ome meee ee HRVATSKO ZNANSIVENO DRUSTVO ZA PROMET- ZAGREB. INSTITUT 7A STROJARSTVO SVEUCILISTA Ui MOSTARU Prof, dr. dr. sc, FRANKO ROTIM & suradnici ELEMENT] METODOLOGHUE ZA PROCJENU STETE NA VOZILIMA Svensk | Zach, 1999ZaKLivec ‘ZNANSTVENOSTRUGNE RASFRAVE 0 TEML “ELEMENTI METODOLOGUE UTVRDIVANUA RISEDNOST! CESTOVNIH MOTORNIH YOZILA ‘OSTECENIH U PROMETNIM NEZGODAMA™ ‘Obvezne tisha Zbomik radovs odomo prune pod nazivom “Element rmetallogije 24 procjene fete #3 voulima’, ako O suds vetac + dvi srucrjs! ial edistven prruenik 2 anlzvane problematic ‘ebijeno woslo je takvo morome vocle od cj je pve repstacije prosio "ajmnje tt aesees | koje e's tom readable peli pt od vamanje 3000 ln. (V-Pavizake lnjenama dopunama Pravitaikao homolog voz, Narodae Bovine bro} 59/99). Trina cijena motornog voila je ios koji a dan presudenja teeta plat na leis da b se nabavile svar Kakva je unten, wimajutiu obei i earnska ¢ poreanadavanja(vtoeku 9.1). Pri utvadivanju novonsbovaih jena voila 2 vosila koja se ne protzvode,uspo- fedbom + cjename sligaih vosis, paimjenae 4 posotak ispravke weednost fled rasucjelst pa voailn, Postupak lpeatia se uvod bog opadanya wed fost za pave vorila koi au vise vproizvadaom programy proizvodat, tho ‘ts novi model w odnosu na stare, posjedujuodredee navacj i pobolisania ‘ehniekim araeratkam, finkelonslnos, ckonomiteost, ekaplotai este som ised Kod utvedivane posttne vijednost priv zbog astajlosti ipa motornog ‘orl, neophodno je poznavane eis araldeisika jedang i drugog vols, ‘ao vemean pestaka proizvodeje prednetnog tga vor te jthovh ijn & promatranem periods. Portola spravea wijednecizastarjelost tips vorla {nde st prema metodotogiwtotknma 422.1164 Kod dvoenihvrjedno- $i prednoet ima ravunako wtvedvanjeplazano uot £4. Vejednost postons leprvia iuoe emeds 0:25 poste, Prlicratunu peda vijednosti vol glade stron priedenihilometara pore toe prdreava ge naputkaiztocak4.24,6 1-162 Isto ako, pr prerent ied sost vou weioktrebe wet w obar ope sane voz, satin esploncic, ‘estejpke wlaganje, ponudy i polrsnys voi, atin ekxplostec, in fo wiagasje, poouds§ poatajs mbljenh voll gm ils, we prethacne sete broj vasa veal, owed je napomsenut da writ wsiawjedno wkszue na ukypne bier {amontzaij) ori jerjeR = 100 Vw. Prem toe, ko je vajeénoe 9 530 posto od novesbavne wrijednou vol, abljnost je voila TO poss {ho ee tee umanjene rijednout worl Kod detomitsi ea, webe e odraivau rem npute ok 5.2, ov0g Privenika Umanjena vjedaom worl ne mets Suits 10” postotinevijdnrtroskorspopavia voz, kako jet obradiozeno {Tpostupku aalizicane poblemaike Nojmonja wifedaost amotizicenog. repstiranog (ehnihi spraviog) vozla ‘angst 10 posto sovonatuvne wrjednesh, Naya yefednast aeriianey. (egouivanoy verila, mode iznoem 49.20. posto ol Hjeyore novonsbarreBt wrajedaosti, samo u sluéeja ads postoy mvestcjsko ulagajeu voto no soupy clement 2a koje sudski vjebtak treba dai posebso obraztozcnie Vrijednostneregisiriranog, amortizirenog,vozilaw ptavilu ne bi smjela biti veda ‘od 10 posto ajegove novonabavne vrijednosti 12 navedenth vrsts amortiziranih worilaiskljutena je vrijednost vorila - old timera Pryednost ostatke '). spagenih dijelova vozils u rasponu je of 0 do 25 posto novonabayne vrijedsosti. Prilikom utvréivanja vrijednosti spasenih dijelove priimjenjuje se ispravak ponude i potraznje na tr2i8tu od ~/- 10 posto. Pitanje carimskih poreznih olaktica U ovom dijelu nema dvojbenosti. Name, ukoliko vorilo bude osteéeno (ako da opravak vise nije ekonomski prihvatljv (totaina Steta), vlasnik vozila dobiva odgovarajuce tro8kave u svoj punini neovisno 0 tome Sto je vorilo uvezena uz carinske i poreane olaktice. Ukoliko bi o8tedenik yj. viasnik vozila 2elio ostvariti povlastice na novo vorito, dutan je podmiriti carinu i poreze za koje je bio osloboden i ako podnese odgovarajuei zahtjev za uvoz novog vozila, ‘Naputak Carinske uprave Republike Hrvatske, Porezna uprava Mintsarstva financija, od 17. lignja 1996. Kada je rjeé o utvedivanju ete n2 vozilima s rodovnikom, 1. old timers, ostaje pojedinacna ocjena sudskog vjestaka glede uljecajnih parametara koji nisu usvezi 5 Klasi¢nom metodologijom. Pri ovogodiinji skup vlasnika old timera bio je w Krapinskim Toplicama u o2ujku 1999. gdje bilo 150 vozila veterana, starih ‘zmedu 25 i 60 godina. Veterani su bili: fat, opeli, VW-bube, pokoji mercedes il ford i nesta vojnih terenaca i motocikala. Preporuéljivo