1.14.1. Vodič U Električnom Polju

Predavanja iz Elektrotehnike (530) - Predavanje 3
1.14. Materija u električnom polju

1.14.1. Vodič u električnom polju
Neutralno metalno tijelo (vodič) se unese u električno polje.
Pod djelovanjem polja dolazi do preraspodjele naboja.
Ta pojava se zove: električna influencija.
- - - - + + +
 - E=0 +
E - +
-
 = konst . +
+
- - + +
1
1.14.2. Izolator (dielektrik) u električnom polju (1)
U idealnom dielektriku elektroni ne mogu napustiti atome pa se pod

djelovanjem vanjskog polja atomi dielektrika pretvaraju u električne dipole.
Pomiče se centar djelovanja pozitivnog i negativnog naboja.
Zamjetnije se pomiče centar djelovanja elektronskog oblaka.
Dielektrik je električno polariziran. Govorimo o polarizaciji dielektrika.

2
vezani naboj
slobodni naboj
3

Uz isti napon (EMS) kondenzator može primiti na obloge dodatni slobodni
naboj u odnosu na slučaj kad je dielektrik zrak (vakuum).
Rezultantna gustoća slobodnog naboja je opisana izrazom:
 = 0 + p = 0  E +   0  E = 0  r  E
gdje je:
 0 - plošna gustoća naboja kad je dielektrik zrak,
 p - plošna gustoća naboja uslijed polarizacije dielektrika,
 - električna susceptibilnost (propustljivost) dielektrika,
 r = 1 +  - relativna dielektričnost sredstva. 4


Pitanje: Da li se umetanjem dielektrika (r > 1) između obloga kondenzatora
kapacitet kondenzatora poveća ili smanji u odnosu na slučaj kad je
između obloga kondenzatora zrak?
Odgovor: Kapacitet kondenzatora se poveća.
S
C0 = 0   izolator zrak
d
S
C = 0  r  = r  C0  izolator neko sredstvo
d
5
1.15. Energija nabijenog kondenzatora (1)

Neka su q i u trenutne vrijednosti naboja i napona prilikom punjenja
kondenzatora, a Q i U konačne vrijednosti.
q
u=
C
dW 1
Vrijedi da je : u =  dW = u  dq =  q  dq
dq C
Q Q
2
1 1 q Q2
 W =   q  dq =  =
C 0
C 2 2C
0 6
Q = CU
QU C  U2 Q2
W= = =
2 2 2C
7
Primjer: Izolirani sustav (Q = konst.) – sustav koji nije spojen na izvor.
S
R
Neka je prije zatvaranja
+Q sklopke S kondenzator
C1 C2 C2 prazan.
-Q
Nakon zatvaranja sklopke S, naboj Q se

rasporedi na oba kondenzatora.
8
Primjer: Izolirani sustav (Q = konst.) – nastavak
R S Po završetku prijelazne pojave:
+ Q1 + Q2
U1 = U2
C1 C2
- Q1 - Q2
Q1 + Q2 = Q
Wzatvoreno
=? ( = 1 ; > 1 ; < 1)
Wotvoreno
9
Odgovor: < 1

S
R R S
+Q + Q1 + Q2
C1 C2 C1 C2
-Q - Q1 - Q2
Kad je sklopka zatvorena, nakon završetka prijelazne pojave, kondenzatori

imaju naboje i napone kao da su paralelno vezani.
Q2
Wzatvoreno 2(C1 + C 2 ) C1
= =
Wotvoreno Q2 C1 + C 2
2C1
10

Specijalan slučaj: C1 = C2
Wzatvoreno C1 1
= =
Wotvoreno C1 + C 2 2
Zaključak: U nekom složenom izoliranom sustavu,

nakon zatvaranja neke sklopke, ukupna energija sustava
ili pada ili ostaje ista.
11

Analogija: Dvije jednake bačve - jedna napunjena vodom

- druga prazna na početku pokusa
m = konst.
Zaključak: Nakon povezivanja bačava, nivo vode

se izjednači, a potencijalna energija vode s
obzirom na dno bačava je upola manja no na
12
početku pokusa.

