HRVATSKI NARODNI PREPOROD/ HRVATSKA U 19.

ST

Kraj 18. i početak 19. st

-Kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

Pretporodno razdoblje. 1815 – 1835

-politička razjedinjenost Kraljevstva Hrv. Slav. I Dalm.

H.M. – Vojna krajina, Dalmacija, Kraljevina Ilirija se vraća banu tek 1822.

-djelatnost Zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovaca 1794. preteča narodnog preporoda

-pokrenuo tiskaru i počeo objavljivati knjige na hrvatskom jeziku (u toj tiskari tikana knjiga Šipasa)

-Vicenzo Dandolo u Zadru- novine Kragalski dalamtin – prve novine što izlaze dvojezično talijanski/hrvatski

Francesco Maria Appendini 1808 – objavio gramatiku hrvatskog jezika napisanu na talijanskom

-Joakim Stulli – napisao talijansko-hrvatsko-latinski rječnika 1810.

-Vrhovac 1813. pozvao svećenike u svojoj biskupiji da prikupljanju narodne pjesme kako bi potaknuo
zanimanje za narodni jezik

Zbog gospodarske krize i nedostatka novca 1825. sazvan Ugarski sabor – što je značilo kraj apsolutizma i
počinje buđenje svijesti

-1830. Lj. Gaj Kratka osnova Horvatskog pravopisanja – temelj za stvaranje jedinstvenog hrvatskog
pravopisa, štokavština

-napisao pjesnu koja je poznata po prvom stihu Još Horvatska ni propala – kasnije neslužbena himna
preporoda

-on je vođe i organizator pokreta

1830. J.Kušević – O posebnim pravima… temeljna isprava koja dokazuje poseban položaj hrvatskog
kraljevstva prema Ugarskoj

– J. Šipas u djelu -Temelj žitne trgovine -istaknuo da je potrebno imati standardni jezik

-I. Derkos – 1832. – objavio prvi kulturni program Duh domovine na latinskom jeziku – u kojem predviđa
stvaranje jedinstvenog hrvatskog jezika s trima narječjima i postavlja pitanje ujedinjenja trojedne kraljevine

-pokret od početka nastojao zahvatiti šire južnoslavensko područje pa je zato počeo upotrebljavati ILIRsKO
IME jer se tada pogrešno smatralo da su Južni Slaveni potomci Ilira

-proširenje ideja na slovenski i srpski prostor završilo neuspjehom – oni išli u drugom smjeru

Politika:

1832. J Drašković – Disertacija (ideje Velike Ilirije) – politički program koji predviđa stvaranje samostalne
hrvatske vlade i uvođenje štokavskog narječja kao književnog jezika

-Drašković predložio ujedinjenje hrvatskih i slovenskih zemalja te područje BIH u Kraljevstvo Iliričko koje bi i
dalje bilo u sklopu H.M. Kraljevstvo bi se temeljilo na hrv.državnom pravu, jezičnoj bliskosti
-disertacija nacionalno pitanje smatra ključnim

-Hrvatski sabor podupro takav program

HRVATSKI NARODNI PREPOROD 1835.-1848.

Ilirski pokret – nacionalni, politički, kulturni pokret u HR 1835.-1848. – jedna od faza u procesu
nacionalne integracije

Ilirsko ime – Gaj i suradnici hrvatsko ime zamijenili su ilirskim propagirajući ideju o Južnim Slavenima
kao potomcima Ilira, pokušaj povezivanja svih Južnih Slavena

Zadaci hrv. politike poč. 19. st: obraniti politički opstanak Hrvatske, feudalnu Hrvatsku preobraziti u
suvremenu građansku državu, ujediniti sve hrvatske zemlje, izgraditi političke, kulturne i
gospodarske institucije, stvoriti jedinstveni književni jezik

-proces integracije bio složen jer je narod podijeljen u različitim upravnim jedinicama u H.M. I O.C.