je da donja granica 2a razvestavanje vozila u old timere bude 30 godina. Valja isiskenat: da ald timer w povedinim shugajesime moge wmst: viyedrost mnogo vec w Ho, a 0 tim elementima vodit ce racuna vjestuci pr procsene Icvast: CLIENA - VRUKONOST Vrijedaast stvariierafena uw now'anom obliky naziva se csjonom. U gradanskon se pravu izrazi vrijednosti i eijene ¢esto upourebljavaju kao sinonimi, Budubi da ‘nas polititka ekonomija upozorava da vijednostcijens nisu ist pojmovi,ne bt ih tecbalo u pravu poistovjetivati Glede procijenjenosti stvari, vy redovita, irvanredna | afekcijska vijena rauumijew se obicnn, normatna promenna Tu 4¢. vriedonst lye: porwnct danskon se pravy caztikuju ti veste ein: Pod redavitom cijenour neke stu yednast Th cijena cesto se naziva 1 w2icuon sifenom progenjujn po uobicajenor, objekuvaam kmteniu Ken: nar jen rersomnyoon s0 subpelanvma vraedicst st ey Pod cewanred pres jenjiva objeksionim nyeritioa. Pod afekeijskom cijenom razumijeva se posebna subjehtivin vijeduost star hoya nije procjenjive olyektivnim nyeritina, Pritam se kod procjene zima w ob samo vrijednost koja odzedena stvar ima za odredeni su wozita vezinw prometau sFiednost bey obaira ma ajezinu vet < Aragon objekcins vin10, Gledenazivia to se pojanjueu teks amliziane problematic, porebio je da se vjeiac pidrtavaj jodinstvenog diva Nake $7 se u strum hoygamna postipinwjednatenosPrimjea rai, navest Emo samo eke naive koji se Geb pourebliraje, Tako taamo: buldoger(Buloter,guma (pneunalit), evien (Gsjsna), Kolo upravljata (volun), mapatak (felg), not (lain). paputica otnice (pedala kote), stupan) (Cepe). thotka (earosera), vilicar (juan, volumen ili obujan(eapreniaa), pen (Roe it Vals istaht da nije mogla abe yedaien KS (koesha saga, ito stoga eke dave u Europ jot abe ts mero jenn utreljpim oxtakamao ori, [Na-atom podrudju obveen je Kontienejdiice za sage iskrzae v kW. 11, Predlag se Predsjedsstvs HZDP-a dos kup suds vjtika tlanova HZDP. dei u prvi svake godine, kako bi se raspravili pojedini strata problem, po teleda na ova) mostick, Isto tko, predate se da Predsjednisvo HZDP- predloti emjene u sveai# Pravilsikom o sudskim vjetacina kalo bi se on podigao navi asine Povieranevo za zakuche SSSR we tet OPASKA IZDAVACA ashe zansivene delve a prema spe zbvaije pot. ddr. acF Roti evi) [ernie tkancutonina shina ve rzzmenvlo mili ose pena. Peck savaloos iemdaveme either eens. Leity ioctl aj a ovat eickalogh pps stat ony print jedstana} mstedaog vive |spogeeam eve actin t —— 4 (GuDSa ViESTAGENIA vera 1 We san pod waiver “TEHNICKO-KINETICK! [Lenn DISTORZLE VRATHE RRALICANICL™ zeanrwenuratrs asp cd:ana | [feuowiu medearodnogaanastvenegsvjetovajs v Opa (3 ae 199 te [Grea otha ve uv 2000, [suosia visStaGenia - Scezak Il br Ectnkas pod uaavon rene 0-SiGURNOSH ELEMENTI U OCIESINASTANKA PROMIETISIH INESKECA Ronen nya it ewe do poems 00 vuSADRZAJ PREDGOVOR ’ ZAKLIUCCI ZNANSTVENOSTRUCNE RASPRAVE My |. UTYRDIVANIE VRIJEDNOSTI VOZILA 11, Opée spoznaje 11. Definuranos 112, Unvedivanye onjentacishiheijena vozila prema kat na motormi vozila 113, Propisana arurtzaeyja [14 Realna vaijednost rabljenosti. amocizacie vozila 1.2. Dvojbenosti koye se pojavjuja pei utvedivanju Sete na vozilima, 2. UTVRDIVANJE OBUSMA STETE NA VOZILIMA 21. Zapisnik 0 ostesenju voila 2.1.1, Opis otetenja, 2.1.2, Snimanje Seta na vorilima 2.13, Dopunss zapisnik o vsteéenjs vozila Rekoneteuksijs Sternog dagadsja Foiografiean Prigovor aa zupseik o ostecemu vavila UTVRPIVANSE VISINE STETE NA VOZILIMS Ju). Ubvedivanje visine stete po racunu 32. Unvetivanje visine Sete po sporezumu (nazodb) 2s 4, OBRACUN POTPUNE STETE, 411 Utvraioanye potpue tte 42. Unvedivanie vayednosti woos 42.1, Cen novog vozla 4.2.2, Ciena noveg vomia koje se vige ne proizvodi a 42.3, Dodaina oprema voila » 142.4, vajedost voala prema goloam sso | enol) eksploatacji (pogonskom wink) Fe 42.5, Once stays vera ie 4.2.6, Nacin eksploatacije ” 4.27 Invesiciisho ulagame «+ ” 428 Ponds tputrarye -cliena ma wie 1. Utsrdivuaie ie : 5 UMANJENA UVECANA VRIIEDNOST VOZILS 5.1, Umanjena vrijednost voila 4 5.2, Unvedivanje umanjene vijeduasti osobnih aulomobia 4 5.3 Uvecana vrjednost voz z 4 Ix aiapecerbadtinnoa‘novi rosTurcs u svEzi sTOCKOM. ‘81 vajednost venta prema godin sari ehithe poate a posupak {14 Prnje:vjednat wots lode goin sos leet apa 2 vegednast via prema guinea i eniheespeaacin ‘ett posupak (621 tv uv u pontopah kevin vedo wala pens godinans ‘thom thio) clone emaehoy {63 Cem nvog vila Koes ie ne past 63.1. Odrdivanje taste ipa "210" 632 Prijer redonsvans {LPRIMJERI IZRACUNAVANJA STETENA VOZILIMA 72. Primjt inracunsvana deo ee 71. Prepijer 212. Deg primjer-- 72. Primjr eratunavasiapopore Hee 72.1 Pri primjer 72.2 Deel panier 725. Tree prryee 124 Cate pier 725. Pe prijs | RINGER! VESTACENOA {LL Nate mene vet urs 182, Nala mijn veka ie noes 9 PRILOZL Pe2KUCNIKU 91 Suds pra. 92 Props hai su a snacoRUt asta pase ims 23 Prop koto sna wil neva rts mje. 109 no1. UTVRBIVANJE VRIJEDNOSTI VOZILA. 