Primjer: Neizolirani sustav (E = konst.) – sustav spojen na izvor
• Prije zatvaranja Sklopka S

R
kondenzator C2 je prazan
• Nakon zatvaranja Sklopka S

i završetka prijelazne pojave
oba kondenzatora imaju
isti napon U = U1 =U2 = E
Wzatvoreno
=? ( = 1 ; > 1 ; < 1)
Wotvoreno
13
Odgovor: > 1

Primjer: Neizolirani sustav (E = konst.) - nastavak
(C1 + C 2 ) E 2
Wzatvoreno 2 C1 + C 2
= =
Wotvoreno C 1 E 2 C1
2 14

Specijalan slučaj: C1 = C2
Wzatvoreno C1 + C 2
= =2
Wotvoreno C1
Zaključak: U nekom složenom neizoliranom sustavu,

nakon zatvaranja neke sklopke, ukupna energija
sustava može porasti ili ostati ista.
15

Analogija: Dvije jednake bačve - jedna spojena na jezero

- druga prazna na početku pokusa
h = konst.
Zaključak: Nakon povezivanja bačava, i druga bačva se napuni,

a potencijalna energija vode u bačvama s obzirom na
dno bačava je dvostruko veća no na početku pokusa. 16
1.16. Priključak kondenzatora na istosmjerni izvor (1)
• Sklopka S se zatvara
u trenutku t = 0 s
• Početni napon
kondenzatora je uo
naznačenog polariteta
• Punjenje kondenzatora je definirano tzv. diferencijalnom

jednadžbom - jednadžbom koja sadrži derivacije,
odnosno diferencijale – i početnim uvjetom.
17
Nakon zatvaranja sklopke S u

krugu teče struja jakosti i = i(t)
Vrijedi da je: E = R·i + u ( II. Kirchhoffov zakon)
dq du du
i= = C  E = R C +u
dt dt dt
du
  +u =E ;  = R  C - vremenska konstanta 18
dt
du
Nakon rješenja dif. jednadžbe:  +u =E ;  = R C
dt
uz početni uvjet: u t =0 = u o
slijedi da je napon kondenzatora opisan jednadžbom:
 −
t 
u = (E − u o )   1 − e  +u
  o
 
gdje je e = 2,718281... baza prirodnog logaritma.

19
 −
t 

u = (E − u o )  1 − e  +u
  o
 
20
t
du E − uo −

i = C  i= e
dt R
21
 −
t 
Specijalan slučaj: uo = 0  u = E  1 − e  
 
 
22
t
E −
Specijalan slučaj: uo = 0  i = e 
R
23
1.17. Pražnjenje kondenzatora (1)
• Sklopka S se zatvara
u trenutku t = 0 s
• Početni napon
kondenzatora je U0
naznačenog polariteta
• Pražnjenje kondenzatora je definirano diferencijalnom

jednadžbom i početnim uvjetom.
24
du
u = R i ; i = − C
dt
du
 u = − R C
dt
du
Diferencijalna jednadžba:  +u=0 ;  = R C
dt
Početni uvjet glasi: u t =0 = U 0

25
http://micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/capacitor/index.html
Animacija: Punjenje i pražnjenje kondenzatora
26

Nakon rješenja diferencijalne jednadžbe, uz zadani početni uvjet, slijedi izraz
za napon i struju kondenzatora:
t
−
u = U0 e 
t
u U0 −
i= = e 
R R
27
1.18. Statički elektricitet (1)

Za naelektrizirano tijelo kažemo da je nabijeno statičkim elektricitetom.
Statički elektricitet možemo stvoriti na tri osnovna načina:
• Dvije međusobno izolirane elektrode se spoje na istosmjerni izvor,

• Dvije različite izolacijske tvari se trljaju jedna o drugu ili se
izolacijska tvar trlja vodljivom tvari, a potom se tvari razdvoje,
• Električnom influencijom.
Statički elektricitet nastaje i u olujnim oblacima. Munja ili grom je atmosfersko
izbijanje koje nastaje između elektriziranih oblaka i zemlje.
Statički elektricitet susrećemo u svakodnevnom životu i on može biti i štetan i

koristan. Izravno je opasan jedino udar munje koji može usmrtiti živa bića ili
uzrokovati materijalne štete. 28

Statički se elektricitet koristi u:
• Proizvodnji prilikom nanošenja premaza,
• Doradi tekstila,
• Obradi papira,
• Proizvodnji industrijskih električnih filtera (skupljanje prašine),
• Itd.
Na principu djelovanja statičkog elektriciteta zasniva se rad:

• Električnih leća,
• Elektroničkih mikroskopa,
• Generatora vrlo visokih napona.
29

Statički elektricitet je štetan zbog:
• Privlačenja nabijenih čestica prašine koje se skupljaju na filmovima,
CD-ovima, DVD-ovima, radio i TV aparatima, video aparatima,
računalnoj opremi, mjerni uređajima, itd.
• Nastanka iskre između nabijenih tijela  požar, eksplozija,
• Mogućnosti nastanka udara munje (groma).
Neželjeni statički elektricitet se pojavljuje:

