BRODSKI GENERATORI PARE

4. dio
Konstruktivne izvedbe generatora pare
 Glavni brodski generatori pare:
- Foster Wheeler
- Babcock & Wilcox
- Kawasaki
- Mitsubishi
- Combustion Engineering

 Specijalni generatori pare

- Schmidt Hartman
- Löffler
- Velox
Foster Wheeler
tipovi: D, ESD I, II, III, IV , ESRD
(External Superheat D i Reheat)

 D – izvedba i smještaj pregrijača (horizontalne,

a kasnije i vertikalne cijevi pregrijača)

 ESD I – pregrijač smješten u dimnom kanalu

ispred zagrijača vode, regulacijski parni
zagrijač zraka

 ESD II – regulacija temperature pregrijavanja

izvodi se regulacijskim snopom zagrijača vode
 Foster Wheeler
 ESD III – ekranizirano ložište, gorionici na stropu, silazne
cijevi većih promjera, površinski regulacijski ohlađivač
smješten u vodenom bubnju za regulaciju temperature
pregrijane pare

 ESD IV – samo parni bubanj (bez vodenog bubnja),

kompletno “monowall” izvedba, ekranske cijevi samo u
donjem dijelu propuštaju ispušne plinove, sve cijevi
zavarene, regulacija pregrijane pare kao i kod ESD III

 DSD (double superheater D) – novija verzija D tipa s

primarnim i sekundarnim pregrijačem, hladnim silaznim
cijevima, monowall izvedbom ložišta i goračima
smještenim na stropu

 ESRD – dodatno pregrijavanje nakon VT turbine,

posebna regulacija u navigaciji i luci, hlađenje zrakom
kod vožnje krmom ili u luci
Babcock & Wilcox

 Sekcijski generator pare (Header boiler)

 “Integral” generator pare – bez ekranskih cijevi

na strani gorača, ispred pregrijača isparivačke
cijevi koje povezuju gornji i donji bubanj

 M10 ili “Integral Selectable” – snop pregrijačkih

cijevi ne pokriva čitavi poprečni presjek strujanja
dimnih plinova, klapne za regulaciju temperature
pregrijane pare
Babcock & Wilcox

 MR ili ozračeni “U” generator pare –

ložište i ogrjevne površine odvojene
membranskom stjenkom, površinski
hladnjak u parnom bubnju

 M12
 M21
 MRR (MR Reheat)
Kawasaki

 BDU standardna izvedba, horizontalni

pregrijač, dva bubnja, frontalni gorači

 UF (ozračeni, slično ostalim izvedbama)

 UM (zavarene cijevi)

 UFR i UTR (Reaheat)

Mitsubishi
 Combustion Engineering

 V2M-8:
- uspješno dreniranje pregrijača pare u svim brodskim
uvjetima
- naslaga nečistoća na cijevima pregrijača pare
minimizirana
- uspješno propuhivanje prilikom upućivanja, odnosno
mala vjerojatnost akumuliranja eksplozivnih para u ložištu
- više mogućnosti smještaja gorača

 V2M-9:
- jedan glavni generator pare umjesto dva (isti kapacitet,
zauzima manje mjesta)
- lakši pristup održavanju i inicijalni troškovi smanjeni
- tangencijalni sustav izgaranja
CE V2M-8 CE V2M-9
Dvotlačni generator pare - Schmidt-Hartman
Konstruktivne izvedbe generatora pare
Pomoćni generatori pare
- Sunrod (Spanner)
- Aalborg
- Mitsubishi
- Cohran

 Kompozitni generatori pare

 Generatori pare na ispušne plinove
(utilizatori) i načini povezivanja
Sunrod (Spanner)
 vertikalni kombinirani vodocijevni i vatrocijevni
generator pare

 ložište ima suho dno ili je kompletno hlađeno

vodom

 vertikalne dimne cijevi većeg su promjera i

posebne su izvedbe s izdancima koji
omogućuju vrtloženje i bolji prijelaz topline
 samo donji dio nema izdanke radi toplinskog
širenja

 silazne cijevi nalaze se s vanjske strane

ložišta
Mitsubishi
Cohran
Kompozitni generatori pare
Generatori pare na ispušne plinove
(utilizatori) i načini povezivanja
 iskorištavanje topline ispušnih plinova glavnog dizel
motora
 temperature od 280-340°C kod 2T
 temperature od 370-420°C kod 4T