1.1. Opée spoznaje Prema osigurnjs odsduje ve prema mabaveo) cj novos vorla w wens skiapanj osigurane az jedee esigurano raadobe (date godine) prema bao] ‘jen a dan poteda ices asda ongucana, 2a uivadvanje odtee mjerodavna je ejens novog vozils na den obrafuaa ete Veiednost se voila umanjue za ten srodenost (amortzale ese ako daa stvame vfjednost vols neposredno pie promeine neseode Posupak uvedivanja visine siete na alteeenim motorniea voztia w prominin ‘seegedama dosa je vtan, Usnvtavane metodoogie ujadaacivanje kieran je ‘adi objettivme i pevidne askade 1.1.1, Detiniranost cijena motornih vozils: 5) Novonsbayna cljens orita(NC.) {ijena novog voziladomace poizvodsle ii voi ie programa domatit peoizvodats - montagera moto voila jest prodsjn cen taveg vaca kod protevodata fre koja se bavi prodajom vria,avetans 2a rotkove transporte vik pores, take de INC, =7C+#, + Fov| aie je TC--tvomidkacijens (vedas) veal plus dodata opera i podvor p> poseban pore a vit (etarna) PDV- pores nx dodinu vijevnost, ijena novog voila inozemne proizvedae ett sverna ciens proievodaéa ilk ‘rodajoacjen skonsgnatietlvog vila preraéunana po alunenom tetas avedana 78 foe caine, potebnoe porezs, PDV-ai oath obi tothove. ‘Gilera novog weil eisai onnake "A", "C,"M" i vozla vlog u easing. 22 Moje nije plagena earns, kno ni oxtarodkovi (pore, anspor ide cena novoe voria ae nabave. CCijena voula Kojo co ge ne proved uerdute 4 véporsdbom s ejenams voxils ‘stg ipa protavoda stim i sain anajtams, Ako s voila iste mace | Upa roizvode, nabama cen: novogvediauvedye se wipredom 3 voaina hfe ele Drotiano ists eijens 1 seo aneapeewvremens lads je ns prevodi pesele > tim da seta usporedujca vous calje provevoe Pe uvrdvanju cine vocia koja se vide nt proizvode wsporedivanjem s cima slugs yori, primyenjyje se ssprava (hoe) 2b0gsasuelot tip, NNovoniabavna cjena novog voaiainozenae proinvedhe odeduje se prema inte Nc, = Te=CaR=,- Pov]~ edieje TC - twomitka cijena vozila plus dodatna oprema i podvor, CAR - ianos earine P, - posebas porez na vozilo (rofarina) POV - porer na dodanuy viijednost sannskom Carina se odreduje tako da se pommozi :znos tvornitke cijene vozila s stopor Scag, odnosno s pripadayuéim koeficijentom Kean, tako da je |CAR=TC + kean LUkoliko se radio rabljenom vozilu, carina se odreduje prema irazu: adj je Scan + carinska stopa (vidi carinske tarife) ean - koefieijent carine (Scan / 100) Carinska osnovica podrobnije je obraziozena u Pravilniku o uvjetima | naciny utvedivanja earinske osnovice. Carinska Osnavica je ugovorena cijena voril ili druge abe koja se uvozi u Republiku Hrvatseu. U carinsku osnovicu uraéunavaju ge novéani fabatsi druga suizeaja ugovorena prije obauljenog uvorza vorila, a ostvarena postt|* 9g trove. U earinsky osnovieu urséunavajii se i sve peistjbe + takse koye se plagaye i7va0 podrudia Republike Hlevatske, » oko St prema propisima zemble pristajpe Hh sive plecene, priznaje se pravo na povrat th pristoji i teks CCaringkd esnoviea rabijenag vorila utwrduje se na temel stvame placene cl sene moze utvrditi carinska osnovics na temelju stvarno plagene eijene, ona ese uty primjenor drugih metoda i postupaka ee {co CO=TC-R=TCU-ka) ede ye F, -ragunski (fakrumi) ianos za rabljeno vorilo TC; twomi¢ka eiyena vozils plus dodatne opcema 1 podvor R - rabljenost vozila fey - koeficijent rabljenosti Imos rabljenesti vozila (R) dobiva se tsko da se novonabavna veijednos pomina?i « koefieiyentom rablienost, tako do je jene Ako st vozila _oeencemsnnvmnstessisicaiuediaialieeitia is| oo ss or LUPV--uupan postoak pads wijednost wonla(v tothe 4) ‘Carns je sops dass promjeniva pu ven nave iyeddt Slayaye malo ric pati propare dott nove informcie a tpi seko ctinshi org Isto ako, 123 obratun posebnogporeza voila poreza a ddan vijednot peo {petit propiseabog test amjens wiednost th poss kaa i wrt porea ‘Sve cline voila knje sv utwrdere usporedbom 50 slichim voli tebe here Losfcianton tehna-chorowote rastrelot, hj) tancts od @ do 25 poste, 2 prema ‘acu prikazanam (08 4.22, edosno 6. 