HRVATSKA U 18.

STOLJEĆU

-„ostaci ostataka“ kraj 17.st i početkom 18 st.

Potraj 17. st hrvatske zemlje su u sastavu nekoliko država:

H.M. -„ostaci ostataka“ teritorij pod vlašću bana i Sabora i Vojna krajina

Mletača repubika - Dalmacija i veći dio Istre

Osmansko Carstvo -Slavonija, Lika, Kordun dalmatinsko zaleđe

Dubrovačka Rep. -najjužniji dio Hrvatske

-1671. Zrinsko-frankopanska urota – Zrinski teže za što većom neovisnošću Hrvatske od Bečkog
dvora i organiziraju otpor (Petar, Nikola.Z. i F.K.Frankovan).

-urota poprima obilježja oružanog sukoba

-carska vojska zauzima imanja Zrinskih i Frankopana te oni napušteni od sviju traže oprost od
cara Leopolda I međutim kraljih daje uhitii, proglase iz veleizdajnicima i 1671. ih pogube u Bečkom
Novom Mjestu

-posljedice: carska vojska zaposijeda Hrvatsku, imanja Z.i F. Su konficirana, izumiru njihovi
potomci, Hrvatski sabor gubi nadzor nad velikim dijelim Hrvatske a Habsburzi učvršćuju centralizam i
apsolutizam

Od kraja 17. st počinje oslobađanje hrv. krajeva od turske vlasti

1. veliki Bečki rat 1683-1699

-Turci neuspješno opsjedaju Beč

-1685. opsada Beča;

- Veliki vezir Kara Mustafa organizirao 1683 posljednji pokušaj osvajanja Beča
kako bi obnovio nekadašnji sjaj Carstva- 2mjesečna neuspješna opsada

-Habsburška ga je vojska uspješno branila dok nije stigao poljski kralj Jan III.

Sobjeski s jakom konjicom i razbio opsadu

- potaknut velikim uspjesima u ratu s Turcima, habsburški car šalje istakutog

Austrijskog vojskovođu Eugen Savojski u osvajanje Bosne

-Veliki Bečki rat – Osmanlije su otjerani iz Ugarske, Hrvatske i dijelova

Rumunjske

-1684. utemeljen protuosmanlijski savez zvan Svete lige -formirana kao

zemalja u borbi protiv Osmanlija – H.M. Venecija, Poljska i kasnije Rusija: ima cilja
osloboditi krajeve pod turskom vlašću

-pobjedama Svete lige dopridonijeli ustanci u Lici (vodio Marko Mesić) i

Slavoniji (vodio Luka Ibrišimović)
 -u Dalmaciji -hajduci vođeni Stojanom Jankovičem napadali područja pod
osmanlijskom vlašću

-1684 - 1699.- veliki Bečki rat zvani Morejski rat - vodio se na Peloponezu -(Venecija se bori za svoje
interese na moru i osvaja dalmatisnko zaleđe) – Knin,Sinj, Vrlika– novodobivene oblasti Mlečani
prozvali „nova stečevina“ Aquisito Nuovo

-1699. Mir u Srijemskim Karlovcima – oslobađa se istočna i zapadna Slavonija, Lika, Banovina,
Dalmacija i zaleđe te cijela Ugarska i Srijem (Vojvodina)-

-Mirom u S.K. određena je granica O.C. i H.M. i Mletačke Republike

-„Croatia rediviva“ djelo Pavao Ritter Vitezović – promišlja u djelu o „čitavoj

hrvatskoj“ , buduće granice u području Ilirije

2. Morejski (protutursk)i rat 1714.-1718. – obzirom da mir iz 1699.nije dugo potrajao O.C. napada
meltačke posjede U grčkoj a borbe se prenose i u Dalmaciju

-Mletačkoj Rep. U ratu protiv turaka pridružuje se 1716. i H.M.