-najpogodniji način širenja preporodnih ideja – prigodne pjesme budnice i davorije

Kulturno stvaralaštvo:

Siječanj 1835. Lj. Gaj pokrenuo NOVINE HORVATSKE i prilog Danicza –na hrvatskom jeziku,
kajkavština – tiskanje hrvatskih novina smatra se početkom hrvatskog narodnog preproda jer
omogućuje širenje preporodne pisanje riječi

-u Danici je A. Mihanović objavio Horvatsku domovinu, koju je uglazbio Josip Runjanin, a 1891. to
postaje hrvatska himna

1836. promijenile naziv u Ilirske narodne novine i Danica ilirska-novi Gajev pravopis, štokavština

1836. Vjekoslav Babukić -kodificirao novi hrvatski jezični standard

-čitaonice – uloga u širenju preporodne misli, žarište kulturnog života

1838. osnovana 1.čitaonica u Varaždinu, a zatim u Zagrebu i Karlovcu

1842. osnovana Matica ilirska-zadaća: tiskanje knjiga na hrvatskom jeziku (prvo izdanje matice je
Osman od Gundulića); 1847. mijenja naziv u Matica hrvatska

1842. S.Vraz, Lj.Vukotinović i D. Rakovac pokreću književni časopis KOLO

Kazalište:

1839. Sisak – praizvedena hrvatska drama Juran i Sofija od Ivana Kukuljevića Sakcinskog

1846. u Zgb praizvedena prva hrvatska opera Ljubav i zloba od V. Lisinskog

-utemeljeno Hrvatsko-slavonsko-gospodarsko društvo – prvi predsjednik zgb biskup Juraj Haulik

Politička zbivanja tijekom preporoda:

1841. prva političke stranke u Hrvatskoj- Horvatsko-vugerska stranjka

-temelji se na povezanosti s Mađarskom, i službeno uvođenje mađarskog jezika

-zbog toga ih Iliri pogrdno nazivaju mađaronima

 -ističu se pripadnici sitnog turopoljskog plemstva

Ilirska stranka – osnovali hrvatski preporoditelji kao odgovor na organiziranje mađarona

-cilj ujedinjenje hrvatskih područja unutar H.M.

-ciljeve objavio Ljudevit Farkaš Vukotinović u spisu Ilirizam i kroatizam – zauzima se za

kulturno zbližavanje J. Slavena

Zbog čestih sukoba 1843. zabranjena upotreba ilirskog imena i uvedena stroga cenzura, ilirsko ime
zamijenjeno narodnim ili hrvatskim (Ilirska stranka postala Narodna stranka, Narodne novine)

2.5.1843. Ivan Kukuljević Sakcinski – održao prvi politički govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom
saboru – traži uvođenje hrvatskog jezika kao službenog

-sabor nije to prihvatio, posebno se protivili mađaroni i biskup Haulik

1845. srpanjske žrtve – sukob mađarona i narodnjaka na Markovom trgu prilikom izbora za
restauraciju Zagrebačke županije – u oružanom sukobu ubijeno 13 a ranjeno 27 ljudi

1846. na Kraljevskoj akademiji u Zgb uvedena katedra za hrvatski jezik – hrvatski dobio akademsko
priznanje

23.listopada 1847. na posljednjem zasjedanju Sabor prihvatio prijedlog I.K.Sakcinskog da se hrvatski

jezik uvede kao službeni u sve uredne i škole u Hrvatskoj i Slavoniji – time završava I faza hrvatskog
nacionalnog preporoda

Hrvatski narodni pokret nije se uspio proširiti na sve hrvatske zemlje. Lj Gaj na svojim putovanjima
po Dalmaciji 1841. širio ilirske ideje

1844. zadarski liječnik Ante Kuzmanić pokrenuo časopis Zora dalmatinska – prve hrv. preporodne
novine u Dalmaciji – na naslovnici pjesma Petra Preradovića „zora puca, bit će dana“

BAN JOSIP JELAČIĆ – DOGAĐANJA 1848./49

-vijesti o revolucionarnim zbivanjima u Beču, Pešti i Europi– proširila se na Hrvatsku

U Hrvatskoj - sabor nije zasjedao pa su zato

Pripadnici Narodne stranke u Zagrebu – sazvala narodnu skupštinu (I.Kukuljević, Sakcinski) koja je
sastavila politički, nacionalni i gospodarski program:

25.ožujka 1848. Zahtevanje naroda horvatskog tzv. Želje naroda

-politički, gospodarski i narodni program u 30 točaka

Traži se:

-ujedinjenje hrvatskih zemalja u jedinstvenu cjelinu sa samostalnom vladom i svim obilježjima

državnosti

-pretvaranje sabora u zastupničko tijelo

-imenovanje Josipa Jelačića hrvatskim banom

-jednakost svih pred zakonom

-ukidanje kmetstva

-uvođenje općih građanskih sloboda: opće pravo glasa, sloboda govora, tiska, okupljanja i
vjeroispovijesti

-zahtijevanja su upućena kralju no on ih nije razmatrao jer ih nije donio Sabor

-složio se samo s izborom krajiškog pukovnika Josipa Jelačića za hrvatskog bana

-imenova ga je i prije objave hrvatskih zahtjeva (pripadnici narodne skupštine nisu znali da je taj
zahtjev već ispunjen)

-zbivanja u Hrvatskoj tijekom proljeća i ljeta 1848. predstavljaju vrhunac narodnog preporoda

BAN JOSIP JELAČIĆ (1801.-1859.)