1b) Stvarna veijednosteabljenoe vena (S¥.) U Crsnskom sskonu i edgovarsai pris ovis se vite puts termin reno jem praia 0 poseboor pocezu evideatan je tent ovo “Tako npr. aovin auomobilm ometra arobnioucwbil oj nije Bio region ni ‘ontien, Pod repstacijom se raxumijeva goto reistracij. Iz toga sled doe ‘epourebijavano veil one koje nema navedene elernete ‘Giedehoreotgacijiearinskihpropisa,wpuino ye cs rab jentw motor voilon airs ono motor veil od fe je roe regitrcie presto najmare i mjreea Kye ‘J tom radabla preso puto egymanye 3000 i» (valitetnij je terminrabjenomotomo volo od tenia “upotebljavane rotor votilo”, Uporeljwvaze metome varie w pravila nije \ezano 2a registaci (aloe, ‘sa)movi 6). U noi wijeme granca proog servsa pomaknuta je 2bog Kalinin ‘laa vite od deset puts (pie je bilo 1000). To je kaha bic pa od toric do p= ‘logs nije obeltivno da ocean unekim defncijams. Lt ako, autobue, tetas ‘oti tks eka drugavoula si mjeseea pred put izmes 30.0001 45.000 an Si 8 je navedena defini pibvauiva za dljjuupatebs Sovans vijecuoetrabienog vols mote se predoei iiaorm wese: INC, - novorabne vrvedvas vezlt A -rabljenast vaca (tijd ameatencye orl ) Teta vijednost voulta “Tiina wrijednost vor je ova wijednast vail po Kojo) e ono mate kupovati,‘njesta bora A viasnika vegila, odhausne na vahli2em sajmians rablenia write abu ‘mjesta boraviita vlasnika vorila takvo sajmitte ne postoji ‘Tetisna vrijeduest rabljenoga motomog vozila koje je potpuny sinoctiziraio Qvasi me samo o njeyovu tehnitkom stanju i konstrukeijskim znaéajkanta, ego u veoma izra2eug) imjeri io subjektivnim utjecajina, kao Sto su" natin i uvjeti kupoprodaje voila uv veyeme Odredivanja njegove t2isne vrijednosti, mjesto u kojemu se obavija kupoprudaja, ‘renutaéno stanje na trZi8tu novih vozila glede mogucnosti i uvjeta nabavke novi voeila odredene tvomitke marke itipa, njihove eijene i dr. Kako se utjecajni timbenici, u pravilu, ne odredujy prilikom postavijania zahtjeva 22 ¥jettaéenje, prakti¢no je tetko utvediti postupak glede odsedivanja trigne vrijedt Lozila koje je amortizirane, 2bog svege toga dovoljno je povzdan nagin da se wraigna vrijednost amor registriranog,vozila u voznom stanju utvtdi tako da ona bude u rasponu od 10 do 20 posto Gijene novog vozila iste tvorniéke marke i tipa u vrijeme kada se odreduje teisna vrijednost konksetnog vozita, Navedeni kriterijtemelji se na pragenju cijena po kojima su Prodavana potpuno amortizirana vozila u tvitkama sto se bave Kupoprodajom \potrebljavanih motomnih vozila i usporedbom sh vetjednosti s eijenama novih vorila, sanog, 4) Utvedivanje vrijednosti ostatka vozila pri potpunim Stetama i sklopova pri vecim ofteéivanjima U postupleu procjene steta najmanje je odreden natin utvedivanja ostatke vozila pr: Potpunim Stetama i viijednosti veéih sklopova pri djelomignim Stetama, k1o 80 su Bkoljke, motor, Kabine i si, Razlog tome nalazi se u djelovanju vise cimbenike na ‘vdivanje vrijednosti spasenih dijelova odnosno astatka vorila (VO). Na vrijednost ostatka vozita utjege stupaaj oSteéenja vozila, vrijednost vozila prije astanke Mete, mogucnost iskorittenia dijelova x oBieéenihastataka ovieno © opsksbljenost tzista, mark tips i vet ate? nog vosila, moguénesti nlegova ponovnog Ubjueivanja u eksploataciju neovisno o stupajy oxesenja i drugo (v.totku 43) Najvatnije mjcrilo za odredivanfe vnjednast ostatks ofteceaih vozils jest ponds | otra na wilttu jer Bi ge jednosiavnis zbrajanjemn neamortizicanth vnjedné oftaccnilidijelova i sklopova dobiln vljednost ostatka vilestruko ¥ pojedinacnih 5 0d cijene Sta se mote postici na trai Ist problemi posioje i pet urvrdivanyy vejeduosti vetih sklopova pri djeiomignim Stefama gdje su 0 sklopovi zamijenjen’. a poste objektione moguénosti za njihown Sletornitne iskoristenje Centar za vozila Hrvatcke pfati cijene novi i rebljenih vorila purem Prvoge + Drugoga kataloga. Cijene u “Katalogu” navedene su hevalgkins Kunama 7 ukBUCu sa vecbna davanja: ears, posebri pore? ( ao i porez na dodans vr inv :anja piemye jorijentaciskih novonabernih joa hos crocaahadeiapetocltipsren eine aeeaepet ere vakih fest mjeseci, 1 to 30. lipna 31 