-Habsburšku vojsku predvodi Eugen Savojski – prelazi Dunav, osvaja Beograd i sjeverni dio Srbije

-Osmanlije se povlače iz Posavine a hrvatska banska vojska pod zapovjedništvom Ivana Draškovića
zauzela je Dubicu

- Mir u Požarevcu 1718. -oslobađanje svih preostalih austrijskih teritorija (Banat,dio Rumunjske)

-H.M. dobila istočni Srijem, Banak, sj.Srbiju i dio Vlaške

-Mletačka rep. -proširila posjed u Dalmaciji na gornji tok Cetine uključujući

Imotski te cijelu Boku

-u Europi prestaje vojna opasnost od Turaka

-3. H,M, se još jednom uključila u rat protiv O.C. 1737. na poziv Rusije, Habsburgovci su poraženi

1739. Mir u Beogradu – osmanlijsko-habsburška granica uspostavljena na Savi i Dravi

Granice H.M. i O.C. određene mirovnim sporazumima od 1699-1739 dale su Hrvatskoj današnji
karakteristični oblik

Iako se hrv prostor nakon protuturskih ratova znatno povećao hrvatske zemlje ostale su rascjepkane i
razjedinjene :

H.M. -civilna Hrvatska i Slavonija i Vojna krajina

Mletačka repubika - proširena Dalmacija (nova i najnovija stečevina(1718. područje Plavno-

Imotski-Metkovič)) i veći dio Istre

Dubrovačka Rep. -najjužniji dio Hrvatske zadržava slobodu i samostalnost

Preustroj Vojne krajine nakon velikih ratova

 Ponovimo: (Vojna krajina- je sustav pograničnih utvrda i orgnaizirnaog vojnog pojasa uz
granicu s Osmanskim carstvom)

Vojna krajina se dijelila nA

: 1. Hrvatska krajina -od mora do Karlovca- Karlovački generalat

2. Slavonska brajina -od Ivanića do Vž – Varaždinski generalat

- oba podrećena Ratnom vijeću u Grazu, izdvojeni iz HR teritorija

3. Banska krajina – od Karlovca do Ivanića -pod upravom bana i Sabora

-obzirom da je puno stan pobjeglo iz V.K. trebalo ju je naseliti – naseljavaju Vlasi, prebjezi i
uskoci

Vlasi- uglavnom pravoslavci, naseljavaju opustošen ehrv kuće a osnovna im je dužnost –

vojna dužnost

Uskoci – Senjani naselili područje V.K. nakon pada Klisa

Što se dogodilo s vojnom krajinom nakon završetka sukoba?

-potpisivanjem mirovnog sporazuma u Srijemskim Karlovcima (1699) i Požarevcu (1718) vojna

krajina je izgubila svoju osnovnu obrambenu namjenu,najveći dio prestaje biti pogranično područje

-bečki dvoj počeo preustroj i proširenje vojne krajine

-dvor ne dospušta vraćanje tih krajeva pod vlast bana i sabora jer su izvor jeftine vojske za
habsburške ratove diljem Europe. Krajiški vojnici su bili seljaci čiju je vojnu službu država plaćala
nasljednim veleposjedima

-drugi razlog širenja je politika uspostave središnjeg upravnog sustava u Monarhiji - vojna krajina
podređena je Dvorskom ratnom vijeću i Dvorskoj komori, većina časnika su Nijemci, službeni jezik
njemački. Takav ustroj stvara političko i financijski neovisno područje izdvojeno od vlasti hrvatskog
bana i habora

-Car Leopold I učinio ipak jedan ustupak hrv. zahtjevima pa je poveljom od 15.lipnja 1703. Banska
krajina vraćena pod izravnu upravu hrvatskog bana. (novi vojni preustroj bi će sredinom 18.st
posljedica ratova za austrijsko naslijeđe)

Na čelu hrvatske uprave,vojske i sudstva bio je hrvatski ban, kojega je birao sabor a potvrđivao i
imenovao kralj

*kralj – mora potvrditi sve zaključke Sabora

*sabor-vrhovno tijelo -vodi cjelokupnu upravu HR, raspravlja o porezima

*ban -predsjedao Saborom, u slučaju odsutonosti mijenjao ga zagrebački biskup

- nakon imenovanja ustoličen na Markovu trgu i zatim bira banovca

-simboli banske vlasti: žezlo (simbol sudske i upravne vl) zastav (simbol vojne vlasti)
1723. u Hrvatskoj osnovan Banski stol – vrhovno sudbeno tijelo,najviša sudbena institucija –
uglavnom njime predsjedao ban

-obranu zemlje osiguravala je banska vojska (okupljala se na poziv bana)

-banskom vojskom zapovijedao (najčešće banobavljao) zemaljski kapetan kojeg je izabrao

Hrvatski sabor

Društvo u H.M. u 18st (M.Terezija i Josip II)

Fiziokratizam – je moderna gospodarska politika: koju karakterizira slobodno tržište, priroda tj

obradiva zemlja je najveće bogatstvo države i jedini izvor bogatstva, nove poljoprivredne kulture
(krumpir, kukuruz, duhan, šećerna repa za šećer i ulje – sve kulture koje su profitabilne i iz kojih se
može razviti manufaktura u gradovima; plodored, privatno poduzetništvo, tržišno poslovanje u
agraru;

Razdoblje vladavine M. Terezije obilježeno provođenjem niza reformi koje su trebale učvrstiti
centralizam i ojačati državu.

