ECDL Za Ubuntu

Grundler, Kudumija, Kuzminski
ECDL Open Source
Pro-mil,
Varaždin, 2007.
Open source
Kazalo
Osnovni pojmovi informacijske tehnologije I-1
1.1 Osnovni pojmovi I-3
1.1.1 Informacijska tehnologija I-3
1.1.1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware) I-3
1.1.1.2 Računalni programi (engl. software) I-3
1.1.2 Vrste računala I-4
1.1.3. Glavni dijelovi računala I-6
1.1.3.1 Središnja jedinica za obradu I-6
1.1.3.2 Memorija I-7
1.1.3.3 Sabirnice I-7
1.1.3.4 Ulazno-izlazni uređaji I-8
1.1.3.5 Tvrdi disk I-9
1.1.3.6 Vanjski uređaji I-9
1.1.4 Rad računala I-10
1.1.4.1 Brzina obrade podataka I-10
1.1.4.2 Raspoloživa memorija I-10
1.2 Računalni uređaji I-11
1.2.1 Središnja jedinica za obradu I-11
1.2.2 Memorija I-13
1.2.3 Ulazni uređaji I-22

Kazalo-V
PRO-MIL
Kazalo Open source
1.2.4 Izlazni uređaji I-28
1.2.5 Ulazno/izlazni uređaji I-33
1.2.6 Uređaji za pohranu I-34
1.2.6.1 Usporedba uređaja za pohranu I-43
1.3 Programi (engl. software) I-44
1.3.1 Vrste programa I-44
1.3.2 Operacijski sustav I-45
1.3.3 Korisnički programi I-46
1.3.4 GUI I-48
1.3.5 Razvoj računalnih programa I-49
1.4 Informacijske mreže I-54
1.4.1 LAN i WAN I-55
1.4.2 Intranet i extranet I-57
1.4.3 Internet I-58
1.4.4 Telefonska mreža u računalstvu I-61
1.4.5 Razmjena digitalnih podataka I-63
1.4.5.1 Analogno i digitalno I-63
1.4.5.2 Prijenos digitalnih podataka I-64
1.4.5.3 Modem I-65
1.5 Uporaba informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu I-67
1.5.1 Računala na poslu I-68
Kazalo-VI
PRO-MIL
Open source
1.5.2 Elektronički svijet I-72
1.6 Zdravlje, sigurnost i okoliš I-79
1.6.1 Ergonomija I-79
1.6.2 Zdravstvene posljedice rada s računalom I-81
1.6.3 Mjere opreza I-81
1.6.4 Okoliš I-82
1.7 Sigurnost informacijskih sustava I-84
1.7.1 Sigurnost podataka I-84
1.7.2 Računalni virusi I-90
1.8 Autorska prava i zakon I-95
1.8.1 Vrste i distribucija programa s gledišta autorskih prava I-96
1.8.2 Licenca I-97
Korištenje računala i upravljanje datotekama II-1
2.1 Računalna okolina II-3
2.1.1 Prvi koraci na računalu II-3
2.1.1.1 Uključivanje računala II-3
2.1.1.2 Isključivanje računala korištenjem pravilnog postupka II-3
2.1.1.3 Restartanje računala korištenjem pravilnog postupka II-5
2.1.1.4 Gašenje aplikacije koja ne reagira II-6
2.1.2 Osnovne informacije i operacije II-7
2.1.2.1 Pregled glavnih računalnih sistemskih informacija - operacijski

sustav i njegova verzija, količina instalirane radne memorije (RAM) II-7
Kazalo-VII
PRO-MIL
Kazalo Open source
2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline - datum i

vrijeme, postavke zvučne kartice i zvučnika, postavke ekrana (pozadina,
rezolucija, čuvar ekrana) II-8
2.1.2.3 Postavljanje i promjena jezika na tipkovnici II-13
2.1.2.4 Formatiranje prijenosnih diskovnih medija II-14
2.1.2.5 Instaliranje i deinstaliranje softverskih aplikacija II-15
2.1.2.6 Korištenje “print screen” (ispis ekrana) mogućnosti tipkovnice,

lijepljenje sadržaja u datoteku II-20
2.1.2.7 Korištenje funkcije pomoći II-20
2.1.3 Uređivanje teksta II-21
2.1.3.1 Pokretanje programa za obradu teksta, otvaranje i kreiranje

dokumenta II-21
2.1.3.2 Pospremanje datoteke na određenu lokaciju na uređaju za

pohranu podataka II-23
2.1.3.3 Zatvaranje programa za obradu teksta II-24
2.2 Radna okolina – desktop II-25
2.2.1 Rad s ikonama II-26
2.2.1.1 Prepoznavanje osnovnih ikona na radnoj površini: datoteka,

mapa, programa, pisača i koša za smeće (Trash) II-26
2.2.1.2 Selektiranje i pomicanje ikona II-27
2.2.1.3 Otvaranje datoteke, mape, programa s radne površine II-28
2.2.1.4 Kreiranje prečaca i startera na radnoj površini II-29
2.2.2 Rad s prozorima II-31
2.2.2.1 Dijelovi prozora: traka naslova,traka izbornika,traka alata,traka

statusa, klizači II-31
Kazalo-VIII
PRO-MIL
Open source
2.2.2.2 Minimiziranje, maksimiziranje, promjena veličine,

pomicanje i zatvaranje prozora II-32
2.2.2.3 Prijelaz između otvorenih prozora II-35
2.3 Upravljanje datotekama II-36
2.3.1 Pojam II-36
2.3.1.1 Prikazivanje uređaja za pohranu podataka, mapa i datoteka u

hijerarhijskoj strukturi operacijskog sustava II-36
2.3.1.2 Uređaji za pohranu datoteka i mapa: tvrdi disk, disketa,

CD-ROM, mrežni disk II-37
2.3.2 Mape (direktoriji, folderi) II-38
2.3.2.1 Navigacija do datoteke, mape na uređaju za pohranu II-38
2.3.2.2 Kreiranje mapa i podmapa II-38
2.3.2.3 Prikaz detalja – imena, veličine i lokacije mape na disku II-39
2.3.3 Rad s datotekama II-40
2.3.3.1 Prepoznavanje najčešće korištenih tipova datoteka II-40
2.3.3.2 Prebrojavanje datoteka II-41
2.3.3.3 Promjena statusa datoteke: samo-čitanje/zaključano,

pisanje-čitanje II-42
2.3.3.4 Sortiranje datoteka po imenu, veličini, tipu, datumu kreiranja II-43
2.3.3.5 Važnost zadržavanja pravilne ekstenzije (nastavka) datoteke

prilikom preimenovanja II-43
2.3.3.6 Preimenovanje datoteke i mape II-44
2.3.4 Kopiranje, premještanje II-44
Kazalo-IX
PRO-MIL
Kazalo Open source
2.3.4.1 Označavanje pojedinačne datoteke/mape. Označavanje grupe

susjednih ili nesusjednih datoteka/mapa II-44
2.3.4.2 Kopiranje datoteka/mapa između mapa i uređaja za pohranu II-45
2.3.4.3 Premještanje datoteka/mapa između mapa i uređaja za pohranu II-46
2.3.4.4 Važnost izrade rezervnih kopija datoteka na prijenosni uređaj

za pohranu II-46
2.3.5 Brisanje, vraćanje II-46
2.3.5.1 Brisanje datoteke/mape – smještanje u koš II-46
2.3.5.2 Vraćanje obrisanih datoteka/mapa iz koša za smeće II-47
2.3.5.3 Pražnjenje koša II-48
2.3.6 Pretraživanje II-48
2.3.6.1 Funkcija pretraživanja za pronalaženje datoteka/mapa II-48
2.3.6.2 Pretraživanje datoteka po sadržaju, datumu posljednje

promjene, datumu kreiranja, veličini, zamjenskim znakovima II-49
2.3.6.3 Pregledavanje liste nedavno korištenih datoteka II-50
2.3.7 Komprimiranje datoteka II-51
2.3.7.1 Značenje komprimiranja datoteke II-51
2.3.7.2 Komprimiranje datoteka u mapu na uređaju za pohranu II-51
2.3.7.3 Dekomprimiranje komprimiranih datoteka s lokacije na

uređaju za pohranu II-51
2.4 Virusi II-53
2.4.1 Pojam II-53
2.4.1.1 Pojam virusa i moguće posljedice zaraze II-53
Kazalo-X
PRO-MIL
Open source
2.4.1.2 Načini kojima se virus može prenijeti na računalo II-53
2.4.1.3 Dobre strane programa za zaštitu od virusa II-54
2.4.1.4 Dezinfekcija datoteke II-54
2.4.2 Postupanje s virusima II-54
2.4.2.1 Korištenje aplikacije za otkrivanje virusa za pregledavanje

određenog uređaja za pohranu, mape, datoteke II-54
2.4.2.2 Važnost redovite nadogradnje programa za antivirusnu zaštitu II-56
2.5 Upravljanje ispisom II-57
2.5.1 Postavke II-57
2.5.1.1 Promjena osnovnog pisača s liste instaliranih pisača II-57
2.5.1.2 Instaliranje novog pisača na računalo II-57
2.5.2 Izlazni rezultati ispisa II-61
2.5.2.1 Ispis dokumenta iz aplikacije za obradu teksta II-61
2.5.2.2 Pregled poslova ispisa u programu za kontrolu ispisa II-61
2.5.2.3 Zaustavljanje, ponovno pokretanje, brisanje poslova ispisa

korištenjem programa za kontrolu ispisa II-62
Obrada teksta III-1
3.1 Korištenje aplikacije III-3
3.1.1 Prvi koraci u radu s tekstom III-3
3.1.1.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za obradu – uređivanje teksta III-3
3.1.1.2 Otvaranje jednog, više dokumenata III-5
3.1.1.3 Kreiranje novog dokumenta (korištenjem osnovnog i drugih

predložaka) III-6
Kazalo-XI
PRO-MIL
Kazalo Open source
3.1.1.4 Spremanje dokumenta na određenu lokaciju na disku III-7
3.1.1.5 Spremanje dokumenta pod drugim imenom III-8
3.1.1.6 Pospremanje postojećeg dokumenta u drugom datotečnom

formatu: tekst datoteka (.txt), obogaćena tekst datoteka -
Rich Text Format (.rtf), HTML, predložak dokumenta, nastavak -
ekstenzija specifična za softver, isti program, ali različita verzija III-8
3.1.1.7 Prijelaz među otvorenim dokumentima III-9
3.1.1.8 Uporaba funkcije pomoći u aplikaciji III-10
3.1.1.9 Zatvaranje dokumenta III-13
3.1.2 Prilagodba postavki III-14
3.1.2.1 Promjena vrste pogleda na dokument III-14
3.1.2.2 Uporaba funkcije za povećanje (zumiranje) dokumenta III-16
3.1.2.3 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake III-18
3.1.2.4 Prikazivanje, skrivanje znakove koji nisu za ispis III-20
3.1.2.5 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime,

primarna mapa (direktorij) za otvaranje i spremanje dokumenta III-21
3.2 Osnovne operacije III-24
3.2.1 Umetanje teksta III-24
3.2.1.1 Umetanje teksta III-24
3.2.1.2 Umetanje posebnih znakova, simbola III-26
3.2.2 Označavanje teksta III-27
3.2.2.1 Označavanje znaka, riječi, retka, rečenice, odlomka ili

cijelog teksta III-27
3.2.3 Uređivanje teksta III-29

Kazalo-XII
PRO-MIL
Open source
3.2.3.1 Uređivanje sadržaja umetanjem novog znaka, riječi unutar

postojećeg teksta, pisanje preko postojećeg teksta III-29
3.2.3.2 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i

poništavanje posljednje izmjene (redo) III-29
3.2.4 Umnožavanje, premještanje, brisanje III-32
3.2.4.1 Umnožavanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih

dokumenata III-32
3.2.4.2 Premještanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih

dokumenata III-33
3.2.4.3 Brisanje teksta III-33
3.2.5 Pronađi i zamijeni III-34
3.2.5.1 Uporaba funkcije Pronađi za traženje određene riječi ili fraze III-34
3.2.5.2 Uporaba funkcije Zamijeni za zamjenu određene riječi, fraze III-36
3.3 Oblikovanje III-37
3.3.1 Oblikovanje teksta III-37
3.3.1.1 Promjena slova - veličina i vrsta fonta III-37
3.3.1.2 Primjena oblikovanje teksta - podebljanje, zakošenje i

podvlačenje III-38
3.3.1.3 Primjena efekata - indeksiranje, eksponiranje III-39
3.3.1.4 Promjena malih slova u velika i obrnuto III-40
3.3.1.5 Bojenje teksta različitim bojama III-41
3.3.1.6 Kopiranje oblikovanja s jednog dijela teksta na neki drugi

dio teksta III-42
3.3.1.7 Primjena postojećeg stila na riječ, redak, odlomak III-42
Kazalo-XIII
PRO-MIL
Kazalo Open source
3.3.1.8 Korištenje automatske funkcije za rastavljanje riječi III-45
3.3.2 Oblikovanje odlomka III-47
3.3.2.1 Umetanje i uklanjanje oznaka odlomka III-47
3.3.2.2 Umetanje i uklanjanje oznaka za kraj reda III-47
3.3.2.3 Korištenje poravnanja teksta lijevo, desno, po sredini i

obostrano III-47
3.3.2.4 Uvlačenje odlomka: lijevo, desno, prema prvom redu i

uvlačenje cijelog odlomka osim prvog retka III-49
3.3.2.5 Odabir jednostrukog, dvostrukog proreda unutar odlomka III-50
3.3.2.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka III-51
3.3.2.7 Postavljanje, uklanjanje i uporaba tabulatora - lijevi, desni,

centralni i decimalni III-52
3.3.2.8 Primjena, uklanjanje oznaka i numeriranje na listi koja

ima jedan nivo III-53
3.3.2.9 Mijenjanje stila oznaka i brojeva na listi s jednim

nivoom pomoću ugrađenih standardnih postavki III-54
3.3.2.10 Dodavanje ruba na početak i kraj, okvir i sjenčanje odlomka III-55
3.3.3 Oblikovanje dokumenta III-56
3.3.3.1 Promjena orijentacije dokumenta (način ispisa) – portret

ili uspravno, pejzaž ili položeno, veličina stranice itd. III-56
3.3.3.2 Promjena margina u cijelom dokumentu: gore, dolje,

lijevo, desno III-58
3.3.3.3 Umetanje i uklanjanje prijeloma stranice u dokumentu III-58
3.3.3.4 Dodavanje i promjena teksta u zaglavlju i podnožju dokumenta III-59
Kazalo-XIV
PRO-MIL
Open source
3.3.3.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice -

datum, broj stranica, lokacija datoteke III-60
3.3.3.6 Umetanje automatskog numeriranja stranica u dokumentu III-62
3.4 Objekti III-64
3.4.1 Tablice III-64
3.4.1.1 Izrada tablice spremne za unos teksta III-64
3.4.1.2 Umetanje i uređivanje podataka u tablici III-66
3.4.1.3 Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice III-71
3.4.1.4 Umetanje i brisanje retka, stupca III-73
3.4.1.5 Mijenjanje širine stupca i visine retka III-74
3.4.1.6 Mijenjanje stila, boje i širine okvira ćelije III-76
3.4.1.7 Dodavanje sjenčanja ćelije III-78
3.4.2 Slike, crteži i grafikoni III-80
3.4.2.1 Umetanje slike, crteža ili grafikona u dokument III-80
3.4.2.2 Označavanje slike, crteža, grafikona u dokumentu III-92
3.4.2.3 Umnožavanje slike, crteža, grafikona između otvorenih

dokumenata III-92
3.4.2.4 Prenošenje slike, crteža, grafikona iz jednog u drugi dokument III-92
3.4.2.5 Promjena veličine slike, crteža, grafikona III-93
3.4.2.6 Brisanje slike, crteža, grafikona III-94
3.5 Cirkularna pisma (Mail Merge) III-95
3.5.1 Pojam i praksa III-95
Kazalo-XV
PRO-MIL
Kazalo Open source
3.5.1.1 Pojam cirkularnog (skupnog) pisma i povezivanja izvora

podataka s glavnim dokumentom kao što su pisma i naljepnice III-95
3.5.1.2 Otvaranje i priprema glavnog dokumenta za cirkularno pismo

unosnom polja III-95
3.5.1.3 Otvaranje i priprema popisa adresa i drugih datoteka s

podacima za korištenje u cirkularnom pismu III-105
3.5.1.4 Spajanje popisa adresa s tipskim pismom ili naljepnicom III-106
3.6 Napredni poslovi III-107
3.6.1 Pripreme III-107
3.6.1.1 Shvaćanje važnosti provjere dokumenta - provjera izgleda

dokumenta, margina, veličine i formata slova te pravopisa III-107
3.6.1.2 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa i vršenje izmjena

(ispravak krivo napisanih riječi i brisanje duplikata) III-107
3.6.1.3 Dodavanje riječi u ugrađeni rječnik III-114
3.6.1.4 Pregled dokumenta prije ispisa III-114
3.6.2 Ispis III-117
3.6.2.1 Odabir postavki za ispis - cijeli dokument, određene

stranice i broj kopija III-117
3.6.2.2 Ispis dokumenta na instaliranom pisaču korištenjem

već podešenih postavki III-118
Tablične kalkulacije IV-1
4.1 Korištenje aplikacije IV-3
4.1.1 Prvi koraci u radu s tabličnim kalkulacijama IV-3
4.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje aplikacije za tablične kalkulacije IV-3
4.1.1.2 Otvaranje jedne, više radnih knjiga IV-5

Kazalo-XVI
PRO-MIL
Open source
4.1.1.3 Kreiranje nove radne knjige na osnovi predloška IV-6
4.1.1.4 Spremanje radne knjige na određenu lokaciju na uređaju

za pohranu IV-6
4.1.1.5 Spremanje radne knjige pod drugim imenom IV-8
4.1.1.6 Spremanje radne knjige u drugom datotečnom formatu,

kao tekst datoteka (.txt), HTML, predložak dokumenta, ekstenzija
specifična za određeni softver, isti program, ali različita verzija IV-8
4.1.1.7 Prijelaz između radnih listova ili otvorenih radnih knjiga IV-9
4.1.1.8 Uporaba funkcije pomoći u aplikaciji IV-10
4.1.1.9 Zatvaranje aplikacije za tablične kalkulacije IV-14
4.1.2 Mijenjanje osnovnih postavki IV-15
4.1.2.1 Uporaba funkcije za povećanje (zumiranje) radne knjige IV-15
4.1.2.2 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake IV-16
4.1.2.3 Zamrzavanje, odmrzavanje naslova redaka i/ili stupaca IV-18
4.1.2.4 Izmjena osnovnih postavki aplikacije - korisničko ime, glavna

mapa za otvaranje i spremanje radne knjige IV-19
4.2 Ćelije IV-22
4.2.1 Umetanje podataka IV-22
4.2.1.1 Upisivanje brojki, teksta, datuma u ćeliju IV-22
4.2.2 Označavanje ćelija IV-22
4.2.2.1 Označavanje ćelije, niza susjednih ili nesusjednih ćelija.

Označavanje cijelog radnog lista IV-22
4.2.2.2 Označavanje retka, niza susjednih ili nesusjednih redaka IV-23
4.2.2.2 Označavanje stupca, niza susjednih ili nesusjednih stupaca IV-24

Kazalo-XVII
PRO-MIL
Kazalo Open source
4.2.3 Retci i stupci IV-25
4.2.3.1 Umetanje redaka, stupaca u radni list IV-25
4.2.3.2 Brisanje redaka, stupaca iz radnog lista IV-25
4.2.3.3 Mijenjanje širine stupca i visine retka IV-26
4.2.4 Uređivanje podataka IV-28
4.2.4.1 Umetanje dodatnih sadržaja u ćeliju, zamjena postojećih

sadržaja ćelije IV-28

poništavanje posljednje undo izmjene (redo) IV-31
4.2.5 Umnožavanje, premještanje, brisanje IV-32
4.2.5.1 Umnožavanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista,

između radnih listova i otvorenih radnih knjiga IV-32
4.2.5.2 Korištenje funkcije za samoispunu/kopiranje, za kopiranje ili

inkrementalno povećanje ulaznih podataka IV-33
4.2.5.3 Premještanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista,

između radnih listova i otvorenih radnih knjiga IV-35
4.2.5.4 Brisanje sadržaja ćelija IV-35
4.2.6 Pronađi i zamijeni IV-36
4.2.6.1 Uporaba funkcije Pronađi za traženje odgovarajućeg sadržaja

u radnom listu IV-36
4.2.6.2 Uporaba funkcije Zamijeni za zamjenu određenog sadržaja

radnog lista IV-38
4.2.7 Sortiranje podataka IV-40
Kazalo-XVIII
PRO-MIL
Open source
4.2.7.1 Sortiranje niza ćelija po redoslijedu prema kriteriju uzlaznog

sortiranja (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending). Abecedno
sortiranje prema kriteriju uzlaznog sortiranja (A…Z) ili silaznog
sortiranja (Z…A). IV-41
4.3 Radni list IV-42
4.3.1 Postupanje s radnim listovima IV-42
4.3.1.1 Umetanje novog radnog lista IV-42
4.3.1.2 Preimenovanje radnog lista IV-43
4.3.1.3 Brisanje radnog lista IV-44
4.3.1.4 Umnožavanje radnog lista unutar radne knjige i unutar

otvorenih radnih knjiga IV-45
4.3.1.5 Premještanje radnog lista unutar radne knjige i unutar

otvorenih radnih knjiga IV-46
4.4 Formule i funkcije IV-47
4.4.1 Aritmetičke formule IV-47
4.4.1.1 Izvođenje formula korištenjem relativnih adresa ćelija i

aritmetičkih operatora (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) IV-47
4.4.1.2 Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka do kojih

može doći prilikom korištenja formula IV-48
4.4.2 Adresiranje ćelija IV-49
4.4.2.1 Razumijevanje i uporaba relativne, mješovite i apsolutne

adrese ćelija u formulama IV-49
4.4.3 Rad s funkcijama IV-51
4.4.3.1 Izvođenje formula korištenjem funkcija sume, prosjeka,

minimuma i maksimuma te brojanja IV-51
Kazalo-XIX
PRO-MIL
Kazalo Open source
4.4.3.2 Izvođenje formula korištenjem logičke funkcije IF

(uzimanjem u obzir jedne ili dviju specifičnih vrijednosti) IV-52
4.5 Oblikovanje IV-53
4.5.1 Brojevi/datumi IV-53
4.5.1.1 Oblikovanje ćelije za prikaz određenog broja decimalnih

mjesta, za prikaz broja sa ili bez oznake za tisućice IV-53
4.5.1.2 Oblikovanje ćelije za prikaz oblika datuma IV-54
4.5.1.3 Oblikovanje ćelije za prikaz valutnih simbola IV-55
4.5.1.4 Oblikovanje ćelije za prikaz postotaka IV-56
4.5.2 Sadržaj IV-57
4.5.2.1 Promjena načina na koji se pojavljuje sadržaj unutar ćelija -

veličina i tip slova IV-57
4.5.2.2 Oblikovanje sadržaja ćelije - podebljano, ukošeno, jednom ili

dvostruko podvučeno IV-58
4.5.2.3 Promjena boje sadržaja ćelije i pozadine ćelije IV-59
4.5.2.4 Prenošenje oblikovanje sa ćelije ili niza ćelija na drugu ćeliju

ili niz ćelija IV-59
4.5.2.5 Primjena omatanja teksta na sadržaj unutar ćelije IV-60
4.5.3 Poravnanje, efekti okvira IV-61
4.5.3.1 Korištenje poravnanja sadržaja ćelije lijevo, desno, u sredinu,

gore i dolje IV-61
4.5.3.2 Centriranje naslova preko niza ćelija IV-63
4.5.3.3 Prilagođavanje orijentacije sadržaja ćelije IV-63
4.5.3.4 Dodavanje rubova ćeliji ili odabranom nizu ćelija IV-64
Kazalo-XX
PRO-MIL
Open source
4.6 Dijagrami / grafikoni IV-66
4.6.1 Korištenje dijagrama/grafikona IV-66
4.6.1.1 Izrada različitih vrsta grafikona i dijagrama iz podataka u

radnoj knjizi IV-66
4.6.1.2 Dodavanje naslova, oznaka na dijagramu/grafikonu.

Uklanjanje naslova, oznaka s dijagrama/grafikona IV-70
4.6.1.3 Mijenjanje pozadinske boje u dijagramu/grafikonu IV-70
4.6.1.4 Mijenjanje pojedinih dijelova određenog dijagrama/grafikona IV-71
4.6.1.5 Promjena vrste dijagrama/grafikona IV-73
4.6.1.6 Umnožavanje, premještanje dijagrama/grafikona unutar

radnog lista, između otvorenih radnih knjiga IV-74
4.6.1.7 Promjena veličine, brisanje grafikona/dijagrama IV-74
4.7. Priprema izlaznih rezultata IV-75
4.7.1. Postavke radnog lista IV-75
4.7.1.1 Promjena margina u radnom listu: gore, dolje, lijevo, desno IV-75
4.7.1.2 Promjena orijentacije radnog lista (način ispisa) – portret ili

uspravno, pejzaž ili položeno. Promjena veličine stranice IV-77
4.7.1.3 Prilagodba postavki stranice tako da sadržaj radnog lista stane

na određeni broj stranica IV-78
4.7.1.4 Dodavanje i promjena teksta u zaglavlju i podnožju radnog lista IV-79
4.7.1.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice - broj stranica,

datum, vrijeme, ime datoteke, ime radnog lista IV-81
4.7.2 Pripreme IV-82
4.7.2.1 Razumijevanje važnosti provjeravanja kalkulacija unutar

radne knjige i teksta prije distribucije IV-82
Kazalo-XXI
PRO-MIL
Kazalo Open source
4.7.2.2 Pregled radnog lista prije ispisa IV-82
4.7.2.3 Uključivanje i isključivanje crta rešetke, prikazivanje rubrika,

redaka i stupaca za potrebe ispisa IV-86
4.7.2.4 Primjenjivanje automatskog ispisa naslova redaka na svakoj

stranici radnog lista IV-87
4.7.3 Ispis IV-89
4.7.3.1 Ispis niza ćelija iz radnog lista, cijelog radnog lista, određenog
broja kopija radnog lista, cijele radne knjige, određenog grafikona IV-89
Baze podataka V-1
5.1 Korištenje aplikacije V-3
5.1.1 Pojam baze podataka V-3
5.1.1.1 Što znači baza podataka V-3
5.1.1.2 Kako je organizirana baza podataka (tablice, slogovi, polja, tipovi

podataka u poljima i svojstva polja) V-3
5.1.1.3 Pojam primarnog ključa V-4
5.1.1.4 Pojam indeksa V-4
5.1.1.5 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka V-5
5.1.1.6 Važnost definiranja pravila povezivanja zbog osiguranja

pravilnog povezivanja tablica V-6
5.1.2 Prvi koraci u radu s bazama podataka V-7
5.1.2.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za rad s bazom podataka V-7
5.1.2.2 Otvaranje, prijava na postojeću bazu podataka V-9
5.1.2.3 Kreiranje nove baze podataka V-10
Kazalo-XXII
PRO-MIL
Open source
5.1.2.4 Spremanje baze podataka na određenu lokaciju na uređaju

za pohranu V-15
5.1.2.5 Korištenje funkcije pomoći u aplikaciji V-16
5.1.2.6 Zatvaranje baze podataka V-20
5.1.3 Mijenjanje osnovnih postavki V-21
5.1.3.1 Promjena vrste pogleda na/u tablici, obrascu, izvještaju V-21
5.1.3.2 Prikaz, skrivanje ugrađene trake alata. V-24
5.2 Tablice V-27
5.2.1 Osnovne operacije V-27
5.2.1.1 Kreiranje i spremanje tablice te određivanje polja i tipova

podataka u njima V-27
5.2.1.2 Dodavanje, brisanje slogova - zapisa u tablicu V-34
5.2.1.3 Dodavanje polja u postojeću tablicu V-35
5.2.1.4 Dodavanje, prilagodba podataka u slogu V-36
5.2.1.5 Brisanje podataka iz sloga V-36
5.2.1.6 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) V-36
5.2.1.7 Navigacija unutar tablice do sljedećeg sloga, prethodnog

sloga, prvog sloga, zadnjeg sloga, određenog sloga V-37
5.2.1.8 Brisanje tablice V-38
5.2.1.9 Spremanje i zatvaranje tablice V-39
5.2.2 Definiranje ključeva V-39
5.2.2.1 Definirati primarni ključ V-39
5.2.2.2 Postavljanje indeksa u određeno polje, bez dopuštanja duplikata V-40

Kazalo-XXIII
PRO-MIL
Kazalo Open source
5.2.3 Priprema tablice V-41
5.2.3.1 Promjena postavki polja: veličina polja, oblik broja, oblik datuma V-41
5.2.3.2 Razumijevanje posljedica promjene postavki polja u tablici V-44
5.2.3.3 Kreiranje jednostavnog pravila za provjeru brojeva, teksta,

datuma/vremena, valute V-44
5.2.3.4 Promjena širine stupca u tablici V-44
5.2.3.5 Premještanje stupca unutar tablice V-45
5.2.4 Povezivanje tablica V-46
5.2.4.1 Kreiranje veze između tablica: jedan-prema-jedan,

jedan-prema-više veza V-46
5.2.4.2 Brisanje veza između tablica. V-51
5.2.4.3 Primjena pravila tako da se onemogući brisanje zapisa koji

povezuju tablice dok postoji veza na neku od tablica. V-51
5.3 Obrasci V-53
5.3.1 Rad s obrascima V-53
5.3.1.1 Otvaranje obrasca V-53
5.3.1.2 Stvaranje i spremanje obrasca V-54
5.3.1.3 Korištenje obrasca za unos, izmjenu, brisanje zapisa V-60
5.3.1.4 Prelazak na sljedeći zapis, prethodni zapis, prvi zapis,

posljednji zapis, određeni zapis unutar obrasca V-62
5.3.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju obrasca V-63
5.3.1.6 Brisanje obrasca V-64
5.3.1.7 Spremanje i zatvaranje obrasca V-65
Kazalo-XXIV
PRO-MIL
Open source
5.4 Dobivanje informacija V-66
5.4.1 Osnovne operacije V-66
5.4.1.1 Korištenje funkcije pomoći za pronalaženje određene riječi,

broja, datuma u slogu V-66
5.4.1.2 Primjena filtra na tablicu, obrazac V-68
5.4.1.3 Uklanjanje filtra s tablice, obrasca V-71
5.4.2 Upiti V-71
5.4.2.1 Kreiranje i spremanje jednostavnog upita (koji obuhvaća jednu

ili dvije tablice) korištenjem određenog uvjeta pretraživanja. V-72
5.4.2.2 Dodavanje uvjeta upitu korištenjem nekog od sljedećih

operatora: < (manje od), <=(manje ili jednako od), > (više od), >=
(više ili jednako od), = (jednako), <> (različito od), AND (I), OR (ILI). V-79
5.4.2.3 Uređivanje upita dodavanjem ili uklanjanjem uvjeta V-80
5.4.2.4 Uređivanje upita: dodavanje, uklanjanje, skrivanje,

prikazivanje polja V-80
5.4.2.5 Pokretanje upita V-81
5.4.2.6 Brisanje upita V-82
5.4.2.7 Spremanje i zatvaranje upita V-83
5.4.3 Sortiranje zapisa (slogova) V-83
5.4.3.1 Sortiranje podataka u tablici, obrascu, rezultatu upita -

prema kriteriju uzlaznog (Ascending) ili silaznog sortiranja
(Descending), te abecedno sortiranje prema istim kriterijima V-83
5.5. Izvještaji V-85
5.5.1. Kreiranje izvještaja V-85
5.5.1.1 Kreiranje i spremanje izvještaja baziranog na tablicama, upitima V-85

Kazalo-XXV
PRO-MIL
Kazalo Open source
5.5.1.2 Promjena rasporeda podatkovnih polja i rubrika

unutar izvještaja. V-90
5.5.1.3 Grupiranje podataka prema određenoj rubrici (polju) u

izvještaju, uzlazno ili silazno V-90
5.5.1.4 Prikazi određenih polja u grupiranom izvještaju prema

kriterijima: zbroja, minimuma, maksimuma, prosjeka, brojanja, na
određenoj točki prekida V-91
5.5.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju izvještaja V-91
5.5.1.6 Brisanje izvještaja V-92
5.5.1.7 Spremanje i zatvaranje izvještaja V-93
5.6 Priprema izlaznih rezultata V-94
5.6.1 Pripreme za ispis V-94
5.6.1.1. Pregledavanje tablice, obrasca i izvještaja V-94
5.6.1.2 Promjena orijentaciju izvještaja (način ispisa) –

portret (uspravno), pejzaž (položeno). Promjena veličine stranice V-95
5.6.2 Parametri ispisa V-98
5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice V-98
5.6.2.2 Ispis svih slogova korištenjem pogleda na obrazac.