-rođen u Petrovaradinu

-pohađao vojno sveučilište Theresianum u Beču

-imenovan banom 23.ožujka 1848. i istodobno promaknut u čin generala

Funkcije: -Ban Hrvatske i Slavonije

-Vrhovni vojni zapovjednik (general) u Vojnoj krajini

-Carski namjesnik ( guverner) Rijeke, Istre i Dalmacije

-Jelačić ostvario (obnašanjem svih tih dužnosti) privremeno ujedinjenje svih hrvatskih zemalja osim
Istre

Unutarnja politika

-25.travnja 1848. Banskim proglasom ukinuo feudalne odnose u Hrvatskoj

-27. travnja 1848. uveo prijeki sud kako bi spriječio nerede na selima i zastrašio mađaron

-18. svibnja osnovao bansko vijeće kao samostalnu hrvatsku vladu

-u svibnju donio izborni zakon- pravo glasa ograničeno je imovinskim i obrazovnim cenzusom i
zadržana institucija banskih uzvanika- virilista (uglednici iz hrvatskog javnog života)

Vanjska politika

-19. travnja raskinuo državnopravne veze Hrvatske i Ugarske te naredio svim općinama i županijama
da primaju samo njegove naloge – time je razvlastio ugarsku vladu u Hrvatskoj

-11. rujna 1848. sa 40000 vojnika prešao Dravu kod Varaždina i započeo rat s Mađarima-aneksija
Međimurja

-prvi sukob 29. rujna kod Pakozda završio neodlučno

-u listopadu guši revoluciju u Beču

-u siječnju 1849. ušao je s vojskom u Budim i Peštu

HRVATSKI SABOR 1848.

-prvi zastupnički sabor

-zasjedanja počelo 5. lipnja a završilo 9.srpnja 1848.

-prvi put u sabor ulaze predstavnici građanstva (po novom izbornom zakonu) i zastupnici iz Vojne
krajine

-Jelačić je pravoslavni patrijah Josif Rajačić svečano ustoličio za novog bana (politički potez)

-sabor potvrdio sve Jelačićeve dotadašnje proglase

-Hrvatski sabor priklonio se austroslavizmu i formulirao zakonski članak o preuređenju Habsburške

Monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda – federaciju -sa zajedničkim parlamentom za:

-vanjske poslove

-vojsku

-trgovinu i financije

-u novoj federaciji bi Hrvatska (ujedinjena Hrvatska i Slavonija, Vojna krajina, Dalmacija, rijeka i
Međimurje) zajedno s priključenim slovenskim zemljama i Vojvodinom činila jednu od federalnih
jedinica

-raspravljalo se o odštetama plemstvu, ali do konačnog ukidanja feudalnih odnosa dolazi tek za
banovanja I. Meštrovića 1876.

-Mađari ne prihvaćaju hrvatske zahtjeve -jasno je da je vojni sukob neizbježan

-4. srpnja na sjednici Jelačić zatražio novac za obranu Hrvatske od Mađarskog napada

-9. srpnja sabor prestaje s radom

RAT S MAĐARIMA

-11. rujna 1848. Jelačić primio carsku zapovijed i krenuo u vojni pohod na Ugarsku

- 11. rujna 1848 sa 40000 vojnika prešao Dravu kod Varaždina, pripojio Međimurje Hrvatskoj i ušao u
Mađarsku aneksija Međimurja

-29.rujna 1848. prvi sukob kod Pakozda – neodlučeno

-Jelačić odlazi u Beč pomoći u gušenju revolucije

-Jelačić kao vojni zapovijednik s generalom Windischgratzom u „zimskoj vojni“ nastavlja rat protiv
Mađara

-Ugarski sabor i vlada bježe u Debrecin i ondje 14. travnja 1849. proglašavaju svrgavanje
Habsburgovaca s prijestolja

- kolovoz 1849. završen rat porazom Mađara nakon intervencije ruske vojske na čelu sa carom
Nikola I

OKTROIRANI USTAV

-smjena na austrijskom prijestolju: abdicirao car Ferdinand I a naslijedio ga nećak Franjo Josip I
-novi car Jelačića imenovao guvernerom Rijeke i Dalmacije – tak se pod njegovom vlašću našle sve
hrvatske zemlje – stiče se dojam da je postigao hrvatsko ujedinjenje, no kad je uspostavljen mir bečki
dvor i novi car vraćaju se centralističkoj politici