prosineasvake godine. Takvim periodenin cbjavijivanjem emogucen je pracenje i sturiranje podtakn Sie pronjene prongs ‘ako iz pjave novih vor, ako | abog iene vol, Katalogom su obuhvaéena sv seri prolzvedeasvoria kao i vetina voz strane uskupine prema eznacen) sare. Unt ekupne oa modelima (ipovima, abecedsim redor 1 conacena red ‘Svako uneseno vorilonavedeno je pod njegovorsivornickom oznakom tip, sav0- Lom ivetbe hole sanjene, x osnownim enim posi, to omoguje pra ‘i idemfikaejy svakog via Ire siovih§ broearehcansko marke, ipa | moecls (oes standardne oznakeproicvodats),upsane se fare oxnake kojoseprjen Ju elekronithe) brad. Oza tipa yore : Proigvodat korist arte matine exativana 2 pove svoih voula.Poznevane oO 1 "fi" olaksava prepozaavanje otro edreivane svakog wozls. Oana pov vo Zila u previa ge esto ot slows | rojeva, pared ponekadimensh nia, koe pr tetito Korste 2a osabne automobile. Brojdane i slome conake imsju svje kedero Tragenj, uo one se iin od pretevotnea to provevodeé, Osada vecila Brojeanecanake trove pojedini proiavedséaznakovite su 210g proizvodata isa ‘cznake konstakeije tip i kazvju ne volumes (ebwjam) il soagu mete, Pramjer: BMW 325 3 -konsrukeise nine sening 25. volumen motors 2894 cem, ‘ake pou ekusike yovk wit urine v ovo Kitalogy su abode: {= timuain,suwuees puis Laas jaye sea a ea Kr -ov bli karavana {Ge habe, esl plea i Krtin postin (demontablnm) krovor pha, saoorrill owvoreno vio jedimy etary jedan 8 seanjin sHooahima mania gies ‘Tevetna voila Tipske onake upravil se sasoje od slva i brojea. Broan dioabien je podieljen 1 skupine, slows mos bit apes, semeda lia rola. Najeesa je bojeana oenakaw Oo (va deta Koji dja podasko 1 ukpngjdoputtenoj msi voila 2 anaes motora a KS sli kW, no pouckad je vedosl ed obston [1S = 0736 WW 1K = 1359 KS}Prinyen a) MAN 16.192 Oznaka odgovara ukupnoj masi od 16 ti snazi motora od 192 KS . b) TAM 170 T12 Oznaka odgovara snazi od 170 KS i ukupnoj masi od 12 Pritom valja imatina umu sijedece: 1. podaci o tipu vozila su 2aokrufene pribidne vrijednosti mase, snage il nekoga drugog podatka; 2. brojevi su nekads samo karakteristigan dio punogs tchnitkog podark a) FAP 1314 (ukapna masa 13 t, snaga motors 145 KS) +) Zastava 35.8 (ukupna masa 3 500 ke, snaga motora 81 KS); 3, utipu navedena ukupna dopustena masa je “tehniéki dopustena”, dok podaci za 10 voailo nekad navode nize vrijednosti akupne dopustene mase. To je obino stoga Sto je vozilo motda namijenjeno iavoru u zemlje iji propisi ograni¢yju ukupnu masu ili osavinsko optereéenje: jva se ako se od ukupne dopustene mase vous agano). Kao “prazo vozilo” uzima se vozito st ikom goriva i vozatem (75 kg). forisne nosivesti) ne smije prekoraciti ni telnicki 4 “korisna nosivost” voztla dobi ‘odbije masa praznog vozile (¥ svom opremam, punim spremni i Optereéenje od ukscanog tereta (kr i ni zakonski dopusteno optereéenje pojedinih osovina Opeenite oznaee, koje se Koriste Kao pods za broj ukupnih i bro} pogonskih ceria, odnosno Koteed, a koje se esto pojavijuju uz tip vozila, dat ée s6 u nastavku; « takoder pronaéi u Katalogu teliniékih podataks + izdanju Centra za vorilas Hrvatske OZNAKE UKUPNIH | POGONSKIH KOTACA NA VOZILU spravnije je Korie i7e47 bro) 020 Jako je uobidajeno da se gover’ o broju"koraea", jojedinom oztancu walaz je- aca o Ho jer se kod ovih o2naka ne rime u obsir dal se ap day i udvojeni Kotas. ObjaSnjenje sheme ornnke: ee ee csRaspored 4 x4 desta se oznatuje isa 4 WD (our whee! drive) MERCEDES-BENZ (teretni) Oenake pave a <0) pngsieaa Q2y + ‘uupse doputtena mass —— (6) snage motora————-——~ (5 KS) — Qs0 KS) Slova ispred brojéane oxnake: LL. tereing vozla#kratkin “noxom” (dopa 1513), novi pov si rambus vedbe P- — teambus (puiman) ksbina (ale vedbe) A pogon nz sveexovine (do pa LA 911) Ko xper S > tephat B ~ betonsha mnijesalica ‘Siova za brojeane omnate D = diesel (do ipa C608 D), her oxrake D~hensinsh motor 1B vanianta pave L 911 1 L 1113 special aosoe (B30u8) Cvamaona pave 1711817 ‘A. pogon na sve osovine (od tips 914 A K — per S ~ teghat L. ~ zratnoogibliene 6 x 42- vorito sa 6 oslonaca, od éega 2 pogonska, a4 upravljanaMAN Oznake tipova 16.192 ukupna dopustena masa _ snaga motora (KS) — Slova iza broja: D - troosovinsko vozilo ae V -tetveroosovinsko vozilo U - motor ispod poda (trambus) | F - tambus kabina (stojegi motor) | =< Hf - kratki “nos” motora pred kabinom V - prateéa osovina ispred