Trgovina ljudima predstavlja najzlokobniji vid globalizacije i pored trgovine drogom,

najunosniji vid organiziranog kriminala.

Trafiking je vid iskorištavanja ljudi koji u nekim zemljama nije nikad prestajao. Trafiking predstavlja
najgrublji vid ograničenja ljudske slobode, kojim organizirana mreža modernih robovlasnika stiče profit na
trgovini ljudima.
KARAKTERISTIKE OVOG KRIMINALA:
Trgovina ljudima obuhvata:
vrbovanje, kidnapovanje, prodaju, skrivanje i primanje osoba uporabom sile ili drugih oblika prijetnje,
prijevaru, obmanu u cilju seksualnog ili ekonomskog
iskorištavanja zbog određenog profita. Mreža ovog kriminala organizovana je, djeluje efikasno i povezana
je najčešće sa drugim vidovima kriminala kao što su pranje novca i trgovinom drogama.
Razvija se brzo u državama gdje vlada siromaštvo, korupcija i upotrebom korupcije vrši zaštitu kriminalne
mreže.
Ovaj vid kriminala brzo se prilagođava bilo kojoj situaciji, naročito slabostima policijskih i sudskih
organa, slabostima regionalne i međunarodne saradnje.

LJUDIMA SE TRGUJE NAJČEŠĆE RADI:

 prisilne prostitucije
 prisilnog ilegalnog rada

 prisilnog ilegalnog rada

 prosjačenja

 trgovine ljudskim organima

 seks-turizma i zabave

 pornografije

OBLICI TRGOVINE LJUDIMA

 trgovina mladim ženama i muškarcima radi seksualnog iskorištavanja
 trgovina djecom radi prosjačenja i dugih oblika rada, vršenja krivičnih djela

 dječija pornografija

 trgovina ljudskim organima

 trgovina odraslim ženama i muškarcima

KAKO SE ZAŠTITITI?
Osnovu za uspješno suprotstavljanje problemu trgovine ljudima, pored međunarodnog dokumenta,
predstavlja domaći zakonodavni sistem koji mora biti efikasan u gonjenju organizatora krijumčarenja i
trgovine ljudima, kao i dobro organizirane agencije za borbu protiv ovog vida kriminala. Postoje razne
konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao što je na primjer Europska konvencija. I BiH
je 2002. godine postala članica Vijeća Europe i preuzela obveze iz Konvencije o zaštiti osnovnih standarda
ljudskih prava i sloboda.
KRIVIČNI ZAKON BIH
KZ BIH u glavi XVII utvrdio je krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim
pravom.
KZ BIH utvrđuje sljedeća krivična djela koja se odnose na trgovinu ljudima:
 Član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu.
 Član 186 Trgovina ljudima

 Član 187 Međunarodno vrbovanje radi prostitucije.

 Član 188 Nezakonito uskraćivanje modifikacionih dokumenata.

 Član 189 Krijumčarenje osoba.

 Član 190 Mučenje i drugi oblici surovog, nečovječnog i ponižavajučeg postupanja.