Ispis određenih stranica korištenjem pogleda na obrazac V-100
5.6.2.3 Ispis rezultata upita. V-100
5.6.2.4 Ispis određenih stranica (stranice) izvještaja, ili ispis

cijelog izvještaja. V-101
Prezentacije VI-1
6.1 Korištenje aplikacije VI-3
Kazalo-XXVI
PRO-MIL
Open source
6.1.1 Prvi koraci pri radu s alatima za elektronske prezentacije

VI-3
6.1.1.1 Otvaranje (i zatvaranje) aplikacije za elektronske prezentacije VI-3
6.1.1.2 Otvaranje jedne, više prezentacija VI-7
6.1.1.3 Kreiranje nove prezentacije prema predlošku VI-8
6.1.1.4 Spremanje prezentacije na određenu lokaciju na uređaju

za pohranu VI-9
6.1.1.5 Spremanje prezentacije pod drugim imenom VI-10
6.1.1.6 Spremanje prezentacije u drugom datotečnom formatu:

obogaćena tekstualna datoteka (.rtf), predložak dokumenta, slika,
ekstenzija specifična za određeni softver, isti program, ali
različita verzija VI-10
6.1.1.7 Prijelaz između otvorenih prezentacija VI-16
6.1.1.8 Korištenje funkcije pomoći u aplikaciji VI-17
6.1.1.9 Zatvaranje prezentacije VI-21
6.1.2 Prilagodba postavki VI-21
6.1.2.1 Korištenje funkcije za povećanje/zumiranje stranice VI-21
6.1.2.2 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake VI-22
6.1.2.3 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime,

primarna mapa (direktorij) za otvaranje i spremanje dokumenta VI-24
6.2 Razvijanje prezentacije VI-27
6.2.1 Pogledi na prezentaciju VI-27
6.2.1.1 Razlozi korištenja različitih pogleda na prezentaciju VI-27
6.2.1.2 Mijenjanje pogleda na prezentaciju VI-27
Kazalo-XXVII
PRO-MIL
Kazalo Open source
6.2.2 Slajdovi VI-30
6.2.2.1 Dodavanje novog slajda određenog oblika - naslovni slajd,

grafikon i tekst, numerirana lista, tablica VI-30
6.2.2.2 Mijenjanje izgleda slajda pomoću ugrađenih predložaka VI-31
6.2.2.3 Mijenjanje pozadinske boje na određenom slajdu ili svim

slajdovima VI-31
6.2.3 Korištenje predložaka za dizajn VI-34
6.2.3.1 Primjena dostupnih predložaka dizajna na prezentaciju VI-34
6.2.3.2 Promjena predloška dizajna u prezentaciji VI-35
6.2.4 Nadzorni slajd VI-36
6.2.4.1 Umetanje slike, nacrtanog objekta, crteža u nadzorni slajd.

Uklanjanje slike, nacrtanog objekta, crteža iz nadzornog slajda VI-36
6.2.4.2 Dodavanje teksta u podnožje određenog slajda, svim

slajdovima u prezentaciji VI-38
6.2.4.3 Primjena i automatsko numeriranje slajdova, automatska

izmjena datuma, fiksni datum u podnožju određenog slajda ili svih
slajdova u prezentaciji VI-39
6.3 Tekst i slike VI-40
6.3.1 Unos i oblikovanje teksta VI-40
6.3.1.1 Dodavanje teksta u prezentaciju u standardnom i kontura

(outline) pogledu VI-40
6.3.1.2 Promjena sadržaja slajda, napomena (notes) umetanjem

novog znaka, riječi VI-40
6.3.1.3 Mijenjanje postavki teksta - veličina slova, tip slova VI-40
6.3.1.4 Mijenjanje oblikovanja teksta - podebljani, nakošeni,

podcrtani tekst VI-42
Kazalo-XXVIII
PRO-MIL
Open source
6.3.1.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto VI-42
6.3.1.6 Mijenjanje boje teksta VI-43
6.3.1.7 Primjena sjenčanja teksta VI-44
6.3.1.8 Poravnanje teksta u slajdu: lijevo, centrirano i desno VI-45
6.3.1.9 Promjena razmaka između redaka prije i poslije

numeriranja i označavanja VI-46
6.3.1.10 Promjena oblika označavanja, numeriranja u listi pomoću

ugrađenih postavki VI-48

poništenje posljednje undo izmjene (redo) VI-49
6.3.2 Slike i crteži VI-51
6.3.2.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd VI-51
6.3.2.2 Umetanje crteža u slajd VI-52
6.3.3 Umnožavanje, premještanje, brisanje VI-60
6.3.3.1 Umnožavanje teksta, slike i crteža unutar prezentacije,

između otvorenih prezentacija VI-60
6.3.3.2 Premještanje teksta, slike i crteža unutar prezentacije,

6.3.3.3 Promjena veličine slike i crteža u prezentaciji VI-62
6.3.3.4 Brisanje teksta, slike i crteža u slajdu VI-63
6.4 Grafikoni, dijagrami, crtanje objekata VI-64
6.4.1 Korištenje dijagrama i grafikona VI-64
6.4.1.1 Unos podataka za izradu, izmjenu različitih tipova ugrađenih

dijagrama/grafikona u slajd VI-64
Kazalo-XXIX
PRO-MIL
Kazalo Open source
6.4.1.2 Promjena pozadinske boje u dijagramu/grafikonu VI-66
6.4.1.3 Mijenjanje pojedinog dijela određenog dijagrama/grafikona

(stupčasti, u tortu itd.) VI-67
6.4.1.4 Promjena vrste dijagrama/grafikona VI-72
6.4.2 Organizacijski dijagrami VI-72
6.4.2.1 Kreiranje organizacijskog dijagrama s hijerarhijskim

oznakama (koristeći ugrađene strukture) VI-72
6.4.2.2 Promjena hijerarhijske strukture organizacijskog dijagrama VI-74
6.4.2.3 Dodavanje, uklanjanje menadžera, suradnika, koordinatora

u organizacijskom dijagramu VI-75
6.4.3 Crtanje objekata VI-75
6.4.3.1 Dodavanje različitih tipova nacrtanih objekata slajdu - linija,

linija nacrtana slobodnim stilom, strelica, trokut, pravokutnik,
krug, okvir s tekstom i drugi dostupni oblici VI-75
6.4.3.2 Mijenjanje pozadinske boje, boje linije, širine linije i stila

linije nacrtanom objektu VI-76
6.4.3.3 Promjena početka i završetka nacrtane strelice VI-84
6.4.3.4 Dodavanje sjene nacrtanim objektima VI-84
6.4.3.5 Rotiranje ili obrnuto nacrtani objekt VI-85
6.4.3.6 Poravnavanje nacrtanih objekata: lijevo, centrirano, desno,

na početak i na kraj slajda VI-87
6.4.3.7 Promjena veličine nacrtanog objekta, dijagrama unutar

prezentacije VI-87
6.4.3.8 Postavljanje objekta ispred i ispod nekog drugog sadržaja VI-88
6.4.4 Umnožavanje, premještanje, brisanje VI-89
Kazalo-XXX
PRO-MIL
Open source
6.4.4.1 Umnožavanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar

prezentacije i između otvorenih prezentacija VI-89
6.4.4.2 Premještanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar

prezentacije i između otvorenih prezentacija VI-90
6.4.4.3 Brisanje dijagrama/grafikona, nacrtanog objekta VI-90
6.5 Prezentacijski efekti VI-91
6.5.1 Pripravljena animacija VI-91
6.5.1.1 Dodavanje pripravljenog animacijskog efekta tekstu, slici u

slajdu. Promjena animacijskog efekta na tekstu, slici VI-91
6.5.2 Prijelazi VI-95
6.5.2.1 Dodavanje efekata pri prijelazu slajdova. Promjena efekata

pri prijelazu slajdova VI-95
6.6 Priprema izlaznih rezultata VI-99
6.6.1 Pripremanje VI-99
6.6.1.1 Izbor prikladnog izlaznog oblika za prezentaciju slajdova:

grafoskop, skripta, 35mm slajdovi, slajdovi na računalu VI-99
6.6.1.2 Uporaba provjere pravopisa i prepravke teksta - ispravak

krivo napisanih riječi, brisanje riječi koje se ponavljaju VI-100
6.6.1.3 Dodavanje napomene na slajdove VI-107
6.6.1.4 Promjena postavki i orijentacije slajda. Promjena

veličine papira VI-108
6.6.1.5 Umnožavanje, premještanje slajdova unutar prezentacije,

6.6.1.6 Brisanje jednog ili više slajdova VI-112
6.6.2 Ispis VI-112
Kazalo-XXXI
PRO-MIL
Kazalo Open source
6.6.2.1 Ispis cijele prezentacije, određenih slajdova, stranica s

napomenama, kontura (outline) pogleda, nekoliko kopija prezentacije VI-112
6.6.3 Distribucija elektronske prezentacije VI-114
6.6.3.1 Skrivanje, prikaz slajdova VI-120
6.6.3.2 Pokretanje pregledavanja slajdova, pokretanje pregledavanja

slajdova s određenog slajda VI-120
Informacije i komunikacija VII-1
7.1 Internet VII-3
7.1.1 Pojmovi/termini VII-3
7.1.1.1 Razlikovanje i razumijevanje termina internet i

World Wide Web (WWW) VII-3
7.1.1.2 Definicija i razumijevanje termina: HTTP, URL, hiperveza,

ISP, FTP VII-4
7.1.1.3 Sastav i struktura web adrese VII-5
7.1.1.4 Web preglednik (browser) i njegovo korištenje VII-6
7.1.1.5 Tražilica i korištenje tražilicom VII-6
7.1.1.6 Pojmovi kolačić (cookie) i priručna memorija ili

međumemorija (cache) VII-7
7.1.2 Sigurnosni aspekti korištenja internetom VII-10
7.1.2.1 Zaštita stranice korisničkim imenom i zaporkom VII-10
7.1.2.2 Digitalni certifikat VII-10
7.1.2.3 Enkripcija (šifriranje) i njezina primjena VII-11
7.1.2.4 Mogućnost zaraze računala virusom prilikom preuzimanja

datoteka VII-12
Kazalo-XXXII
PRO-MIL
Open source
7.1.2.5 Zlouporabe/prijevare pri uporabi kreditne kartice za

kupovinu preko interneta VII-13
7.1.2.6 Vatrozid (firewall) VII-13
7.1.3 Prvi koraci pri korištenju web pretraživača VII-14
7.1.3.1 Otvaranje (i zatvaranje) programa za pregledavanje weba VII-14
7.1.3.2 Kreiranje polazne stranice u web pregledniku VII-14
7.1.3.3. Prikaz web stranice u novom prozoru VII-15
7.1.3.4 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja web stranice VII-15
7.1.3.5 Osvježavanje web stranice VII-16
7.1.3.6 Korištenje funkcije pomoći u web pregledniku VII-16
7.1.4 Promjene osnovnih postavki VII-18
7.1.4.1 Prikazivanje i skrivanje ugrađenih alatnih traka VII-18
7.1.4.2 Prikazivanje i skrivanje slike na web stranici VII-18
7.1.4.3 Prikaz već postojećih URL adresa korištenjem pregrade

s adresama VII-19
7.1.4.4 Brisanje popisa i sadržaja pregledanih stranica pohranjenih

na disk VII-21
7.2 Navigacija web stranicama VII-22
7.2.1 Pristup do web adrese VII-22
7.2.1.1 Otvaranje URL-a (Uniform Resource Locator) VII-22
7.2.1.2 Aktiviranje hiperveze i veze u obliku slike VII-22
7.2.1.3 Prijelaz na prethodnu i sljedeću, već posjećenu stranicu VII-23
Kazalo-XXXIII
PRO-MIL
Kazalo Open source
7.2.1.4 Nadopunjavanje web obrasca i unos informacija sa ciljem

pokretanja prijenosa/transakcije VII-24
7.2.2 Korištenje zabilješki VII-25
7.2.2.1 Dodavanje stranice u zabilješke VII-25
7.2.2.2 Prikaz stranica pospremljenih u zabilješke VII-26
7.2.3 Organiziranje zabilješki VII-26
7.2.3.1 Kreiranje mape za spremanje zabilješke VII-26
7.2.3.2 Organiziranje zabilješki po mapama VII-27
7.2.3.3 Brisanje zabilješki VII-27
7.3 Pretraživanje weba VII-28
7.3.1 Uporaba tražilica VII-28
7.3.1.1 Odabir određenog alata za pretraživanje VII-28
7.3.1.2 Pretraživanje korištenjem ključne riječi i fraze VII-28
7.3.1.3 Kombiniranje kriterija odabira u pretraživanju VII-29
7.3.1.4 Kopiranje teksta, slike, URL-a s web stranice u dokument VII-30
7.3.1.5 Spremanje web stranice na određenu lokaciju na disku kao

tekstualne ili html datoteke VII-31
7.3.1.6 Preuzimanje tekstualnih i grafičkih datoteka, zvučnih i video

zapisa, programa s web stranice na određenu lokaciju na disku VII-31
7.3.2 Pripremanje za ispis VII-33
7.3.2.1 Pregledavanje web stranice VII-33
7.3.2.2 Promjena orijentacije i veličine papira VII-33
7.3.2.3 Promjena margina VII-34

Kazalo-XXXIV
PRO-MIL
Open source
7.3.3 Ispis VII-34
7.3.3.1 Odabir postavki za ispis kao što su: cijela ili određena
stranica, označeni tekst, broj kopija VII-34
7.4 Elektronska pošta VII-36
7.4.1 Koncept/Pojmovi VII-36
7.4.1.1 Sastav i struktura adrese elektronske pošte VII-36
7.4.1.2 Prednosti sustava baziranog na elektronskoj pošti: brzina

dostave, niski troškovi, fleksibilnost korištenja elektronskog pretinca
za poštu na web stranicama koje se nalaze na različitim lokacijama VII-38
7.4.1.3 Pravila pristojnosti: korištenje pravovaljanog opisa poruke u

dijelu za Predmet, sažetost u odgovaranju, korištenje provjere
pravopisa VII-39
7.4.2 Sigurnosni razlozi VII-39
7.4.2.1 Mogućnosti primanja neočekivane elektronske pošte VII-39
7.4.2.2 Opasnosti zaraze računala virusom prilikom otvaranja

poruka ili privitka uz poruke od nepoznatih pošiljatelja VII-40
7.4.2.3 Što je to digitalni potpis VII-41
7.4.3 Prvi koraci pri korištenju elektronske pošte VII-42
7.4.3.1 Otvaranje i zatvaranje programa za rad s elektronskom poštom VII-42
7.4.3.2 Otvaranje pretinca za određenoga korisnika VII-44
7.4.3.3 Otvaranje jedne ili više poruka poslanih elektronskom poštom VII-44
7.4.3.4 Prijelaz između otvorenih poruka VII-45
7.4.3.5 Zatvaranje poruke VII-46
7.4.3.6 Korištenje funkcije pomoći u aplikaciji VII-46
Kazalo-XXXV
PRO-MIL
Kazalo Open source
7.4.4 Promjene osnovnih postavki VII-47
7.4.4.1 Dodavanje i uklanjanje rubrike u pretincu: pošiljatelj,

predmet, datum prijama poruke VII-47
7.4.4.2 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake VII-47
7.5 Slanje poruka VII-48
7.5.1 Čitanje poruka VII-48
7.5.1.1 Postavljanje zastavice na e-mail poruku. Uklanjanje (oznake)

zastavice s e-mail poruke VII-48
7.5.1.2 Označavanje poruke kao pročitane ili nepročitane VII-49
7.5.1.3 Otvaranje i spremanje privitka poruke na određeno mjesto

na disku VII-50
7.5.2 Odgovor na poruku VII-51
7.5.2.1 Uporaba funkcija Odgovori pošiljatelju i Odgovori svima VII-51
7.5.2.2 Odgovor bez i s uključivanjem originalne poruke VII-52
7.5.3 Slanje elektronske pošte VII-53
7.5.3.1 Kreiranje nove poruke elektronske pošte VII-53
7.5.3.2 Stavljanje e-mail adrese u polje “To:” VII-54
7.5.3.3 Slanje kopije poruke na drugu adresu ili grupu adresa VII-55
7.5.3.4 Upisivanje naslova u polje “Subject:” VII-56
7.5.3.5 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa, ispravak

pravopisnih pogrešaka, brisanje riječi koje se ponavljaju VII-57
7.5.3.6 Dodavanje privitka elektronskoj poruci VII-59
7.5.3.7 Slanje poruke s visokim/niskim prioritetom VII-61
Kazalo-XXXVI
PRO-MIL
Open source
7.5.3.8 Slanje poruke korištenjem distribucijske liste VII-62
7.5.3.9 Prosljeđivanje elektronske poruke VII-64
7.5.4 Kopiranje, premještanje, brisanje VII-65
7.5.4.1 Kopiranje i premještanje teksta unutar poruke ili između

drugih aktivnih poruka VII-65
7.5.4.2 Kopiranje teksta s nekog drugog izvora u poruku VII-66
7.5.4.3 Brisanje dijela teksta iz elektronske poruke VII-66
7.5.4.4 Brisanje priložene datoteke iz elektronske poruke koja se šalje VII-66
7.6 Upravljanje porukama VII-67
7.6.1 Tehnike VII-67
7.6.1.1 Prepoznavanje nekih od tehnika upravljanja porukama: izrada

i pridjeljivanje imena mapi, premještanje poruke u određenu mapu,
brisanje nepotrebnih poruka, korištenje kontakt liste VII-67
7.6.2 Uporaba Kontakata VII-70
7.6.2.1 Kreiranje nove kontakt/distribucijske liste VII-70
7.6.2.2 Dodavanje e-mail adrese u Kontakte VII-71
7.6.2.3 Brisanje e-mail adrese iz Kontakata VII-73
7.6.2.4 Dodavanje e-mail adrese iz dolazne poruke u Kontakte VII-73
7.6.3 Organiziranje poruka VII-74
7.6.3.1 Pretraživanje poruke prema pošiljatelju, predmetu ili

sadržaju e-mail poruke VII-74
7.6.3.2 Kreiranje nove mape za e-mail poruke VII-76
7.6.3.3 Premještanje poruke u novu mapu VII-77
Kazalo-XXXVII
PRO-MIL
Kazalo Open source
7.6.3.4 Razvrstavanje poruka po imenu, datumu VII-78
7.6.3.5 Brisanje poruke VII-79
7.6.3.6 Vraćanje poruke iz mape za obrisane poruke VII-80
7.6.3.7 Pražnjenje mape za obrisane poruke VII-80
7.6.4 Pripreme za ispis VII-81
7.6.4.1 Pregledavanje poruke VII-81
7.6.4.2 Odabir postavki za ispis: cijela poruka, određeni dio

poruke i broj kopija. Ispis VII-82
Kazalo-XXXVIII
PRO-MIL
Open source
DODATAK A - Primjeri testova za ECDL Open source A-4
1.1 Europska računalna diploma (ECDL)/Međunarodna računalna

diploma (ICDL) A-4
1.2 Ciljevi ECDL-a / ICDL-a A-5
1.3 Koristi od ECDL-a/ICDL-a A-5
1.4 ECDL/ICDL ciljana populacija A-6
1.5 Razine složenosti A-6
1.6 ECDL / ICDL Standard A-6
1.6.1 Moduli A-7
1.6.2 ECDL/ICDL nastavni program (syllabus) A-9
1.6.3 Pitanja i test baza (QTB) A-9
1.6.4 ECDL/ICDL testovi A-9
1.6.5. Primjena ECDL/ICDL testova A-10
1.6.6 ECDL / ICDL proizvod A- 10
2. ECDL/ICDL PRIMJERI TESTOVA ZA MODULE 1-7 A-12
2.1 Modul 1 Primjer testa A-12
2.2 Modul 2 Test primjer A-27
2.3 Modul 3 Test primjer A-37
2.4 Modul 4, Primjeri testova A-44
2.5 Modul 5, Primjeri testova A- 51
2.6 Modul 6, primjer testova A-59
2.7 Modul 7, Test primjeri A-66

Kazalo-XXXIX
PRO-MIL
Modul 1
Osnovni pojmovi
informacijske tehnologije
Modul sadrži prikaz i objašnjenje temeljnih pojmova informacijske tehnologije.
Načelno su opisane vrste računala i njihova osnovna građa. Uz objašnjenje uloge
i obilježja dijelova računala (CPU, memorija, sabirnice i sl.) opisano je i njihovo
međudjelovanje. Dan je kratak pregled ulaznih i izlaznih računalnih uređaja
(npr. tipkovnice, skenera, monitora, pisača i sl.) i usporedne značajke različitih
tehnoloških rješenja. Opisani su i uređaji i mediji za pohranu podataka.
Objašnjeni su osnovni pojmovi vezani uz računalne programe, uključujući
razliku između pojedinih vrsta programa (npr. operacijski sustav, korisnički
programi). U okviru informacijskih mreža opisani su uređaji za povezivanje
računala kao i primjena računalnih mreža, uključujući internet. Kratko je
prikazana praktična primjena informacijskih tehnologija u svakodnevnom
životu. Dan je pregled primjene informacijske tehnologije sa zdravstvenog i
ergonomskog gledišta kao i savjeti za zaštitu korisnika. Opisana je sigurnost
informacijskih sustava s obzirom na sigurnost podataka uključujući i opis i
način zaštite od računalnih virusa. Poseban je odjeljak posvećen autorskim
pravima, načinu distribucije i pojmu licence računalnih programa.
Open source Osnovni pojmovi informacijske tehnologije (IT)
1.1 Osnovni pojmovi
1
MODUL
1.1.1 Informacijska tehnologija
Informacijska tehnologija (IT) je tehnologija potrebna za obradu informacija. U užem

smislu to je tehnologija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih
programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka. U novije
doba rabi se kratica ICT (engl. information and communications technology) zbog važne
uloge koju ima razmjena podataka između računala.
1.1.1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware)
Pod sklopovljem računala (engl. hardware) razumijevaju se svi oni električni, elektronički
i mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo i pojedini njegovi priključci. To su
primjerice tiskana pločica, integrirani krugovi, kutija, kabeli itd. Pojednostavljeno može
se reći da je sklopovski dio računala sve ono što se može opipati.
1.1.1.2 Računalni programi (engl. software)
Sposobnost računala za izvršavanje različitih programa (engl. software) jest svojstvo koje
ga bitno razlikuje od ostalih strojeva. Ovisno o programu koji se izvodi, jedno te isto
računalo može obavljati različite poslove.
Programskim dijelom računala ili programskom podrškom naziva se skup svih programa
koji se mogu izvršavati na računalu. Programi kojima se korisnik često služi pohranjeni su
najčešće na tvrdom disku računala i kaže se da su instalirani na računalu.
Programski dio računala (instalirani programi) najčešće vrijedi više od njegova

sklopovskoga dijela, a izbor programa ovisi o potrebama korisnika. Dio programa korisnik
redovito kupuje već pri nabavi računala, a drugi dio može instalirati prema vlastitim
potrebama. Instaliranje programa relativno je jednostavno i ne predstavlja veću teškoću
ni korisniku koji ne zna previše o računalu.
I-3
PRO-MIL
Modul 1 Osnovni pojmovi informacijske tehnologije (IT) Open source
1.1.2 Vrste računala
Računala se mogu podijeliti s obzirom na različita svojstva. Glede snage ili moći računanja,
računala se danas dijele uglavnom u tri skupine: osobna računala, radne stanice i velika
računala.
Osobna računala (engl. personal computer) su računala koja su dovoljno niske cijene da
ih mnogi mogu nabaviti za kućnu uporabu. Ako ih nabavlja tvrtka, onda su takva računala
redovito namijenjena samo jednoj osobi. Sposobna su obrađivati podatke dovoljne za
potrebe malih tvrtki pa se često rabe i za obradu poslovnih podataka. Često se za osobna
računala rabi kratica PC (engl. personal computer).
Slika 1.1. Osobno računalo
Radne stanice (engl. workstation) jesu računala namijenjena opsežnijoj obradi podataka,
a odlikuju se velikom brzinom obrade podataka, znatno većom radnom i ostalom
memorijom od osobnih računala te odličnim mogućnostima grafičkog prikaza podataka.
I-4
PRO-MIL
Prema vanjskom izgledu i temeljnoj građi ne razlikuju se bitno od osobnih računala, ali
zbog ugrađenih komponenata odlikuju se većom računalnom snagom i znatno većom
1
MODUL
cijenom od osobnih računala. Najčešće se rabe za obradu slikovnih podataka, npr. crteža,
shema, nacrta itd.
Velika računala (engl. mainframe) jesu računala najveće snage od svih do sada spomenutih
i rabe se kada ostale vrste računala ne mogu zadovoljiti potrebnu brzinu obrade podataka.
Relativno visoka cijena ograničava njihovu uporabu samo na velike tvrtke. Najsnažnija
od tih računala, koja se često odlikuju posebnim tehnološkim rješenjima i namjenskom
arhitekturom, nazivaju se superračunala (engl. supercomputer). Proizvode se pojedinačno,
a cijena im je tako visoka da su često dostupna samo vladama pojedinih zemalja (vojna
primjena) ili najvećim svjetskim tvrtkama.
Granice između navedenih skupina nisu jasno izražene pa je katkad teško odrediti kamo
svrstati pojedino računalo. Uz to se s razvojem tehnologije pomiču i granice pojedinih
područja pa, primjerice, snagu koju su prije desetak godina posjedovale radne stanice,
danas imaju osobna računala. Uz to računala se mogu podijeliti i prema namjeni pa,
primjerice, postoje tzv. poslužiteljska računala (engl. server) koja su svojim obilježjima
prilagođena toj namjeni.
S obzirom na prenosivost računala mogu se podijeliti na stolna i na prijenosna. Stolna

računala predviđena su za smještaj na jednomu mjestu i nije predviđeno njihovo često
prenošenje. Prijenosna su računala predviđena za prenošenje pa su malih dimenzija i
lagana. Opremljena su baterijama kako bi se mogla rabiti na mjestima gdje nije pristupačan
priključak na gradsku električnu mrežu (zrakoplov, vlak i sl.). S obzirom na dimenzije
prijenosna se računala mogu svrstati u ove skupine:
Prijenosna računala (od većeg prema manjem): engl. laptop (engl. lap hrv. krilo, koljena),
engl. notebook (engl. notebook hrv. bilježnica), engl. subnotebook.
Ručna računala (računala približno veličine kalkulatora): engl. hand-held (engl. hand
hrv. ruka, engl. held hrv. držati), engl. palmtop (engl. palm hrv. dlan) i engl. PDA (engl.
personal digital assistant).
I-5
PRO-MIL
1.1.3. Glavni dijelovi računala
S obzirom na sklopovlje računalo se može podijeliti na različite dijelove s obzirom na

njihovu funkciju i zadaću. Ovdje su navedene glavne skupine u koje se mogu svrstati
pojedini dijelovi računala.
Slika 1.2. Načelna građa računala
1.1.3.1 Središnja jedinica za obradu
Središnja jedinica za obradu (procesor, engl. central processing unit, processor, CPU)
prihvaća binarne podatke, rukuje njima na temelju naredbi i prerađene binarne podatke
predaje okolini. To se naziva obradom podataka, po čemu je jedinica i dobila ime.
Obrada podataka uključuje obavljanje aritmetičkih i logičkih operacija s podacima,
postupke premještanja i svrstavanja podataka te ostale moguće operacije s podacima koji
se obavljaju pod nadzorom programa. Obrada podataka je, primjerice, zbrajanje dvaju
brojeva, usporedba dvaju brojeva, premještanje podataka s jednog mjesta u računalu na
drugo itd. Tijekom obrade podataka u računalu podaci putuju iz jednog dijela sustava u
drugi, obavljaju se različite logičke i aritmetičke operacije, pohrana i dobavljanje podataka
itd. Središnja jedinica za obradu brine o tome da se sve te aktivnosti sinkroniziraju i
koordiniraju kako bi sustav djelovao usklađeno i bio svrhovit pa se može reći da, osim
obrade podataka, ima i ulogu nadzora nad sustavom. Središnja jedinica za obradu uvelike
određuje značajke računala i njegovu cijenu. Kod velikih i starijih računala središnja
jedinica za obradu sastoji se od više poluvodičkih komponenata, dok se kod manjih i
osobnih računala najčešće sastoji samo od jednog poluvodičkog integriranog kruga
nazvanog mikroprocesor ili kraće procesor.
I-6
PRO-MIL
1.1.3.2 Memorija
1
MODUL
Program i podaci pohranjeni su u dijelu računala koji se zove memorija. Memorija
elektroničkog računala ima sposobnost pohrane ili čuvanja određene količine
podataka. Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet
memorije i najčešće se izražava u bajtovima ili većim jedinicama: KB, MB, GB itd.
Dvije su glavne vrste memorija ugrađenih u računalo: RAM i ROM. RAM je radna
memorija u koju se mogu upisivati i iz nje čitati podaci onoliko puta koliko želimo.
Pohranjeni podaci ostaju u ovoj memoriji dok se namjerno ne promijene ili dok se ne
prekine napajanje memorije električnom energijom. To je radna memorija računala, tj.
memorija u kojoj se čuvaju podaci s kojima program trenutno radi. Računala su građena
tako da je moguća naknadna dogradnja RAM-a tj. povećanje kapaciteta radne memorije.
ROM je memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se
može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak.
Zato je primjena ove memorije ograničena na pohranu podataka koji su uvijek jednaki i
nepromjenjivi.
1.1.3.3 Sabirnice
U širem smislu sabirnica (engl. bus) je normirana veza za razmjenu podataka između dvaju
ili više uređaja. Prema toj definiciji u sabirnice se ubrajaju sve veze za razmjenu podataka.
Tu pripadaju i sve do sada opisane norme paralelne i serijske veze, mrežne norme itd.
Pojam sabirnice češće se koristi u užem smislu, tj. normirane veze za razmjenu podataka
unutar računala ili između računala i istodobno više priključnih uređaja. Sabirnice se
mogu podijeliti u dvije skupine.
Prva su skupina tzv. unutarnje sabirnice

koje služe za razmjenu podataka u računalu.
Unutarnje su sabirnice izvedene kao vodovi
na matičnoj ploči računala. Osobna računala
građena su tako da su priključnice unutarnjih
sabirnica na koje se mogu priključiti dodatni
sklopovi (kartice) smještene unutar kućišta
računala. Obično su te priključnice zalemljene
Slika 1.3. USB priključnica