• Prilikom strujanja nevodljivih i zapaljivih tekućina (benzina),
• Kod plinova koji izlaze pod tlakom i sa sobom nose nečistoće
(npr. hrđu, kapljice vode, itd.),
• Kod zapaljivog praha organskog porijekla (brašna, ugljene prašine,
gume, plastičnih masa, tekstilnih materijala, eksploziva, lijekova) ili pak
anorganskog porijekla (sumpora, magnezija, aluminija).
30

Prilikom kretanja automobila naboj nastaje uslijed:
• Trenja automobilskih guma po asfaltu,
• Udaranja zrna pijeska i prašine u metalne dijelove automobila.
Uslijed statičkog elektricitet na automobilu može doći do:

• Neznatnog iskrenja,
• Radio smetnji,
• Bezopasnog električnog udara prilikom izlaska iz automobila.
31

Sakupljanje električnog naboja na avionu može nastati iz dva razloga:
a) Uslijed udara vodenih kapljica ili pahuljica snijega po
po površini aviona.
b) Uslijed djelovanja munje.
Naboj nastaje i prilikom kretanja

nevodljivog materijala preko
metalnog valjka, npr. prilikom
odvajanja transportnih traka od valjka
koji im služi kao vodilica.
32

Statički naboj se javlja na ljudima:
• Kad nose gumene cipele i hodaju po plastičnoj masi,
• Kad dođe do trenja između odjeće od vune i sintetičkih vlakana,
• Kod provlačenja češlja kroz suhu kosu.
Izravno opasan samo udar munje. Neizravna opasnost je nastanak električne
iskre u prostoru gdje postoji opasnost od nastanka požara i/ili eksplozije.
Osnovne zaštitne mjere od statičkog elektriciteta:
• Uzemljenje,
• Pražnjenje preko šiljaka (iskrišta).
• Oklapanje: naelektriziranih tijela, električnih uređaja, elektroničkih
uređaja, sustava informacijske tehnologije.
Od učinaka munje štitimo se sustavima za zaštitu objekata od munje i 33
prenaponskom zaštitom.
Animacije
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/lightning/index.html
Animacija: Udar munje – prirodni kondenzator
34
Ogledna ispitna pitanja iz trećeg dijela teorije (1)
1. Izračunajte energiju i naboj kondenzatora kapaciteta C = 1 F ako je

napon kondenzatora U = 12 V.
Rješenje: W = 72 J ; Q = 12 C.
2. Neutralni vodič nalazi se u elektrostatičkom polju naznačenog smjera.
Nacrtajte raspodjelu naboja unutar metala te napišite izraz za jakost
električnog polja i potencijal unutar vodiča.
Rješenje:
- - - - ++ +
 - E=0 +
E -  = konst . ++
-
- - - ++ +
35
3. U početnom trenutku kondenzatori C2, C3 i C4 su prazni, a sklopka S

otvorena. Nakon toga se sklopka S zatvara. Po završetku prijelazne pojave,
Wzatvoreno
izračunajte omjer energija sustava kondenzatora .
Wotvoreno
Neka je C1 = C; C 4 = 3  C; C 2 = C 3 = 2  C.
Rješenje:
C 234 = C 2 + C 3 = 4  C
Wzatvoreno C1 1
= =
36

4. U početnom trenutku kondenzatori C2, C3 i C4 su prazni, a sklopka S
otvorena. Nakon toga se sklopka S zatvara. Po završetku prijelazne pojave,
W
izračunajte omjer energija sustava kondenzatora zatvoreno
.
Wotvoreno
Neka je C1 = 2  C; C 2 = 4  C; C 3 = C 4 = 8  C.
Rješenje:
Wzatvoreno C1 1
= =
37

5. U početnom trenutku kondenzatori C1 i C3 su prazni, a sklopka S otvorena.
Nakon toga se sklopka S zatvara. Po završetku prijelazne pojave, izračunajte
Wzatvoreno
omjer energija sustava kondenzatora .
Wotvoreno
Neka je C1 = 6  C; C 2 = 3  C; C 3 = 6  C.
Rješenje:
C13 = 3  C
Wzatvoreno C 2 + C13
= =2
Wotvoreno C2
38

