Mill i demokracija (2): Koja je svrha demokracije, tj.

zbog čega Mill smatra da je ona opravdan oblik

vlasti? Odgovara li Millovo shvaćanje agregativnoj ili deliberativnoj teoriji demokracije, i zašto? Zastupa li
Mill delegatski ili predstavnički oblik demokracije? Zašto baš taj, a ne ovaj drugi? Je li demokracija
najbolji oblik vlasti za sve zajednice, ili to ovisi o nekim društveno-ekonomskim i političkim uvjetima
prisutnim u samim zajednicama? Ukratko objasni.

Svrha demokracije je zaštita pojedinaca i njihovih sloboda te razvoj društva, a opravdana je zato što u
usporedbi sa ostalim oblicima vlasti je i dalje najbolja i osigurava individualnost i zaštitu vlastitih i
individualnih interesa.

Millovo shvaćanje odgovara agregativnoj teoriji demokracije jer tvrdi kako je potrebno da narod izglasa
zastupnika.

Mill zastupa predstavnički oblik demokracije jer smatra da su odabrani vrijedniji od onih koji su birali pa
iz toga slijedi da narod (oni koji biraju) daju pravo izabranim da ih zastupaju. Bitan je faktor obrazovanja:
odabrani bi trebali biti i obrazovani.

Ovisi o političkim i društveno-ekonomskim uvjetima prisutnim u zajednici. Postoje primjeri u kojima će

narod htjeti demokraciju, ali neće ju uspjeti održavati zbog nemara (prilagoditi će se despotskoj vlasti), ili
se može desiti i slučaj u kojemu narod misli samo na vlastiti interes, a ne na opći, pa tako zastupnički
sustav postane štetan.

Mill i etika: Kako se zove moralna teorija koju je zastupao Mill? Koji je značajni filozof prije Milla bio
njezin zagovaratelj, i po čemu se Millova verzija razlikuje od ranijeg shvaćanja te pozicije? Kako
tradicionalno shvaćanje ove teorije može pogoditi Anschutzov prigovor, prema kojem zbog stavova i
preferenci većine možemo ograničavati slobodu manjih grupa, te kako Millovo modificirano shvaćanje
ove moralne pozicije može odgovoriti Anschutzu (obraniti se od njegova prigovora)?

Moralna teorija koju je zastupio Mill zove se utilitarizam. Prije njega zastupnici utilitarizma bili su njegov
otac i Bentham. Mill je izmijenio utilitaristički račun na način da je dao veću važnost višim
zadovoljstvima.

Anschutz kritizira Milla tako da kaže da je nemoguće odrediti koje djelovanje utječe samo na pojedinca,
a koje i na okolinu. Mill odgovara da nije opravdano nekome uskratiti slobodu na temelju osobnih
razloga, već bi to trebalo biti moguće na temelju javnih razloga. Osobni razlozi bi mogli npr. biti vjerska
uvjerenja zbog kojih se npr. homoseksualnost osuđuje, dok je takva radnja zapravo sasvim legitimna
ukoliko ne krši tuđe slobode. Mill bi se isto mogao obraniti tvrdnjom da je prema utilitarističkom načelu
treba zabraniti ono ponašanje koje uzrokuje veću patnju onih koji osuđuju od uživanja onih koji tom
ponašaju pristupaju.

Država ima prava ograničiti slobodu pojedinaca jedino u slučaju ako pojedinac stvara štetu drugim
pojedincima, u suprotnom se ne smije ograničavati sloboda. Naime, prema Millu, jedina svrha vlasti jest
da spriječi nanošenje štete pojedincima u zajednici, odnosno izazivanje negativnih osjećaja kod već
spomenutih članova zajednice. Također, Mill kritizira paternalističke pozicije iz razloga što iste
zahtijevaju da interese siromašnijih članova društva čuvaju bogatiji članovi društva. Sve što negativno
utječe na određenu zajednicu predstavlja i štetu za istu. Prema Millu, postoje radnje koje se tiču samog
djelatnika, a ne i drugih osoba, prema tome, nema potrebe ograničavati seksualne slobode. Devlin griješi
u samom pristupu, odnosno ograničavanju takvih sloboda.