-Terezijanski katastar 1751.-zemljišna knjiga (razlikovanje seljačkihi vlastelinski posjeda ), popisi

stanovništva(provodi vojska a ne svečenstvo jer pokušava smanjiti moć lokalnog plemstva), kućni
brojevi – sve to kako bi se pratila modernizacija i stanje u društvu

-Zakon o zaštiti seljaka- ukinuo ubiranje poreza od seljaka koja provode vlastelini

-reforma školstva:

-uvodi obaveznu OŠ (4razreda)

-studij kameralnih znanosti 1769. (škola za činovnike)

– Kraljevska akademija 1774.

-Vojna reforma: - uvodi stalnu vojsku (krajišnici), opću vojnu obvezu

-reorganizira Vojnu krajinu- 12 pukovnija (regimenta)

-organizira vojnu akademiju Theresianum 1751.

-smanjenje prava krajišnicima, ukida se vlaška samopurava i povlastice

-graničari ovisni od zapovjednicima koji imaju vojne i civilne ovlasti

-Upravne reforme M.T.

-obzirom da se u ratu za austrijsku baštinu (1740-1748) oslanjala na pomoć ugarskih i

hrvatskih staleža , morala se nekako odužiti pa zauzvrat obnavlja županije i daje povlastice

-1745. obnova županijskog sustava u Slavoniji (Virovitička,Požeška,Srijemska,)– vlast Banske

Hrvatske proteže se i na područje civilne Slavonije
 -Krajiška prava 1754 – zakonik kojim je regulirana uprava u Vojnoj krajini

-1767. Hrvatsko kraljevsko vijeće – prva hrvatska moderna vlada

– neposredno odgovorna bečkom Dvoru –i centralizacija vlasti

Mađarizacija

-1779. kraljica ukida Hrv. Kraljevsko vijeće a njegove ovlasti daje Ugarskom Namjesničkom
vijeću pa tako prvi put u povijesti Hrvatska postaje podređena Ugarskoj (mađarskoj)

-hrvatski su se staleži postupno okrenuli suradnji s ugarskom, čuvajući svoja staleška prava
odrekli su se dijela svojih ovlasti u korist Ugarske

-Hrvatski sabor 1790 donio odluku kojom je potvrdio hrv podređenost Ugarskom
namjesničkom vijeću

-4.9.1790. hrvatski ban grof Ivan Nepomuk Erdody izrekao „Kraljevstvo kraljevstvu ne
propisuje zakon“ - govor na zasjedanju zajedničkog Ugarsko-hrvatskog sabora

-1776. M.T. dodjeljuje RIjeci „corpus separatum“ - kojim je definiran poluautonomni status
grada Rijeke u sklopu H.M.

Gospodarske i porezne reforme

-smanjuje obveze seljaka prema vlastelinu

-jača obvezu seljaka prema državi-porez

-seljacima pruža mogućnost trgovine

-plemićima nameće porez – otpor plemstva

-Urbari :-zbirke propisa koji uređuju odnos seljaka i vlastelina, radi poboljšanja
položaja kmeta, sadržavali popise seljaka i njihovih posjeda, tiskani na hrvatskom. 1848.
ukidaju se urbarijalni odnosi

- Slavonski urbar 1756. - za Požešku, Virovitičku i Srijemsku županiju

-Hrvatski urbar 1780. – za Zagrebačku, Varaždinsku i Križevačku županiju

-1737. Karlov urbar – kojim su se trebali urediti odnosi između vlastelina i seljaka ali nikada nije
proveden

Terenijanizam -sustav reformi i način vladanja Marije <Terezije (u hrvatskoj valjda)

Jozefinizam – reforme i vladanje Josipa II sina M.T.