-4. ožujka 1849. car Franjo Josip I raspušta austrijski parlament i proglašava oktroirani (nametnuti)
ustav

-poništene su sve stečene slobode iz revolucije osim ukidanja feudalnih odnosa i najnužnijih reformi
za funkcioniranje sudstva i uprave

-negiraju se nacionalne težnje u Monarhiji, a pojedinim zemljama ostavljena je uska autonomija

-obnavlja se centralizam i prevlast njemačkog stanovništva

-Hrvatska je priznata kao posebna zemlja neovisna o Ugarskoj ali je izgubila autonomne ovlasti
stečene rijekom revolucije

-Dalmacija, Istra i Vojna krajina i dalje odvojene od banske Hrvatske

-iločki i rumski kotar priključeni novoosnovanoj Srpskoj vojvodini

-banska vlada podređena središnjoj vladi u Beču a Sabor se nije sazivao

-unatoč otporu Jelačićevim proglasom 6. rujna 1849. oktroirani ustav stupio na snagu i u Hrvatskoj

-govorilo se da su oktroirani ustav „Mađari dobili za kasnu, a Hrvati za nagradu“

HRVATSKI NACIONALNI POKRET NAKON 1848.-RAZDOBLJE NEOAPSOLUTIZMA

HRVATSKA NAKON REVOLUCIJA 1848/49

IX 1849 Oktroirani ustav

1851. Silvestarski patent, uvođenje otvorenog apsolutizma -NEOAPSOLUTIZAM – A Bach

-obilježeno germanizacijom, centralizacijom, uvedeno Carsko kraljevsko namjesništvo

- ukinute županije a hrvatsko područje podijeljeno na 5 okruga, njemački službeni jezik u

institucijama i gimnazijama, cenzura tiska,

-nositelji apsolutizma su činovnici koji zbog zelenih odora koje podsjećaju na mađarske
konjanike nazvani Bachovi husari, ukidanje ustavnog stanja

1860. listopadska diploma; donio car na temelju zaključaka Carevinskog vijeća - ukidanje apsolutizma;

vraćanje ustavnog stanja; svaka zemlja dobila svoj sabor, uveden zajednički parlament Reichsrat za

sve zemlje monarhije,

-car sazvao pojačano Carevinsko viječe u Beču, u radu sudjeluju predstavnici iz hrvatskih
zemalja F. Borelli (Dalmacija), J.J.Strossmayer (Slavonija) (Hrvatska), Ugarski sabor

-Vraniczany i Strossmayer se zauzimali za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske a Borelli se protivio

1861. Veljački patent – donesen zbog nezadovoljstva centralističkih krugova u Beču kojim je smanjio

¸ ovlasti zemaljskih sabora

 -novi zakon ojačao ulogu središnje vlasti, napuštena ideja federalizacije

-Carevinsko vijeće ustrojeno kao dvodomni parlament i postalo zakonodavno

tijelo za cijelu Monarhiju

- pokušaj vraćanja novog apsolutizma nije uspio

-Šokčević nakon Listopadske diplome sazvao Bansku konferenciju – u radu sudjelovalo 55 uglednika

1861. sazvan Hrvatski sabor-sjedište Zagreb, Dalmatinski sabor – sjedište Zadar i Istarki sabor-
sjedište Poreč; za hrvatskog bana postavljen J Šokčević – dobio odobrenje da uvede hrvatski jezik u
urede u HR

POLITIČKE STRANKE

Ključna pitanja: - obnova biplomat.odnosa sa Ugarskom, državnopravni status Hrvatske u odnosu

prema Beču i Pešti, integracija hrvatskih teritorija

-glavnu riječ imale 2 stranke Narona i Unionistička a najjaču oporbu predstavlja Stranka
prava

Narodna stranka: Rački F. J.J. Strossmayer

-okuplja Hrv inteligenciju i građ. elitu

-Zagovara savez s Ugarskom – spremna na realnu unija, obnova dipl. odnosa

-austroslavizam jt federalizacija Monarhije u kojoj bi slavenski narodi bili ravnopravni s

Austrijancima i Mađarima i južnoslavenska ideja

Panslavizam-politika koja bi povezivala sve slavenske narode – zagovara Strossmayer

-na kraju se okrenuo jugoslavenstvu-ideji o stvaranju federacije južnoslavenskih naroda