Mill i politička ekonomija: Smije li se, prema Millu, država uplitati u tržište? Zašto? Ako se smije uplitati i
ograničavati slobodu tržišta, da li ujedno i treba to činiti? Smatra li privatno vlasništvo neotuđivim i
‘svetim’? Da li se postavlja u njegovu obranu, i zašto? Kakav je Millov odnos prema načelu laissez-faire?
A prema socijalizmu?

Mill i ‘načelo štete’: Kada, prema Millu, država ima pravo ograničavati slobodu pojedinca? Što je ‘načelo
štete’ (harm principle)? Kakav je njegov stav prema paternalizmu? Što Mill smatra da možemo, a što ne
možemo nazivati ‘štetom’ za zajednicu? Objasni kako argumenti Lorda Patricka Devlina mogu izobličiti
Millovu teoriju tako da (naizgled) opravdava ograničenje seksualnih sloboda? Gdje Devlin griješi?

Mill i individualna sloboda: Ocijeni istinitost iskaza "Za Milla su osobne slobode teorijski temelj na
kojem se gradi ispravan moralni i politički sustav". Ako su temelj moralnog i političkog sustava, kako se iz
njih gradi (na njih nadograđuje) ostatak sustava (prava, dužnosti, distribucija dobara). Ako nisu teoretski
temelj, što za Milla predstavlja takav temelj, i kako se iz toga dolazi do obrane osobnih sloboda? Koja je
uloga osobnih sloboda?

Mill i elitizam: Tko, prema Millu, treba imati pravo glasa? Zašto? Kako izgleda Millov prijedlog
višestrukog prava glasa? Je li isti spojiv s demokracijom kao vladavinom naroda? Zašto ga Mill uopće
predlaže? Zašto Mill na sličan način ne opravdava davanje prava višestrukog glasa ženama ili drugim
marginaliziranim skupinama?

Mill i demokracija (1): Kako Mill gleda na demokraciju, i koje opasnosti u njoj uviđa? Kako Mill
ograničava doseg demokratskih odluka, te smatra li to ograničavanjem demokracije, ili njenim ispravnim
oprimjerenjem? Zašto? Koju teoriju demokracije zastupa, i kako je opravdava?

Mill i sloboda izražavanja: Smije li država, (i ako da, u kojim slučajevima) ograničavati slobode govora,
tiska i udruživanja? Kako Mill brani slobode izražavanja pozivajući se na zaštitu istinith vjerovanja (3
razloga)? Zašto su istinita vjerovanja za Milla uopće bitna, tj. čemu ona doprinose?

Mill, društvo i sloboda: Liberalizam tradicionalno pojedincu suprotstavlja državu: država je u najboljoj
poziciji da ugrozi slobodu pojedinca, i zato je izrazito bitno da se doseg njezine moći i legitimnog prava
uplitanja u privatne stvari pojedinca ograniči. Ali što je s društvom? Smatra li Mill da društvo može, ne
kroz političke i pravne već kroz društvene institucije i norme, ograničavati slobodu pojedinca? Zašto?
Vrijedi li isto za kritiku društva prema radnjama pojedinca koje se tiču samo njega? Što Crisp prigovara
Millu, i zašto (Baccarini misli da) je Crisp u krivu?

Mill i primjena njegove filozofije: Kako bi izgledala Millova stajališa u doba pandemije COVID-19?
Konkretno, bi li Mill smatrao da država može opravdano ograničiti slobodu kretanja, udruživanja i
okupljanja ili rad pojedinaca? Zašto? Također, kako bi se Mill postavio prema širenju lažnih vijesti putem
medija ili društvenih mreža? Može li, u doba pandemije, država legitimno cenzurirati medije i
ograničavati slobodu govora i tiska? Zašto da / ne?