I-7
PRO-MIL
za matičnu ploču računala. Za priključak dodatnog uređaja na te priključnice potrebno je

otvoriti kućište računala.
Najrasprostranjenija sabirnica u suvremenim osobnim računalima je PCI sabirnica

(engl. PCI bus, peripheral component interconnect bus). Opće je namjene i predviđena za
priključak različitih dodatnih sklopova (kartica).
Za priključak sklopova koji zahtijevaju brzu razmjenu podataka (npr. grafička kartica) rabi
se PCI Express sabirnica (skraćeno PCIe). Postoji više inačica te sabirnice, a razmjena
podataka tom sabirnicom mnogo je brža nego PCI sabirnicom. Priključnice PCI i PCI
Express sabirnica se razlikuju tako da nije moguća pogreška pri priključenju dodatnih
sklopova.
Druga su skupina tzv. vanjske sabirnice koje služe za razmjenu podataka između računala i
vanjskih uređaja. Vodič vanjskih sabirnica je najčešće višežilni kabel. Priključnice vanjskih
sabirnica izvedene su na vanjskom dijelu kućišta. Obično su smještene na stražnjoj strani
računala i na njih se može priključiti bez otvaranja računala.
Najpopularnija vanjska sabirnica je USB sabirnica koja omogućuje istodobno spajanje do

najviše 127 uređaja s najvećom brzinom prijenosa 12 Mbps (USB 1.1) ili 480 Mbps (USB
2.0). USB sabirnica predviđena je za spajanje miša, pogonskog mehanizma CD ROM-a,
vanjskog tvrdog diska, skenera, pisača, palice za igru i dr.
Norma IEEE 1394, poznata još i pod nazivom FireWire, jest sabirnička norma za
serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus).
Načelna namjena ista je kao i USB norme, ali je znatno skuplja od nje. Zbog toga
ova sabirnica nije primjerena uporabi s relativno sporim uređajima kao što su to
npr. pisač, miš ili tipkovnica. Jedna od glavnih primjena je povezivanje računala
i uređaja za prijenos video zapisa, primjerice videokamere i videorekordera.

1.1.3.4 Ulazno-izlazni uređaji
Ulazni uređaji računala jesu svi oni koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline
u računalo. Podaci u okolini računala, npr. zvuk, slika, pokret, temperatura itd. gotovo
uvijek su u nepogodnu obliku za izravan unos u računalo. Te podatke treba prikladnim
pretvornicima (senzorima) i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik električnih
veličina prihvatljivih računalu. U tom je smislu temeljna zadaća ulaznih uređaja djelotvorna
i jeftina pretvorba podataka iz okoline u oblik prihvatljiv računalu.
I-8
PRO-MIL
Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu
biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili strojevi kada su prikazi
1
MODUL
u obliku električnih veličina, npr. napona ili struje. I u jednom i u drugom primjeru zadaća
je izlaznih naprava brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih električnih veličina iz
računala u oblik prihvatljiv okolini.
1.1.3.5 Tvrdi disk
Za pohranu velike količine podataka rabe se magnetski i optički mediji. Za pohranu

podataka i programa koji se često rabe koristi se tvrdi disk (engl. hard disk, HD) koji je
obično ugrađen u unutrašnjost računala. Odlikuje se velikom brzinom (u odnosu na druge
medije za pohranu velike količine podataka) i relativno niskom cijenom po pohranjenom
bitu. Kapacitet tvrdih diskova (najveća količina podataka koja se može pohraniti na tvrdi
disk) neprestano se povećava tako da trenutno stanje treba provjeriti na tržištu.
1.1.3.6 Vanjski uređaji
Pod vanjskim ili perifernim uređajima razumijevaju se računalni uređaji koji se nalaze
izvan računala. Građeni su tako da imaju svoje kućište i čine jedinstvenu funkcionalnu
cjelinu, a s računalom se povezuju priključnim kabelom ili bežično. U takve se uređaje
ubrajaju pisač, monitor, modem, skener i sl.
I-9
PRO-MIL
1.1.4 Rad računala
Mnoga obilježja računala utječu na njegov rad, a dva najvažnija su brzina obrade podataka
i raspoloživa memorija.
1.1.4.1 Brzina obrade podataka
Računalna snaga govori o brzini obrade podataka. Pod računalnom snagom razumijeva
se sposobnost obrade podataka, točnije količina obrađenih podataka u jedinici vremena.
Više o računalnoj snazi pogledati u odjeljku Središnja jedinica za obradu (engl. CPU).
1.1.4.2 Raspoloživa memorija
Raspoloživa memorija računala važno je obilježje računala. Premali kapacitet memorije

(najveća količina podataka koju memorija može pohraniti) može onemogućiti ili usporiti
rad računala, pa treba nastojati računalo opskrbiti sa što više memorije. To vrijedi za radnu
memoriju (RAM) i za tvrdi disk računala. Kako je cijena računala jedno od ograničenja
koje uvjetuje konačnu građu, raspoloživa memorija je kompromis između željene i cijenom
prihvatljive.
I-10
PRO-MIL
1.2 Računalni uređaji
1
MODUL
1.2.1 Središnja jedinica za obradu
Procesor (engl. processor, central processing unit, CPU) ili mikroprocesor (engl.
microprocessor) jest poluvodička komponenta kod koje su na jednoj pločici poluvodiča
smješteni svi važni dijelovi središnje jedinice za obradu, npr. aritmetičko-logička
jedinica, unutarnji spremnici, nadzorni sklopovi itd. Suvremeni procesori najsloženije su
poluvodičke komponente koje se sastoje od više desetaka milijuna tranzistora smještenih na
jednu pločicu poluvodiča veličine samo nekoliko desetaka kubičnih milimetara. Osnovni
materijal od kojeg se proizvode mikroprocesori je silicij. Proizvode se od tankih diskova
silicija koji se zovu engl. wafer (pločica). Na takvoj se pločici odjednom fotokemijskim
postupkom izradi mnogo mikroprocesora koji se zatim rezanjem odijele jedan od
drugoga. Tako izrezani mikroprocesor bez kućišta naziva se engl. chip (ploška, čip). Cijena
procesora bitno se smanjuje smanjenjem dimenzija pa proizvođači nastoje proizvesti što
više logičkih sklopova u što manjem volumenu poluvodiča. Uz ostalo, to nastoje tako da
smanjuju širinu vodljivih staza u poluvodiču. Primjerice prvi mikroprocesor 4004 imao
je staze široke 10 mikrometara (to je stotinka milimetra), a mikroprocesori proizvedeni
2002. godine su imali širinu vodljivih staza 0,13 mikrometara (što je manje od tisućinke
milimetra).
Slika 1.4. Procesor (CPU)
Za povezivanje procesora s ostatkom računala rabi se skup od nekoliko pomoćnih

integriranih krugova poznat pod nazivom engl. chipset. Glavna je zadaća tih pomoćnih
integriranih krugova povezati na što bolji način različite dijelove sustava: memoriju,
diskove, sabirnice i dr. s procesorom. Svi podaci prolaze kroz pomoćne integrirane
krugove i svi ostali dijelovi računala komuniciraju s procesorom posredstvom pomoćnih
integriranih krugova. Unutar pomoćnih integriranih krugova sadržan je sklop za
upravljanje memorijom, tipkovnicom, mišem, PCI sabirnicom, ATA sučeljem itd.
I-11
PRO-MIL
Pomoćni integrirani krugovi zalemljeni su na matičnu ploču i nije ih moguće mijenjati

kao mikroprocesor.
Često se kaže da je jedna vrsta procesora računalno snažnija ili da ima veću moć od druge
vrste. Pritom se pod računalnom snagom podrazumijeva sposobnost obrade podataka.
Računalna snaga središnje jedinice za obradu ovisi o količini podataka koju može obraditi
u jedinici vremena, a ovisi o više čimbenika.
Prvi od tih čimbenika jest frekvencija takta (engl. clock) procesora jer se podaci obrađuju
u koracima. Tipičan slijed pri obradi podataka je:
• dobava prvog podatka iz memorije u procesor
• dobava drugog podatka iz memorije u procesor
• obrada podataka (npr. zbrajanje)
• pohrana rezultata u memoriju.
Svaka od navedenih operacija zbiva se u jednom ili više koraka ili takta pa je računalu za
obavljanje cjelokupnog posla u ovom primjeru potrebno nekoliko koraka. Jednostavnije
operacije obavljaju se u jednom koraku, a složenije (npr. množenje) u više koraka. Težnja
je izraditi CPU sa što većom frekvencijom takta kako bi moglo obaviti što više operacija u
jedinici vremena. Prva osobna računala početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća radila
su s frekvencijom takta 2 MHz što je značilo da je takvo računalo obavljalo dva milijuna
operacija u sekundi. Suvremena računala rade frekvencijama takta od približno 4 GHz
što znači da su u tom pogledu dvije tisuće puta brža od onih od prije desetak godina.
Svaka nova generacija procesora radi većim frekvencijama takta od prethodne, a taj je
podatak toliko važan da je redovito naveden kao bitna značajka cijelog računala. Glavno
ograničenje povećanja frekvencije koraka je ograničenje brzine poluvodičkih integriranih
sklopova i brzine širenja električnih signala kroz spojne vodove između pojedinih dijelova
računala. To je još jedan od razloga da se procesor proizvede što manji kako bi signali
putovali što kraćim putovima.
Drugi važan čimbenik koji određuje računalnu snagu jest količina bitova koju procesor
istodobno može obraditi. U prvim osobnim računalima procesori su mogli obraditi u
jednom koraku 8 bitova te su se nazivali 8-bitni. Prvi procesori upotrijebljeni u osobnim
računalima mogli su također u jednom koraku obraditi 8 bitova (npr. 8080, 6800, Z80 itd.)
pa su se nazivali 8-bitni. Suvremena osobna računala imaju procesore koji u jednom koraku
mogu obraditi 16, 32 i 64 bita. Procesori koji se upotrebljavaju u suvremenim osobnim
računalima jesu 32-bitni ili 64-bitni. Procesor koji može u jednom koraku obraditi 64
bita ima veću računalnu snagu od onog koji istodobno može obraditi 8 bitova. Cjelokupna
I-12
PRO-MIL
građa procesora prilagođena je količini bitova koju obrađuje u jednom koraku (unutarnji
spremnici, unutarnje sabirnice itd.).
1
MODUL
Treći čimbenik koji bitno utječe na računalnu snagu jest građa (arhitektura) procesora
i osobito način na koji dobavlja i obrađuje podatke. Neki procesori imaju mogućnost
istodobne obrade podataka (npr. zbrajanja) i dobave novog podatka iz vanjske memorije,
čime se znatno ubrzava ukupna obrada podataka. Računalna snaga može se mjeriti na
razne načine, ovisno o tome koja značajka sustava je bitna korisniku. Računalna snaga
uglavnom se mjeri tako da se mjeri vrijeme potrebno računalu da obavi određenu obradu
podataka ili pak se mjeri količina podataka koje računalo može obraditi u jedinici vremena
(obično jednoj sekundi). Različiti računalni programi koji omogućuju takva mjerenja zovu
se zajedničkim imenom engl. benchmark.
1.2.2 Memorija
Memorija o kojoj je ovdje riječ zove se radna memorija ili RAM i ugrađena je u samo
računalo. Radna memorija je ona memorija koju procesor koristi za neposrednu pohranu i
dobavu podataka. Dok je računalo uključeno i dok obrađuje podatke, ti podaci i programi
nalaze se u radnoj memoriji. U radnoj se memoriji obično nalazi jedan, a rjeđe dva ili
više programa. Obično se nekoliko bitova (najčešće jedan bajt) skuplja i pohranjuje na
određeno mjesto u memoriji. Ovo mjesto naziva se memorijska lokacija. Memorijske
lokacije možemo zamisliti kao niz pretinaca, od kojih svaki ima svoju adresu i može
pohraniti jedan bit ili određenu količinu bitova, najčešće jedan bajt (osam bitova). Želi li
se pohraniti bajt u memorijsku lokaciju, potrebno je navesti adresu te lokacije. Također,
želi li se pročitati neki bajt iz memorije, potrebno je navesti adresu memorijske lokacije u
kojoj je on pohranjen. Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se
kapacitet memorije i najčešće se izražava u bajtovima ili većim jedinicama: KB, MB, GB
itd. Te jedinice odgovaraju ovim vrijednostima:
1 kilobajt = 1 KB = 1.024 bajta
1 megabajt = 1 MB = 10242 bajta = 1048576 bajta
1 gigabajt = 1 GB = 10243 bajta = 1073741.824 bajta
1 terabajt = 1 TB = 1024 4 bajta = 1099511627776 bajta
I-13
PRO-MIL
U dekadskomu brojevnom sustavu oznaka “k” (početno slovo od grčkoga kilo, što znači
s tisuću, koji ima tisuću) označava vrijednost 1000 (103). U binarnom brojevnom sustavu
“K” označava prvu najbližu vrijednost koju je bilo moguće dobiti eksponiranjem broja 2
(osnova binarnoga brojevnog sustava), a to je 210 = 1024. Obratite pozornost da se rabi
veliko slovo “K” (1024) za razliku od dekadskog označavanja gdje se rabi malo slovo “k”
(1000). S obzirom na postojanost podataka radnu memoriju računala možemo podijeliti u
dvije skupine: RAM i ROM.
RAM
RAM (engl. random access memory) je upisno-ispisna memorija (naziva se još i memorija
s neograničenim pristupom). To je radna memorija u koju se mogu upisivati i iz nje čitati
podaci onoliko puta koliko želimo. Pohranjeni podaci ostaju u ovoj memoriji dok ih
računalo namjerno ne promijeni ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom
energijom. Dakle, RAM gubi svoj sadržaj prekidom napajanja pa se naziva i nepostojana
memorija (engl. volatile memory). Isključi li se računalo, svi podaci koji su pohranjeni u
RAM-u brišu se i nepovratno gube.
Glavne značajke RAM-a su kapacitet i brzina rada. Poželjno je da je RAM što većeg kapaciteta
kako bi se pohranilo što više podataka. Međutim, računalo s velikim kapacitetom memorije
je skupo, što je neprihvatljivo za korisnika. Brzina rada RAM-a određena je brzinom kojom
ova memorija pohranjuje i izdaje podatke. Spomenuto je već da je za čitanje nekog podatka
iz memorije potrebno navesti adresu memorijske lokacije u kojoj se taj podatak nalazi.
Od pojave željene adrese na adresnim sabirnicama pa do pojave podatka pohranjenog u
traženoj lokaciji na podatkovnim sabirnicama protekne određeno vrijeme. To se vrijeme
zove vrijeme pristupa memoriji (engl. memory access time). Vrijeme pristupa ograničava
brzinu kojom se podaci mogu čitati iz memorije i upisivati u nju pa može znatno ograničiti
brzinu rada cijelog računala. Zbog toga se u računala nastoji ugraditi RAM sa što kraćim
vremenom pristupa. Tehnologija izrade poluvodičkih komponenata od kojih su građeni
suvremeni RAM-ovi ograničava brzinu pristupa na nekoliko desetaka nanosekundi.
Suvremeni su RAM-ovi građeni od poluvodičkih integriranih krugova. S obzirom na
način rada postoje dvije glavne vrste ove memorije: statička i dinamička.
Statička radna memorija ili skraćeno SRAM vrsta je radne memorije kojoj je svaki bit
pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom
sklopu. Bez vanjskih poremećaja bistabilni sklop trajno zauzima jedno od dva stabilna
stanja. Prelazak iz jednog stanja u drugo potiče se odgovarajućim signalom izvana. Jedno
od stanja može se predočiti logičkom 0, a drugo logičkom 1. Upisani podatak ostaje
pohranjen do prekida napajanja ili namjerne promjene.
Prednosti SRAM-a su jednostavnost građe, jednostavnost pogona i veoma brz pristup

memoriji. Nedostatak SRAM-a su relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa što
I-14
PRO-MIL
ograničava broj bistabila koji se mogu smjestiti na jednu pločicu poluvodiča. SRAM-ovi
su znatno manjeg kapaciteta od kapaciteta dinamičkih memorija (za jednaku površinu
1
MODUL
poluvodiča), dok je istodobno cijena za isti kapacitet znatno veća od cijene dinamičke
memorije. U SRAM-u se pohranjuju male količine podataka, npr. karakteristični parameti
računala, brza priručna memorija (engl. cache) i sl.
Ponekad se SRAM memoriji dogradi baterija kako bi se sadržaj memorije zadržao i nakon
prekida napajanja računala. Kod osobnih računala ta je memorija poznata pod nazivom
CMOS memorija. Iako taj naziv govori o tehnologiji izrade, uvriježilo se rabiti ga za vrstu
SRAM radne memorije osobnih računala koja ne gubi svoj sadržaj prekidom napajanja
računala. Kapacitet te memorije je mali (obično 64 KB), a u njoj se čuvaju podaci koji
moraju biti prisutni u trenutku uključenja računala, primjerice: broj i tip disketnih
jedinica i tvrdih diskova, medij na kojem se nalazi operacijski sustav, različite postavke
vezane za memoriju, lozinke i sl. Ti se podaci nazivaju konfiguracija sustava. Podatke
u CMOS memoriji moguće je prema potrebi mijenjati odmah po uključenju računala
pokretanjem odgovarajućeg programa. To je rijetko potrebno raditi, obično pri prvom
pokretanju računala ili pri promjeni sklopovlja računala. Pogrešnim unošenjem podataka
moguće je onesposobiti računalo pa pri promjeni tih podataka treba biti oprezan. CMOS
memorija napaja se iz minijaturnog akumulatora koji se puni dok je računalu uključeno.
Podaci u CMOS memoriji ostaju nepromijenjeni sve dok se ne prekine napajanje što je
moguće vađenjem akumulatora ili otvaranjem odgovarajućeg kratkospojnika. Brisanje
CMOS memorije potrebno je samo zbog pogrešno upisanih postavki zbog kojih računalo
neispravno radi ili zbog brisanja upisane lozinke koju je korisnik zaboravio. Lozinku koja
se ovdje spominje ne treba miješati s različitim lozinkama vezanim za operacijski sustav ili
internet. Lozinka u CMOS memoriji služi samo za pristup podacima u CMOS memoriji.
Dinamička radna memorija ili DRAM vrsta je radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen
kao naboj u minijaturnom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom
sklopu. Zbog nesavršenosti izolatora u kondenzatoru naboj pohranjen u kondenzatoru
postupno se gubi, pa se time gubi i podatak pohranjen u tom kondenzatoru. Kako se to ne
bi dogodilo, potrebno je naboj obnoviti prije nego se kondenzator potpuno isprazni. Naboj
se obnavlja pomoću posebnih sklopova koji najprije čitaju podatke, a zatim obnavljaju
naboj svakog kondenzatora prema očitanoj vrijednosti. Taj se postupak zove obnova ili
osvježavanje memorije (engl. memory refreshing) i događa se svakih nekoliko milisekunda
pa i kraće. Zbog toga je razmjena podataka s DRAM memorijom sporija i kompliciranija
nego razmjena sa SRAM memorijom.
Prednost DRAM-a su male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije pa je

moguće smjestiti mnogo takvih kondenzatora na jednu pločicu poluvodiča. Suvremeni
DRAM-ovi mogu pohraniti milijune bitova na jednoj jedinoj pločici poluvodiča. Nedostatak
DRAM-a je potreba za relativno složenim pogonskim sklopom i sporost u radu uzrokovana
obnavljanjem memorije. Cijena dinamičkih memorija kojima je kapacitet veći od nekoliko
I-15
PRO-MIL
desetaka KB, uključivši i pogonske sklopove, niža je od cijene statičkih memorija, tako da
je radna memorija u suvremenim osobnim računalima DRAM. Različitim se postupcima
komuniciranja s DRAM-om pokušava povećati brzina njegova rada pa postoje različite
izvedbe DRAM memorija. Zbog svoje važnosti i cijene radna memorija računala građena
je tako da se može lako naknadno ugrađivati i mijenjati. Kupac tako može birati kapacitet
radne memorije prema cijeni i svojim potrebama. U slučaju potrebe memoriji se može
povećati kapacitet tako da se ugrade dodatni memorijski integrirani krugovi. Takvo se
povećanje kapaciteta memorije naziva proširenje memorije. Da bi se olakšalo proširenje
memorije, memorija se prodaje i ugrađuje u tzv. memorijskim modulima.
Memorijski modul je tiskana pločica na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi

i na čijem se jednom rubu nalaze konektori. Na matičnoj ploči postoje odgovarajući
konektori u koje je moguće utaknuti memorijski modul. Ovisno o izvedbi matične ploče
postoje dva ili više konektora za memorijske module. Postoji nekoliko različitih modela
memorijskih modula koji nisu međusobno zamjenjivi.
Slika 1.5. Memorijski moduli
SIMM (engl. single inline memory module) je najstarija vrsta memorijskog modula i ne
rabi se više u suvremenim računalima. Moraju se ugrađivati u paru. Postoje izvedbe s 30
(DRAM) i 72 (FPM) kontakta.
DIMM (engl. dual inline memory module) je trenutno najrasprostranjenija vrsta

memorijskih modula. Postoje izvedbe sa 168 (FPM, EDO, SDRAM) i 184 (DDR) konektora.
Mogu se ugrađivati pojedinačno.
SODIMM (engl. small outline dual inline memory module) su memorijski moduli
namijenjeni prijenosnim računalima pa su najmanjih dimenzija od svih modula. Postoje
izvedbe sa 72 (FPM, EDO), 144 (FPM. EDO. SDRAM) i 200 kontakata (DDR).
I-16
PRO-MIL
RIMM (engl. Rambus inline memory module) je namijenjen RDRAM memorijama.

Postoje izvedbe sa 168 i 184 kontakta.
1
MODUL
Ako je trgovački naziv memorije: DIMM PC2100, 128 MB, 184 pins, DDR RAM, 266
MHz, znači da je riječ o memorijskom modulu DIMM sa 184 kontakta, kapacitet je 128
MB, memorija radi taktom 266 MHz, najveća brzina razmjene podataka je 2100 MB u
sekundi i vrsta memorije je DDR SDRAM.
Flash memorija
Flash memorija (engl. flash memory) posebna je vrsta poluvodičkih memorija čija je glavna
značajka da se ponaša poput RAM memorije, ali joj je sadržaj neovisan o napajanju. Iz flash
memorije mogu se čitati podaci, ali je za pohranu novih podataka potrebno prethodno
izbrisati postojeće. Pri tome to nije moguće na samo jednoj memorijskoj lokaciji, već se
mora izbrisati cijelo područje uzastopno smještenih memorijskih lokacija (engl. chunck).
Takav postupak znatno usporava rad i praktično ograničava uporabu ove vrste memorije
kao uobičajene radne memorije računala.
S jedne strane flash memorija objedinjuje dobra svojstva RAM memorije (nema pokretnih
dijelova) i medija za trajnu pohranu podataka, primjerice tvrdog diska (sadržaj neovisan o
napajanju). S druge pak strane znatno viša cijena po bitu pohranjenih podataka i ograničen
vijek trajanja ograničava njenu uporabu na posebna područja primjene. Približno je
100000 puta moguće ponoviti postupak upisa podataka prije nego flash memorija postane
neupotrebljiva. To pri uobičajenoj uporabi flash memorije odgovara trajnosti od približno
10 godina. Flash memorije rabe se uglavnom kao praktična zamjena za tvrdi disk relativno
malog kapaciteta (nekoliko GB). Najviše se primjenjuju kod osobnih računala kao
prijenosni medij za pohranu i kod digitalnih fotoaparata. Jedna od uobičajenih primjena
flash memorije kod suvremenih osobnih računala jest njena uporaba za pohranu BIOS-a
umjesto ROM memorije (tzv. engl. flash BIOS). To omogućuje zamjenu BIOS-a novim
inačicama, a kako se to čini malokad, ograničenje trajnosti flash memorije i brzina upisa
nisu prepreka. BIOS je objašnjen u poglavlju Operacijski sustav.
Memorijski ključić (engl. keydrive, keychain drive, pen drive, pocket drive, thumb drive,
USB flash drive, USB flash memory drive, USB key, USB memory key, flash RAM, USB
stick) je popularna inačica flash memorije smještene u praktično kućište dužine 3 do 6
cm na čijem se jednom kraju često nalazi privjesak za ključeve. Na kućištu se nalazi USB
priključak kojim se može izravno priključiti na računalo. Operacijski sustav “vidi” tako
priključeni memorijski ključić kao dodatni tvrdi disk i njime može rukovati jednako kao
i tvrdim diskom računala. Memorijski ključići služe kao praktičan medij za prijenos
podataka s jednog računala na drugo.
I-17
PRO-MIL
Najveću primjenu flash memorija ima u digitalnim fotoaparatima. Mala potrošnja

energije, male dimenzije i odsustvo pokretnih dijelova čine je upravo idealnom za pohranu
slika. Razvijeno je nekoliko inačica flash memorija za primjenu u obliku praktičnih flash
kartica : Secure Digital (SD) Media Card (64 MB do 1 GB), xDPicture Card (32 MB do 512
MB), Smart Media (16 MB do 128 MB), Compact Flash (64 MB do 4 GB), Memory Stick
(64 MB do 256 MB) i MultiMedia Card MMC (16 MB do 128 MB).
Slika 1.6. Memorijski ključići
Slika 1.7. Flash memorija za digitalne fotoaparate
Osim u fotoaparatima ponekad se ova vrsta memorija rabi i u drugim uređajima: video
kamerama, ručnim računalima, MP3 prijenosnim uređajima, pisačima i dr. Kako na
I-18
PRO-MIL
računalu ne postoji priključnica na koju bi se mogla priključiti bilo koja od navedenih

