumpe, a jedan dio vibracija s pumpe prenosi se na elektromotor.

Slika 55. Usporedba ukupnih vibracija na SS elektromotora prije i nakon remonta
Na slici 55. također je uočljivo je kako su ukupne vibracije na stražnjoj strani motora porasle,
a uzrok je već objašnjen tumačenjem spektra vibracija. Prosječna ukupna vibracijska brzina v,
porasla je s početnog stanja prije remonta od 1,55 mm/s RMSa na 3,02mm/s RMSa nakon
centriranja, što je ogromno povećanje od 94,8%.
U svakom slučaju treba reći da prema ocjeni stanja ISO 10816-3 stroj spada u zonu B, a
samim time njegovo stanje se i dalje tretira zadovoljavajućim.
7.4. Termografsko ispitivanje elektromotora i pumpe nakon centriranja
Slika 56. Termogrami elektromotora nakon centriranja

Iz slike 56. vidljivo je da na elektromotoru nema pregrijavanja, a najveća temperatura

pojavljuje se na ležaju prednje strane i iznosi 38.4°C, a maksimalna temperatura na kučištu je
31,7˚C, što je opet značajno više od onih 18,4 ˚C od lanjskog mjerenja (slika 47.).
Slika 57. Termogrami pumpe nakon centriranja
Na slici 57. prikazani su termogrami pumpe. Prva dva redom prikazuju prednji ležaj i stražnji
ležaj, dok donji termogram prikazuje pumpu u globalu. Temperature na ležajevima iznose
37.3°C i 43.8°C (prednji i stražnji ležaj), što je također značajno više od lanjskog mjerenja
26˚C i 28˚C (Prilog II).
Termografsko mjerenje iz 2015. g. izvodilo se nakon 25min rada strojeva, a mjerenje nakon
centriranja nakon 6 sati rada, što također utječe na termografske rezultate.
Iz tablice 12. vidi se da je centriranje elektromotora i pumpe izvedeno jako dobro, tj. dobivene
vrijednosti su čak 3x niže u odnosu na dozvoljene granice definirane prema tablici 3.

Tablica 12. Završno stanje nakon centriranja
Na kraju treba reći da unatoč dobro odrađenom poslu balansiranja i centriranja, nisu
postignuti optimalni rezultati za stanje seta elektromotor-pumpa, na što su utjecali mnogi bitni
faktori, koji se daju premostiti.
Ukupni rezultati nisu optimalni, ali stanje seta je zadovoljavajuće, prema ISO 10816, što je
zapravo i najvažnije za cijeli sustav.

8. ZAKLJUČAK
Na temelju rezultata obavljenih poslova reparature, dinamičkog balansiranja rotora

elektromotora i laserskog centriranja elektromotora i pumpe, treba reći da su se postupci
izvršavanja odvijali prema propisanim normama i propisima zaštite na radu, bez čijeg
poštivanja ne bi bilo moguće adekvatno odraditi posao i doći do postavljenog cilja.
Krajnji rezultati koji su iskazani analizom vibracija i termografskim ispitivanjem pokazali

su se znatno lošijima u odnosu na stanje koje je dijagnosticirano 2015.g., tj. prije reparature i
to sa prosječnim ukupnim povećanjem vibracija na prednjoj strani za oko 42,7%, dok su se
prosječne ukupne vibracije stražnje strane povećale za drastičnih 94,8%., unatoč dobro
odrađenim radnjama dinamičkog balansiranja i laserskog centriranja.
Glavni uzrok ovakvom završnom stanju, nalazi se u analizi spektra vibracija dobivenog nakon
balansiranja elektromotora. Prema toj analizi zaključuje se da preostali debalans na motoru
uzrokuje to što provrti prednje i stražnje strane elektromotora u koje su uprešani ležajevi nisu
više koncentrični, budući da je rotor elektromotora izbalansiran. Uz ovaj glavni razlog
svakako treba spomenuti da elektromotor nakon godine dana rada ima i oko 1456 radnih sati
više.
Moguća poboljšanja krajnjih rezultata mogla bi se postići prilikom sljedećeg roka

skidanja elektromotora i to:
Budući da se balansiranje elektromotora vrši pri nižoj okretnoj brzini od radne, zbog samih
mogućnosti stroja za balansiranje, trebalo bi uzimati strože tolerancije prema ISO 1940. te
tako izvesti balansiranje, što je prvi i jednostavniji način.
Drugi način je zahtjevniji te zahtijeva i veće troškove a podrazumijeva ispitivanje

koncentričnosti provrta prednje i stražnje strane elektromotora u koje su uprešani ležajevi te
ih po potrebi finim tokarenjem dovesti do koncentričnosti. Ako bi se išlo u ovaj zahvat
potrebni su i ležajevi većih vanjskih promjera, što opet donosi novi trošak.