6. Izračunajte napon kondenzatora u trenutku t = 10 s ako se u trenutku t = 0
zatvara sklopka S. U početnom trentku napon kondenzatora je u0, zadanog
polariteta. E = 12 V, u0 = 2 V, R1 = 5 M, R2 = 3 M, C = 2 F.
Rješenje:
 −
t 

u = (E − u 0 )  1 − e  +u
  0
 
 = (R 1 + R 2 )  C = 16 s
u t =10 s = 6,647 V
39

7. Izračunajte struju kondenzatora u trenutku t = 10 s ako se u trenutku t = 0
zatvara sklopka S. U početnom trentku napon kondenzatora je u0, zadanog
polariteta. E = 12 V, u0 = 2 V, R1 = 5 M, R2 = 3 M, C = 2 F.
Rješenje:
t
E − u0 −

i= e
R1 + R 2
 = (R 1 + R 2 )  C = 16 s
i t =10 s = 6 ,691  10 − 7 A 40

8. Izračunajte napon i struju kondenzatora u trenutku t = 10 s ako se u trenutku
t = 0 zatvara sklopka S. U početnom trentku napon kondenzatora je u0,
zadanog polariteta. E = 12 V, u0 = 2 V, R = 5 M, C = 2 F.
Rješenje:
Treba obratiti pažnju na

polaritet početnog
napona kondenzatora
u0 → − u0
9. Na koja tri osnovna načina možemo stvoriti statički elektricitet?

41

1.14.1. Vodič U Električnom Polju

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1.14.1. Vodič U Električnom Polju

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Predavanja iz Elektrotehnike (530) - Predavanje 3

1.14. Materija u električnom polju

Pod djelovanjem polja dolazi do preraspodjele naboja.

Ta pojava se zove: električna influencija.

1.14.2. Izolator (dielektrik) u električnom polju (1)

U idealnom dielektriku elektroni ne mogu napustiti atome pa se pod

Pomiče se centar djelovanja pozitivnog i negativnog naboja.

Zamjetnije se pomiče centar djelovanja elektronskog oblaka.

Dielektrik je električno polariziran. Govorimo o polarizaciji dielektrika.

1.14.2. Izolator (dielektrik) u električnom polju (2)

1.14.2. Izolator (dielektrik) u električnom polju (3)

Rezultantna gustoća slobodnog naboja je opisana izrazom:

 0 - plošna gustoća naboja kad je dielektrik zrak,

 p - plošna gustoća naboja uslijed polarizacije dielektrika,

 - električna susceptibilnost (propustljivost) dielektrika,

 r = 1 +  - relativna dielektričnost sredstva. 4

1.14.2. Izolator (dielektrik) u električnom polju (4)

Odgovor: Kapacitet kondenzatora se poveća.

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (1)

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (2)

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (3)

Primjer: Izolirani sustav (Q = konst.) – sustav koji nije spojen na izvor.

Nakon zatvaranja sklopke S, naboj Q se

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (4)

Primjer: Izolirani sustav (Q = konst.) – nastavak

R S Po završetku prijelazne pojave:

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (5)

Kad je sklopka zatvorena, nakon završetka prijelazne pojave, kondenzatori

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (6)

Zaključak: U nekom složenom izoliranom sustavu,

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (7)

Analogija: Dvije jednake bačve - jedna napunjena vodom

Zaključak: Nakon povezivanja bačava, nivo vode

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (8)

• Prije zatvaranja Sklopka S

• Nakon zatvaranja Sklopka S

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (9)

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (10)

Zaključak: U nekom složenom neizoliranom sustavu,

1.15. Energija nabijenog kondenzatora (11)

Analogija: Dvije jednake bačve - jedna spojena na jezero

Zaključak: Nakon povezivanja bačava, i druga bačva se napuni,

1.16. Priključak kondenzatora na istosmjerni izvor (1)

• Punjenje kondenzatora je definirano tzv. diferencijalnom

1.16. Priključak kondenzatora na istosmjerni izvor (2)

Nakon zatvaranja sklopke S u

Vrijedi da je: E = R·i + u ( II. Kirchhoffov zakon)

1.16. Priključak kondenzatora na istosmjerni izvor (3)

slijedi da je napon kondenzatora opisan jednadžbom:

gdje je e = 2,718281... baza prirodnog logaritma.

1.16. Priključak kondenzatora na istosmjerni izvor (4)

1.16. Priključak kondenzatora na istosmjerni izvor (5)

1.16. Priključak kondenzatora na istosmjerni izvor (6)

1.16. Priključak kondenzatora na istosmjerni izvor (7)

1.17. Pražnjenje kondenzatora (1)

• Pražnjenje kondenzatora je definirano diferencijalnom

1.17. Pražnjenje kondenzatora (2)

Početni uvjet glasi: u t =0 = U 0

1.17. Pražnjenje kondenzatora (3)

Animacija: Punjenje i pražnjenje kondenzatora

1.17. Pražnjenje kondenzatora (4)

1.18. Statički elektricitet (1)

• Dvije međusobno izolirane elektrode se spoje na istosmjerni izvor,