flash kartica, potrebno je nabaviti čitač kartica. To je mali uređaj koji se pomoću USB
1
MODUL
priključnice priključuje na računalo, a na sebi ima utore u koje se mogu priključiti flash
kartice. U neke modele računala, posebice prijenosnih, tvornički se ugrađuju čitači flash
kartica.
PC Card (PCMCIA)
Male dimenzije prijenosnih računala ograničavaju količinu sklopovlja koje se može izravno
ugraditi u računalo pa je, ovisno o potrebama korisnika, dodatke potrebno prigrađivati
izvana. Prvo takvo proširenje, koje se pojavilo znatno prije memorijskih ključića, bile su
memorijske kartice pomoću kojih se povećavala radna memorija računala. Isprva se za te
kartice rabio naziv PCMCIA kartice, ali je zbog teškog izgovaranja naziva izabran novi
naziv PC Card. Kartice su normiranih dimenzija kućišta i priključnica (priključnica ima 68
priključaka) i mogu se priključiti na bilo koje računalo opskrbljeno PC Card priključkom.
Veličine su otprilike poput kreditne kartice (85,6 mm x 54,0 mm), a debljina im ovisi o
građi. PC Card kartice mogu umjesto memorije sadržavati i različite druge uređaje, npr.
modem, mrežno sučelje, tvrdi disk itd. U PC Card kartice može biti ugrađena DRAM
memorija ili flash memorija. Nakon pojave memorijskih štapića PC Card kartice rijetko se
rabe kao flash memorija.
ROM
ROM (engl. read only memory) ispisna je memorija, tj. memorija u koju se podatak može
upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne
i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak. ROM memorija ne gubi svoj sadržaj prekidom
napajanja. Zato je primjena ove memorije ograničena na pohranu podataka koji su uvijek
jednaki i nepromijenjeni. Takvi su, primjerice, podaci u vezi s prikazom slova na zaslonu,
dijelovima operacijskog sustava itd. Takvih nepromjenljivih podataka ima relativno malo
pa je ugrađeni ROM malog kapaciteta (npr. 128 KB). Podatke u ROM upisuje proizvođač
računala i korisnik ih nikada ne mijenja. U ROM-u su najčešće pohranjeni podaci potrebni
operacijskom sustavu računala pa korisnik malokad izravno koristi te podatke.
Kod starijih računala ROM i CMOS su bile jedine memorije koje nisu gubile svoj sadržaj
prekidom napajanja. CMOS memorija namijenjena je pohrani male količine podataka o
konfiguraciji računala i nije pogodna za pohranu dijelova operacijskog sustava pa su oni
bili pohranjeni u ROM memoriji. Tako se pri uključenju računala mogao početi izvršavati
jedini raspoloživ program, a to je onaj pohranjen u ROM memoriji. Tek izvršenjem tog
programa operacijski sustav bi se s tvrdog diska premjestio u radnu memoriju računala
i zatim počeo izvršavati. Bez tog početnog programa nije bio moguć rad računala. Taj se
program upisao u ROM kod proizvođača računala i korisnik ga više nije mogao mijenjati,
osim u slučaju promjene ROM-a što je za prosječnog korisnika nepraktično. ROM memorija
I-19
PRO-MIL
je jeftinija od bilo koje druge vrste memorije, ali je nemogućnost promjene upisanog
programa kod korisnika dovela do zamjene ROM memorije flash memorijom. Riječ je
o flash EPROM (FEPROM) memoriji koja omogućuje brisanje i pisanje podataka koji
zatim ostaju trajno zapisani i kad nema napajanja. Suvremena računala zato za pohranu
dijelova operacijskog sustava i programa koji se pokreće pri uključenju računala rabe
flash EPROM memoriju, u koju korisnik po potrebi može upisati noviju inačicu programa
pomoću relativno jednostavnog postupka i bez otvaranja računala.
Brza priručna memorija
Između memorije i procesora postoji nerazmjer u brzini. Procesor može slati i primati
podatke brže nego što može memorija zbog čega je ograničena ukupna brzina razmjene.
Povećanje brzine rada memorije, odnosno skraćenje vremena pristupa, uvelike bi i
neprihvatljivo povećalo cijenu.
Brza priručna memorija (engl. cache) brza je memorija relativno malog kapaciteta koja
pohranjuje dio sadržaja radne memorije te tako ubrzava razmjenu podataka između
procesora i radne memorije. Građa i uporaba brze priručne memorije zavisi o njezinoj
namjeni i proizvođaču, a sastoji se od vrlo brze memorije višestruko manjeg kapaciteta
od radne memorije (od 1 KB do 1 MB kod IBM sukladnih osobnih računala) i složenog
upravljačkog sklopa.
Načelno se može reći da brza priručna memorija ubrzava rad računala. Što je upravljački
sklop brze priručne memorije složeniji, to je potreban manji kapacitet brze priručne
memorije. Glavno svojstvo brze priručne memorije, za razliku od ostalih vrsta memorija,
jest “pametno” rukovanje podacima koji se pohranjuju u memoriju i dobavljaju iz nje.
Slika 1.8. Brza priručna memorija (engl. cache)
Kod nekih procesora dio brze priručne memorije ugrađen je na istu pločicu poluvodiča
na kojoj je i sam smješten što dodatno ubrzava rad. Zbog tehnoloških ograničenja i visoke
I-20
PRO-MIL
cijene ugrađena brza priručna memorija manjeg je kapaciteta od zasebne brze priručne
memorije.
1
MODUL
Brza priručna memorija smještena na istu pločicu poluvodiča s mikroprocesorom naziva se
primarna brza priručna memorija ili L1 (engl. primary cache, Level 1 cache) i kapaciteta
je od 1 do 128 KB.
Zasebna brza priručna memorija koja se nalazi izvan procesora naziva se sekundarna
brza priručna memorija ili L2 (engl. second level cache, Level 2 cache) i kapaciteta je od
128 KB do 1 MB. Tu memoriju treba razlikovati od radne memorije računala, a bitna je
razlika da je L2 memorija mnogo brža, skuplja i manjeg kapaciteta od radne memorije.
Istodobno ona je jeftinija i sporija od L1 memorije pa je na neki način kompromis između
cijene i brzine pristupa.
Brza priručna memorija diska (engl. disc cache) ima zadaću ubrzati razmjenu podataka
između relativno sporog tvrdog diska i znatno brže radne memorije računala. Zato brzina
brze priručne memorije diska treba biti prilagođena brzini radne memorije i može biti
građena od istih komponenata. Upravljačka elektronika smještena je unutar mehanizma
tvrdog diska (točnije unutar sklopa za upravljanje diskom, engl. disc controller) ili izvan
mehanizma tvrdog diska (redovito je dio radne memorije računala) ili oboje.
Načelo djelovanja brze priručne memorije koristi se i u mnogim drugim područjima

gdje se brzina prijenosa podataka može ubrzati pohranom u memoriju koja može brže
razmjenjivati podatke s okolinom. Tako, primjerice, postoje brze priručne memorije kod
mrežnih kartica, pri prijenosu podataka internetom i dr.
Matična ploča
Matična ploča (engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo) je tiskana pločica na

kojoj su smješteni glavni dijelovi računala: procesor, memorija, unutarnja sabirnica i
dr. Sklopovi mogu biti zalemljeni na matičnu ploču ili se mogu dodati u za to predviđena
podnožja i priključnice. Matična ploča često se prodaje zasebno, bez procesora, memorije
i dodatnih sklopova (kartica) kako bi kupac sam mogao sastaviti računalo prema svojim
potrebama. Format matične ploče (engl. form factor) govori o fizičkim dimenzijama
matične ploče, otvorima za pričvršćenje u kućište, smještaju priključnica za priključak
vanjskih uređaja i sl.
I-21
PRO-MIL
1.2.3 Ulazni uređaji
Ulazni uređaji računala jesu svi oni koji omogućuju unos podataka ili programa iz
okoline u računalo. Podaci u okolini računala, npr. zvuk, slika, pokret, temperatura
itd. gotovo uvijek su u nepogodnu obliku za izravan unos u računalo. Te podatke treba
prikladnim pretvornicima (senzorima) i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u
oblik električnih veličina prihvatljivih računalu. U tom je smislu temeljna zadaća ulaznih
uređaja djelotvorna i jeftina pretvorba podataka iz okoline u oblik prihvatljiv računalu.
Tipkovnica
Tipkovnica (engl. keyboard) jedan je od najstarijih i najčešćih ulaznih uređaja računala.

Tipkovnica je posebno pogodna i za sada gotovo nezamjenjiva za unos teksta. Sastoji se od
označenih tipaka koje su mehanički vezane za pripadne sklopke. Svakoj tipki pripada po
jedna sklopka. Pritiskom na neku od tipaka ostvaruje se električni kontakt. Zatvaranjem
kontakata zatvara se električni krug koji dovodi napon na odgovarajuće nožice ugrađenog
sklopa. Sklop na temelju primljenih napona (a ovi ovise o pritisnutoj tipki) stvara prikladne
električne impulse i prosljeđuje ih računalu. Tipkovnica je spojena s računalom savitljivim
priključnim kabelom i to na priključnicu za tipkovnicu (obično oznake PS/2) koja se nalazi
sa stražnje strane računala ili na USB sabirnicu. Postoje i bežične tipkovnice koje podatke
s računalom razmjenjuju posredstvom radiovalova.
Miš
Miš je pokazna naprava koja služi za pomicanje kazala i davanje naredbi računalu
pritiskom jedne od tipki miša. Miš (engl. mouse) je povezan s računalom pomoću spojnog
kabela ili bežično. Pomicanjem miša po podlozi obično se pomiče pokazivač (kursor,
engl. cursor) na zaslonu monitora, a pritiskom na jednu od tipaka na gornjem dijelu miša
računalu se daje određena naredba. Miš nije pogodan za unos teksta, već je namijenjen
crtanju ili pomicanju kazala po zaslonu monitora. Upravljanje nekim programom mišem
svodi se na postavljanje kazala na jednu od ponuđenih mogućnosti na zaslonu monitora i
zatim izborom te mogućnosti pritiskom na tipku miša. Za razliku od tipkovnice, mišem
se može rukovati bez posebne izvježbanosti.
Grafička ploča
Izrada crteža pomoću računala jedno je od važnih područja njegove primjene, a

najpogodniji ulazni uređaj za tu namjenu je grafička ploča (engl. tablet, digitizing tablet).
Grafičke ploče za uporabu sa stolnim računalima sastoje se od radne plohe uobičajenih
dimenzija 30 x 30 cm i debljine oko 1 cm te pokaznog uređaja u obliku miša ili olovke.
Dio radne plohe (npr. 15 x 15 cm), odnosno splet vodiča smješten ispod tog dijela radne
plohe, osjetljiv je na pokaznu napravu i u stanju je registrirati njezin položaj. Pomicanje
I-22
PRO-MIL
pokaznog uređaja po površini ploče prenosi se spojnim kabelom u računalo te tako nastaje
crtež pohranjen u računalu.
1
MODUL
Slika 1.9. Grafička ploča
Palica
Palica (engl. joystick) pokazna je naprava koja služi za pomicanje kazala ili nekih drugih
objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi računalu pritiskom jedne od tipki palice.
Palica se sastoji od kućišta koje miruje na podlozi i palice koja izlazi uspravno iz kućišta.
Korisnik drži palicu u ruci i naginje je u smjeru lijevo-desno i naprijed-natrag. Na vrhu
palice je tipka koja na pritisak daje računalu naredbu. Pokreti palice pretvaraju se u
električne impulse i priključnim kabelom prenose računalu. Jednostavnije i jeftinije
palice rabe se uglavnom za računalne igre, dok su kvalitetnije i skuplje palice namijenjene
uporabi u područjima gdje cijena nije presudna, npr. u vojnoj industriji.
Zaslon osjetljiv na dodir
Zaslon osjetljiv na dodir (engl. touch screen) jest zaslon monitora koji ima sposobnost
“otkriti” mjesto na kojemu je dodirnut. Podaci o mjestu dodira rabe se zatim za iste
namjene kao i miš. Zaslon je dovoljno dotaknuti prstom na željenu mjestu da bi se stvorili
električni impulsi koji odgovaraju položaju dodirnutog mjesta.
Zbog jednostavnosti uporabe i pouzdanosti, zaslon osjetljiv na dodir prikladan je za

javne informacijske sustave (npr. banke, kolodvori, turističke informacije, informacijski
kiosci, internet kiosci i sl.). Zaslon osjetljiv na dodir primjenjuje se i kod ručnih računala.
I-23
PRO-MIL
Zbog malog zaslona umjesto prstima kod ručnih se računala zaslon dodiruje prikladnim
štapićem.
Slika 1.10. Zaslon osjetljiv na dodir
Osjetilna ploha
Kod prijenosnih računala miš je nepraktičan, posebice kad se računalo rabi na putovanju,
primjerice u vlaku ili zrakoplovu. Zbog toga je većina prijenosnih računala opremljena
drugačijom vrstom pokaznih uređaja. Većina prijenosnih računala rabi osjetilnu plohu
(engl. touchpad, trackpad) kao pokazni uređaj. Osjetilna ploha je ploha približne veličine
60 mm x 20 mm smještena ispred tipkovnice. Korisnik lagano dodiruje i prstima klizi po
osjetilnoj plohi i tako pomiče kazalo na zaslonu monitora. Uz osjetilnu plohu nalaze se
dvije ili više tipki koje imaju istu funkciju kao tipke miša.
I-24
PRO-MIL
1
MODUL
Slika 1.11. Osjetilna ploha prijenosnog računala
Skener
Skener (engl. scanner) jest ulazni uređaj računala namijenjen izravnom unosu crteža
i slika s papira u računalo. Za razliku od miša i grafičke ploče skener ne zahtijeva
precrtavanje crteža, već je u stanju crtež izravno pretvoriti u električne veličine prihvatljive
računalu.
Načelo djelovanja skenera temelji se na pretvorbi svjetlosti odbijene od slike u električne

veličine. Slika koja se želi unijeti u računalo osvjetljava se ugrađenim izvorom svjetlosti.
Zrake svjetlosti odbijene od površine slike usmjeravaju se sustavom leća i ogledala
osjetilima (senzorima) za pretvorbu svjetlosti u električnu struju. Osjetilo ili senzor
pretvara svjetlost u električnu struju, obično tako da je iznos struje proporcionalan jakosti
svjetlosti. Osjetila su uglavnom integrirani poluvodički sklopovi osjetljivi na svjetlost,
tipa CCD (engl. charge coupled devices). Slika se dijeli u točke, pri čemu je svaka od točaka
predočena jakošću električne struje koja odgovara intenzitetu odbijene zrake svjetlosti.
Takav se postupak očitavanja, pri čemu se slika dijeli u niz točaka koje se očitavaju u
vremenskom slijedu, zove skeniranje. Slika je to vjernije prenesena što ima više točaka
na jedinici površine osjetila, tj. što je veća razlučivost (rezolucija, engl. resolution) skenera.
Razlučivost skenera mjeri se brojem točaka po jedinici dužine (točaka po palcu, engl. dpi,
dots per inch).
Stolni skeneri (plošni skener, engl. flatbed scanner) sastoje se od kućišta čije su dimenzije
prilagođene veličini papira koji se želi skenirati i mehanizma smještenog unutar kućišta.
Na gornjoj strani kućišta skenera nalazi se prozirno staklo na koje se, licem prema dolje,
polaže slika koju se želi skenirati. U unutrašnjosti kućišta skenera nalazi se izvor svjetlosti,
sustav leća i osjetila odbijene svjetlosti. Slika se očitava tako da se sklop svjetiljke, leća i
I-25
PRO-MIL
osjetila giba s donje strane stakla cijelom duljinom slike koja se očitava. Stolni skeneri
odlikuju se relativno dobrom kvalitetom, prihvatljivom cijenom, dobrom razlučivošću i
jednostavnim rukovanjem. Danas su najrasprostranjenija vrsta skenera, a s računalom se
uglavnom povezuju USB sabirnicom.
Digitalni fotoaparat
Digitalni fotoaparat umjesto filma ima osjetilo svjetlosti. Rukovanje digitalnim

fotoaparatom vrlo je slično rukovanju običnim fotografskim aparatom. Korisnik tražilom
bira prizor koji želi snimiti te, namjestivši parametre snimanja, pritišće okidač. Prizor se
projicira na osjetilo svjetlosti gdje se pretvara u električne veličine. Slika se zatim sprema na
memorijsku karticu koja se nalazi u fotoaparatu. Podaci snimljeni na memorijsku karticu
mogu se brisati tako da korisnik može uvijek iznova snimati na istu memorijsku karticu.
Uz to, memorijska kartica može se izvaditi iz fotoaparata i zamijeniti drugom ako je to
potrebno. Na digitalnim je fotoaparatima snimljenu sliku moguće vidjeti na ugrađenom
LCD pokazivalu (engl. display) na samom fotoaparatu, dok je u jeftinijih modela sliku
moguće vidjeti tek nakon prijenosa podataka u računalo. Nakon prijenosa slike u računalo,
slika se može uređivati. Neki modeli digitalnih fotoaparata mogu se povezati izravno s
pisačem i tako bez posredovanja računala otisnuti sliku.
Jednom od glavnih prednosti digitalnoga fotoaparata smatra se zaštita okoliša jer se ne

rabi film i postupak kemijskog razvijanja. Osim toga, otpada trošak nabave filma i izrade
fotografija te tako ukupna cijena uporabe za mnogo snimaka može biti manja nego za
klasične fotografije. Izravan unos slika u računalo daljnja je prednost uporabe digitalnoga
fotoaparata. Iako je trenutačno njegova cijena veća od klasičnog fotoaparata (uz ista
obilježja), očekuje se da će za nekoliko godina digitalni fotoaparati u potpunosti istisnuti
iz uporabe tradicionalne fotoaparate.
Webcam
Pojavom interneta pojavila se posebna, jeftina i praktična izvedba videokamera poznata

pod nazivom engl. webcam . To je kamera koja se smješta uz računalo i spaja s računalom
posredstvom USB sabirnice. Kamera je usmjerena prema korisniku koji sjedi za računalom
i pomoću odgovarajućeg programa omogućuje da se dva udaljena sugovornika vide
na zaslonu monitora. Razlučivost i kvaliteta slike tih kamera lošija je od kvalitete slike
digitalnih fotoaparata ili digitalnih video kamera, ali je dostatna za jednostavnu vizualnu
komunikaciju. Sama kamera ne može pohraniti sliku već se slike spremaju i obrađuju na
računalu. Skuplji modeli kamera mogu se rabiti i za videonadzor.
I-26
PRO-MIL
1
MODUL
Slika 1.12. Webcam
Čitalo crtičnoga kôda
Jedno od važnih područja primjene računala jest automatsko raspoznavanje. Automatsko

raspoznavanje omogućuje izravan, brz i praktički nepogrešiv unos podataka o obilježenom
objektu u računalo. Ti objekti mogu biti proizvodi, roba na skladištu, ljudi itd. Najbolji
primjer djelotvorne primjene je očitavanje podataka o robi u trgovini (oznaka ili šifra
robe). Umjesto ručnog unosa podataka o robi koju je kupac donio na blagajnu, uređajem
za automatsko raspoznavanje podaci o robi automatski se unose u računalo. Najčešće
rabljena tehnologija automatskog raspoznavanja je tehnologija crtičnoga kôda (engl. bar
code). Unos crtičnim kôdom mnogo je brži i točniji od ručnog unosa. Objekti se u toj
tehnologiji obilježavaju oznakom u obliku debljih i tanjih tamnih crta na svijetloj podlozi.
Takva oznaka može sadržavati samo brojke ili brojke i slova. Način prikaza propisan je
međunarodnim normama, a svaka od tih normi podrobno opisuje dimenzije i raspored
pruga, tolerancije itd.
Slika 1.13. Čitalo crtičnog kôda

I-27
PRO-MIL
Čitalo crtičnoga kôda (engl. bar code reader) sastoji se od izvora svjetlosti koji osvjetljava
crtični kôd, osjetila koje pretvara odbijenu zraku u električne impulse i elektroničkog
sklopa koji te impulse pretvara u oblik prihvatljiv računalu. To je zapravo posebna vrsta
skenera. Nekoliko je vrsta čitala crtičnoga kôda: u obliku olovke, u obliku pištolja i lasersko
čitalo crtičnoga kôda. Lasersko čitalo proizvodi se u obliku ručnog pištolja ili kao ugrađeni
nepokretni uređaj kojemu je dovoljno približiti crtičnu oznaku. U trgovinama je lasersko
čitalo često ugrađeno u prodajni pult tako da pri prolasku tekućom vrpcom predmeti
prelaze i preko čitala. Pri tome se treba jedino pobrinuti da je crtična oznaka okrenuta
prema dolje kako bi bila dostupna ugrađenom čitalu.
1.2.4 Izlazni uređaji
Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina

mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili strojevi kada su
prikazi u obliku električnih veličina, npr. napona ili struje. I u jednom i u drugom primjeru
zadaća je izlaznih naprava brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih električnih
veličina iz računala u oblik prihvatljiv okolini.
Monitor
Monitor je izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu. Prikaz
se sastoji od teksta, crteža, razumljivih simbola itd. Osnovni element slike na zaslonu
monitora je zaslonska točka (engl. pixel, picture element) koja je po cijeloj površini
jednake boje i intenziteta svjetlosti. Zaslonska točka je krug promjera od 0,1 do 0,5 mm
ili pravokutnik podjednakih dimenzija. Kakvoća slike monitora ponajprije ovisi o broju
zaslonskih točaka od kojih je slika sastavljena. Što je više točaka na zaslonu monitora,
to je slika bolja. Mjera za kakvoću slike u tom smislu zove se razlučivost ili rezolucija.
Razlučivost monitora je podatak o najvećem broju zaslonskih točaka koje na zaslonu
može prikazati monitor, a izražava se kao umnožak vodoravne i uspravne razlučivosti.
Tako npr. monitor razlučivosti 800 x 600 može prikazati najviše 480.000 točaka (800
točaka vodoravno i 600 točaka uspravno). Raspon razlučivosti suvremenih monitora je od
800 x 600 pa do 2.560 x 2.048. Veličina zaslona monitora mjeri se duljinom dijagonale
zaslona izraženom u palcima (1 palac = 1 inč = 25,4 mm). Omjer između vodoravne i
uspravne stranice monitora najčešće je 4:3 pa se iz podatka o duljini dijagonale mogu
odrediti dimenzije zaslona. S obzirom na mogućnost prikaza višebojne slike monitori
I-28
PRO-MIL
se dijele na jednobojne (monokromatske) i višebojne (kolor). Jednobojni monitori mogu

podatke prikazati samo u jednoj boji na crnoj podlozi (ili crne podatke na jednobojnoj
1
MODUL
podlozi). Višebojni monitori prikazuju sliku kombinacijom triju osnovnih boja: crvene,
zelene i plave (engl. RGB, red, green, blue), pa se zovu RGB monitori. Kombinacijom
intenziteta tih triju boja moguće je dobiti bilo koju drugu boju.
Monitor s katodnom cijevi donedavno je bio najrasprostranjenija vrsta monitora. Dobra

kakvoća slike, dobra pouzdanost i umjerena cijena glavni su razlozi tome. Nedostaci su
mu relativno velike dimenzije i relativno velika potrošnja energije (mnogo veća od LCD
monitora).
Monitori s tekućim kristalom (engl. LCD monitor, liquid crystal display monitor) dobili
su ime po pokaznom dijelu monitora čije se djelovanje temelji na svojstvima tzv. tekućega
kristala. LCD monitori odlikuju se malim dimenzijama i vrlo malom potrošnjom
energije. Zbog tih se svojstava LCD monitori primjenjuju za prijenosna računala. Dio
monitora koji prikazuje sliku naziva se LCD pokazivalo. Za razliku od monitora s katodnom
cijevi LCD monitor nema štetnih zračenja pa se često reklamira kao ekološki. Zbog toga i
zbog manjih dimenzija LCD monitori polako zamjenjuju monitore s katodnom cijevi i za
stolna računala.
Za istodobni prikaz računalnih podataka većem broju gledatelja rabe se LCD projektori
koji sliče dijaprojektorima, a koji imaju ugrađeno LCD pokazivalo. Ta vrsta monitora
omogućuje projekciju prikaza na platno ili zid.
Slika 1.14. LCD monitor (lijevo) i monitor s katodnom cijevi
I-29
PRO-MIL
Grafička kartica
Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card).
Zadaća je grafičke kartice pretvorba digitalnih signala iz računala u oblik prihvatljiv
monitoru. Suvremene grafičke kartice su složeni sklopovi koji su zapravo malo zasebno
računalo. Grafičke se kartice sastoje od tri glavna dijela: grafičkog procesora, memorije i
digitalno-analognog pretvornika. Dio memorije grafičke kartice koji se koristi za pohranu
slike zove se video-memorija ili video-RAM. O kapacitetu video-RAM-a ovisi razlučivost
i broj boja koje može prirediti grafička kartica. Primjerice, za razlučivost od 1.024 x 768
i 16 milijuna boja potrebno je najmanje 3 MB video-RAM-a grafičke kartice. Suvremene
grafičke kartice imaju kapacitet mnogo veći od navedene minimalne vrijednosti (tipično
128 MB ili 256 MB). Za bržu razmjenu podataka između grafičke kartice i računala rabi
se i posebna sabirnica, pa se praktično sve suvremene grafičke kartice priključuju na AGP
sabirnicu.
Pisač
Podatke iz računala na papir ispisuju izlazni uređaji koji se nazivaju pisači (engl. printer).
Suvremeni pisači osim teksta s velikim izborom izgleda znakova (engl. font) mogu otisnuti
i različite slike.
Višebojni pisači stvaraju višebojnu sliku kombinacijom triju tzv. komplementarnih

boja: modrozelene (engl. cyan), ljubičastocrvene (engl. magenta), žute (engl. yelow) i crne
(engl. black) ili skraćeno CMY (ili CMYK). Primjenom boja CMY rabi se tzv. suptraktivni
postupak kojim se od temeljne boje (bijela) oduzima postotak boja CMY (tri se točke
otiskuju jedna preko druge). Komplementarne boje CMY propuštaju svjetlost svih boja
osim osnovnih RGB. Modrozelena propušta sve boje osim crvene, ljubičastocrvena sve
boje osim zelene i žuta sve boje osim plave. Otiskivanjem jedne preko druge boje CMY i
izborom odgovarajućeg intenziteta može se dobiti dojam svih ostalih boja. Višebojni pisači
rabe slične tehnologije kao i jednobojni, uz nužne dodatke za ispis svih triju osnovnih boja
i crne boje, što ih čini složenijima. Kakvoća slike u velikoj mjeri ovisi o primijenjenoj
tehnologiji, a cijena višebojnih pisača viša je nego jednobojnih. Najrasprostranjeniji pisači
u boji su pisači s mlazom tinte.
Pisači s mlazom tinte (engl. ink jet, bubble jet) sliku na papiru stvaraju štrcanjem mlaza
tinte. Glava takvog pisača ima sposobnost štrcanja vrlo tankog mlaza tinte u smjeru
papira. Na papiru se kap tinte osuši ostavljajući obojenu točku. Dobra svojstva pisača s
mlazom tinte jesu bešuman rad i vrlo dobra kakvoća otiska, tek nešto lošija od otiska
laserskog pisača. Pisači s mlazom tinte stekli su popularnost zbog mogućnosti relativno
jeftinog i kvalitetnog ispisa u boji pa su danas najpopularnija vrsta pisača. Pri kupnji
pisača s mlazom tinte treba usmjeriti pozornost na cijenu tinte. Ako je riječ o pisaču u
boji, cijena jednog punjenja tinte može stajati jednako kao i jeftiniji pisač.
I-30
PRO-MIL
Laserski pisači (engl. laser printer) najkvalitetnija su vrsta pisača, a načelo svog djelovanja
naslijedili su od fotokopirnih strojeva. Podaci iz računala dolaze u pogonski sklop laserskog
1
MODUL
pisača koji je, zbog složenosti upravljanja svim dijelovima, pravo malo računalo. Uski snop
laserske zrake i precizno upravljanje omogućuje kakvoću otiska kakvu ne može postići ni
jedna druga vrsta pisača. Laserski snop usmjerava se na fotoelektrostatički bubanj koji
se zbog toga električki nabija i privlači obojeni prah. S bubnja se prah prenosi na papir i
zagrijavanjem trajno veže s papirom. Visoka kakvoća otiska i relativno pristupačna cijena
razlog su popularnosti laserskih pisača. Boja u prahu, kojom se koristi laserski pisač (engl.
toner), nalazi se u posebnom spremniku (engl. toner cartridge) i nakon što se istroši, baca
se kompletan spremnik. Jedno pakovanje može otisnuti nekoliko tisuća kopija, a cijena mu
nije zanemariva i iznosi od 10% do 20% cijene pisača. Neki od proizvođača uz spremnik za
boju vežu i fotoelektrostatički bubanj pa se promjenom boje mijenja i cijeli sklop bubnja,
što dodatno povećava cijenu zamjene. Laserski pisači u boji višestruko su skuplji od
jednobojnih pa se rabe malokad.
Termički pisač (engl. thermal printer) stvara otisak na posebnom papiru toplinskim
djelovanjem termičke glave. Papir na koji djeluju grijači temperaturno je osjetljiv
i na zagrijanim mjestima površina papira prelazi u crnu boju. Pomicanjem papira i
zagrijavanjem izabranih grijača stvara se slika na papiru. Dobra svojstva termičkih pisača
jesu male dimenzije, bešuman rad i relativno niska cijena. Glavni nedostaci su potreba
za posebnom vrstom papira ili termičke vrpce i mala brzina. Primjenjuju se u uređajima
ograničenih dimenzija i težine, npr. u pisačima za izdavanje računa u trgovinama (engl.
point of sale printer, POS printer), kalkulatorima, faksimil uređajima, prijenosnim
pisačima itd.
Matrični ili iglični pisači (engl. dot matrix printer) stvaraju znak sastavljen od točaka
koje su raspoređene u matrični oblik i ispisuju se pomoću iglica smještenih u glavi
pisača. Broj iglica u glavi određuje najveći broj točaka koje glava može otisnuti u jednom
položaju. Što je broj iglica veći, može se postići bolji otisak jer se otisnuti znak sastoji od
većeg broja točaka. Matrični pisač ostvaruje otisak udarcem iglica preko obojene vrpce
(engl. ribbon). Buka koju pritom proizvodi nipošto nije zanemariva i u prostoriji u kojoj se
nalazi može ozbiljno ometati rad. Nakon određenog broja otisaka vrpcu treba zamijeniti.
Matrični pisači danas nisu više toliko rasprostranjeni jer su ih zamijenili pisači s mlazom
tinte i laserski pisači. Matrični pisači ostali su u uporabi ponajprije za ispis teksta kod
kojeg kvaliteta nije bitna.
I-31
PRO-MIL
Slika 1.15. POS termički pisač
Crtalo
Crtalo (engl. plotter) izlazni je uređaj namijenjen izradi crteža i nacrta. Sva se crtala
temelje na istom osnovnome načelu: relativnom pomicanju pera za crtanje u odnosu
prema mediju na kojemu se crta. Pomak u bilo kojem smjeru ostvaruje se kombinacijom
dvaju neovisnih i međusobno okomitih pomaka koji se označuju kao pravac x i y.
Crtalo s nepomičnim papirom (engl. flatbed plotter) sastoji se od nepomičnog postolja i