Samostalna narodna stranka: utemeljio ju 1963.manji dio bivših narodnjaka

-J.Haulik, J. Šokčević, I Mažuranić

-okuplja činovništvo

-austroslavizam, priklonjenost Beču – samo s Austrijom Hrv može ostvariti

teritorijalnu cjelovitost i financ. samostalnost

Unionistička stranka: M. Bogović, L. Rauch

-okuplja aristokraciju, sitno plemstvo i manji dio inteligencije

-zagovaraju velikomađarsku ideju, protiv čvrstih veza s Autrijom

HSP (Hrvatska stranka prava) – A. Starčević , E. Kvaternik, Vrdoljak

¸ -obnova hrvatske državotovorne ideje

 -A Starčević -zalažu se za samostalnost i ujedinjenje svih hrvatskih zemalja na
temelju hrvatskog državnog prava

-„otac domovine“

-austroslavizam

1861. Hrvatski sabor

– ban J. Šokčević nakon donošenja Listopadske diplome sazvao Bansku konferenciju na čijem je radu
sudjelovalo 55 uglednika

-konferencija je zatražila od cara

- ujedinjenje Dalmacije i 3 istarska kotara s Hrvatskom i Slavonijom,

- osnutak Hrvatske dvorske kancelarije neovisne o Ugarskoj

-sudjelovanje predstavnika Vojne krajine u radu Sabora

-donošenje uredbe o obnovi rada županija

-kralj zahtjeve djelomično prihvatio

-osnovan Hrvatski dvorski dikasterij -hrvatsko predstavništvo pri bečkom dvoru

-obnovljen rad županija

-dopušten ulazak predstavnika Vojne krajine u Sabor

-zahtjev za ujedinjenje-odbijen

Novi saziv Sabora počeo s radom 15.travnja 1861.

--E. Kvaternik se zauzimao za načelo personalne unije i hrvatsku neovisnost

-prihvaćanjem 42. članaka Sabor je postavio polazišnu osnovu za određivanje položaja

Hrvatske u Monarhiji

PREUSTROJ H.M.; Hrvatsko-ugarska nagodba

-poraz u ratu protiv Pruske izazvao nove nemire u H.M.

Razlozi : financijska kriza i borba naroda za nacionalnu emancipaciju

-sve to prisililo cara Franju Josipa I da odustane od centralističkog načina vladanja

Bečki dvor nije spreman priznati ravnopravnost svih naroda i uspostaviti federaciju

-vide preustroj Monarhije u sporazumu s Mađarima (koji su nakon Austrijanaca najjača nacionalna
zajednica u državi)

1867. Austro-ugarska nagodba: uspostavljen dvojni ustroj Monarhije – podijeljena na 2 dijela-

DUALIZAM-, personalna unija Austije i Ugarske
 -austrijski (Cislajtanija)

-ugarski (Translajtanija)

-dvije posebne države povezane osobom vladara koji se posebno krunio kao austrijski i kao ugarski
kralj

Dualizam: zajednički i autonomni poslovi

Zasebno: svaka ima svoj parlament i vladu, Carevo vijeće -Austrija; Ugarski sabor - Mađarska

Zajednički poslovi: odlučuje Ujedinjeno ministarsko vijeće s 3 ministarstva: vojska, financije i vanjska
politika

-nagodbom su hrvatske zemlje podijeljene između Austrije i Ugarske

Posljedice nagodbe: pojačana germanizacija i mađarizacija; otpor i nezadovoljstvo malih naroda;

zaoštreno nacionalno pitanje svih nevladajućih naroda (Čeha, Slovenaca i Hrvata)

-dvor od Hrvatskog sabora tražio da državno-pravni položaj Hrvatske riješi u dogovoru s Mađarima

-na prosvjed Hrvata protiv dualističkog ustroja dvor je reagirao raspuštanjem Sabora i prisiljavanjem
bana Josipa Šokčevića da preda ostavku

-za namjesnika banske časti postavljen unionis Levin Rauch koji sklapa nagodbu

-promjena izbornog zakona (povećan broj virilista a smanjen br izabranih zastupnika) stvoreni uvjeti
za postizanje hrvatsko-mađarskog sporazuma

-pregovore vodilo izaslanstvo na čelu s banom Rauchom , izaslanstvo samo pripadnici Unionističke
stranke

24.srpnja 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba – odredila položaj Hrvatske u dvojnoj monarhiji

-Hrvatska postala jedina od svih zemalja u Monarhiji koja se je nagodila

-određeni zajednički poslovi ( financije,trgovina,poljodjeljstvo) i oni koje će svaka zemlja autonomno

određivati (zakonodavstvo i uprava, nastava, pravosuđe)