pogonske N - prateda osovina iza pogonske L- zratno ogibljenje straga eee pL K -kiper™ a 5 = teghiae LE -zratno ogibhene LG.US. - produtena kabina TM - mijesatica betona KO - komunatno voziie MULDE - koristiti sandake Gwovinski razmak straénjih osovina, duzi od standardnog pnjeda/straga — ametD prot abina | tet ES: eae ‘ K -kiper i 'S_ - pogon na sve osovine = tegljat Mercedes vozila (2232) es Viner OM w FAP nt asi FORD Ornake tipova, [CARGO 1415 kup dpetens mas) ————— (14500) + ¥ 439 RENAULT RVL ‘ Ounake tipova see rer (8) — > f ‘ uleupna dopoStens mase (t) , Dvornamenkesta brojéent cents primer: JX 73 - ukupoa doputtena masa 7500 kg, Tunssamenkasta beajfana aznak - primjer: R340 -enaga motora w KS SAN - Cake spor 0 ‘ado voumen notes @) 11488TAM Oznake tipova snaga motora (KS) ~~ saunas | T-tereuo vozilo 7 A -autobus I | sm ukupna dopustena masa (\) ——— B= trambus kabina 7] | L ledajem E na kabina | | K_- kiper = I) S - tegljac i F - furgon varsiamo vay | | AV = terensko vorilo J | alt Razmak osovina (m) — Dopunske siovne oznake: HL - hladnjaca CG - cisterns ra M - cisterna 2a mlijeko NP. - ukeeajns plaiforma DV - za prijevor drveta 2a pr BM -betonsica mijesalica SA. - 2a prijevor smeca KA -zaditéenjc kanala PY orn prycvor vorila SK. nosed (Sasira) s-eapinON 10IVECO MAGIRUS Stare oxmake tipova K+ Komunalng: _snaga motora (KS) Pac tkupna dopustena mass (1) Shove iaa bojeva rears kabina ‘A. = pagan na sve asovine 1.» zat ogibjenie atroga r ‘ d Nowe oan pov =a] Stove ia bee: Sih 1W - pogon nx ave osonine P. -aratno ogibjenye mass (900 kg) —- GM skupna dapat singe tor ( V = fugon = z P= peowutens kabins R= 2 prikolignu uporsbu SS ~ nosaé (Jaij) sa zassinom sijenom nosat (asia) s kabinomZASTAVA — (tererni) Onnake tipows nasa (3500 kg) cae ee — (81) ukupna dopuiten: snags motors (KS) Slova iza broja. N -normalni razmak osovina = dugi razmak osovina VW (teretni) Oznake tipova LT -faki transporter usupna dopust D - produgena kabi igi puni naziv BMW Oznake tinova 3 $0) 6 Ty Konstouktivna supra radni volumen motora (2494 ora} Slova ize broja CS = kupe —— ueizgavanye edie X= pogunata sve hose Kat - katalizator Nove oznake: M3, M5, M635Csi, M5351MERCEDES - BENZ (osabni) Oanake tipova ‘adni volumen motgra (1900 cer) S = klasa od 1979. ] tzvedeni mod: SE, SEL, TD, TE, CE, + ubrizgavanje D = dize! SL, SLC, SEC T ~ karavan Lda inveda SL~ rendster © kupe ugragen motor veéeg velumens (1) —— 4 ventia po eiindrs Kat katalizator ‘vomicha cznaka tipske supine konstrukeije (007, 114,115,123, 126, 201, wd) Orijentacioke cjene Orijeracjke cljene koje su wvrttene u Katalog. yijede 28 osnovns.tip vorla ‘spositen w stnderdno) tvoritko}iavedb oprfiljenstandanom opremom Koj isporatyje proizvodaé vosia i koja je wilau normalnu orjentcsku nabavay cj ose {Gana L, LS, GL, GLS it. stevia se uz posedin tip standard peoitvodne worl. {Zs neko marke ezobmihvosila, a nasova marke upisont 38 napoe| pi Postotsi 2a irséunevanje ovenusino ugradene invensandarne dodatne oprene vozulu, Nevedenipostolak primjejue seu odnosu na novonabavnu een, oj ueba poveéet a spiaslposotk Ne aber hora Kags, upie none onsen pov soba erent vai, koja su potevedeas peli} 9P0 godlne eel ujot ‘eden oj ppl wecfenseieecfre serene ee to aap ke + cyene ra dedatnu opremu vor. Usluegs d tek ip osbean, nsonmlaie luitito nave u Kaa, agova jestneyska cya mee se oe ueporedt sive tipove ite marke esi. Prior treba pas nt vedo fk ogee) sy xcina QT, OL, OU iid), vole w een, anaGS tora © KW, awn Bei, als og cepted crfnae ss seta dan i eaesooae Sena eae ore Kod tere voria,prilikom odredivanja orijentaishe cijne slignog, tip, tebe trait poeornst na snaguu kW, ukupr mas, Kors feet (uosivos rsedovinak taza ramyjenu (sandutac ~ san, Riper kip, taliot tg). top Sega ww ovo Koralogu isteknut svi navedenitelwichi pode ea trea sil od term vosila,kada 56 rad 0 nosatu (Si) 3 kabinom :¢ kod wakior suage rvotrapreko 110 KW. aeba pj korekcskikeefijengtalie coisa pores 3Prmenjujuci opisani natin usporedivanys, more se edteditt on gotovo za svaki tip vozila, ukoliko ne postoji u Katalogu. Kod autobusa upisane su oijentacijske eijene vozila uv osnovno} izvedbi, bez dodamne “opreme, kao npr.: klimauredaj, stakla u boji, adio-kazetofon, grijanje vodom, anatomska sjedala, pneumatska vrata itd. Ovisno o Zeji kupea, cijeni autobusa u osnovno} izvedbi pribrajaju se i vrijednosti dodatne opreme, tako da