pokretnog pera. Papir na kojemu se želi izraditi crtež učvršćuje se na ploču postolja tako
da je nepomično priljubljen uz nju. Iznad tako učvršćenoga i nepomičnog papira kreće
se pero crtala. Upravljanjem pomaka pera u pravcu x i y, podizanjem i spuštanjem pera,
moguće je izraditi crtež. Crtalo s pomičnim papirom (engl. drum plotter) prihvaća papir
u sustav pokretnih valjaka koji ga mogu pomicati u jednom pravcu. Iznad oboda glavnog
valjka nalazi se pokretno pero koje se pomiče također samo u jednom pravcu, i to pravcu
koji je okomit na pravac gibanja papira. Pero se osim toga spušta na papir i podiže s njega.
Valjci pomiču papir u pravcu y, a istodobno se pero pomiče u pravcu x te je tako moguće
iscrtati crtež. Kako je pomicanje papira u pravcu y ograničeno samo dimenzijama papira
koji je uložen u crtalo, ta vrsta crtala može izrađivati crteže velikih dimenzija. Širina crteža
ograničena je dimenzijama pogonskih valjaka, a duljina mu je praktično neograničena.
I-32
PRO-MIL
Crtalo s pomičnim papirom ne može se smjestiti na stol, već je samostojeći uređaj, a rabi
se uglavnom za profesionalnu izradu tehničkih crteža većih dimenzija.
1
MODUL
Osim perom crtala mogu pisati i štrcanjem tinte na papir pa je zapravo riječ o prilagođenom
pisaču s mlazom tinte.
Sklopovi za stvaranje zvuka
Sklopovi za stvaranje zvuka koji se nazivaju još i sintetizatori zvuka (engl. sound
synthesizer) izlazne su naprave sposobne digitalne podatke iz računala pretvoriti u
zvuk. Najčešće je riječ o pretvorbi u ljudski govor i glazbu. Sintetizatori zvuka izrađuju
se najčešće kao kartice za ugradnju u računalo i popularno se nazivaju zvučne kartice
(engl. sound card). Glavno područje primjene zvučnih kartica je tzv. multimedija gdje
se podaci korisniku priopćuju u obliku pokretnih i nepokretnih slika i zvukova (npr. kod
računalnih igara). Zvučne valove stvaraju zvučnici (engl. speaker) koji se priključuju na
zvučna kartice.
1.2.5 Ulazno/izlazni uređaji
Postoje računalni uređaji koji su ujedno i ulazni i izlazi. Primjer takvog uređaja je zaslon
osjetljiv na dodir (engl. touch screen) opisan u odjeljku Ulazni uređaji ili modem opisan
u odjeljku Razmjena digitalnih podataka. Pomoću takvih uređaja moguće je i unositi
podatke u računalo i primati podatke iz računala.
I-33
PRO-MIL
1.2.6 Uređaji za pohranu
Razvojem elektroničkih računala neprekidno raste potreba za pohranom sve veće količine
podataka. Medij za pohranu podataka mora se odlikovati sljedećim svojstvima:
• Pohranjeni podaci trebaju što dulje ostati nepromijenjeni i neoštećeni, a da za njihovo

održavanje nije potrebno dovoditi energiju.
• Medij za pohranu mora biti jednostavan za rukovanje i mora biti što manjih
dimenzija. Upis i čitanje podataka trebaju biti što brži, a priključak na računalo što
jednostavniji.
• Cijena ukupnog sustava za pohranu, koji se sastoji od pogonskog mehanizma i samog

medija za pohranu, treba biti što niža. Cijena pohrane obično se izražava u cijeni po
bitu pohranjene informacije.
Navedene zahtjeve danas s uspjehom zadovoljavaju tri tehnologije: poluvodička,

magnetska i optička. Poluvodička tehnologija odlikuje se najvećom brzinom, ali i najvišom
cijenom pa se rabi za pohranu relativno male količine podataka u odnosu na ostale dvije
spomenute tehnologije. Poluvodičke memorije opisane su u poglavlju o temeljnog građi
računala pa će ovdje biti izostavljene. Magnetski mediji, koji se za pohranu podataka
koriste svojstvima magnetskih tvari, najstariji su i danas već potpuno razvijeni mediji.
Optička tehnologija, koja se za pohranu podataka koristi svojstvom svjetlosti, mlađa je i
još je uvijek u intenzivnom razvoju.
Magnetski disk
Magnetski disk je okrugla ploča izrađena od nemagnetske tvari (npr. aluminij, staklo ili
polimer) i presvučena vrlo tankim magnetskim slojem. Materijal magnetskog sloja obično
je vrsta željeznog oksida. Disk se okreće oko svojeg središta. Iznad diska je magnetska
glava koja je prislonjena uz površinu diska ili lebdi iznad nje, a može se pomicati radijalno
po disku (prema središtu i od središta). Magnetska glava može pri upisu magnetizirati
površinu diska, a pri čitanju registrirati magnetske čestice na površini diska. Podaci su na
magnetskom disku zapisani kao niz magnetiziranih čestica smještenih u koncentričnim
krugovima u magnetskom sloju diska.
Dobra svojstva magnetskih diskova su veliki kapacitet, dobra postojanost podataka i brzi
pristup bilo kojem podatku na disku. Loša svojstva magnetskih diskova su osjetljivost
na elektromagnetsko polje i nečistoće te ograničenje maksimalne gustoće podataka.
I-34
PRO-MIL
Magnetski su diskovi posebno osjetljivi na elektromagnetsko polje i pri rukovanju treba

to imati na umu.
1
MODUL
Disketa
Disketa (savitljiv disk, meki disk, izmjenjiv disk, engl. diskette, floppy disk, FD) magnetski
je disk koji se može razmjenjivati između pogonskih mehanizama. Naziv meki ili savitljivi
potječe od građe diska. Izrađen je od tankog i savitljivog materijala kao što je npr. mylar.
Pogonski mehanizam diskete (engl. floppy disk drive, FDD) ugrađen je u računalo, a disketa
se može jednostavno umetati i vaditi iz pogonskog mehanizma. Diskete su se donedavno
rabile za prijenos manje količine podataka s računala na računalo, pričuvnu pohranu (engl.
backup) manje količine podataka te distribuciju manjih programa i posebice pogonskih
programa (engl. driver) uz različite uređaje. Zbog ograničenog kapaciteta disketa njihovu
ulogu preuzimaju optički diskovi i USB ključići (engl. USB key).
Tvrdi disk
Za razliku od diskete, tvrdi magnetski disk (tvrdi disk, engl. hard disk) nije savitljiv
i izrađen je od krutih materijala. Neizmjenljivi magnetski diskovi obično su građeni u
obliku aluminijskih diskova presvučenih magnetskom tvari. Na istu osovinu, jedan iznad
drugoga, smješteno je nekoliko diskova. Za svaki disk postoje po dvije magnetske glave
(za svaku stranu diska po jedna) koje su učvršćene u jedan sklop i pomiču se zajedno
i istodobno. Sve zajedno smješteno je u zatvoreno kućište, tako da diskovi nisu vidljivi
korisniku. Kapacitet suvremenih neizmjenljivih diskova mnogostruko je veći od kapaciteta
disketa ili USB ključića i iznosi više stotina GB. Pogonski mehanizmi tvrdih diskova (engl.
HDD, hard disc drive) izrađuju se najčešće kao uređaji za unutarnju ugradnju u računala.
Svaki je magnetski disk prije prve uporabe potrebno formatirati kako bi se priredio za rad
na određenoj vrsti računala i operacijskog sustava. Postupkom formatiranja na disk se
zapisuju posebni podaci koji određuju njegovo logičko ustrojstvo. Taj se postupak u načelu
provodi samo jedanput, dok na disku još nema podataka. Diskete se prodaju formatirane
i neformatirane, pa je u slučaju neformatirane diskete prije uporabe disketu potrebno
formatirati. Zbog složenosti postupka tvrdi se diskovi formatiraju kod isporučitelja
diska ili računala i korisnik dobiva formatiran disk spreman za rad. VAŽNO: Postupkom
formatiranja brišu se svi postojeći podaci na disku i disk postaje potpuno prazan!!! Ako se
taj postupak provede s diskovima na kojima ima podataka, svi će podaci biti nepovratno
izgubljeni!
Pogonski mehanizmi tvrdih diskova (engl. hard disc drive, HDD) izrađuju se u načelu kao
uređaji za ugradnju u unutrašnjost računala. Postoje, međutim, izvedbe tvrdih diskova
koji se mogu jednostavno izvana priključivati na računalo. Postoje dvije izvedbe. Jedna
je izvedba s ladicom u koju je ugrađen tvrdi disk i koja se može jednostavno umetati i
vaditi iz računala. Pritom se umeće i vadi tvrdi disk s kućištem i cjelokupnim pogonskim
I-35
PRO-MIL
mehanizmom, a u računalu je ugrađeno ležište u koje se umeće ladica. Nezgodna strana

takvog rješenja jest da se disk može umetnuti samo u računalo koje ima ležište za upravo
takvu ladicu. Druga je izvedba zasebno kućište u koje je ugrađen tvrdi disk i koje se
posredstvom USB sabirnice i odgovarajućeg kabela spaja s računalom.
Slika 1.16. Načelna građa tvrdog magnetskog diska
Nakon određenog razdoblja uporabe uputno je disk defragmentirati. Riječ je o postupku

kojim se može znatno ubrzati čitanje podataka s tvrdog diska. Podaci se spremaju na
disk tako da se nastoje iskoristi sva slobodna mjesta na disku. Zbog toga se podaci često
podijele u dijelove koji se smjeste na područja diska gdje ima dovoljno slobodnog prostora.
Za čitanje tako raštrkanih podataka računalu treba više vremena nego da su podaci
pohranjeni kao cjelina na jednom mjestu na tvrdom disku. Postupkom defragmentacije
raštrkani se podaci prikupljaju u cjelinu i smještaju na jedno mjesto na disku. To se
provodi redom za sve cjeline podataka pa su nakon fragmentiranja podaci pohranjeni
mnogo povoljnije s obzirom na brzinu čitanja. Defragmentacijom se ne mijenja sadržaj
tvrdog diska, nego samo način na koji su podaci raspoređeni na disku. S gledišta korisnika
postupak defragmentacije provodi se vrlo jednostavno pokretanjem odgovarajuće
naredbe.
Tehnologija izrade tvrdih diskova toliko je usavršena da je pouzdanost suvremenih

diskova približno milijun MTBF, što je više od 100 godina neprekidnog rada. Jedinica
I-36
PRO-MIL
MTBF (engl. mean time between failure) jest iznos sati koji u prosjeku protekne između
dva kvara. Katkad se kao mjera pouzdanosti upotrebljava jedinica FPMH (engl. failure per
1
MODUL
million hours), tj. očekivani broj kvarova u milijun sati rada.
Kvaliteta tvrdog diska ocjenjuje se na temelju više značajki. Važnije su ove:
• Kapacitet diska najveća je količina podataka koja se može pohraniti na disk.
• Vrijeme čekanja na sektor (engl. latency, rotational latency) prosječno je vrijeme

potrebno da pred glavu koja se već nalazi na dobrom tragu dođe željeni sektor. Obično
se izražava kao prosječno vrijeme čekanja, a to je zapravo vrijeme potrebno da se disk
okrene za pola kruga. Moguće ga je izračunati ako se zna brzina okretanja diska. Kod
suvremenih tvrdih diskova iznosi nekoliko ms.
• Vrijeme traženja (engl. seek time) jest vrijeme potrebno glavi da se postavi na traženi
trag. Kako je to vrijeme zavisno o relativnom položaju glave prema traženom tragu,
obično se navodi vrijeme potrebno da glava iz početnog položaja dođe na srednji trag
diska.
Brzina razmjene podataka (engl. external transfer rate, external data rate, data transfer
rate, DTR) najveća je brzina kojom je moguće izmjenjivati podatke između tvrdog diska i
računala. Mjeri se u MB u sekundi (engl. MBps) i kod suvremenih diskova je od 20 MBps
do 60 MBps.
Disk se spaja s računalom posredstvom sučelja (engl. disk interface). Sučelje osigurava
točnu i brzu razmjenu podataka između pogonskog mehanizma tvrdog diska i računala.
Bilo bi uzaludno u računalo ugraditi disk velikoga kapaciteta i kratkog vremena pristupa
ako bi sučelje sporo razmjenjivalo podatke s računalom. Brzina razmjene podataka tvrdog
diska i računala uvelike određuje brzinu cijelog računala pa je važno ostvariti brzu i
pouzdanu vezu. Iako je kod nekih ovdje spomenutih sučelja zapravo riječ o sabirnici (npr.
USB ili ATA), u ovom ćemo ih odjeljku zvati jedinstvenim nazivom: sučelje. Kod većine
suvremenih računala diskovi su s računalom povezani ATA ili SATA sučeljem.
ATA (engl. parallel advanced technology attachment, parallel ATA, PATA) je sučelje
(norma) za paralelnu razmjenu podataka između tvrdog diska i računala. Postoji mnogo
inačica ATA norme, a kod suvremenih računala uglavnom se rabe inačice ATA/ 100 i
ATA/133. Osim tvrdih diskova novije inačice ATA sučelja omogućuju spajanje i ostalih
uređaja, npr. CDROM i Iomega Zip pogonskih mehanizama.
Sva upravljačka elektronika tvrdog diska kod ATA sučelja smještena je na pogonski
mehanizam. Veza između diska i računala sastoji se od jednostavnog i jeftinog digitalnog
sklopa i spojnog kabela koji prenosi samo digitalne signale. Sklop ATA sučelja često se
I-37
PRO-MIL
ugrađuje na matičnu ploču računala pa se ugradnja tvrdog diska svodi na priključenje diska
spojnim kabelom s matičnom pločom. Na jedan te isti priključni kabel mogu se priključiti
dva tvrda magnetska diska (ulančiti, engl. daisy chain), pri čemu je jedan nadređeni (engl.
master), a drugi podređeni (engl. slave). Ukupna cijena, računajući disk i sučelje niža je
nego kod bilo koje druge norme, a priključak na računalo je jednostavan. Sve je to razlog
velike popularnosti i široke uporabe ATA norme.
SATA (engl. serial advanced technology attachment, serial ATA, SATA) je sučelje (norma)
za serijsku razmjenu podataka između tvrdog diska i računala koju je predložila tvrtka
Intel. Diskovi su građeni slično kao i ATA diskovi, samo im je sučelje prema računalu
različito. Zbog sukladnosti mnogi suvremeni diskovi imaju oba priključka: SATA i ATA.
Najveća brzina razmjene podataka je 150 MB u sekundi (engl. MBps) s očekivanim
porastom brzine u budućim inačicama norme. Moguće je priključiti više diskova, svaki
na zasebni upravljački sklop zasebnim kabelom. Jedna od prednosti spajanja zasebnim
kabelom i upravljačkim sklopom jest mogućnost rada svakog diska punom brzinom
razmjene podataka s računalom (za razliku od ATA sučelja kod koga diskovi dijele isto
sučelje). Diskovi se povezuju kablovima sa 7 vodiča čija dozvoljena maksimalna dužina
iznosi 1 metar. Tanji i duži kabel znatno olakšava povezivanje diskova, posebice kad
ih je u računalu više. Uz to, naponske razine bitno su manje nego kod ATA sučelja što
poboljšava pouzdanost i smanjuje smetnje i utrošak energije. Diskove je moguće mijenjati
i u radu (engl. hot swapping), a SATA podržava i “uključi i radi” (engl. plug and play, PnP)
tehnologiju.
Neprekidno povećanje brzine rada računala dovelo je do nesrazmjera između brzine

rada središnje jedinice za obradu (engl. CPU) i tvrdog magnetskog diska. Tvrdi disk, čiji
rad zahtijeva gibanje mehaničkih dijelova, nije u stanju brzinom slijediti rad ostalih, u
potpunosti poluvodičkih, dijelova računala. Drugi veliki nedostatak je relativno niska
pouzdanost tvrdog diska u odnosu prema ostalim dijelovima računala pa se smatra da
je tvrdi disk najnepouzdaniji dio računala. Navedeni nedostaci tvrdog diska osobito su
izraženi kod lokalnih mreža, kod kojih je tvrdi disk ključna komponenta glede potrebnog
kapaciteta, brzine rada i pouzdanosti. Potencijalna opasnost gubitka podataka pri kvaru
tvrdog diska nagnala je korisnike mreža da potraže bolje i sigurnije rješenje.
Niz tvrdih diskova (engl. RAID, redundant arrays of inexpensive disks) je sustav koji
povezuje i objedinjuje više tvrdih diskova čineći tako cjelinu koja se prema računalu
ponaša jednako kao jedan jedini disk velikoga kapaciteta i velike brzine rada. U odnosu
prema odgovarajućem jednom tvrdom disku jednakog kapaciteta, niz tvrdih diskova ima
veću brzinu, veću otpornost na pogreške i nižu cijenu. Osnovne prednosti niza tvrdih
diskova jesu raspoloživost podataka (engl. data availability) i tolerancija na pogreške
(engl. fault tolerance). Raspoloživost podataka postiže se povećanjem brzine rada niza
tvrdih diskova u odnosu prema svakom pojedinačno ugrađenom disku. Povećanje brzine
rada postignuto je istodobnim upisivanjem i čitanjem podataka s više diskova.
I-38
PRO-MIL
Osnovno načelo rada niza tvrdih diskova jest raspodjela podataka na diskove (engl.
striping), a sastoji se od istodobnog i usporednog upisa podataka na više diskova. Glede
1
MODUL
načina raspodjele podataka i mogućnosti naknadne obnove podataka, nizovi tvrdih
diskova svrstani su u skupine nazvane RAID 0 do RAID 5.
Magnetska vrpca
Poput magnetskih diskova i magnetske vrpce (engl. magnetic tape) za svoje djelovanje
koriste fizikalna svojstva magnetskog polja. Sve vrste magnetskih vrpci u načelu rade
na isti način. Uska i dugačka vrpca putuje ispred glava za upisivanje, čitanje i brisanje.
Magnetskim poljem glave upisuju, brišu ili čitaju podatke s magnetske vrpce. Magnetska
vrpca izrađena je od uske polimerne savitljive vrpce na koju je nanesen magnetski sloj.
Magnetski sloj izrađuje se od raznih magnetskih materijala od kojih su najčešći željezni
oksidi i oksidi kroma. Na magnetski sloj nanesen je zaštitni završni sloj koji smanjuje
trenje vrpce s glavom i čuva magnetski sloj od mehaničkih oštećenja. Magnetska vrpca
namotana je na kolutove i smještena u prikladno kućište (engl. cartridge).
Tijekom upisivanja podataka vrpca putuje ispred magnetske glave i podaci se upisuju jedan
iza drugoga. Novi se podaci mogu dodati samo na kraju već postojećih podataka. Zapis
kod kojega se podaci nižu jedan iza drugoga i kod kojeg je za pristup do zadnjeg podatka
potrebno pročitati (ili barem proći) sve prethodne podatke naziva se sekvencijalni zapis.
Ako se magnetska glava za čitanje nalazi na početku vrpce, a treba pročitati podatak s kraja
vrpce, potrebno je premotati vrpcu do željenog mjesta. Prematanje vrpce s početka na kraj
traje približno jednu minutu što je u svijetu računala vrlo dugo vrijeme. Sekvencijalni
zapis karakteristično je i neodvojivo svojstvo magnetskih vrpci.
Slika 1.17. Magnetska vrpca

I-39
PRO-MIL
Najčešća primjena magnetskih vrpci je pričuvna pohrana podataka (engl. backup).

Važni podaci se jednom dnevno, tjedno ili godišnje upisuju na magnetsku vrpcu koja se
zatim odlaže na sigurno mjesto. Ako dođe do kvara na računalu i oštećenja podataka na
ostalim medijima pohrane, npr. neizmjenjivom disku, podaci se ponovo čitaju s vrpci.
Postupak sigurnosne pohrane obvezan je postupak kod svih profesionalnih sustava za
obradu podataka.
Glavna je prednost magnetskih vrpci u odnosu prema drugim medijima za pohranu veliki
kapacitet, niska cijena i dobro razvijena tehnologija proizvodnje. Osnovni nedostatak
magnetskih vrpci je sekvencijalnost zapisa i zbog toga sporost pri čitanju i upisu podataka.
Kod osobnih računala magnetske vrpce se rabe malokad, već se za pričuvnu pohranu
podataka rabe optički diskovi.
Magnetska kartica
Magnetske kartice (engl. magnetic card) služe za pohranu male količine podataka.
Trebaju imati posebna svojstva: nisku cijenu, male dimenzije, pouzdanost i jednostavnu
uporabu. Tipični primjer magnetskih kartica su, primjerice, zdravstvene iskaznice i
kreditne kartice. Na njih je nanesen magnetski sloj s kapacitetom pohrane podataka od
nekoliko KB. Taj se magnetski sloj dobro vidi na poleđini kartice kao tamna vrpca po
cijeloj dužini kartice. Na taj se sloj podaci upisuju i s njega čitaju slično kao s magnetske
vrpce. Korisnik kartice ne upisuje niti čita podatke, već su podaci namijenjeni onom tko
pruža uslugu korisniku: trgovini, knjižnici, zdravstvenoj ustanovi itd.
Optički disk
Načelo djelovanja optičkih diskova temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti. Kao

izvor svjetlosti pri upisu i čitanju podataka na optičkim se diskovima rabi laser. Laser ima
mogućnost stvaranja vrlo uskog snopa svjetlosti koji se može fokusirati na malu površinu.
Za upis podataka rabi se više različitih postupaka, npr.: lijevanje u kalupima, izobličenje
podloge laserskom zrakom te kombinacija optičkoga i magnetskog upisa. Za čitanje se rabi
svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od površine optičkoga diska. Različiti faktori
odbijanja svjetla tumače se kao različite informacije logičkih “0” i “1”.
Ravna površina na kojoj nisu upisivani podaci odbija upadnu lasersku zraku u paralelnom
snopu. Površina na kojoj su neravnine nastale upisom podataka, raspršuje upadnu lasersku
zraku. Mjerenjem količine odbijene svjetlosti moguće je razlučiti od kakve se površine
zraka odbila te tako čitati logičke “0” i “1”.
I-40
PRO-MIL
CDROM
1
MODUL
CDROM su početna slova engleskog naziva compact disc read only memory, što bi se
moglo prevesti kao memorija za iščitavanje u obliku kompaktnog diska. CDROM-ovi su
najraširenija vrsta optičkih diskova. Isporučuju se s upisanim podacima koje korisnik
ne može ni mijenjati ni brisati. Primjena je CDROM-a zato ograničena na distribuciju
računalnih programa i podataka pa se često CDROM-ovi nazivaju i bibliotekama. Tako
se npr. mogu nabaviti CDROM-ovi na kojima je upisana enciklopedija, rječnik ili neki
skup podataka određenog područja, baze podataka iz različitih područja itd. Danas
je uobičajeno da se programi za računala isporučuju na CDROM-ovima. CDROM-
ovi proizvode se postupkom lijevanja polimera u alatima, u velikim serijama što bitno
pojeftinjuje pojedini primjerak. Kapacitet CDROM-a je 650 MB ili 700 MB, a promjer 120
mm. Dimenzije i format zapisa na CDROM-u normirani su pa se diskovi mogu izmjenjivati
između pogonskih mehanizama različitih proizvođača. Podaci su na CDROM snimljeni
samo s jedne strane i to u neprekinutoj spirali od središta prema rubu diska. Prednosti
su CDROM-ova niska cijena, velik kapacitet, normirani format zapisa i dugotrajnost
upisanih podataka. Nedostatak je nemogućnost promjene tvornički upisanih podataka
i nemogućnost upisa novih podataka te znatno manja brzina čitanja od magnetskih
diskova.
Slika 1.18. Optički diskovi
CDR
Posebna vrsta optičkih diskova jesu zapisivi diskovi, tzv. CDR (engl. compact disk
recordable). CDR je istih dimenzija i slične građe kao CDROM, a isporučuje se prazan
(bez podataka). Pomoću odgovarajućeg pogonskog mehanizma CDROM-a korisnik
može upisati podatke na prazan disk. Podaci se upisuju djelovanjem relativno snažne
laserske zrake na površinu optičkoga diska, pri čemu se površina zagrijava i mijenja
I-41
PRO-MIL
svojstvo refleksnog sloja. Postupak je nepovratan, tj. jednom upisane podatke nije
moguće naknadno brisati ni mijenjati. Disk s upisanim podacima jednakog je formata
kao i CDROM i moguće ga je čitati na bilo kojemu CDROM pogonskom mehanizmu.
Cijena praznog diska CDR višestruko je veća od proizvodne cijene CDROM-a, a postupak
upisa podataka relativno je dugotrajan (u odnosu na vrijeme izrade CDROM-a), pa je
njihova primjena ograničena na tri glavna područja: izradu prototipova CDROM-ova radi
provjere sadržaja i promidžbe novih diskova, izdavanje CDROM-ova ograničene naklade
(od 20 do 100 diskova) te za pričuvne kopije.
CDRW
CDRW je naziv za diskove na koje je moguće snimati i s njih brisati podatke. Taj je
postupak moguće ponoviti mnogo puta pa su pogodni za pohranu velike količine podataka
koje ne treba dulje čuvati i koji se češće mijenjaju. Prazan CDRW višestruko je skuplji
od CDR-a pa se koristi kad je to nužno. Moguće ga je čitati u uobičajenom pogonskom
mehanizmu za CDROM-ove.
DVD
DVD (engl. digital versatile disc, digital video disc) je posebna vrsta optičkih diskova
velikog kapaciteta. Vanjske dimenzije DVD-a jednake su dimenzijama CD-ROM-a, ali
su ostala obilježja bitno promijenjena kako bi se povećao kapacitet. Ponajprije su smanjene
dimenzije površina za zapis logičkih “0” i “1” tako da ih na istu površinu na DVD stane
više nego na CD-ROM. Nadalje, umjesto jednog DVD može imati dva sloja podataka i
zapis s obiju strana. Najveći mogući kapacitet DVD-a je 17 GB (dvostrani disk s dva sloja),
što je bitno više od CD-ROM-a. Jednostrani DVD s jednim slojem ima kapacitet 4,7 GB, a
moguće su i različite kombinacije jednoslojni-dvoslojni, jednostrani-dvostrani disk. DVD
se uz ostalo rabi za pohranu igranih filmova, čija je trajnost i kvaliteta reprodukcije mnogo
bolja nego s magnetskih vrpci (videokaseta).
Postoje izvedbe DVD-a koji se kupuju prazni i na koje korisnik može upisivati podatke.
Tako je, primjerice, na DVD s oznakom DVD-R i DVD+R moguće podatke zapisati samo
jednom (kao na CD-R), a na diskove s oznakom DVD-RW i DVD+RW podatke je moguće
pisati i brisati više puta.
Suvremeni pogonski mehanizmi optičkih diskova mogu čitati i upisivati na sve ovdje
spomenute vrste optičkih diskova.
I-42
PRO-MIL
1.2.6.1 Usporedba uređaja za pohranu
1
MODUL
Kapacitet (od većeg prema manjem):
• neizmjenjivi disk
• optički disk
• magnetska vrpca
• USB ključić
• disketa
• magnetska kartica.
Brzina pristupa podacima (od bržeg prema sporijem):
• neizmjenjivi disk
• USB ključić
• optički disk
• disketa
• magnetska kartica, magnetska vrpca.
Namjena:
• neizmjenjivi disk: radna memorija, pohrana programa i podataka koji se relativno često rabe
• optički disk: distribucija podataka i računalnih programa, pričuvna pohrana mnogo podataka
• USB ključić: priručna pričuvna pohrana relativno male količine podataka
• magnetska vrpca: pričuvna pohrana mnogo podataka
• magnetska kartica: praktična prijenosna pohrana male količine podataka
I-43
PRO-MIL
1.3 Programi (engl. software)
Sposobnost računala za izvršavanje različitih programa jest svojstvo koje ga bitno razlikuje
od ostalih strojeva. Ovisno o programu koji se izvodi, jedno te isto računalo može obavljati
različite poslove.
Programskim dijelom računala ili programskom podrškom zove se skup svih programa
koji se mogu izvršavati na računalu. Programi kojima se korisnik često služi pohranjeni su
najčešće na tvrdom disku računala i kaže se da su instalirani na računalu.
Programski dio računala (instalirani programi) najčešće vrijedi više od njegova

sklopovskoga dijela, a izbor programa ovisi o potrebama korisnika. Dio programa korisnik
redovito kupuje već pri nabavi računala, a drugi dio može instalirati prema vlastitim
potrebama.
Instaliranje programa relativno je jednostavno i ne čini veću teškoću ni korisniku koji ne

zna previše o računalu.
Svaki se računalni program sastoji od naredbi. Naredba je temeljni element programa.