 Prema konstrukciji:
- dimnocijevni
- vodocijevni
 Prema načinu cirkulacije:
- s prirodnom cirkulacijom
- s prisilnom cirkulacijom
 Prema načinu predaje topline:
- bez loženja
- s dodatnim loženjem
 Prema načinu povezivanja u pogonu
- utilizatori za samostalan rad
- utilizatori u spoju s loženim generatorom pare
Raspodjela toplinske energije goriva za GM na 80% MCR
T/Q dijagram
 Proces nastanka požara
1. Početak paljenja čađe: suha; 300 – 400 0C
mokra; 150 0C
zauljena; 120 0C

Oko 70% naslaga čađe je

zapaljivo
2. Mali - početni požar s neznatnim ili nikakvim
oštećenjima GP – najčešće nastaje u manovri
dolaska (smanjeno opterećenje GM)

3. Visokotemperaturni požar – razvija se iz početnog,

temperatura >1000 0C (uz katalitički efekt moguć i
na 700 0C)

3.1. Požar vodika: vodik se odvaja disocijacijom iz

vode:

H2 i CO su zapaljivi

3.2. Izgaranje (oksidacija) metala (čelika), temperature

veće od 1100 0C – pregaranje cijevi GP:

+ toplina

+ toplina

Posljedice požara na vodocjevnom GP na isp. plinove

 Požar zbog naslaga čađe
 veće brzine plinova i suha čađa smanjuju rizik stvaranja naslaga
 suha čađa i niža temperatura plinova sprječavaju zapaljenje
 ispuh iz motora sadrži i do 14% kisika pa u slučaju požara treba
ugasiti motor

 brzina ispušnih plinova ne smije biti preniska (20 m/s)

 temperatura plinova na stjenkama cijevi utilizatora ne smije biti
preniska (plinovi ne manje od 165°C, mokra čađa)
 cirkulacijski broj i brzina vode kroz utilizator ne smiju biti preniski
(C =6 ili veći), niža temp. plinova na stjenkama cijevi – zbog
zapaljenja kod 150-120°C
 tlak medija za ispuhivanje čađe što veći
 redovito čišćenje s vodom
 temperatura vode viša od 140°C, zbog stvaranja mokre čađe i nisko
temperaturne korozije
Dužnosti posade
 Redovito čišćenje po uputama i prema stanju,
 Redovito pranje vodom preko ugrađenih sustava i
kroz inspekcijske otvore s PP opremom (dok su cijevi
još tople),
 Održavanje drenažnog cjevovoda,
 Održavanje cirkulacije vode,
 Zagrijavanje napojne vode prije prvog starta GM
(hladne cijevi EGB),
 Održavanje i testiranje sustava za nadzor,
 Pravilno doziranje cilindarskog ulja,
 Paziti na ulaz kišnice u dimnjak.
Gašenje požara
 Gušenjem – spriječiti dovod kisika
 Gašenje GM
 Zatvaranje klapni ili prirubnica (ako postoje)

 Pokrivanje filtra TP i po potrebi puštanje CO2

 Hlađenjem – velika količina vode

 Mala količina vode ili pare iz propuhivača može
pogoršati stvar (požar vodika – iznad 8000C)
 Nikako ne gasiti ili smanjivati protok cirkulacijske
vode (startati sve cirkulacijske pumpe)
 Paziti na drenažu
Konstruktivni dijelovi

 Isparivači
- Bubnjevi
- Komore
- Cijevi

 Pregrijači pare
 Zagrijači vode
 Zagrijači zraka
 Isparivači
 Isparivači su dijelovi generatora pare u kojima
se zbiva proces isparavanja pare.

 Bubnjevi (parni, vodeni)

- Izvedbe: zakivanjem, varenjem, kovanjem, valjanjem
(savijanje limova i varenjem)
- Spoj isparivačkih cijevi: uvaljivanjem, varenjem
- Priključci: za dovod napojne vode, za odvod pare, za
manometre, sigurnosne ventile, vodokaze, za
odzračivanje, odsoljavanje, otpjenjivanje, doziranje
kemikalija i dr.
- Uređaji za separaciju pare: posebni sabirnik pare,
perforirani limovi, perforirana cijev, valoviti limovi,
ciklonski separator i dr.
 Isparivači

 Komore
- služe sabiranju i razvođenju radnog medija,
- izrađuju se kovanjem ili iz valjanih bešavnih
cijevi,
- obično su kvadratnog ili kružnog presjeka.

 Cijevi
- Izvedbe: bešavne cijevi, izrađene valjanjem
samo od materijala provjerene kvalitete i
odgovarajućih svojstava.
- Spoj isparivačkih cijevi: uvaljivanjem, varenjem
- Ekranske cijevi: membranska izvedba
 Pregrijači pare
 Pregrijači imaju zadatak da se u njima para pregrijava
do tražene temperature pregrijavanja.