-Dalmacija, Istra, Vojna krajina – Austrija

Slavonija i Hrvatska - Ugarska

Riječka krpica - status ostao neriješen. Ugarski sabor tekst Nagodbe uz dodatak da grad Rijeka s
kotarom pripada izravno Ugarskoj. Na hrvatski tekst su u Hrvatskoj dvorskoj kancelariji u Beču samo
nalijepili cedulju s novim tekstom tzv riječka krpica

Dobre strane nagodbe:

-službeni jezik za autonomne poslove je hrvatski

-priznat položaj političkog naroda i teritorijalna cjelokupnost (na papiru očuvana mogućnost
pripajanja Vojne krajine i Dalmacije)

Loše strane nagodbe:

-financijska nesamostalnost

-Riječka krpica

POSLJEDICE NAGODBE

-Hrvatska je i dalje bila podređena ugarskoj vladi, Rijeka je izravno povezana s ugarskom državom,
iako je jamčena teritorijalna cjelovitost hrvatske zemlje nisu bile ujedinjenje pa je javnost
nezadovoljna nagodbom

1871. na Saboru ponovno pobjeđuje Narodna stranka ali ugarska vlada onemogućila sazivanje i
početak rada Sabora

-Narodna stranka sastavlja 1871. „Manifest narodu“ – u kojem proglašava nagodbu nevaljanom

-zbog tog dokumenta je Sabor opet raspušten

7.10. 1871. Rakovička buna - Eugen Kvaternik podignuo bunu sa svojim istomišljenicima u mjestu
Rakovica (tadašnja Vojna krajina) – poduhvat loše pripremljen pa je buna brzo ugušena vojnom
intervencijom a vođe ubijeni (I Kvaternik)

-nakon gušenja bune zabranjen rad Stranke prava a pristaše su progonjene

-iako je buna završila neuspjehom upozorila je na smisao Kvaternikove politike: da se hrvatska

sloboda i neovisnost mogu ostvariti samo oružanom borbom

NARODNI PREPOROD U DALMACIJI I ISTRI

-1861. osnovan Dalmatinski sabor sa sjedištem u Zadru

-u pokrajini Dalmacija bila je ustrojena i Zemaljska vlada kao tijelo izvršne vlasti

-političke i stranačke podjele bile su povezane s nacionalnim pitanjem

-osnivanje Narodne stranke u Dalmaciji značilo obnovu hrvatskog nacionalnog pokreta

-vođe stranke Miho Klaić i Mihovil Pavlinović – zauzimaju se za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom
-Narodna stranka nije imala većinu u Dalmatinskom saboru

1861. na izborima pobjeđuje Autonomaška stranka – želi osigurati autonomiju Dalmacije i spriječiti
ujedinjenje s Hrvatskom

-okupljala je i Talijane, zauzimala se za očuvanje talijanskog jezika u službenoj uporabi

1862. osnovana Matica dalmatinska -uloga:buđenje nacionalne svijesti – tiskala glasila u

preporodnom duhu

-1862. narodne čitaonice, prve preporodne novine II Nazionale – tiskane na talijanskom

-od 1876. list se tiska isključivo na hrvatskom pod nazivom Narodni list

-preporod u Dalmaciji tekao sporo

-pobjedom preporoda može se smatrati odluka Dalmatinskog sabora 1883. kojom je hrvatski jezik
proglašen službenim u upravi i školstvu u cijeloj Dalmaciji

1861. utemeljen Istarski sabor sa sjedištem u Poreču

-službeni jezik u saboru i upravi talijanski

1866. otvaraju se narodne čitaonice – prva u Kastvu

1870. porečko-pulski biskup Juraj Dobrila sudjelovao u pokretanju prvog preporodnog glasila Naša
sloga

-Hrvatske interese u Istarskom saboru zastupaju pripadnici pravaške mladeži Vjekoslav Spinčić i
Matko Laginja

-zauzimaju se za uvođenje hrvatskog jezika u školama i upravi

-Laginja je prvi zastupnik koji je u Istarkom saboru pokušao održati govor na hrvatskom jeziku ali su
ga prekinuli talijanski zastupnici

BAN IVAN MAŽURANIĆ 1873.-1880.

-prvi hrvatski ban građanskog porijekla – ban pučanin

20.09.1873.-.1880.