Pojam je naredbe u svakodnevnu životu jasan. To je određen postupak izražen na dogovoren
i razumljiv način, kojim naredbodavac upućuje izvršitelja na obavljanje radnje. Slično je i s
računalom. Programer (naredbodavac) naredbom naređuje računalu (izvršitelju) obavljanje
željene radnje. Program je skup naredaba nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim
izvršenjem se obavlja željeni posao.
1.3.1 Vrste programa
Programi se mogu svrstati u skupine s obzirom na različita svojstva. Jedna od mogućih

podjela jest podjela u dvije velike skupine tako da se u prvu skupinu ubrajaju operacijski
sustavi (engl. operating system), a u drugu korisnički programi (aplikativni programi,
aplikacije, namjenski programi, engl. application software).
I-44
PRO-MIL
1.3.2 Operacijski sustav
1
MODUL
Operacijski sustav (engl. OS, operating system) jest program ili, što je mnogo češće, skup
programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu
djelotvornu uporabu.
Operacijski sustav treba što je više moguće olakšati uporabu sklopovskih dijelova računala
s gledišta korisnika i istodobno osigurati maksimalnu djelotvornost. On je podloga svim
ostalim programima koji se izvode na računalu.
Operacijski se sustav brine za to na koje mjesto u memoriji pohraniti koji podatak, kako
dobaviti podatke s magnetskog diska ili tipkovnice itd. Tijesno je vezan za sklopovsku
građu računala pa je, sukladno tome, za svaku vrstu računala potrebno, u načelu, izraditi
drugi operacijski sustav. Budući da je središnja jedinica za obradu u osobnom računalu
mikroprocesor, i operacijski su sustavi građeni za sasvim određenu vrstu ili porodicu
mikroprocesora. Svako višenamjensko računalo, a to su praktično sva osobna računala,
mora djelovati pod nekim operacijskim sustavom jer je bez njega beskorisno. Svaki
je korisnički program građen tako da pretpostavlja postojanje nekog od operacijskih
sustava i pri svom radu rabi njegove funkcije. Pri nabavi korisničkog programa potrebno
je provjeriti jesu li korisnički program i operacijski sustav sukladni. Poznatiji operacijski
sustavi jesu: Windows, MSDOS, Linux, Unix.
Operacijski sustav je program koji se prvi pokreće pri uključenju računala i njegova jezgra
ostaje cijelo vrijeme rada u memoriji računala upravljajući radom računala i cjelokupnim
protokom podataka. Ostali dijelovi operacijskog sustava mogu se dobavljati u radnu
memoriju i pokretati prema potrebi.
Postoje operacijski sustavi za osobna računala koji su građeni pod pretpostavkom da je

računalo istodobno namijenjeno jednom korisniku i jednom programu. Drugim riječima,
računalo je istodobno u stanju komunicirati samo s jednim korisnikom i samo jednim
programom. Za razliku od njega višekorisnički i višezadaćni operacijski sustav omogućuje
istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu.
Korisnik će pri prvom susretu s višekorisničkim i jednokorisničkim operacijskim

sustavom odmah uočiti razliku. Pri pokretanju jednokorisničkog operacijskog sustava
moguće je odmah pokrenuti neki od korisničkih programa bez posebne prijave korisnika.
Pri pokretanju višekorisničkoga operacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava
(engl. logon). To je postupak kojim se korisnik predstavlja računalu. Predstavlja se tako da
na početku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (zaporku, engl. password).
Operacijski sustav mu na temelju unaprijed dodijeljenog dopuštenja dopušta (ili ne
dopušta) rad na računalu. Ako je korisniku dopušten rad, tada operacijski sustav na temelju
unaprijed određenih parametara ograničava rad korisnika na dopuštene radnje. Primjerice
I-45
PRO-MIL
korisnik može pristupiti samo dopuštenim podacima pohranjenim na tvrdi disk, dok su
mu svi ostali podaci nevidljivi i nedostupni. Korisničko ime i lozinku korisniku dodjeljuje
osoba koja upravlja radom višekorisničkog računala, a zove se sistemski operater ili
sistem operater (popularno sistemac). Sistem operater određuje što će sve korisnik moći
raditi na računalu. Korisničko ime je obično jedna riječ duljine pet do osam znakova koja
je javna i korisnik je slobodno može objaviti. Lozinka je također jedna riječ duljine pet do
osam znakova, a za razliku od korisničkog imena strogo je povjerljiva i korisnik je ne bi
trebao nikom priopćiti. Lozinkom korisnik dokazuje da je to upravo on i sve što se događa
na računalu bit će pripisano korisniku koji je naveo tu lozinku. Zbog toga lozinku treba
tajiti jer njezina zloporaba može prouzročiti korisniku velike neugodnosti.
Višekorisnički operacijski sustavi namijenjeni su za rad u mreži, a postavljaju povećane

zahtjeve na računalo glede središnje jedinice za obradu, memorije i ulazno-izlaznih
sklopova. Tipičan primjer jednokorisničkog operacijskoga sustava jest MS DOS, a
višekorisničkog Linux.
BIOS
BIOS (engl. basic input output system) je program pohranjen u postojanoj poluvodičkoj
memoriji računala (ROM-u ili flash memoriji). To je program koji se prvi izvršava pri
uključenju računala i koji uz mnoge ostale zadaće provjerava ispravnost pojedinih dijelova
računala te učitava i pokreće operacijski sustav.
1.3.3 Korisnički programi
Korisnički su programi namijenjeni rješavanju nekog specifičnog zadatka čiji je rezultat

korisniku neposredno zanimljiv. Tu se, primjerice, ubrajaju programi za obradu teksta,
programi za crtanje, programi za obradu baza podataka itd. Namjenskih programa ima
mnogo više nego operacijskih sustava i s gledišta korisnika to su programi koji neposredno
rješavaju njegov zadatak. Većina namjenskih programa izrađena je tako da su predviđeni
za rad s određenim operacijskim sustavom i bez njega ne mogu raditi.
Dok operacijski sustavi rješavaju zadaće objedinjenja i usklađivanja rada računalnog

sustava, korisnički programi rješavaju zadaće iz područja izravnog zanimanja korisnika.
I-46
PRO-MIL
Korisnički su programi relativno jednostavni za uporabu i korisnik takva programa ne

treba znati gotovo ništa o djelovanju i građi računala.
1
MODUL
Ima mnogo namjenskih programa pa se ovdje spominju samo glavne skupine. S obzirom na
vrstu zadatka koji rješavaju namjenske programe možemo podijeliti u sljedeće skupine:
Programi za obradu teksta (engl. text processor, word processor) služe za pisanje,
oblikovanje i ispis teksta: dopisa, knjiga, članaka, pisama itd. Primjer takvog programa je
OpenOffice Writer.
Sustav koji računalu omogućuje izravno strojno “čitanje” napisanog teksta zove se sustav
za optičko raspoznavanje znakova ili OCR (engl. optical character recognition). Sustav
omogućuje unos otisnutih ili rukom napisanih podataka u računalo bez posredovanja
čovjeka (obično skenerom). Primjer takvog programa je OCR Shop.
Stolno izdavaštvo (engl. DTP, desk top publishing) jest računalni sustav koji omogućuje
priređivanje teksta u obliku spremnom za tisak. Primjer takvog programa je Scribus.
Namjenski programi za obradu slike omogućuju jednostavnu i brzu obradu slika: crtanje,
prepravke, ispis, pohranu i dr. Ta vrsta programa treba na što prikladniji način omogućiti
crtanje i brisanje slike ili dijelova slike, bojenje, smanjivanje i povećavanje slike ili njezinih
dijelova, kopiranje cijele slike ili njezinih dijelova, pohranu slike itd. Primjer takvog
programa je OpenOffice Draw.
Programi za obradu zvuka omogućuju jednostavno rukovanje zvukom: generiranje,

snimanje i reprodukciju zvuka, promjenu i izobličenje zvuka, sintetiziranje zvuka, pohranu
zvučnog zapisa itd.
U programe za obradu baza podataka (engl. data base management system) ubrajaju
se namjenski programi koji omogućuju obradu velike količine istovrsnih podataka
pohranjenih u tzv. bazu podataka. Primjer takvog programa je OpenOffice Base.
Namjenski programi za tablično računanje (proračunske tablice, engl. spreadsheet)

omogućuju jednostavno i djelotvorno računanje s mnogo, uglavnom brojčanih, podataka.
Primjer takvog programa je OpenOffice Calc.
Programi za prezentacije služe za pripremu i prezentaciju različitih sadržaja koji se žele

prikazati prilikom predavanja ili izlaganja. Program služi tome da se sadržaj pomoću
računala i priključenog projektora projicira na platno kako bi ga moglo vidjeti više ljudi.
Primjer takvog programa je OpenOffice Impress.
I-47
PRO-MIL
Za pristup i uporabu interneta razvijeno je mnogo različitih programa. Tako, primjerice,

postoje web preglednici (za pregledavanje www stranica), programi za elektroničku poštu,
programi za prijenos datoteka (ftp) itd.
Osim navedenih postoji još mnogo drugih namjenskih programa za različite namjene.
Ovisno o potrebama i sklonostima korisnik može izabrati neki od mnogih raspoloživih
programa kako bi što jednostavnije i brže riješio svoj zadatak.
Inženjerski programi su posebna skupina namjenskih programa koji omogućuju i

olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadaća. Ti se programi mogu svrstati u
dvije skupine:
Programi za projektiranje pomoću računala (engl. CAD , computer aided design)

namijenjeni su izradi projekata pa se tu ubrajaju npr.programi za izradu nacrta, shema,
proračuna različitih vrsta, tehničkih crteža, trodimenzionalnih modela, simulacijskih
modela itd. Pojam CAD često se rabi u širem smislu i odnosi se na primjenu računala pri
nastanku nekog proizvoda ili usluge.
Programi za proizvodnju pomoću računala (engl. CAM , computer aided manufacturing)

omogućuju proizvodnju uz pomoć računala (strojevi upravljani računalom). U širem
se smislu pojam odnosi na cjelokupni proizvodni sustav koji je pod nadzorom računala
(računala, programi, sustav za komuniciranje, strojevi upravljani računalom itd.).
1.3.4 GUI
Dio programa koji je zadužen za komunikaciju s korisnikom zove se korisničko sučelje

(engl. user interface). Taj je program zadužen za prihvat naredbi i podataka od korisnika
i predaju podataka korisniku. Može biti zaseban program ili dio operacijskoga sustava.
Operacijski sustavi koji komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima
zovu se operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem (engl. GUI, graphic user
interface). Računalo osim pomoću slova i brojaka (znakova) predaje poruke korisniku
pomoću sličica koje se zovu ikone (engl. icon), a koje likovno opisuju i podsjećaju na
predočenu akciju ili objekt kojim korisnik može rukovati. Tako npr. sličica koša za smeće
označuje operaciju brisanja podataka, sličica sa satom aktiviranje prikaza vremena itd.
I-48
PRO-MIL
Korisnik svoje poruke računalu osim s pomoću tipkovnice može predavati i s pomoću
miša pokazujući na prikazane slike na zaslonu i birajući na taj način željene radnje.
1
MODUL
Starija računala rabila su tzv. znakovno korisničko sučelje. Komunikacija korisnik-
računalo tekla je isključivo slovima, brojkama i još nekim znakovima. Korisnik je podatke
i naredbe upisivao pomoću tipkovnice, a računalo je rezultat priopćavalo ispisom teksta
ili brojaka. Za korisnika je takav način komuniciranja s računalom bio teži i neprirodniji
od grafičkog korisničkog sučelja. Jedina prednost znakovnoga korisničkog sučelja je
mogućnost rada na slabim računalima (računalima koja imaju malu moć računanja).
Slika 1.19. Grafičko korisničko sučelje
1.3.5 Razvoj računalnih programa
Pri rješavanju svakodnevnih zadaća čovjek se služi znanjem, iskustvom, intuicijom,

osjećajima, logičkim rasuđivanjem itd. Za razliku od čovjeka, računala imaju samo dva
od tih obilježja: pamćenje i logičko rasuđivanje. Zato se zadaci koje računalo treba riješiti
moraju pretvoriti u oblik koji uključuje samo te dvije sposobnosti računala. Da bi si olakšao
pretvorbu zadataka iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu, čovjek se služi
mnogim pomoćnim postupcima: planiranjem, opisom zadatka, algoritmom, pseudokôdom,
I-49
PRO-MIL
dijagramom tijeka i dr. Svi ti postupci služe samo jednom: olakšati i pojednostavniti prikaz
zadatka u oblik prihvatljiv računalu. Kako je jedini oblik koji računalo razumije programski
jezik računala, to će konačni rezultat svih tih postupaka biti računalni program. Što je
zadatak koji treba riješiti na računalu složeniji, to je u načelu više pomoćnih postupaka
potrebno da bi se došlo do računalnog programa čijim se izvršavanjem rješava zadatak. Ti
su postupci međusobno povezani i redovito se sljedeći postupak oslanja na prethodni. Što
se više napreduje pri rješavanju zadatka, prikaz zadatka postaje sve podrobniji, razlučeniji
na manje zadatke i sličniji konačnom računalnom programu.
Prvi korak u rješavanju bilo kojeg opsežnijeg zadatka jest planiranje. Kao i u svakom
drugom poslu, tako i pri izradi računalnog programa planiranje može uštedjeti mnogo
truda, vremena i novca. Planiranjem se predviđa tko će, kada i što raditi. Pri izradi složenih
programa često sudjeluje mnogo ljudi pa je planiranje veoma važan dio pripreme kako bi
se uskladio rad svih. Čak ako program izrađuje samo jedan čovjek, planiranjem se mogu
predvidjeti i rasporediti pojedine faze izrade programa.
Prvi preduvjet da bi se neki zadatak mogao uspješno riješiti jest znati kako zapravo zadatak
glasi. Iako se na prvi pogled može činiti da je zadatak jasan, podrobnijim razmatranjem
često se ustanovi da zadatak nije u potpunosti jasno određen. Zbog toga je prije svega
potrebno analizirati zadatak. Analiza zadatka (raščlamba) treba dovesti do potpunog
razumijevanje zadatka i željenih rezultata. Analizu zadatka programer mora provoditi
usko surađujući s korisnikom koji dobro poznaje zadaće koje treba riješiti. Rezultat takve
analize je specifikacija zadatka, koja sadrži dovoljno podataka da bi se taj zadatak mogao
riješiti. Specifikacija je dokument koji sadrži podroban popis i opis zadataka i željenih
rezultata. Specifikacija zadatka nije prijedlog kako ga riješiti, već samo točan opis što je na
raspolaganju i što se želi dobiti kao rezultat.
Algoritam je naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao. Primjerice,
algoritam je naputak za pripravak nekog jela ili rukovanje mobilnim telefonom. Algoritam
redovito svodi cjelokupan zadatak na rješavanje više jednostavnijih i manjih zadataka.
Ako je algoritam jasno i podrobno napisan, tada je dovoljan da osoba koja nikad nije
rješavala zadatak na temelju algoritma može doći do rješenja. I ne samo to; slijedeći
upute algoritma, zadatak u načelu može riješiti i stroj (npr. računalo) koji posjeduje samo
memoriju i sposobnost logičkog rasuđivanja. Zato se kaže da se algoritam sastoji od niza
mehaničkih radnji. Pritom se pod mehaničkim radnjama razumijevaju takve radnje za
čije izvršenje nije više potrebna posebna inteligencija, već ih može, slijedeći upute, izvršiti
bilo tko (uključujući i stroj). Ako je riječ o računalima, onda je algoritam uputa računalu
kako može riješiti postavljeni zadatak. Algoritam je načinjen na temelju specifikacije, a
napisan je na način da se može pretvoriti u naredbe računalnog jezika. To je redovito niz
relativno jednostavnih operacija čijim se slijednim izvršavanjem može na temelju ulaznih
podataka dobiti rezultat. Te operacije ne moraju biti, i najčešće nisu, navedene pomoću
naredbi programskog jezika, već na neki prikladni opisni način, primjerice:
I-50
PRO-MIL
Dijagram tijeka (engl. flow chart) je grafički prikaz programa koji olakšava izradu
programa. To je pomoćno sredstvo koje je neovisno o programskom jeziku i računalu,
1
MODUL
a vizualizira zadatak čime on postaje pregledniji. Dijagram tijeka sastoji se od nekoliko
jednostavnih geometrijskih likova spojenih crtama na čijim su krajevima strelice. Tako
usmjerene crte pokazuju tijek rješavanja zadatka pa odatle i naziv dijagrama. S pomoću
geometrijskih likova i usmjerenih crta prikazuje se način na koji se zadatak može riješiti.
Može se reći da je dijagram tijeka slikovni prikaz algoritma. Dijagram tijeka može pomoći
objasniti i drugima prenijeti što se događa i što se treba dogoditi pri rješavanju zadatka. On
olakšava analizu, bolje razumijevanje zadatka i uočavanje logičke povezanosti pojedinih
manjih zadataka koje treba riješiti da bi se postiglo dobro rješenje.
Izrada računalnog programa često je složen i dugotrajan postupak u kojem sudjeluje mnogo
ljudi. Pri izradi složenih tvorevina ljudi si nastoje pomoći različitim pomagalima kako bi
olakšali i ubrzali posao, pa si tako i pri izradi programa za računalo pomažu raznovrsnim
postupcima. Jedan od najčešćih postupaka za rješavanje složenog zadatka je podjela tog
zadatka u jednostavnije i manje zadatke koji se mogu sagledati i riješiti u mnogo kraćem
vremenu i s mnogo manje truda.
Pri izradi računalnog programa postupak se može pojednostavniti tako da se najprije

riješi manji i jednostavniji zadatak, a to je izradom pseudokôda. Pseudokôd je tobožnji
program (grč. pseudos = laž) jer premda nalikuje na računalni program, zapravo nije
napisan u programskom jeziku koji bi se mogao izravno primijeniti na bilo kojemu
računalu. Pseudokôd se sastoji od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i ukratko
objašnjavaju pojedine zadatke algoritma. Važno je uočiti da ti izrazi trebaju biti napisani
na svakodnevnom govornom jeziku, a ne programskom jeziku računala. Riječ je, dakle, o
izrazima koji su razumljivi svima koji govore taj jezik. Pseudokôd ne bi trebao sadržavati
naredbe bilo kojeg programskog jezika za računalo jer bi time bio razumljiv samo onom tko
razumije te naredbe. Trebao bi biti napisan kao popis izraza koji slijede jedan za drugim.
Zbog bolje čitljivosti i razumljivosti pseudokôda, dobro je uvlačiti pojedine skupine izraza
koje čine logičku cjelinu. Pseudokôd bi trebao biti napisan tako da bilo koji programer u
bilo kojemu programskom jeziku za računalo može na temelju njega napisati program.
Programiranje
Program je skup naredaba nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim se izvršenjem

obavlja željeni posao. Čovjek koji piše program naziva se programer, a postupak nastanka
programa naziva se programiranje ili kodiranje.
Programiranje je pisanje niza naredaba koje tvore program. Taj je korak tijesno vezan
za programski jezik u kojemu se program piše, a često i sklopovsku opremu na kojoj se
program izvodi.
I-51
PRO-MIL
Logički način na koji programer može predočiti jedan te isti zadatak jest višestruk i
uključuje i maštovitost programera. Jedna te ista radnja može se izvršiti pomoću više
različitih programa. Može se slikovito reći da je programer graditelj koji slažući naredbe
(cigle) na određen način gradi program (kuću). Pri tome on pri ugradnji svake naredbe
(cigle) mora imati na umu i cijeli program (građevinu). O vještini programera uvelike
ovisi stabilnost i kakvoća programa (građevine), kao i količina i način ugrađenih naredbi
(materijala). Složene zadaće zahtijevaju složene programe pa je potreban sustavni pristup
i uporaba različitih tehnika i pomagala pri izradi takvih programa: algoritama, dijagrama
tijeka, pseudokôda i dr.
Da bi mogao uspješno napisati program, programer mora prije svega dobro poznavati
njegove sastavne dijelove - naredbe. Upoznavši dobro značenje i način djelovanja
svake naredbe, programer može započeti s kombiniranjem tih naredaba u program.
Način korištenja naredaba u programu i njihovo slaganje strogo je propisano pravilima
programskog jezika, a naziva se sintaksa. Programer mora znati raspoložive naredbe
računala, njihovu funkciju i ispravan oblik. Glede logičke ispravnosti programa može se
osloniti na algoritam, pseudokôd, dijagram tijeka i druga pomagala koja trebaju osigurati
logičku ispravnost programa. Unatoč tome na programeru ostaje najveći dio odgovornosti
za logičku ispravnost programa jer uporabom neodgovarajuće naredbe može poremetiti
logičku ispravnost. Zato su dobri programeri cijenjeni i traženi.
Nakon što je program gotov, treba ga provjeriti. Provjera ili testiranje programa provodi
se kod proizvođača programa i neovisnih ispitivača. Unatoč opsežnom ispitivanju, često se
pogreška otkriva tek kod krajnjeg korisnika, nakon što je mnogo primjeraka programa već
prodano. Razlog tome je složenost suvremenih programa. Upravo zbog te složenosti teško
je napisati program bez pogreške. U računalom nazivlju pogreške su dobile i posebno ime:
engl. bug (čita se bag). Bug je ime za trajnu pogrešku u programu ili sklopovlju računala.
Pogreška dovodi do neželjenog ponašanja računala, a katkad može izazvati i opasne
posljedice, primjerice, brisanje podataka s diska. Bug se može ispraviti samo tako da se
prepravi program ili otkloni sklopovska pogreška. Pogreške u programu često su skrivene
i pojave se tek stjecajem niza posebnih okolnosti. Događa se zato da i velike i poznate
tvrtke prodaju programe za koje se tijekom uporabe ustanovi postojanje pogreške.
Riječ bug na engleskom jeziku znači kukac ili stjenica. Rašireno je, ali pogrešno, mišljenje
da se riječ bug u značenju pogreške rada računala rabi od 1940. godine, kada je jedan
noćni leptir izazvao pogrešan rad računala Mark I, zavukavši se između kontakata releja
računala. Točno je da je pojam u uporabi od sredine devetnaestog stoljeća kao naziv za
skrivenu pogrešku u različitim tehničkim uređajima, a značenje mu je prošireno s pojavom
računala. Postupak provjere i ispravka programa je iterativan (opetovni) i često je potrebno
nakon postupka provjere vratiti se na pisanje programa ili čak korake koje mu prethode.
I-52
PRO-MIL
Postupak mijenjanja programa tijekom životnog vijeka programa i poduka korisnika o

uporabi programa naziva se održavanje programa. Tijekom uporabe računalni program
1
MODUL
treba održavati. To znači osigurati da on radi upravo ono što korisnik od njega očekuje i da
to radi bez pogrešaka. Obično program pri isporuci korisniku zadovoljava njegove potrebe,
ali su tijekom vremena potrebne manje ili veće izmjene. Razlog za izmjene mogu biti
promijenjene potrebe korisnika (npr. zbog izmjene zakona ili načina rada), promijenjeno
sklopovlje na kojem se program izvršava, otkrivena skrivena pogreška u programu i dr.
Neke tvrtke pri prodaji programa nude korisniku ugovor o održavanju kojim mu jamče
da će uvijek urediti program prema njegovim potrebama i da će tu izmjenu brzo provesti.
To je dobro za korisnika jer može tražiti izmjenu programa sukladno svojim potrebama.
Većina tvrtki ipak to ne radi, već u određenim vremenskim razdobljima izdaju nove inačice
(verzije) programa. To je neizravno održavanje programa na koje korisnik može malo
izravno utjecati i pogodno je samo za programe koji se rabe u velikim količinama. U tom
slučaju praktično nije moguće održavati program kod svakog korisnika pa se održavanje
svodi na instaliranje nove inačice programa. Potpora kupcima je mogućnost kontaktiranja
službe za korisnike telefonom ako takva postoji ili, što je mnogo češće, obratiti se autorima
programa ili ostalim korisnicima elektroničkom poštom ili posredstvom foruma.
Važan dio izrade programa je izrada dokumentacije za korisnika i za kasnije održavanje

programa. U dokumentaciju se ubrajaju primjerice uputa za instaliranje programa,
priručnici za korisnika, tehnički opis programa i samo katkad izvorni program. Korisniku
se obično isporučuje samo uputa za instaliranje programa i priručnik za njegovu uporabu.
Napredniji korisnici mogu pribaviti izvorni kôd programa pa čak i mijenjati program.
I-53
PRO-MIL
1.4 Informacijske mreže

Zbog rasprostranjenosti uporabe osobnih računala i u poslovne svrhe bilo je potrebno
međusobno ih povezati. Osim računala trebalo je međusobno povezati i njihove priključne
uređaje. Tipičan je primjer za to npr. potreba za povezivanjem informatičke opreme tvrtki,
obično smještenih na jednom katu neke zgrade ili u cijeloj zgradi. Znatno je složenija
zadaća povezivanja računala koja se nalaze u različitim zgradama, gradovima ili čak
državama. I u jednom i u drugom primjeru sustav za povezivanje trebao bi omogućiti
što jednostavniji, djelotvorniji i jeftiniji način razmjene podataka među korisnicima
kao i uporabu raspoloživih priključnih naprava. Tako povezan sustav, koji u određenom
smislu čini sklopovsku i programsku cjelinu, zove se mreža (engl. network). Mreža stvara
okoliš u kojem korisnici mogu djelotvornije razmjenjivati i rabiti podatke i programe
smještene na različitim računalima u mreži.
Povezivanje pojedinačnih dijelova informatičke opreme u mrežu zahtijeva ugradnju

sklopovske i programske opreme te njihovo međusobno povezivanje (vodičima ili
radiovalovima). Razlozi koji opravdavaju povezivanje informatičke opreme u mrežu jesu:
• Jednostavan pristup podacima koji se nalaze na nekom drugom računalu u mreži

(svaki od korisnika ima mogućnost sa svojeg računala pristupiti podacima kao da su
smješteni upravo na njegovu računalu).
• Jednostavna i djelotvorna razmjena podataka među korisnicima. Takva je razmjena

podataka poznata pod nazivom elektronička pošta (engl. email, electronic mail), a
osim razmjene jednostavnih i kratkih poruka uključuje i razmjenu opsežnih poslovnih
podataka, programa itd.
• Jednostavna uporaba zajedničkih uređaja u koje se ubrajaju mediji za pohranu velike

količine podataka (npr. magnetske vrpce), skupi izlazni uređaji (npr. laserski pisači,
crtala i sl.), skupi uređaji za razmjenu podataka itd.
• Raspodijeljena obrada podataka. Računala povezana u mrežu omogućuju raspodjelu

opsežnih poslova obrade podataka na više računala u mreži koja se onda ponašaju
gotovo kao jedno veliko računalo.
I-54
PRO-MIL
1.4.1 LAN i WAN
1
MODUL
Mreže ograničene na relativno malo zemljopisno područje (npr. promjer od nekoliko
kilometara) zovu se lokalne mreže ili skraćeno LAN (engl. local area network). Tipičan
primjer lokalnih mreža jest sustav koji povezuje računala u jednoj zgradi. Lokalne mreže
najčešće služe za povezivanje informatičke opreme neke tvrtke na jednoj lokaciji. Odlikuju
se pristupačnom cijenom, relativno jednostavnom instalacijom i uporabom.
Mreže koje pokrivaju široko zemljopisno područje (nekoliko stotina kilometara pa i

nekoliko tisuća kilometara) nazivaju se rasprostranjene mreže ili skraćeno WAN (engl.
wide area network). Rasprostranjene mreže znatno su složenije od lokalnih, a uključuju
povezivanje čvorova u različitim gradovima, zemljama i kontinentima. Najpoznatiji
WAN je internet. On povezuje računala diljem svijeta u jedinstven sustav za razmjenu
podataka.
Uređaji u mreži međusobno se povezuju bakrenim žicama ili za veće brzine i udaljenosti
optičkim kabelima. Bakrenim žicama podaci se prenose pomoću električne struje, a
optičkim kabelima svjetlošću.
Bežične mreže (engl. WLAN, wireless LAN) su računalne mreže koje se kao prijenosnim
medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima.
Potreba za bežičnim mrežama naglo je porasla uporabom prijenosnih i ručnih računala.