 Para se pregrijava zbog:

- povećanja toplinskog stupnja djelovanja radnog ciklusa
- smanjenja gubitaka zbog kondenzacije u cjevovodima
- smanjenja gubitaka trenja pri strujanju kroz cjevovod, a
posebno kroz turbine
- smanjenja problema erozije u turbinama

 Temperatura pregrijane pare ovisi o kvaliteti materijala i

iznosi maksimalno otprilike 550°C
 Izvedba: snopovi cijevi smješteni vodoravno, okomito,
poprečno ili koso s obzirom na položaj generatora pare
 Komore pregrijača: kvadratne ili okrugle (izolirane)
 Sigurnosni ventil: otvara prije onog na parnom bubnju
Zagrijači vode
 To su naknadne ogrjevne površine u kojima se voda prije
ulaza u parni bubanj zagrijava (20 do 50°C niža od
temperature isparavanja), a katkad i djelomice isparava.

 Zagrijači vode sastoje se od cijevi koje čine njihove

ogrijevne površine i sabirnih (razdjelnih) komora koje
mogu biti okruglog ili pravokutnog poprečnog presjeka.

 Izvedba: rebraste lijevane cijevi ili čelični cijevni snopovi

(povezani “U” cijevima) na koje se navlače rebra radi
povećanja efektivne površine prijelaza topline.

 Gornja komora ima priključak za odzračivanje, a donja

komora priključak za ispuštanje vode.

 Oko zagrijača vode postavlja se obilazni vod “by-pass”,

kojim se vrši napajanje u slučaju oštećenja zagrijača
vode.
Zagrijači zraka

 To su naknadne ogrjevne površine kojima se

zagrijava zrak (parom ili ispušnim plinovima)
za izgaranje prije ulaza u ložište.

 Rekuperativni
- limenopločasti, cijevni, vodoravni, vertikalni ili
rebrasti

 Regenerativni
- rotacijski – Ljungstrom (emajlirani limovi)

 Temperatura ispušnih plinova i

niskotemperaturna korozija
 Armatura
 po mjestu ugradnje:
- armatura na sustavima goriva, vode, pare, zraka i
dimnih plinova

 prema namjeni:
- zaporna (ventili, zasuni, slavine,pipci, klapne),
- regulacijska (ventili za regulaciju tlaka i protoka),
- zaštitna (nepovratni i sigurnosni ventili)
- kontrolna (pokazivači razine, manometri, termometri)

 prema konstruktivnom obliku:

- gruba i fina

 Izvedba i raspored armature uglavnom su određeni

zakonskim propisima, a ugrađuje se tako da bude lako
pristupačna te da se s njom može rukovati.
 Konstruktivni materijali
 Pogonski utjecaji na materijal tlačnih dijelova:
- tlak (naprezanje materijala)

- povišena temperatura (puzanje)

- toplinske dilatacije (koncentracija naprezanja)

- korozija (smanjenje debljine, povećanje naprezanja)

- erozija (smanjenje debljine, povećanje naprezanja)

- promjene temperature (zamor materijala, smanjenje vijeka

trajanja materijala).
Osnovne značajke materijala
 Prekidna vlačna čvrstoća (σB) – naprezanje pri statičkom
opterećenju, koje je definirano kao omjer opterećenja pri
kidanju materijala i početnoga poprečnog presjeka
ispitivanoga uzorka;

 Granica istezanja (σ0,2) – naprezanje pri kojem kod neke

određene temperature nastaje trajno istezanje
(deformacija) od 0,2 %;

 Trajna čvrstoća (σB/100.000) – naprezanje pri kojem u

vremenskom razdoblju od 100.000 sati, pri određenoj
temperaturi, dolazi do loma materijala;

 Trajna granica istezanja (σ1/100.000) - naprezanje pri kojem

u vremenskom razdoblju od 100.000 sati, pri određenoj
temperaturi, dolazi do trajne deformacije (puzanja)
materijala od 1 %
Temperatura stijenke
 za dijelove isparivača koji su uglavnom pod
utjecajem konvekcije: t = temp. isp. + 25°C

 za dijelove isparivača koji su većim dijelom

izloženi zračenju: t = temp. isp. + 50°C

 za dijelove pregrijača i međupregrijača pod

utjecajem konvekcije: t = temp. pare + 35°C

 za dijelove pregrijača i međupregrijača pod

utjecajem zračenja: t = temp. pare + 50°C

 za dijelove zagrijača vode: t = temp. vode +

35°C