Na temelju dosadašnjih ispitivanja, dokazano je da nakon nekog vremena upotrebe stroja i

nakon rastavljanja u dijelove prilikom remonta, nemoguće je više postići ono stanje koje je
bilo kad je stroj bio nov.
Skidanje i reparatura elektromotora bila je obavezna zbog Zakona, temeljem Pravilnika o

najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju
postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom,
NN 39/06 i NN 106/07, kojim je propisan rok kontrole protueksplozijske zaštite za strojeve
koji se nalaze u ovakvim prostorima.
Kad govorimo o laserskom centriranju i balansiranju rotacijskih strojeva velikih dimenzija i

masa, koji rade pri velikim brzinama vrtnje (3000 min-1), prilikom rada potrebna je velika
koncentracija na ono što se radi i treba posvetiti dosta pažnje na svaki detalj, jer kod ovog
posla ima dosta utjecajnih parametara koji mogu utjecati na dobivene rezultate, jer su
dopuštene tolerancije vrlo uske. Tu treba spomenuti, ukoliko je kod izvođenja laserskog
centriranja oprema labavo pritegnuta na vratila, dobiti će se potpuno netočni podaci
parametara necentričnosti, kao i u slučaju prebrzog zakretanja vratila seta prilikom mjerenja.
Presudna je stvar kod izvođenja posla staloženost i mirnoća operatera koji vrši posao. U
svakom slučaju potrebno je predvidjeti uzroke i posljedice svojih postupaka kao i u svakome
poslu.
Današnja tehnologija i mjerni ispitni uređaji imaju visoke razine pouzdanosti i točnosti pa
je moguće postići vrhunske rezultate, koje je ne tako davno bilo nezamislivo postići, dok se je
prakticiralo poravnanje strojeva „na oko“ ili jednostavnim pomagalima.
Lasersko centriranje strojeva i dinamičko balansiranje predstavljaju nezaobilazne metode

u održavanju rotacijske opreme, a time pridonose i optimizaciji ukupnog održavanja u
industrijskim postrojenjima neovisno čime se ona bave. Korištenjem ovih metoda ostvaruju se
uštede na potrošnji energije (istraživanjima dokazano da se ostvaruju uštede u potrošnji en. od
5-8%), što posebno dolazi do izražaja u onim postrojenjima gdje je instaliran velik broj
strojeva.

9. LITERATURA
[1] Pruftechnik Ltd.: An Engineers Guide to Shaft Alignment, Vibration Analysis, Dynamic
Balancing & Wear Debris Analysis; Pruftechnik Ltd, 2012.
[2] Teorijske podloge iz održavanja: prof.dr.sc. Ivo Čala, 2012.
[3] Podloge s predavanja, predmet Održavanje: prof.dr.sc. Dragutin Lisjak
[4] Kondić V., Horvat M., Maroević F.; Stručni članak: Primjena dijagnostike kao osnove
održavanja po stanju, Varaždin 2013.
[5] Kardum S.: Diplomski rad, Zagreb, 2013..
[6] http://turbomehanika.hr/ posjećeno 30.05.2016.g.
[7] http://www.stsi.hr/ posjećeno 30.05.2016.g.
[8] http://www.eltra-mg.hr/ posjećeno 30.05.2016.g.
[9] http://www.pruftechnik.com/products/alignment-systems-for-rotating-machinery/shaft-
alignment-systems/rotalign-ultra-is.html, posjećeno 10.06.2016.g.
[10] http://www.pruftechnik.com/products/alignment-systems-for-rotating-machinery/belt-
pulley-alignment-systems/pullalign.html, posjećeno 10.06.2016.g.
[11] Servisni izvještaj elektromotora: Mato el-d d.o.o.

PRILOZI
I. Servisni izvještaj elektromotora: Mato el-d d.o.o.