Sve više korisnika nosi računalo sa sobom i želi se povezivati u mrežu ili spajati na internet
bez nespretnog povezivanja žicama. Primjer popularne uporabe bežičnih mreža je u
hotelima ili restoranima gdje se namjernici mogu bežično vezati u mrežu i na internet.
Bežične mreže sukladne normama 802.11 poznate su još i pod nazivom WiFi (engl.
wireless fidelity). Često se WiFi uređaji rabe za bežični pristup internetu. To, primjerice,
omogućuje korisniku koji je u krugu desetak metara od WiFi pristupnog čvora da pomoću
ručnog ili prijenosnog računala ostvari vezu s internetom. U primjeru povezivanja na
internet pristupni čvor naziva se vruća točka (engl. hotspot).
Bežično povezivanje u načelu je skuplje i sporije od povezivanja žicama ili optičkim

kabelima, ali mnogo praktičnije za prijenosne uređaje.
Tehnologija korisnik/poslužitelj
Tehnologija korisnik/poslužitelj (engl. client/server) dijeli obradu podataka između

računala koje treba uslugu (računalo korisnik, engl. client) i računala koje pruža uslugu
(računalo poslužitelj, engl. server).
I-55
PRO-MIL
Bitno obilježje tehnologije korisnik/poslužitelj jest podjela i specijalizacija posla između

dviju strana.
Program na računalu korisniku obično je zadužen za korisničko sučelje, slanje zahtjeva,

slanje podataka i prijam obrađenih podataka. Program na računalu poslužitelju ima
zadaću primiti zahtjeve, obraditi podatke sukladno zahtjevu i poslati obrađene podatke
računalu korisniku. Takvom podjelom moguće je prilagoditi svako od računala zadatku
kojem je namijenjeno.
Slika 1.20. Načelni prikaz bežične mreže
Prednosti uporabe tehnologije korisnik/poslužitelj u odnosu na druge načine povezivanja

računala jest smanjenje količine podataka koji putuju mrežom, bolja prilagodljivost
sustava, bolja mogućnost proširenja, mogućnost rada različitih vrsta računala i programa
u mreži i bolja uporabljivost sustava.
Korisnicima često nije sasvim jasno koje je računalo korisnik, a koje poslužitelj. Kao
pomoć može poslužiti slikovita predodžba da je u većini slučajeva računalo korisnik (engl.
client) u blizini ili vidljivo za korisnika, a računalo poslužitelj (engl. server) udaljeno ili
nevidljivo za korisnika.
I-56
PRO-MIL
1
MODUL
1.4.2 Intranet i extranet
Razvojem interneta razvijani su i različiti sklopovi i programi koji omogućuju djelotvoran

rad. Zbog velikog broja korisnika interneta, koji je potkraj 2004. godine dosegao približno
milijardu korisnika, sklopovlje i programi potrebni za uporabu interneta proizvode
se u velikim količinama pa im je i cijena relativno niska. Zbog toga su mnogi korisnici
svoje lokalne mreže utemeljili na istoj tehnologiji kako bi mogli rabiti jeftine sklopove i
provjerene programe, a uz to i jednostavno se povezati s internetom.
Lokalna mreža koja je zasnovana na istoj tehnologiji kao i internet naziva se intranet.
Takva lokalna mreža može, ali ne mora, biti povezana s internetom. Ako jest povezana,
onda je obično povezana posredstvom posebnog računala koje nadzire i filtrira sav protok
podataka između intraneta i vanjskog svijeta. Takvo se računalo zajedno s prikladnim
programima naziva vatrozid (engl. firewall). Intranet je vlasništvo korisnika i on upravlja
njime i nadzire ga.
Ponekad je potrebno dio podataka i usluga lokalne mreže dati na raspolaganje korisnicima
koji nisu u nadležnosti vlasnika lokalne mreže, npr. kupcima ili poslovnim partnerima.
Dio intranet mreže koji je uz određena ograničenja dostupan vanjskim korisnicima naziva
se ekstranet (engl. extranet).
Slika 1.21. Lokalna mreža (LAN) spojena na internet

I-57
PRO-MIL
1.4.3 Internet
Razvoj računalnih mreža stvorio je preduvjete za djelotvornu i relativno jeftinu distribuciju

i razmjenu informacija. Za razliku od ostalih informacijskih sustava, npr. radiodifuznog
i televizijskog sustava, telefonskog sustava, tiskanih publikacija i dr., računala i računalne
mreže nude nove i poboljšane mogućnosti rukovanja informacijama. To su primjerice
mogućnost pretraživanja i izdvajanja informacija, brz dvosmjerni prijenos teksta, slike i
zvuka itd. Korisnik može birati kada, koliko i kojim slijedom želi primati informacije. Prvi
put u povijesti korisnik s malo truda i sa skromnim sredstvima može putem interneta
i web stranica objavljivati informacije u cijelom svijetu (pojam web stranica opisan je u
nastavku). Uz to se pojavila mogućnost bitnog ubrzanja i pojeftinjenje nekih tradicionalnih
postupaka komuniciranja. Primjerice, elektronička pošta je moguća zamjena za
tradicionalno poštansko dopisivanje, ali s mnogo kraćim vremenom putovanja poruke i
redovito s mnogo nižom cijenom. Nova je tehnologija omogućila nastanak potpuno novih
izvora informacija koji se zajedničkim imenom zovu računalni informacijski sustavi.
Računalni informacijski sustav sastoji se od računala, računalnih mreža, pohranjenih

informacija i organizacije koja održava takav sustav. Temeljna je zadaća informacijskog
sustava omogućiti korisniku djelotvorno pretraživanje i dobavu informacije.
Uporabom računala, modema i računalne mreže korisnik se može povezati s izabranim

informacijskim sustavom i koristiti se raspoloživim uslugama. Glavne usluge koje
uobičajeno nudi računalni informacijski sustav jesu:
• mogućnost razmjene podataka između sudionika, primjerice elektronička pošta,

prijenos podataka na daljinu i sl.
• mogućnost oglašavanja na elektroničkoj oglasnoj ploči i uvid u poruke koje se već

nalaze na takvoj ploči
• mogućnost pretraživanja i dobave informacija koje je prikupio i nudi na uvid

informacijski sustav.
Posebno mjesto među informacijskim sustavima zauzima internet (kratica od engl. inter
networking). Internet je skup međusobno povezanih raznovrsnih računalnih mreža
razmještenih diljem svijeta, a može se slikovito zamisliti kao golema elektronička mreža
koja obuhvaća cijelu kuglu zemaljsku i povezuje računala i računalne mreže. Zato se
internet često naziva jednostavno engl. The Web (Mreža). Internetskom korisniku nudi
mnogo različitih informacijskih usluga među kojima su najpopularnije elektronička pošta
i www.
I-58
PRO-MIL
Za razliku od svih ostalih računalnih mreža i sustava, internet nije u vlasništvu nijedne
osobe, organizacije ili vlade, pa tako nije pod izravnim nadzorom nijedne institucije.
1
MODUL
Internet nije zemljopisno smješten na jednomu mjestu, već doslovno obuhvaća cijeli
svijet. Cjelokupni se internetski prostor u fizičkom i informacijskom smislu popularno
zove jednom riječju engl. cyberspace (čita se sajberspejs).
Uporaba interneta je besplatna. Korisnik će imati trošak nabave opreme, trošak uspostave
komunikacijske veze s internetom i dr., ali neće morati posebno plaćati uporabu samog
interneta. Organizacije koje omogućuju priključak korisnika na internet zovu se davatelji
internetske usluge (engl. ISP, internet service provider) i obično naplaćuju svoju uslugu
(mjesečno, godišnje, prema vremenu provedenom na internetu i sl.). ISP naplaćuje svoju
uslugu povezivanja s internetom i taj trošak ne treba miješati s uporabom interneta koja
je besplatna.
U Hrvatskoj posebnu ulogu ima davatelj internetske usluge CARNet. Zadatak je CARNeta
graditi računalnokomunikacijski i informacijski sustav obrazovnih i znanstvenih
ustanova. Na taj način hrvatska znanost i školstvo imaju na raspolaganju svjetsko znanje i
informacije, ali i mogućnost da vlastita dostignuća prikažu svijetu. CARNet je dio interneta
i svaki je sudionik CARNeta ujedno uključen i u internet. CARNet omogućuje priključak
na internet praktično svim obrazovnim i istraživačkim ustanovama, npr.: profesorima i
studentima fakulteta te nastavnicima i učenicima srednjih i osnovnih škola. CARNet ne
naplaćuje svoje usluge te je najpogodniji način uključenja učenika na internet.
WWW
Internet je omogućio korisniku pristup velikoj količini informacija. Jedan od najčešćih i

korisniku najprihvatljivijih načina prikaza informacija jest pomoću tzv. web stranica ili
www stranica (od engl. world wide web). www sustav omogućuje prijenos i prikaz web
stranica. Web stranica dokument je koji se može prikazati na zaslonu monitora, a sliči
stranici knjige. Može sadržavati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk. Web stranice
su redovito zasnovane na tehnologiji hipermedija tako da korisnik može jednostavnim
klikom miša na pojedine dijelove stranice dobaviti nove informacije (vidi odjeljak o
HTML-u i hipermediji). Neobično je važna činjenica da korisnik ne mora znati na kojemu
se računalu na internetu nalazi tražena informacija, već je dovoljno samo mišem kliknuti
na označeno mjesto na web stranici za pristup željenim informacijama. Takvo označeno
mjesto (podvučeno, podebljano i sl.) naziva se veza ili engl. link. Kad je stranica prenesena
na računalo korisnika, moguće ju je pregledavati uporabom nekog od web preglednika
(engl. web browser). Pružalac informacija, tj. vlasnik web stranice, često nudi više od jedne
stranice. S prve ili uvodne stranice (engl. home page) može se pristupiti svim ostalim
ponuđenim stranicama. Na uvodnoj stranici obično je naveden i onaj tko održava i uređuje
stranice (engl. webmaster).
I-59
PRO-MIL
Web stranice zasnovane su na tehnologiji hipermedije. Svaka riječ ili slika može biti veza
(engl. link, hyperlink) s nekom drugom web stranicom na internetu. Takva su mjesta
obično podvučena i naglašena bojom, a prepoznaju se i po tome što kazalo mijenja oblik
kad se nalazi na vezi. Svaki put kada kazalo promijeni oblik, u vrpci stanja pojavi se adresa
stranice na koju ta veza vodi. Klikom miša na vezu otvorit će se odabrana stranica. internet
bez dvojbe svoju veliku popularnost duguje ponajprije sustavu www. Glavni razlog velike
popularnosti www jednostavnost je uporabe i privlačan prikaz informacija. www na
jednostavan i korisniku ugodan način povezuje cijeli internet u jedinstven informacijski
sustav.
URL (engl. uniform resource locator) jedinstvena je adresa kojom se može pristupiti
nekom dokumentu koji je dostupan preko interneta i sustava www. Svaki takav dokument
koji je dio sustava www ima svojstvenu adresu (URL) oblika:
protokol://imeracunala/put/informacija
U gornjem obliku adrese “protokol” označava protokol kojim će se prenositi informacije

koje pruža informacijski sustav. Protokol je propisani način kojim će se podaci prenositi
mrežom. Najčešći protokoli jesu: http, ftp, gopher, a mogu se rabiti i telnet, news, wais itd.
Nakon naziva protokola za prijenos slijedi dvotočje i dvije kose crte, a zatim ime računala
koje nudi informacijsku uslugu, odnosno na kojemu je informacija pohranjena. Nakon
imena računala je kosa crta pa zatim put koji pokazuje mjesto na računalu gdje se tražena
informacijska usluga može dobaviti. Ponovno slijedi kosa crta i na kraju ime dokumenta,
informacije ili usluge koja se želi dobaviti. Na primjer, za uvid u www stranice ustanove
CARNet treba navesti URL:
http://www.carnet.hr/
Pomoću web preglednika korisnik može na zaslonu monitora vidjeti dokument koji se
“krije” iza URL-a.
Treba reći da je opisani način adresiranja web dokumenata prikladan čovjeku jer relativno
lako može zapamtiti nekoliko riječi odvojenih točkama. S gledišta računala pogodniji je
način adresiranja brojkama jer su računala zapravo obilježena brojevima. Brojčane adrese
sastoje se od četiri broja odvojena točkama, npr.: 104.37.56.167 i mogu se navesti umjesto
slovne adrese. Brojčane adrese teško se pamte pa je smišljen sustav DNS kako bi ljudima
olakšao pamćenje. No da bi se računalo pronašlo na internetu mora se svaka slovna adresa
pretvoriti u brojčanu. Slovne u brojčane adrese pretvara DNS (engl. domain name system),
a korisnik to i ne primjećuje niti se mora za to posebno brinuti.
Treba istaći da www nije isto što i internet. www je jedna od mnogih usluga koje internet
nudi.
I-60
PRO-MIL
1.4.4 Telefonska mreža u računalstvu
1
MODUL
Razmjena podataka između korisnika i izvora informacija, tj. informacijskog sustava
moguća je ako je između njih uspostavljen komunikacijski kanal. Komunikacijski kanal
je npr. telefonska linija. U načelu je korisnikova briga ostvariti takav komunikacijski kanal;
vlasnik izvora informacija nema s time ništa ni glede opskrbe korisnika tom mogućnosti ni
glede naplate uporabe komunikacijskoga kanala. Korisnik se mora obratiti organizacijama
koje mu mogu osigurati ostvarenje takve komunikacijske veze. U Hrvatskoj je to primjerice
T-com. Dvije su glavne vrste komunikacijskoga kanala: iznajmljeni komunikacijski kanal
i javna telefonska mreža.
Komuniciranje iznajmljenim komunikacijskim kanalom najbolji je, ali i najskuplji način

komuniciranja pa ga rabe samo oni korisnici koji moraju imati praktički neprekidnu vezu
s izvorom informacije. Iznajmljeni se komunikacijski kanal plaća cijelo vrijeme najma bez
obzira na to rabi li ga korisnik ili ne. Uporabom iznajmljenog komunikacijskoga kanala
korisnik je neprekidno u vezi s informacijskim sustavom.
Nasuprot tome ostvarenje veze pomoću modema i javne telefonske mreže jednostavno
je i jeftino. Uporabom javne telefonske mreže (engl. public switched telephone network,
PSTN, engl. public switched data network, PSDN) korisnik se prema potrebi samo
povremeno povezuje s informacijskim sustavom. Sukladno utrošenom vremenu uporabe
komunikacijskog kanala, korisnik ga i plaća (slično kao uporabu telefona). Nedostatak
komuniciranja modemom je relativno mala brzina komunikacije i moguće zauzeće
telefonske linije. Postoje i posebne inačice povezivanja s internetom posredstvom javne
telefonske mreže.
ISDN
ISDN (engl. integrated services digital network) je sustav koji omogućuje objedinjeni
prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom. Fizički
medij za prijenos podataka mreže ISDN su telefonske linije pa se sustav može primijeniti
na postojećem telefonskom sustavu. Korisnik ISDN-a može posredstvom jednog
priključka razmjenjivati zvučne informacije, slikovne informacije, faksimile, elektroničku
poštu, digitalne podatke. Glavna razlika ISDN-a prema klasičnom telefonskom sustavu
je u načinu prijenosa podataka od korisnika do telefonske ili komunikacijske centrale.
Kod klasičnog telefonskog sustava prenosi se analogni signal, dok se kod ISDN-a prenosi
digitalni signal. Pri uporabi ISDN-a korisnik mora imati opremu koja analogne signale
pretvara u digitalne.
Za računalni priključak na ISDN korisnik mora imati dva uređaja. Prvi od njih je mrežni
zaključni uređaj ili skraćeno NT (engl. network terminator). To je uređaj koji isporučuje
telekomunikacijska tvrtka, a priključuje se na ISDN. U mrežni zaključni uređaj korisnik
I-61
PRO-MIL
može uključiti do osam različitih uređaja: ISDN telefon, faksimiluređaj, ISDN modem
itd. Premda svaki od tih uređaja može imati različit pozivni broj, istodobno mogu raditi
samo dva uređaja. Za slanje računalnih podataka korisnik mora imati još jedan uređaj
koji se naziva ISDN modem, ISDN kartica ili skraćeno TA (engl. terminal adapter). To je
uređaj koji se s jedne strane povezuje s računalom posredstvom PCI ili USB sabirnice, a
s druge strane s NT uređajem. Izrađuje se kao kartica za ugradnju ili kao vanjski uređaj.
ISDN modem bitno je različit uređaj od klasičnog modema jer on ne pretvara digitalne
podatke u analogne, već samo prilagođava digitalne podatke iz računala u digitalne
podatke prilagođene prijenosu ISDN-om. Iako je naziv modem uobičajen, zapravo je
pogrešan jer ovdje nije riječ o modulaciji i demodulaciji.
Prednosti ISDN-a u odnosu na klasičnu telefonsku mrežu su: brže biranje, veća brzina
prijenosa podataka, mogućnost priključka više terminala na jednu telefonsku liniju te
mogućnost prijenosa zvuka i digitalnih podataka iz računala.
Slika 1.22. Priključak uređaja na ISDN
DSL i ADSL
DSL (engl. digital subscriber line) je tehnologija koja iskorištava puno raspoloživo
frekvencijsko područje telefonskih linija između korisnika i telefonske centrale te tako
omogućuje mnogo veću brzinu prijenosa podataka od analognog modema ili ISDN-
a. Umjesto pretvorbe u analogni signal i slanja analognih zvučnih signala telefonskim
I-62
PRO-MIL
linijama, DSL šalje digitalne signale slično kao i ISDN. Da bi to bilo moguće, kod korisnika
i u telefonskoj centrali mora postojati poseban uređaj koji omogućuje takav prijenos.
1
MODUL
Za razliku od ISDN-a, DSL je stalno “na vezi” (engl. online), tj. nije potrebno pri svakom
povezivanju na internet ostvarivati vezu. Za razliku od analognog modema i ISDN-a kod
kojih se naplaćuje trajanje veze, DSL se obično naplaćuje prema količini prenesenih
podataka. Neki od davatelja DSL usluge nude korisnicima stalnu cijenu bez obzira na
količinu prenesenih podataka. Takav se način pretplate naziva engl. flat rate.
Glavna prednost DSL-a jest velika brzina prijenosa podataka (do 8 Mb u sekundi). Stvarna
brzina za korisnika ovisi o ugovorenoj brzini s telekomunikacijskom tvrtkom.
Postoji više inačica DSL-a, a najpopularniji je ADSL (engl. asymetric digital subscriber line)
čije je osnovno obilježje različita (asimetrična) brzina prijenosa podataka pri primanju i
slanju. Uočilo se da većina korisnika pri korištenju interneta mnogo više podataka prenosi
na svoje računalo nego što ih šalje, pa je velik dio raspoloživog kapaciteta neiskorišten.
Zato ADSL omogućuje mnogo veće brzine primanja podataka, nego slanja.
1.4.5 Razmjena digitalnih podataka
Unutar računala i računalnih uređaja podaci su u digitalnom obliku pa i sustavi za razmjenu

podataka među njima moraju biti građeni tako da mogu prenositi digitalne podatke. Ako se
podaci žele prenositi nekim od postojećih sustava koji nisu građeni za prijenos digitalnih
signala, treba rabiti uređaje koji će na predajnoj strani digitalne podatke pretvoriti u oblik
pogodan za prijenos, a na prijemnoj ponovo rekonstruirati digitalne podatke.
1.4.5.1 Analogno i digitalno
Postoji mnogo načina na koje bi se podaci mogli predočiti električkim veličinama, ali se
pokazalo da je za električki prikaz podataka najpogodniji prikaz s dva stanja. Takav prikaz
omogućuje jeftinu građu pouzdanih elektroničkih sklopova.
Sustavi koji mogu imati konačan broj stanja i kod kojih ne postoje međustanja zovu se
digitalni sustavi. Digitalni sustav je primjerice sklopka za paljenje svjetla jer može biti
I-63
PRO-MIL
samo u jednom od dvaju stanja: uključeno ili isključeno. Digitalni sustav jest i prometna
svjetlosna signalizacija (semafor) koja može biti u jednom od nekoliko stanja (crveno,
žuto, zeleno, crveno-žuto, isključeno). Za razliku od digitalnih sustava, postoje i analogni
sustavi koji mogu poprimiti bilo koje stanje između krajnjih vrijednosti (u načelu
beskonačno mnogo stanja). Primjerice namještanje glasnoće kod radioprijamnika jest
analogno jer ima beskonačno mnogo mogućih stanja.
Kod digitalnih elektroničkih računala, a takva su praktički sva računala danas u uporabi,
podaci se predočuju pomoću dva moguća stanja: maksimalni napon i minimalni napon
(npr. 0 V i 5 V). Zbog toga što je riječ o dvama stanjima, računala se zovu binarnima,
a zbog toga što je riječ o odvojenim i jasno razlučivim stanjima, zovu se digitalnima.
Digitalna binarna računala su dakle računala unutar kojih se podaci predočuju samo
dvama, i to jasno odvojenim i razlučenim, stanjima. Kako su u uporabi velikom većinom
upravo digitalna binarna računala, to se u svakodnevnom govoru najčešće rabi naziv
digitalna računala ili samo računala.
1.4.5.2 Prijenos digitalnih podataka
Uporaba mnogih računala stvorila je potrebu razmjene podataka među njima. Danas
ima mnogo sustava za povezivanje računala koji se međusobno razlikuju namjenom,
svojstvima i cijenom. Ima sasvim jednostavnih sustava za povezivanje samo nekoliko
osobnih računala, ali i složenih sustava za povezivanje više stotina ili čak tisuća, često
i vrlo udaljenih računala. Bez obzira na vrstu, složenost ili način građe, svaki sustav za
razmjenu podataka ima istu osnovnu zadaću: prijenos digitalnih podataka između dvaju
fizički odvojenih mjesta.
Pod prijenosom podataka u užem smislu razumijeva se prijenos podataka između

računala i okoline. U ovom poglavlju pod prijenosom podataka razumijevat će se razmjena
digitalnih podataka između više računala ili između računala i vanjskih uređaja.
U razmjeni podataka sudjeluju najmanje dva sudionika: jedan koji želi predati poruku
(kojeg ćemo zbog jednostavnosti zvati predajnik) i drugi kojemu je poruka upućena ili koji
treba primiti poruku (kojega ćemo zvati prijamnik). Razmjena podataka među sudionicima
moguća je ako među njima postoji “veza” kojom poruke mogu putovati s jednog mjesta na
drugo. Tu ćemo “vezu” zvati prijenosnim kanalom.
Brzina prijenosa digitalnih signala mjeri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi
ili skraćeno bps (engl. bits per second). Sustavi za prijenos digitalnih podataka grade se
I-64
PRO-MIL
tako da brzina prijenosa podataka bude što veća. Jedna od mogućnosti povećanja brzine
prijenosa digitalnih podataka jest prethodno sažimanje podataka.
1
MODUL
Sažimanje podataka (engl. data compression) je postupak pretvorbe podataka na takav
način da konačan rezultat ima manje bitova od izvornih podataka. Na prijamnoj se
strani niz bitova pretvara ponovno u izvorni oblik. Budući da se prenosi manje bitova,
postiže se veća brzina prijenosa. Uz to sažeti podaci zauzimaju manje memorije pa se
postupak sažimanja često rabi za djelotvorniju pohranu podataka. Primjer je sažimanja u
svakodnevnu životu pisanje kratica, primjerice kad se umjesto “i tako dalje” napiše “itd.”
Umjesto devet slova i dva razmaka napisana su samo tri slova i točka. Čitatelj će u mislima
pretvoriti “itd.” u “i tako dalje”.
1.4.5.3 Modem
Modem je uređaj koji omogućuje prijenos digitalnih podataka posredstvom

telefonskih linija. Uporabom modema moguće je i pomoću javne telefonske mreže
relativno jednostavno razmjenjivati podatke između dva udaljena računala. Telefonske
linije građene su za prijenos govornih signala, relativno su uskog frekventnoga područja
i nepogodne za prijenos digitalnih signala. Zbog toga je prije prijenosa digitalne signale
potrebno pretvoriti u signale za koje su građene telefonske linije. Na predajnoj strani
modem pretvara digitalne podatke u signale zvučne frekvencije. Postupak pretvorbe
digitalnih signala u signale zvučne frekvencije naziva se modulacija, a sklop koji to obavlja
modulator. Na prijamnoj strani modem pretvara signale zvučne frekvencije ponovno u
digitalne signale. Sklop za tu pretvorbu naziva se demodulator, a postupak demodulacija.
Naziv modem nastao je iz početnih slova riječi modulator i demodulator.
Slika 1.23. Vanjski (lijevo) i unutarnji modem

I-65
PRO-MIL
Unutarnji modemi (engl. internal modem) ili modemi za ugradnju ugrađuju se u računalo.
Građeni su u obliku kartice s priključnicom koja se priključuje na sabirnicu računala.
Glavne prednosti unutarnjih modema jesu male dimenzije i niža cijena od vanjskih.
Vanjski modemi (engl. external modem) grade se kao samostalni uređaji, smješteni su u
prikladno kućište, opremljeni nadzornim LED sijalicama koje prikazuju stanje modema i
priključnicama za spoj s računalom i telefonskom linijom.
I-66
PRO-MIL
1.5 Uporaba informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu
1
MODUL
Računalo je danas prisutno u svim ljudskim djelatnostima. Uloga računala u poslovnom i
svakodnevnom životu velika je pa postoje poslovi koji se danas više ne bi mogli obavljati bez
računala. Moguće uništenje računalnih sustava pojedinih tvrtki moglo bi izazvati njihovu
propast, a već i djelomična oštećenja, primjerice zaraza računala računalnim virusom,
može izazvati goleme štete. Sveopća prisutnost računala katkad navodi na pomisao da
je računalo pogodno za sve poslove i da može zamijeniti čovjeka u bilo kojem području.
To nije točno i postoje brojni poslovi u kojima je čovjek bolji od računala ili pak računalo
uopće ne može zamijeniti čovjeka. U takve se poslove ubrajaju npr. poslovi u kojima je
potreban osjećaj zdravog razuma i rasuđivanja, poslovi za koje je važna izravna ljudska
komunikacija, poslovi za čije su obavljanje potrebni osjećaji, stvaralački poslovi (pisanje,
pjevanje, gluma) i sl. Zato prije zamjene ljudskog rada računalom treba procijeniti hoće li
računalo moći uspješno obaviti posao koji radi čovjek. U većini slučajeva računalo pomaže
čovjeku pri obavljanju posla obrađujući, spremajući i prikazujući mu potrebne podatke.
Na temelju takvih podataka na čovjeku ostaje odluka što poduzeti.
Nabrojit ćemo ovdje neke od poslova u kojima je računalo djelomično ili u potpunosti
zamijenilo čovjeka.
Računalo je velika pomoć pri obavljanju različitih administrativnih poslova: izrada,

pohrana i ispis najrazličitijih dokumenata. Računalo je iz uporabe praktično istisnulo
pisaće strojeve, a u nekim slučajevima i daktilografe (računala kojima se može diktirati
glasom).
Banke ne mogu zamisliti svoje poslovanje bez uporabe računala i kvar računalnog
sustava praktično obustavlja rad banke i može izazvati goleme gubitke. Cjelokupna obrada
bankovnih računa, kamata i sl. automatizirana je i posao službenika svodi se na unos
podatka i manipulaciju s novcem. U slučaju bankomata računalo preuzima cjelokupan
posao provjere bankovnog računa, isplate i prikaza stanja računa klijentu. Većina banaka
nudi klijentima mogućnost poslovanja posredstvom interneta, pa tako klijent bez dolaska
u banku i bez kontakta sa službenikom banke može obaviti uplate, plaćanja i druge
bankovne transakcije. Pri tome se cjelokupan posao obavlja bez posredovanja čovjeka.
U tvrtkama koja se bave osiguranjem računala su preuzela cjelokupni posao evidencije

klijenata i obrade podataka. I njihova bi djelatnost bila u današnjim uvjetima nemoguća
bez računala.
Tvrtke koje se bave rezervacijom i prodajom zrakoplovnih karata već duže vrijeme taj
posao obavljaju pomoću računala i računalnih mreža. Takve su tvrtke redovito povezane
u cijelom svijetu tako da se rezervacija i kupovina karte može obaviti u bilo kojem uredu
u svijetu. I njihovo je poslovanje nezamislivo bez računala.
I-67
PRO-MIL
Mnogi poslovi državne uprave mogu se ubrzati i unaprijediti uporabom računala. Tu se

primjerice ubrajaju obvezna evidencija građana (osobne iskaznice, prijava mjesta boravka),
registracija vozila, oružja i sl., poslovi porezne uprave, glasovanje u nekim tijelima državne
uprave, popis stanovništva itd.
Računala imaju široku primjenu u zdravstvu, od vođenja administrativnih poslova vezanih

za pacijenta do različitih računalnih sustava koji pomažu pri medicinskim pretragama,
postavljanju dijagnoze, evidenciji medicinske opreme i lijekova itd.
U obrazovanju se na svim razinama rabe računala. Osim administrativnih poslova prijave

polaznika, vođenja njihove evidencije, izrade i objave rasporeda sati i prostorija, računala
se često rabe i u samom procesu poučavanja. Tu je njihova uloga raznovrsna. Na najnižoj
razini računalo može biti pomagalo za izradu domaćih zadaća ili traženje informacija
na internetu, a na višim razinama sustav za samoučenje, učenje na daljinu, poučavanje
pomoću računala, ocjenjivanje i sl. To se područje primjene računala još intenzivno razvija
i za očekivati je sve veću ulogu računala u obrazovanju na svim razinama.
Postoji još mnogo drugih područja uspješne primjene računala. Dovoljno se osvrnuti oko
sebe i na svakom će se koraku naći posao koji se obavlja pomoću računala. Uz to svakim
danom računala postaju sve moćnija i preuzimaju sve više poslova pa i onih za koje se
nekad smatralo da ih računala neće moći obavljati.
1.5.1 Računala na poslu
Većina tvrtki danas rabi računala za različite poslovne djelatnosti - od projektiranja

pomoću računala (engl. CAD, computer aided design), proizvodnje (engl. CAM, computer
aided manufacturing) do cjelovitog i objedinjenog poslovanja tvrtke pomoću računala
(engl. CIM, computer integrated manufacturing). Računala možemo naći u svim
dijelovima tvrtke: od ureda do proizvodnih pogona. Možemo ih naći čak i udaljena od
prostora tvrtke.
Rad na daljinu
Računala su omogućila da su mnogi poslovi neovisni o fizičkom mjestu gdje se obavljaju.