-Beč ga podržava, Mađari se protive njegovom izboru

-Mažuranić na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe želi Hrvatsku urediti kao pravnu i ustavnu državu

-potiče niz reformi sudstva, školstva i uprave

Cilj reformi:

 Moderna hrvatska država

 Stvaranje građanskog društva
 Jačanje hrvatskog položaja u zajednici s Ugarskom

Hrvatski sabor na zasjedanjima od 1874.-1875. donosi niz reformnih zakona:

 1. Uprave. Uvodi odgovornost bana Saboru; dioba sudstva i uprave
2. Sudstva: neovisnost sudaca; Z.o preuređenju suda – stola sedmorice – ban prestaje biti predsjednik; Z.
o sudačkoj vlasti; Z. o sudskim i kaznenom postupku; porotno suđenje
3. Društva: zakon o slobodi tiska, sloboda sastajanja, ravnopravnost Židova s građ.Hrvatske
4. Prosvjete: Z. o ustroju sveučilišta 1874.-pravni,filozofski i teološki; Z. o pučkom školstvu – obavezna
4godišnja škola
-nadzor nad školstvom oduzeo crkve te škole postaju držvane

Mažuranić osnovao niz institucija: JAZU (Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti) , Trgovačko-obrtničku
komoru, društvo crvenog križa, Hrvatski sokol

-zbog reformi mađarska vlada vrši sve veći pritisak na Hrvatsku sustavnim kršenjem Nagodbe: izravno se
miješaju u hrvatske autonomne poslove i postupno ukidaju državno-političku individualnost Hrv.

Mađarski ministar predsjednik prisvaja ingerencije koje po nagodbi ima ban:

 Mađarski postaje službeni jezik u državnim ustanovama

 Ugarska vlada određuje hrvatski proračun – Hrv.postaje financijski ovisna o Mađarskoj

Unatoč zahtjevima Hrvatskog sabora ne rješava se pitanje cjelovitosti hrvatskog teritorija

1880. Mažuranić odstupa s banske časti – zbog snažne kritike oporbe, sukoba unutar stranke (Narodne)
neuspjeha svoje politike

Posljedice:

Pozitivne Negativne

-saboru odgovorna vlada -loš gospodarski program

-neovisno sudstvo -težak položaj seljaštva

-napredak obrazovanja -loši socijalni uvjeti

-građanske slobode -neriješeno pitanje cjelovitosti hrvatskog teritorija

-popuštanje Mađarima u kršenju Nagodobe

LADILSAV PEJAČEVIĆ 1880.-1883.

1880.-1883. – ban Ladislav Pejačević „ban kavalir“

-pojačana mađarizacija

-ima podršku Mađara i Narodne stranke

1881. razvojačena Vojna krajina i vraćena u sastav Hrv. kraljevine (nakon povlačenja Turaka iz BIH nema
više razloga postojati)
1883. do 1903. DOBA KHUENA-HEDERVARYJA (razdoblje mađarizacije)

-sustavno kršenje H.U. nagodbe – ugarska vlada nastoji uvesti mađarski jezik u javne ustanove u Hr. – izaziva
veliko nezadovoljstvo

1883. Anthal David (ravnatelj financija u HR) – na zajedničke urede stavljaju dvojezične grbove i natpise –
kasnije tzv. „nijeme“

- veliki nemiri zbog postavljanja mađarskih natpisa i grbova – bečki dvor uveo prvo izvanredno stanje a zatim za
bana postavio 1883. velikaša iz Nuštra grofa Karoly Khuen Hedervary – da uspostavi red i veže Hrv uz Ugarsku

-vlada samovoljno i uz represivne metode

-njegova je politika provođenje Nagodbe u skladu s mađarskim interesima, što podupire car Franjo Josip I koji
smatra dualizam u Monarhiji jamcem stabilnosti

Negativno za Hrvatske interese:

 Mađarizacija -nameće mađarski jezik i državna obilježja kršeći H.U. nagodbu po kojoj je hrvatski jedini
službeni jezik
 Suzbijanje hrvatske nacionalne ideje – naseljavao Mađare u Slavoniji i Srijemu; porastao broj hrvatskih
iseljenika u prekomorskim zemljama
 Izborni zakon 1888. – pravo glasa ograničio imovinskim i poreznim cenzusom – samo 2% stan ima
pravo glasa
 Narodna stranka –„Khuenova služavka“ - Narodna stranka počinje zastupati unionističku politiku a
članovi su nagrađeni promaknućem pa zato stranku tako nazivaju
 Khuenovi Srbi – davao povlastice Srbima kako bi spriječio njihovu suradnju s hrvatskom oporbom
-dio srpskih političara ušao u Narodnu stranku – Khuenovi Srbi
-pogoršanje odnosa Hrvata i Srba

Nakon izvornih neuspjela 1892. Stranka prava i Neovisna narodna stranka ulaze u koaliciju s političkim ciljem
ujedinjenja Hrvatske unutar H.M. – no zbog izbornih zakona koalicija nije postigla dobre rezultate

Pozitivno za Hrvatske interese: unaprjeđenje uprave, gospodarstva, školstva i kulture

 Uprava – moderna uprava

 Gospodarstvo
 Kultura – izgrađena zgrada HNK 1895., Umjetnički paviljon 1898. današnji muzej Mimara 1895.