II. Dijagnostički izvještaj stanja P 14-15 od 27.02.2015.g: STSi d.o.o.
III. Dijagnostički izvještaj stanja od 25.04.2016.g: STSi d.o.o.

Prilog I. Servisni izvještaj elektromotora: Mato el-d d.o.o.









Prilog II. Dijagnostički izvještaj P14-15 od 27.02.2015.


Prilog III. Dijagnostički izvještaj P22-16 U31-16 od 25.04.2016. STSi d.o.o.






Bestak Franjo FSB 2016 Diplo Sveuc

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bestak Franjo FSB 2016 Diplo Sveuc

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Primjena balansiranja i centriranja u održavanju

Master's thesis / Diplomski rad

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:235:259591

Rights / Prava: In copyright / Zaštićeno autorskim pravom.

Download date / Datum preuzimanja: 2023-04-10

Repository of Faculty of Mechanical Engineering

Zagreb, 2016. godina.

Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Franjo Beštak

Zagreb, 2016. godina.

Posebno se zahvaljujem na stručnoj pomoći Saši Bratku – voditelju Odjela za termografiju,

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... III

3. DINAMIČKO BALANSIRANJE ....................................................................................... 7

4. CENTRIRANJE VRATILA .............................................................................................. 14

5. LASERSKO CENTRIRANJE ........................................................................................... 24

6. PRIMJER DINAMIČKOG BALANSIRANJA I LASERSKOG CENTRIRANJA ......... 35

7. USPOREDBA REZULTATA PRIJE I NAKON IZVRŠENOG BALANSIRANJA I

Fakultet strojarstva i brodogradnje II

Slika 1. Nepravilnost u radu stroja ............................................................................................ 1

Slika 31. Set elektromotor-pumpa MP1 .................................................................................. 38

Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

Tablica 1. Klasifikacija balansnih razreda prema ISO 1940/1 [1] .......................................... 8

Fakultet strojarstva i brodogradnje V

POPIS TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

Servisni izvještaj elektromotora: Mato el-d d.o.o.

Fakultet strojarstva i brodogradnje VI

Oznaka Jedinica Opis

Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

U ovom diplomskom radu opisano je održavanje po stanju rotacijskih strojeva, a

Cilj rada je prikazati primjenu dinamičkog balansiranja i laserskog centriranja rotacijskih

Ključne riječi: lasersko centriranje, balansiranje, održavanje rotacijskih strojeva

Fakultet strojarstva i brodogradnje VIII

Keywords: laser shaft alignment, dynamic balancing, maintenance of rotating machines

Fakultet strojarstva i brodogradnje IX

U današnje vrijeme, sve vrste industrije u svijetu unapređuju i optimiraju svoju

Održavanje je jedan od ključnih faktora, zaslužnih za pouzdano i ekonomično funkcioniranje

Slika 1. Nepravilnost u radu stroja [1]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

U ovom radu biti će riječi o održavanju po stanju rotacijskih strojeva, balansiranju i

Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

2. ODRŽAVANJE ROTACIJSKIH STROJEVA

2.1. Vrste održavanja

Postoje dvije osnovne strategije održavanja:

Može biti izvedeno kao:

 Planirano održavanje, koje se vrši u zadanim vremenskim intervalima ili na temelju

 Prediktivno održavanje (održavanje po stanju) kod koje se aktivnosti održavanja

Korektivno održavanje se najčešće realizira neplanski i urgentno, a preventivno održavanje se

Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

2.2. Životni vijek stroja

Slika 2. Učestalost kvarova tijekom životnog vijeka stroja [2]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

2.3. Održavanje po stanju rotacijskih strojeva

Slika 3. Princip održavanja po stanju [4]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 5

Iz Slike 3. uočava se da se stanje promatranog elementa sustava protekom vremena

2.4. Dijagnostičke metode stanja rotacijskih strojeva

 analiza pojave udarnih impulsa

Fakultet strojarstva i brodogradnje 6

Koristeći suvremene sustave moguće je smanjiti i zaostalu neravnotežu nakon

Definiranje dopuštenih granica za pojedine strojeve, definirano je ISO standardima (prema

Za većinu standardnih rotacijskih strojeva poput ventilatora, pumpi i motora zadovoljavajući

Norma ISO1940/1 striktno ne nalaže da se standardi balansa koriste se za utvrđivanje

Fakultet strojarstva i brodogradnje 7