 Josip II (1780-1790)

-Germanizacija; 1784. umjesto službenog latinskog jezika naredio uvođenje njemačkog u škole i

državne službe

-odredio rok od 3 god za učenje jezika -u protivnom se gubio posao -time izaziva
borbu za narodni jezik

-Centralizacija : - 1785. uveo novu upravnu podjelu Hrvatske i Ugarske na 10 okruga ne poštujući pri

tom povijesne i etničke granice

-na čelo okruga postavio sebi odane činovnike, a hrvatski stalež gubi polit. Moć

-područje od Rijeke do Novog Vinodolskog izdvojeno u tzv. Ugarsko primorje pod

posebnim gubernatorom u RIjeci

-objedinjna su zapovjedništva Vojne krajine u Zgb, a Hrvatska time gubi nadzor i nad
Banskom krajinom

-ban posaje počasna titula za carskog povjerenika; ne sazivva sabor i županijske

skupštine

-Patente o vjerskoj toleranciji: 1781. pripadnicima svih vjeroispovijesti zajamčio ista građanska prava

-dopustio rad samo crkvenim redovima koji se bave društveno

korisnim radom

-zatvorio noge samostane a u tim prosorima namjeravao otvoriti

škole podvrgnute državi

-tim reformama smanjio utjecaj katoličke crkve

-počinje naseljavanje Židova u Hr.

-Zakonom o cenzuri 1781. uređeni strog nadzor i cenzura tiska

-Edikt o ukidanju kmetstva – 1781 Josip II – ukida sve obveze koje ograničavaju slobodno kretanje
seljaka ;

-za Hrv i Ugarsku je donesen 1785. (edikt)

-prema novoj zakonskoj regulativi iako i dalje nije vio vlasnik zemljišnog pojeda, seljak se mogao
oženiti bez odobrenja vlastelina ili izučiti obrt i slobodno raspolagati svojom imovinom

-1785. ukinuo osobnu ovisnost seljaka o vlastelinu ali seljaci nisu

dobili pravo vlasništva nad zemljom

-Ostale reforme: potiče trgovinu, gradi ceste, otvara škole, iskorjenjivanje štetnih i nezdravih običaja
-Nastavio je reorganizaciju vojne krajine, uveo kantonski sustav radi:

.1. pretvaranja krajišnika u vojnike disciplinirane i odane caru

2. radi usklađivanja vojnih i poljoprivrednih obveza , jer je V.K. bila izvor prihoda, prema
zastupljenoj ek. politici fiziokratizmakoja smatra da je poljoprivreda izvor blagostanja u državi

Umjesto stvaranja jedinstvene države svojim je reformama izazvao buđenje nacionalnih pokreta
nenjemačkih naroda

Josip II je prije smrti povukao neke svoje reforme zbog: nezadovoljstva plemstva i svećenstva,
revolucije u Francuskoj, rata s O.C. i financijske iscrpljenosti. Na snazi ostale samo reforme koje se
tiču poboljšanja položaja seljaka i vjerske tolerancije

STALEŽI:
Hrvatsko društvo podijeljeno na tradicionalne staleže koji se razlikuju prema društvenoj, političkoj i
gospodarskoj ulozi i moći

-plemstvo i svećenstvo: plemiće se potiće na odlazak na studij na ugarska i austrijska sveučilišta,

njemački jezik jedini na sveučilištima
sastaju se po salonima, kostimirane zabave. Važno je vidjeti i biti viđen.
-seljaštvo (90%) : potiče se stan na proizvodnju,bavljenje pčelarstvom, svilarstvom,ovčarstvom
manufaktura oblik proizvodnje koji se temelji na ručnome radu i tehničkoj
(pojedinačnoj) podjeli rada
Urbarijalnom regulacijom jača obvezu seljaka prema državi kojoj plaća porez ali daje
i mogućnost trgovine
M.T. poticala kolonizaciju Slavonije, doseljenici se bave poljoprivredom.
-građanstvo: malobrojno, postati građanin značilo je proći proceduru koja je nosila neka prava i
obveze
Prednost građanstva: plaćanje manjih poreza te s vremenom sudjelovanje u izboru
gradske vlasti
-razvijaju se slojevi: razvojem grada i trgovine javljaju se veletrgovci, gradski majstori,
školovani pojedinci npr liječnici, nastavnici pravnici
-u građanstvo spadali najčešće stranci i armalisti
-armalisti - osobu kojoj se prigodom podjele plemstva dodjeljuje samo grb bez
plemićkog posjeda (kraljevski činovnici i pripadnici vojske).