-na otvorenje HNK dolazi Franjo Josip – što je protumačeno kao odobravanje promađarske politike-

-mladi sveučilištarci su na Jelačićevom trgu spalili mađarsku zastavu da upozore na protumađarsko

raspoloženje -obilježilo dolazak F.Josipa

-jedan od organizatora te akcije Stjepan Radić – isključen sa Zg sveučilišta – nastavlja školovanje u Pragu gdje
se upoznao s idejama češkog političara Tomaša Masaryka

-Masarykove ideje: politički liberalizam i zajednička borba Slavena za promjenu njihova položaja

-to su prihvatili mnogi hrvatski studenti u Pragu

-na temelju tih ideja razvio se politički pokret Napredna omladina

-protumađarska akcija hrvatskih studenata izazvala raskol u Stranci prava:

Josip Frank i Ante Starčević osnovali Čistu stranku prava - lojalna dvoru, dobre veze s bečkim dvorom

-nakon smrti Starčevića J. Frank preuzima vodstvo – pristaše nazivaju frankovcima

-u Khuenovo doba hrvatska oporba nije djelovala složeno

1903. stvorena je Hrvatska stranka prava u koju su ušli: Neovisna narodna stranka, Napredna omladina,
Matica stranke prava

-u lipnju1903. Khuen napušta hrvatsku i postaje ugarski ministara predsjednik a hrv. banom je imenovan grof
Teodor Pejačević

HRVATSKI NACIONALNI POKRET NA POČETKU 20. ST (Hrvatske stranke poč. 20.st)

„Politika novog smjera“ 1905. A. Trumbić i F. Supilo

-njih dvojica smatraju Austriju glavnom zaprekom rješenju hrvatskog nacionalnog pitanja a njemačku politiku
širenja na istok opasnošću za sve Slavene – pa pokreću hrv.politiku u novom smjeru -taj način političkog
djelovanja nazvan Politika novog smjera

-novi smjer u politici podrazumijeva suradnju nekih hrvatskih i srpskih stranaka protiv Velikomađarske politike

- Pokušaj suradnje s Talijanima u Dalmaciji

- Pokušaj suradnje s mađarskom opozicijom tzv. „košutovcima“ (po Ferencu Kossuthu)

– Riječka rezolucija 1905. – predložen način suradnje s mađarskom oporbom

– suradnju s mađarskom oporbom poduprli su i srpski zastupnici potpisivanjem Zadarske rezolucije – njome
dali potporu sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom

-na temelju tih dviju rezolucija stvorena Hrvatsko-srpska koalicija – u kojoj najvažniju ulogu ima Hrvatska
stranka prava, Hrvatska pučka napredna stranka i Srpska samostalna stranka

-1906. pobjeda Koalicije koju vodi F. Supilo na izborima za Sabor - do rata najpopularnija stranka

- F. Supilo predsjednik
- Svetozar Pribičević zamjenik

-suradnja s mađarskom oporbom nije uspjela jer je Mađarima odgovarao dvojni ustroja Monarhije

-pripremajući aneksiju BIH austrijska vlada optužbama za veleizdaju napala Hrvatsko-srpsku koaliciju, F. Supilo
bio jedan od optuženih

-vodstvo u Koaliciji preuzeo Pribičević

-Riječku rezoluciju osudio Stjepan Radić -vidi rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja vidi u preustroju
Monarhije i stvaranju Podunavske federacije

-potencijal vidi u hrvatskom seljaštvu koje je isključeno iz političkog života pa zato braća Radić Stjepan i Antin
pokreću novine DOM kojima žele osvijestiti selo

1904. braća Antun i Stjepan Radić utemeljila HPSS (Hrvatska pučka seljačka stranka)
-austroslavizam

-agrarizam

Napredna omladina

Čista stranka prava J.Frank

-austroslavizam

-samostalnost Hrvatske unutar Monarhije

-antisrpski stav