ukupna cijena autobusa domaée proizvodnje moze biti veéa od cijene u Katalogu i do 50 posto, Kod sadr2aja za autobuse nalazi se tablica s koeficijentima (postocima) pribrajanja ovisno 0 dodatno) opremi koja je ugradena u autobusu. Navedeni postoci primjenjuju se na osnovne cijenu u Kataiogu Primjenom postotaka, ovisno 0 dodatno} opremi, osnovna cijena autobuss se moze poveéati U sluéaju daljnyih promjena cijena ili nekih drugih podataka iz Kataloga, korisnici Kataloga uvijek se pravodobno obavjesenju Kao izvor podataka za i2radbu Kataloga postuaili sw ~ domaéi i strani katalozi vozila; Istavuistava, statistitkih zavoda iz zemlje = cjenici proizvodata, trgovackih pr inozemstva ~ raguni (fakture) trgovackih kuca - predstaynistava evidencije iz postovnih knjiga korisnike vozila; ~ evidencije iz postovnih knjiga voznih parkova i gradevinskih poduzeéa b) Drugi Katalog U Katalogu oriientacijskih vijednosti cabljenih motornih vozita navod: se: Katalog orijentacijskih vrijednosti rabljenih motornih vozila izraden je 2a potrebe Ministarstva financija - porezaih uprave ca svrhom da poslufi kao jedinstvens pokazatel) etitnih viijednosti kod odredivanja poreza pri kupoproda}i voila, Istaknute veijednostl rabijenin vozita su 24 proizvodna randobli¢ od deset godina. (ien). U slucaju potrebe jenn ix “Kaialoga” webe ins kena Vryednosti » “Katulogu” navesene su 4 unveéivanja eljene w njemagkim markema (DEM), upisana ijalii sa srednjim dnevnim weajem njemacke marke. Nova fadanjs Kataloga objavljuju sew pravilu svaktit prosinca avake godine. Qvakvim periodicnim objavljivanjem omoguosnn je pracenje i aduriranje poulataka &aj¢ promjyne proistarc kako iz pojave novib tpove voila, ake 1 posigieeth vevila, koja su obubyaccna rangi geet anjeseci, ito 30. lipnja i 31 celnigkiby enaday ‘ing, modifikac s2agn|ima Karaliy lanjesn Kataloga obunwaderte us promjene vrtiednosti h prodajath cijena novih u ovienas:i 0 Svakim nanow olyavijenim cbljenih vocila, 18 promjene naxtaju zhog promjene osnovntl vorila (cijena proizvodaéa), 2b0g oscilucija prodajnih vrijednosti vozsla Lijoku njihove cksploatacije, zhog promene wranin uvjela, kao i zbog promjene devientt, fiskainih { drugih uvjeta koji utjetu na ajihovu vrijednast oigvedena vozila kno 1 veéina veaila strane ggnovno} namjeni, Unutar skupina, voeil® a rednien Katalogom xu obubvagena sva sentskt pr daje, w ravescana su u skupiie prema 2 po markama i tipovina (rote abeceanim redom fox su razvist borajem. “U Katalogu ss, osim osobnih,teretnih vozil i notocikala, cbradene terenska, kom kaimp vozila\autobusi. Uz svaki ip vosila upisani su njegovi osnovn thick’ podaci, ‘karakteristine oztake uobicajene u katalozims prospektima ili vorsikim eenicis, Pri oznativanj oblika Skoljke (karoserije), te pri uporabicrugi slovni brojganih ‘oznaka marke, tipa i modela, Korat se njihova znaceaya kao sto je navedeno v Keialogs, orijentaciskih novonabavaih vrijednosti motornihvozila, Naznatene vijednosti rabjenih vozila uviitene u Katzlog su prosjetae triae ijednosi, weimajui v obzi prosjetuo prijedeni brojkilometare po vrstama vosis uz uuyjt da su vozlatehnith ispravna te da nsu pretpjela te¥a osteéenje. Vozie ke cksploatacii vite od deset godina takoder su uvrtena u Katalog, U slutaju da neki ip vozila nije upisan w Katalogu, nlegova vijedoost mote se credit usporedujutisliene tipove w isto} marid vozila, Pritom webs pazii ca ievedbu ‘koljke karoserije) (€vojailtevera vrata) epremu (L, GL, GLS, i), volumen motora 1 cem, snagu w KS ii KW, te zemlju protzvodnje 2a osobine automobile, kako bi tip 5 ‘eojim Se usporeduje bio Me blize modelu ij se vejednostodreduje. Kod teretnih vorila, prilikom odredivanja vrijednost slignog tip, weba obratti ozomost na gnagu motors u KS ili kW, wkupou masu, korisni teret (nosivost rmeduosoviaski razmak i namjenu (sandutar - san, kiper - kp, tegljaé «1g Uslutajupromjene cijena is tim usvex promjene onijentacisiah vijednost rbljenih voila, korsnici se Kataloga pravodobno obavjeSéuju, Kao i2vor podataka 2a fradbu Kataloga postuil su ~ domaéi i strani katalozi vezi = cjenici proizvodads, rgovackih predstavni8ava, statistitkih zavode u zevnlj ~ ratuni(fakzure) trgovatkih koéa - predstavnit ~ evidencije iz poslovaih njiga korisika vozila; = evigencije iz potlovnih knjiga voznih parkova i gradevinskih po rabljenih voila, = pracenje cijena na samt €) Inozemni katalozi Pei obratunavanj Sete na voriima u pravilo se koriste i inozemm: Kateri, Stags se predocuje lista kataloga Schwacke glede opéeg uvide u vate Kstaloga, boje godiiyeg tplezenja i kopovme eff Boeke: 1Schwacke. Bestelischein “Marktberigtit SchwackeLISTE-PKW (Einkaut) ikl Transporter + Gelandewagen mt chemaligen Nevpresen 1 SchwackeLISTE-PKW (Ein 7verkau!) snsporte’ + Gelindewagen i smatigen Ni (C) SchwackeLISTE-SuperSchwacke (Ein/Verkaul) 12 Jahve ____Erstzulassung, Angabe der serionméSigan Ausstatung Fy “SenwackeLISTE-Sondermodelle PKW (Ein Norkaut) suindewagen __ : \oke-LISTE-Nutiahrzeuge (6 esau ine Anmanger und Satolautivge: ‘SchwackeLISTE-Zwelrad (Ein’verhau') Oceasion Gebfauchtwagensroise in ‘ INTERCLASSIE - Youngtimer, Cisimer und Supeieas Kalkuldtiongtintetlagen SenwackeLISTE-Kalkulation Ereatztelpreiee und Arbeit & G a Infos und Dierisitlelstungen O Scnwackel {97#-Sonderausniativay PY SchwockeL STETypenerkennuny ehwaeheL ISTE aursungesistae (Few. BUH-TAR PHM) Cepvaets ISTE Sorvanas und moietatosten porter, Aching, Goltlouoas) Sichmackel IOTE-Sehadenorae's Sehadanvoent im Vororve ns kirsBecich GenwacueL 6 re-nuprictie i Fi sd GO hiding urctanSchwacke GmbH, Wine el 69 84 / 405-0 Tian 061 8 iten 207 Sennalabulanon en Safe 7, 62 208 138Prema Medunarodnom ratunovodst venom standard #(p:eublikovsn 1994), vidjvi su svi bitn element u sveai s amortizeljom. Amonizacija je raspered lars 24 koji se sredsivo amontzira tyekom pracyerjenoys kaunuog wjcks trajanys. Aura #8 obiatunsko razdoblje tee neo dab ili gubitak rardobla,ieravno ‘i neirraya. Koristanvijek trajanga je: 4) randoblje u kojem se otekuje da ée poduzeée upotebljavatisedsivo koje se amoriira, ii ') bo proizvods ili lini jini sredstvor. Amortizacish iznos stedstva koje se amontizira je njegova vejednost i drugi nos koji zamjeqjule nabavau eijenu u financiskim i2vjeseima, umanyen za procieojent ostatak vrijednosti. Korii vijek trjanja sredstva koje podlijefe amonizianjy treba procijeniti makon reematranja sljededth gimbenika 2) o¢ekivanoga fzickog uotenja ) zastarjevanja ) zakonskih i drugih ogranienja koristenjasedstva, Ostatak vrjednosti nekog sredsiva geso je neznatan i v obratunv amonizaciskog lanoea mote 4e zanemari. Stop ispravaks Vijednosti dugotrajne imovine proxaéuna + th kortsnika (osnovieajenabavne yriiednost) vidiive su u alicia segment MI OPREMA ZA PROMET 1 VEZE. 22 koje ofeluje da ih poduzcée estar tim 1 abies 2. Rede Josten 5 Lesanttsa vette mine pone ine kort vos Ppcthatise -Kominshe ‘osobein atorubile -akieste ote [stale vonlavcetornom promets | muti ope tcl osula eee TT aied poate mat4.4.4, Reaina vrijednost rabljenosti (amortizacije) vozila Za uivedivanje realne vrijednosti rabljeuosti vozila uzimaju se ovi elements 1. novonabavna vrijednost vozila; 2. starost voila i datum prve registracije; 3. ukupni broj prijedenih kilometara ili pogonskt ueinak; 4 once stanje vozila, 5. investicijsko ulaganje; 6. nadin eksploatacifs; 7. prethodne Stete, nagin i kvaliteta izveSenih popravake 8, ponuda i potraznja na traistu automobile U pravilu, navedeni elementi se kvantificiraju s odsedenin, postotkom Tako se urvedeni postoet zbrajaju, i to predstavja realni postotak amortizacije 1 rabljenosti aanccn ta novonabavau veijednost vozila. Da se dobije wiline vrijednos! vozils, potrebio je 08 novonabavne vrijednost!vozila odbil tznos rabljenost vozila, Oo Unedivanje postotaka pada vejednosti vozia glede youu cksploatscie drugit clemenata obavija se prema metodologiji iznijetoj u woekt 4 4.2, Dvojbendsti koje se pojavijuju pri utvrdivanju Stete na vozilima strane problematike pojavijuiu se u elementima Dvofbenosti hoje proislaze 1 F Aji su prikacani aa str. 19. prema vanecitn 5 iz drugih de2ava popunit ce viijeduosti & tsb! propisima kod jib ki vje ustmaju 36 Kod izracana si es da procjenu stvie ua podrusje losnovies 0 1 Cap* TC" ZT) CAM, =. % (carina za osobne auiom fear, = edeso veijednowti jobite { autobucr) bile, motoeibte, samatetaies VO { caeana 2a roretne automat , dizaligna voaila, amp prikalice i texbate) a (carina 7a prkalion, eter | pei sihoiced yy ~_% (carina za suernbiteke dijelave) | ftensineoai (pababan pave. ota) ea Ga 90KW = _a-0M, 90- 11KW ~__ DM sek LO KW~ DM se tporex na promet proizveda), snow se wy eet na prone! ueuga),osnvien je TCav (CAR ‘Ti +H Som 1Cag (CAR TDS Poy = eyovatka mata ) ty honagnu yen je ne Katalog re reserving dye!