Podaci koji se obrađuju na računalu mogu se jeftino, brzo i jednostavno prenijeti na
udaljeno mjesto pa ljudi koji rade na računalima mogu biti fizički međusobno udaljeni. To
je omogućilo novu vrstu zaposlenja – rad na daljinu (engl. teleworking) ili rad kod kuće.
Pri tome se posao može djelomično ili u potpunosti obavljati na daljinu. Zaposlenike
I-68
PRO-MIL
koji rade na daljinu može se podijeliti u dvije skupine: zaposlenici koji rade za drugog
poslodavca i osobe koje vode vlastiti posao.
1
MODUL
Rad na daljinu za drugog poslodavca
Nisu svi poslovi pogodni ni mogući za rad na daljinu. Među poslove koji jesu pogodni
ubrajaju se ovi:
• promidžba i prodaja na daljinu
• potpora klijentima
• savjetodavne usluge
• pisanje, lektoriranje, prevođenje, uređivanje publikacija i sl.
• određeni administrativni poslovi.
Nisu ni svi zaposlenici pogodni za rad na daljinu čak i kad je riječ o poslovima koji se mogu
obavljati na daljinu. Među vještine koje moraju imati zaposlenici posebno su važne ove:
• motivacija
• samodostatnost
• komunikacijske sposobnosti
• poznavanje tehnologije potrebne za rad na daljinu.
Omogućiti zaposlenicima rad na daljinu za poslodavca ima ove prednosti:
• povećanu produktivnost i motiviranost zaposlenika (manje izostanaka s posla, manje

vremena provedenog na putu na posao i s posla, bolja koncentracija, bolji radni okoliš,
manji stres i sl.)
• mogućnost biranja zaposlenika iz mnogo veće skupine ljudi koji mogu biti fizički vrlo
udaljeni od ureda tvrtke ili su zbog drugih razloga u nemogućnosti izbivati duže iz
kuće (roditelji, invalidi i sl.)
• mogućnost zadržavanja kvalitetnog zaposlenika koji više ne može iz bilo kojih razloga
dolaziti u ured (roditeljstvo, preseljenje i sl.)
I-69
PRO-MIL
• ušteda u radnom prostoru, energiji (rasvjeta, grijanje) i ostalim troškovima
• zaposlenici mogu živjeti i raditi u blizini klijenata.
Rad na daljinu za poslodavca ima i nedostataka:
• teškoće u nadzoru i upravljanju zaposlenicima
• moguća degradacija vještina i kvalitete rada zaposlenika
• početna investicija u uspostavljanje radnog mjesta na daljinu (oprema, obučavanje i sl.)
• poteškoće u obrazovanju i obučavanju zaposlenika
• smanjena sigurnost podataka
• povećani telekomunikacijski troškovi
• opasnost od prekida telekomunikacijskih veza i time veze s zaposlenikom
• nema povezanosti između zaposlenika i osjećaja pripadnosti timu
• neki se poslovi ne mogu obavljati na daljinu.
S gledišta zaposlenika rad na daljinu (točnije rad od kuće) ima ove prednosti:
• nema putovanja na posao i s posla na koji mnogi zaposlenici gube mnogo

vremena i živaca
• radno vrijeme se u mnogim slučajevima rada na daljinu može prilagoditi

potrebama zaposlenika (posebno važno roditeljima male djece)
• nema pretpostavljenog koji je fizički prisutan i nadzire rad i koji odobrava izlaske i
način rada.
Glavni nedostatak zaposlenika koji rade na daljinu posebice onih koji rade od kuće je
izostanak socijalnog kontakta i druženja s ostalim zaposlenicima.
Vođenje vlastitog posla od kuće
Vođenje vlastitog posla od kuće ne razlikuje se puno od vođenja bilo kojeg drugog posla.
Ovdje se pod vođenjem posla od kuće razumijeva posao za koji ne treba poseban poslovni
I-70
PRO-MIL
prostor već se sve poslovne aktivnosti, uključujući promidžbu, komunikaciju s klijentom,

prodaju, naplatu i sl. obavljaju iz vlastitog doma uz pomoć računala, interneta, telefona,
1
MODUL
telefaksa i sl.
Glavni razlozi pokretanja vlastitog posla od kuće su ovi:
• nema putovanja na posao i s posla
• radno vrijeme se u mnogim slučajevima rada na daljinu može prilagoditi potrebama

zaposlenika
• nema pretpostavljenog
• financijski dobitak (većina zaposlenika smatra da vrijedi više nego je plaćena, pa

vlastiti posao nudi mogućnost veće zarade).
Pri pokretanju vlastitog posla može se na prvi pogled učiniti da je to lako, jednostavno i
jeftino, a da je uspjeh neizostavan. Treba upozoriti na neke tipične zablude pri pokretanju
vlastitog posla od kuće.
• Ne treba nikakvo iskustvo. To je velika zabluda jer je za svaki uspješan posao, pa tako
i ovaj od kuće, određeno iskustvo u području u kojem se misli poslovati važno.
• Nisu potrebne investicije. Iako nije potrebno investirati u poslovni prostor, postoje
mnoga druga područja poslovanja koja zahtijevaju ulaganja pa osnivač mora
predvidjeti ta sredstva (početna promidžba, plaćanje vanjskih usluga, nabava opreme
i sl.).
• Neće biti potrebno prodavati. Temeljna funkcija svakog poslovanja je prodati robu ili
uslugu koja se nudi pa se od tog dijela posla ne može pobjeći.
• Proizvod ili usluga nije bitna. Poslovanje može biti uspješno samo ako se nudi roba
ili usluga koju kupac želi kupiti, pa je s tog gledišta vrlo bitno o kojem je proizvodu ili
usluzi riječ.
• Moguće je odrediti radno vrijeme prema želji. Radno vrijeme će ovisiti o klijentima i
njihovim potrebama želi li se ostvariti uspješno poslovanje.
• Nema pretpostavljenog. To je samo privid jer će neizravno posao nadzirati klijenti što
je često veći psihički pritisak nego nadzor jednog pretpostavljenog.
I-71
PRO-MIL
• Prijatelji i rođaci će kupovati. To će biti istina samo ako se nudi nešto što oni trebaju
i žele kupiti. Uspješan posao ne može se razviti temeljeći ga samo na prijateljima i
rođacima.
• Obitelj i prijatelji će podržavati posao. Zbog mnogo razloga, među kojima su zavist,
nerazumijevanje, skepsa i sl. ne treba previše računati na to.
• Brzo će se zaraditi mnogo novaca. Mnogo je vjerojatnije da će osnivač izgubiti mnogo

novaca u kratkom roku ne pristupi li poslu krajnje odgovorno, ozbiljno i oprezno.
Iskustvo pokazuje da su potrebni mjeseci prije nego se na vlastitom poslu počne
zarađivati isto ili više nego na poslu koji je osnivač napustio.
1.5.2 Elektronički svijet
Pojavom računala, njihovim umrežavanjem i posebice njihovom masovnom uporabom

stvorili su se uvjeti za nov način komuniciranja i poslovanja među ljudima. Informacije u
elektroničkom obliku mogu se umnažati, kopirati, obrađivati i putovati s mjesta na mjesto
brzo i jeftino. Postoji mnogo načina na koji se rabe prednosti razmjene i obrade informacija
u elektroničkom obliku, a jedna od najrasprostranjenijih je elektronička pošta.
Elektronička pošta
Elektronička je pošta (engl. electronic mail, e-mail, email) oblik dopisivanja putem računala
i sustava koji ta računala međusobno povezuju. Zbog velike brzine prijenosa podataka,
i to praktički bez obzira na udaljenost, relativno niske cijene i mogućnosti izravnog
prijenosa teksta iz računala u računalo, elektronička je pošta danas vrlo popularan način
dopisivanja. Osoba ili organizacija koja se želi dopisivati elektroničkom poštom treba imati
računalo i pristup nekom od računalnih informacijskih sustava, npr. internetu. Na zahtjev
takva korisnika administrator sustava, tj. osoba koja upravlja informacijskim sustavom i
održava ga, dodijelit će korisniku jedinstvenu adresu elektroničke pošte. Ta adresa je
jedini način razlikovanja korisnika u mreži i jedini podatak koji je potrebno znati želi
li se nekome poslati elektronička pošta. Informacijski sustav osigurava da svaka poruka
naslovljena na određenu adresu završi upravo na toj i samo na toj adresi. Uobičajen oblik
adrese elektroničke pošte jest:
ime.prezime@racunalo.organizacija.zemlja
I-72
PRO-MIL
Ime i prezime je obično stvarno ime i prezime korisnika, ali može biti i neki drugi, prema
korisnikovoj želji izabrani naziv. Razdjelni je znak @ (čita se et ili master spejs), a zatim
1
MODUL
slijedi ime računala na kojemu korisnik ima elektroničku poštu, organizacija koja upravlja
tim računalom i država u kojoj se računalo nalazi. Značenje pojedinih dijelova elektroničke
adrese je preporuka i ne obvezuje onoga tko oblikuje adresu. Bitno je samo zadržati oblik
adrese. Tako je primjerice elektronička adresa autora ovog poglavlja:
darko.grundler@sk.t-com.hr
Lijevo od razdjelnog znaka je ime i prezime, a desno naziv računala (sk), tvrtke (t-com) i
države (hr = Hrvatska).
Korisničko ime može biti stvarno ime ili se zbog praktičnosti rabi kraće zamjensko ime.
Npr.: darko.grundler@sk.t-com.hr ili dgrund@sk.t-com.hr.
Mnoge tvrtke, pružatelji usluge elektroničke pošte, korisnicima daju mogućnost otvaranja
besplatne elektroničke adrese. Besplatna elektronička adresa može se otvoriti na web
stranicama tvrtke koja nudi takvu uslugu npr.: www.t-com.hr, www.yahoo.com, www.
hotmail.com i mnoge druge. Postupak otvaranja besplatne elektroničke adrese sličan je
kod svakog od spomenutih pružatelja usluge tog tipa. Za početak je potrebno otvoriti web
stranicu koja nudi mogućnost besplatne elektroničke adrese. Nakon otvaranja stranice
kliknuti na vezu registracija. Nakon toga otvara se prozor u kojem se nalaze objašnjenja
kako postati korisnikom te koje se sve vrste korisničkog odnosa mogu zasnovati.
Poruka se može poslati jednoj osobi ili više njih istodobno tako da se navedu adrese svih
primatelja. Adresu primatelja treba upisati u okvir uz koji piše “To:” Programi za rukovanje
elektroničkom poštom obično osim okvira u kojem se upisuje adresa primatelja imaju i
okvir za istodobno slanje kopija poruke označen “Cc:” (engl. carbon copy). U tom se okviru
mogu napisati adrese svih primatelja kojima se želi poslati poruka. U okvir “Subject:” treba
s nekoliko riječi sažeti sadržaj poruke kako bi primatelj na prvi pogled mogao zaključiti o
čemu je u poruci riječ.
Uporabom nekog od programa za rukovanje elektroničkom poštom (npr. Mozilla),

postupak slanja i prijama pošte jednostavan je i svakom dostupan. U svijetu se na dan
razmijeni više milijardi elektroničkih poruka pa je to vrlo rasprostranjen način pisanoga
komuniciranja.
Elektroničko poslovanje i elektronička trgovina
Elektroničko poslovanje je naziv za vođenje poslovne komercijalne komunikacije i

upravljanje poslovanjem elektroničkim putem, npr. elektroničkom naplatom ili razmjenom
podataka.
I-73
PRO-MIL
Elektronička trgovina (engl. electronic commerce, ecommerce, EC) sastoji se od kupovine,

prodaje, oglašavanja i promidžbe proizvoda ili usluga posredstvom računalnih mreža. Ako
je riječ o elektroničkoj trgovini koja se obavlja posredstvom interneta, rabi se ponekad
naziv engl. web commerce. Riječ je o trgovanju koje se obavlja posredstvom web stranica.
Unatoč optimističnim predviđanjima elektronička trgovina razvija se mnogo sporije od

očekivanja.
Uobičajeni postupak elektroničkog poslovanja odvija se u nekoliko koraka.
• Ponuđač objavljuje web stranice na kojima oglašava, promiče i nudi na prodaju robe
ili usluge.
• Potencijalni kupac posredstvom web preglednika pregledava web stranice ponuđača

i bira što će kupiti.
• Ako se odluči na kupovinu, slijedeći upute s web stranica naručuje i plaća željenu
robu ili uslugu.
• Ponuđač nakon naplate šalje korisniku naručeno. Ovisno o ponuđaču kupljeno se

može platiti na više načina. Najbrži i najjednostavniji je plaćanje kreditnom karticom.
Kupac upisuje potrebne podatke izravno u formular objavljen na web stranici i nakon
potvrde kupnje automatski se tereti njegova kreditna kartica za cijenu naručene robe
ili usluge. Ovaj način naplate izaziva kod kupca najveću sumnju i strah od zlouporabe.
Naime kupac mora upisati i poslati podatke koji su dovoljni da netko zlonamjeran
iskoristi te podatke i nanese štetu kupcu (troši njegov novac, zlorabi njegov identitet
i sl.). Taj je strah uglavnom mnogo veći od stvarne opasnosti. Iako je načelno
moguće "ukrasti" podatke koji putuju internetom, većina ponuđača se od toga brani
šifriranjem poruke pri slanju i prijamu, pa tako internetom putuju šifrirane poruke
beskorisne zlonamjerniku. Najčešće se za šifriranje rabi SSL protokol (engl. secure
sockets layer). Platiti se može i posredstvom tvrtki koje služe kao posrednik između
prodavača i kupca pa je time izbjegnuto upisivanje podataka iz kreditne kartice.
Najveća i najpoznatija tvrtka koja nudi takvu uslugu je PayPal.
Osim plaćanja kreditnom karticom ili posredstvom neke posredničke tvrtke plaćati se
može pouzećem, posredstvom banke i sl., ali su svi ti načini plaćanja sporiji ili skuplji.
Najveća stvarna opasnost za kupca je plaćanje robe ili usluge koja ne odgovara oglašenoj.
Kupac tako može platiti nepostojeću uslugu ili robu koju nikad neće dobiti zbog prevaranata
koji se na web stranicama predstavljaju kao pouzdane i poštene tvrtke. Zato je s gledišta
kupca jako važno na neki način provjeriti vjerodostojnost objavljenih informacija na web
stranicama i pouzdanost tvrtke kojoj plaćaju robu ili uslugu.
I-74
PRO-MIL
1
MODUL
Obilježja elektroničkog trgovanja
Iako je po mnogočemu elektroničko trgovanje slično uobičajenom trgovanju, ipak se od

njega razlikuje po mnogim obilježjima. Za uspješno elektroničko poslovanje važni su ovi
čimbenici:
• ponuditi robu ili uslugu koja za kupca ima vrijednost po povoljnoj cijeni
• osigurati odgovoran, uslužan i prijateljski odnos s kupcem uz brzu reakciju na njegove

zahtjeve (posvetiti pozornost svakom kupcu i stvoriti osobni odnos s kupcem)
• osigurati privlačne web stranice na kojima se nude robe ili usluge sa slikovnim i
tekstualnim opisom onog što se nudi i s mogućnošću jednostavnog snalaženja na web
stranicama; osigurati prikaz sadržaja web stranice prilagođen svakom kupcu ovisno
o njegovim sklonostima, potrebama i željama; osigurati stalno dostupne, pouzdane i
sigurne web stranice
• poticati kupca na kupovinu različitim akcijama (popustima, nagradnim igrama,

posebnim ponudama i sl.)
• stvoriti zajednicu kupaca različitim alatima za komuniciranje: specijaliziranim

brbljaonicama (engl. chat), mrežnim novinama (engl. newsgroups), cirkularnim
elekroničkim pismima i sl.
• pružiti kupcu mogućnost dodatne pomoći i informiranja posredstvom web stranica

koje će mu olakšati odluku pri kupnji (to može biti usporedba cijena sa sličnim
proizvodima drugih ponuđača, objašnjenje načina uporabe proizvoda, objašnjenje
tehnologije izrade proizvoda i sl.)
• suziti područje roba ili usluga koje se nude (specijalizirati se za relativno usko
područje)
• nuditi robu ili usluge koje su suvremene i nove te neprestano pratiti razvoj
• ponuđač mora osigurati organizaciju koja će neprestano biti pripravna i brzo reagirati
na promjene na tržištu u ekonomskom, društvenom, tehnološkom i svakom drugom
pogledu.
I-75
PRO-MIL
Prednosti elektroničkog trgovanja s gledišta kupca
Temeljne prednosti elektroničkog trgovanja s gledišta kupca su ove:
• dostupnost 24 sata na dan, 356 dana u godini (kupac može robu razgledati u bilo koje
doba i može je razgledati koliko god želi)
• podroban opis robe i mnogo popratnih informacija vezanih za robu ili uslugu
• mnogo proizvoda među kojima se može birati
• brza i jednostavna usporedba roba i cijena različitih ponuđača
• brzo i jednostavno pronalaženje roba i usluga koje je teško pronaći u

svom okolišu
• praktično trenutna dobava roba ako je riječ o robi u digitalnom obliku (računalni
programi, publikacije u digitalnom obliku, zvučni zapisi, video zapisi i sl.).
Poteškoće elektroničkog trgovanja
Kao i svaki drugi oblik poslovanja i elektroničko poslovanje i trgovanje ima

svoje specifične poteškoće i opasnosti:
• nerazumijevanje potreba, navika, želja i razloga

za kupovanje potencijalnih kupaca
• zanemarivanje potencijalne konkurencije pri osnivanju i radu

elektroničke trgovine
• nesposobnost predviđanja reagiranja potencijalnih kupaca, konkurencije, zakonske

regulative i sl.
• precjenjivanje vlastitih mogućnosti i sposobnosti
• nedovoljna motiviranost, koordinacija i posvećenost poslovanju

zaposlenika ponuđača
• loša procjena potrebnog vremena i sredstava za ostvarenje i vođenje elektroničkog

poslovanja
I-76
PRO-MIL
• nedosljedno ostvarenje poslovnog plana.
1
MODUL
U poteškoće uspješnog elektroničkog trgovanja se ubrajaju i ovi čimbenici:
• zabrinutost kupca za sigurnost podataka koje šalje internetom, posebice podataka

kreditnih kartica koji bi se mogli zlorabiti (mnogi ljudi ne žele te podatke slati
internetom i time praktično odustaju od elektroničkog poslovanja)
• nemogućnost trenutnog preuzimanja robe (za razliku od uobičajene trgovine gdje

kupac dolazi u posjed robe trenom plaćanja i može je odmah rabiti, kod elektroničke
trgovine kupac mora čekati danima ili čak tjednima da roba stigne)
• nemogućnost pristupa internetu, što je posebno prisutno u siromašnim i

nerazvijenim zemljama i područjima
• društvene navike kupovanja koje često uključuju razgovor s prodavačem, razgovor s

ostalim kupcima u trgovini, obilazak trgovina i fizički dodir s robom i sl.
Robe i usluge pogodne za elektroničko poslovanje
S obzirom na specifičnosti elektroničkog poslovanja, kod kojeg se roba i usluge nude

na uvid u digitalnom obliku, a nakon plaćanja se moraju transportirati do kupca, za
elektroničku trgovinu su u načelu pogodne robe i usluge ovih obilježja:
• robe koje su po svojoj naravi u digitalnom obliku (računalni programi, zvučni zapisi,
video zapisi, publikacije na optičkim diskovima, usluge pohrane i obrade podataka i
sl.)
• robe koje imaju veliki omjer odnosa cijena/težina kako bi udio transportnih troškova
u ukupnoj cijeni za kupca bio što manji i ne bi bitno povećavao cijenu robe (primjerice
dragocjenosti, skupe elektroničke komponente, knjige i sl.)
• rezervni dijelovi za različite strojeve i uređaje koje kupac ne može lako pronaći u
trgovinama u svojoj blizini
• roba koju je iz bilo kog razloga kupcu nelagodno kupovati u uobičajenim

trgovinama.
Robe koje u načelu nisu pogodne za elektroničku trgovinu su ove:
• robe koje imaju mali omjer odnosa cijena/težina zbog relativno velikih transportnih
troškova
I-77
PRO-MIL
• pokvarljiva roba ili roba koja ima neugodan miris ili zahtijeva poseban
transport
• roba koja zahtjeva izravan fizički uvid ili probu prije kupnje (npr.odjeća, obuća); tu se
ubraja i roba kod koje je važna vjernost boje jer nije moguće jamčiti istovjetnost boje
prikazane na zaslonu monitora i stvarne boje robe.
I-78
PRO-MIL
1.6 Zdravlje, sigurnost i okoliš
1
MODUL
Danas postoje mnogi poslovi koji od zaposlenika zahtijevaju dnevni višesatni rad za
računalom. Takav rad može uzrokovati različite zdravstvene probleme pa korisnik treba
biti upoznat s mogućim posljedicama rada za računalom i mjerama prevencije.
1.6.1 Ergonomija
Jedna od prvih i najvažnijih mjera sprečavanja negativnih zdravstvenih posljedica

dugotrajnog rada za računalom jest uređenje radnog mjesta i radnog okoliša sukladno
ergonomskim načelima. Te se mjere mogu podijeliti u skupine s obzirom na vrstu
zdravstvenih problema koje mogu izazvati.
S obzirom na činjenicu da se pri radu s računalom sjedi, jedna od najvažnijih mjera

prevencije zdravstvenih tegoba jest razgibavanje i promjena položaja. Zato se uz sve
niže navedene mjere preporuča povremeno mijenjanje položaja i razgibavanje.
Monitor treba smjestiti tako da je pri normalnom radu glava u uspravnom položaju. To
znači da pri uspravnom položaju glave monitor treba biti smješten tako da je pogled uprt
u gornji rub zaslona. Ako je monitor smješten prenisko ili previsoko, nakon dužeg rada
korisnik može osjetiti bolove u vratu.
Nastojati sjediti uspravno, stopalima na podlozi, koljenima koja su nešto niže od bokova,
s radnom plohom koja je malo niža od laktova. Stolac na kome se sjedi trebao bi biti na
kotačićima s naslonom za leđa i mogućnošću podešavanja visine i naslona. Nepridržavanje
ovih smjernica najčešće uzrokuje bolove u leđima koji mogu biti vrlo neugodni i dugotrajni.
Treba, međutim, skrenuti pozornost da nisu svi ljudi jednako osjetljivi na bolove u leđima
pa neće jednako osjetiti posljedice nepravilnog položaja pri radu s računalom. Svakako
treba s vremena na vrijeme mijenjati položaj i razgibavati se.
Posebno opterećenje pri radu s računalom trpe šake i zglobovi ruku. Zbog mnogo
pokreta koje ti dijelovi tijela učine za vrijeme rada s računalom potrebno je posvetiti
posebnu pozornost mjerama zaštite. Ruke trebaju pri radu biti u takvom položaju da su
podlaktica, šaka i prsti na jednom pravcu. Kut u laktu mora biti pravi kut ili nešto veći.
Ramena trebaju biti opuštena, a stolica treba imati oslonce za ruke. Tipkovnica treba
biti na tvrdoj podlozi s osloncem (podmetačem) za ruke. Svakako s vremena na vrijeme
razgibavati zglobove i prste. Nepridržavanje ovih načela može za posljedicu imati ozbiljne
zdravstvene poremećaje koji se ponajprije očituju bolovima u šaci i zapešću.
I-79
PRO-MIL
Treba odmarati oči i to po mogućnosti svakih 15 minuta rada. Pri radu s računalom
oči se povećano umaraju zbog više razloga. Oči manje trepću pa je zamijećena njihova
povećana suhoća što dovodi do povećanog umora, svrbeža i upala. Zbog toga je posebno
važno namjestiti pogodnu mikroklimu (temperaturu i vlažnost zraka) radnog prostora.
Oči se umaraju i zbog neprekidnog fokusiranja na relativno bliski zaslon monitora pa
povremeno treba gledati u daljinu i pogled skrenuti s zaslona. Očima može smetati i loše
podešena slika monitora (mutna, prevelik ili premali kontrast, sitna slova i sl.) ili velika
razlika svjetline između zaslona monitora i okoliša. Treba nastojati da su svjetlosni izvori
smješteni tako da nema njihovog odraza na zaslonu.
Postoje i mnoge druge mjere prevencije koje je uputno rabiti pri dugotrajnom radu s
računalom. Na internetu se može pronaći mnogo informacija koji govore o tome.
Elektronička računala i računalni uređaji emitiraju elektromagnetska zračenja. Ta

zračenja mogu biti zanemarivog intenziteta ili mogu biti na razini koja može biti štetna
po zdravlje. Smatra se da posebnu opasnost predstavljaju magnetska i električna polja
veoma niskih frekvencija, elektrostatska polja i zračenje (X zrake koje emitira monitor).
Unatoč brojnim istraživanjima nije nedvojbeno dokazano da bilo koje od navedenih
elektromagnetskih zračenja koja proizvode računala uzrokuju zdravstvene probleme.
Različite norme, propisi i preporuke navode najveće dozvoljene vrijednosti pojedine
vrste zračenja. Ne postoje jedinstvene norme obvezujuće za sve zemlje ili proizvođače pa
korisnik mora za svaki uređaj posebno provjeriti tehničke specifikacije.
Od važnijih normi koje se odnose na zdravstveni i ergonomski aspekt uporabe računala

valja spomenuti:
• Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja Republike Hrvatske
• Direktiva EEC 90/270 u Povelji o socijalnim pravima (engl. Social charter)

Europske zajednice
• Norme Švedskog instituta za mjerenja i testiranja (engl. Swedish board for measurement
and testing) pod nazivom MPR I i MPR II
• Norme Švedske konfederacije profesionalnih zaposlenika (engl. TCO, The Swedish

confederation of professional employees) pod nazivom TCO ’99
• Norma IEC 60 950 koju propisuje IEC (engl. International electrotechnical

commission)
• Norme koje propisuje ISO (engl. The international organization for standardization),
posebice norma pod nazivom ISO 9241.
I-80
PRO-MIL
1.6.2 Zdravstvene posljedice rada s računalom
1
MODUL
Mnogi zdravstveni problemi koji se javljaju pri radu s računalom javljaju se i kod drugih
poslova koji se rade u sjedećem položaju ili traže povećano naprezanje ruku ili vida. Ipak
se može izdvojiti nekoliko bolesti koje se usko vežu za rad na računalu.
Poremećaji vida
Zbog umora mišića oka koji fokusira leću duže vremena na istu žarišnu daljinu i povećane
suhoće očiju zbog smanjenog treptanja pri radu s monitorom mogu se javiti upale očiju
koje se očituju svrbežom, bolovima ili smetnjama u vidu.
Bolovi u leđima
Dugotrajni sjedeći položaj pri radu s računalom može uzrokovati bolove u vratu i leđima.
Te tegobe nisu vezane izravno za računalo već za dugotrajni sjedeći položaj pri radu pa su
svojstvene i drugim poslovima kod kojih se sjedi.
RSI
RSI (engl. repetitive strain injury) ili CTD (engl. cumulative trauma disorders) naziv je
za ozljede koje nastaju zbog prekomjernog ponavljanja motoričkih radnji. Kod računala
riječ je o mnogobrojnim pokretima prstiju, šake i zglobova zapešća pri radu s tipkovnicom
i mišem. CTS (engl. carpal tunnel syndrome) je najpoznatiji poremećaj koji pripada u
skupinu RTS bolesti. Očituje se bolovima u prstima, posebice palcu i prva tri prsta ruke.
Liječi se terapijom ili kirurški. Treba reći da relativno mali broj ljudi obolijeva od te bolesti
te da ona može biti posljedica i poslova koji nisu vezani za rad na računalu.
1.6.3 Mjere opreza
Elektroničko računalo je uređaj koji se energijom napaja iz električne gradske mreže pa s

tog gledišta podliježe mjerama zaštite kao i drugi električni uređaji. Napon gradske mreže
smrtonosan je za čovjeka pa treba poduzeti sve mjere opreza i zaštite. Kod računala to
znači osigurati ispravnost priključnih kabela računalnih uređaja, utičnica i utikača. Kako
se često više računalnih uređaja priključuje na istu utičnicu gradske mreže posredstvom
produžnog kabela, treba paziti da se ne prekorači nazivno opterećenje utičnice ili
produžnog kabela.
I-81
PRO-MIL
Pričuvno ili neprekidno napajanje (engl. uninterruptible power supply, UPS, backup
power supply) je uređaj koji osigurava napajanje računala za vrijeme nestanka električne
energije u gradskoj mreži. UPS može poboljšati rad računala i kad nema nestanka napajanja
jer održava napon i frekvenciju konstantnom, smanjuje izobličenje valnog oblika napona,
eliminira smetnje i prenapone (npr. zbog udara groma), izvješćuje korisnika o stanju u
gradskoj mreži i dr. Energiju UPS crpi iz gradske mreže, odnosno ugrađenog akumulatora
kad dođe do nestanka električne energije u gradskoj mreži. Zavisno o kapacitetu
akumulatora i potrošnji energije UPS može napajati računalo u trajanju od 10 minuta pa
do nekoliko sati.
Za zaštitu od prenapona (engl. surge protection) može poslužiti i produžni kabel s

ugrađenom zaštitom koji u određenoj mjeri štiti priključene uređaje.
1.6.4 Okoliš
Računala i računalni uređaji utječu na okoliš na razne načine. Neki su izravni i trenutni,
primjerice elektromagnetska zračenja koja emitira računalo i računalni uređaji (posebice
monitor), utrošak električne energije, buka (posebno nekih vrsta pisača) i sl., dok su drugi
neizravni, npr. istrošeni toneri laserskih pisača, zastarjela računalna oprema itd. Korisnik
koji je svjestan čimbenika koji utječu na okoliš može različitim mjerama smanjiti taj utjecaj
te tako pomoći očuvanju okoliša. Navest ćemo ovdje neke od mjera u tom smislu.
Uporabom prikladne računalne opreme i namještanjem obilježja operacijskog sustava i

programa može se značajno smanjiti utrošak energije. Većina suvremenih monitora ima
mogućnost štednog načina rada, što znači da se nakon određenog razdoblja neaktivnosti
može automatski isključiti dio sklopova monitora i time smanjiti utrošak energije. Isto
je moguće i kod različitih drugih računalnih uređaja, npr. tvrdog diska, pisača, skenera
i dr. Važno je da to korisnik zna i da namjesti uređaje tako da se iskoristi ta ugrađena
mogućnost.
Ušteda energije i materijala može se postići i prelaskom s papirnog na elektroničko

poslovanje. Razmjena i obrada podataka umjesto na papiru može se provoditi elektronički
pa se tako može uštedjeti mnogo papira i time značajno utjecati na okoliš (ušteda energije,
nema otpadnog papira, pošteđeno je drveće itd.). Primjer za to je bankovno poslovanje
posredstvom interneta gdje se plaćanje računa može provesti u potpunosti elektronički
bez uporabe papira. Drugi je primjer isplata novca posredstvom bankomata kod koga
također nema papirne dokumentacije.
I-82
PRO-MIL
Zbrinjavanje otpadnog materijala ili računalnih uređaja koji više nisu za uporabu
važna je mjera zaštite okoliša. Otpadni papir i istrošeni toneri laserskih pisača mogu se
1
MODUL
reciklirati te tako korisno iskoristiti i smanjiti zagađenje okoliša. Zbrinjavanje računalnih
uređaja koji više nisu za uporabu predajom sabirnim centrima koji su osposobljeni za
njihovo zbrinjavanje uvelike doprinosi zaštiti okoliša.
I-83
PRO-MIL
1.7 Sigurnost informacijskih sustava

Informacijski sustavi često su ključni za djelovanje nekog poslovnog ili privatnog sustava
pa je s tog gledišta važna i njihova sigurnost. Narušavanje sigurnosti može biti raznovrsno:
od kvara računalne opreme ili pogrešnog rukovanja pa do neovlaštenog upada u sustav.
Zbog toga je važno sigurnosti informacijskog sustava pristupiti ozbiljno i temeljito.
Mogućnost pristupa informacijskom sustavu posredstvom interneta višestruko povećava
opasnost narušavanja sigurnosti informacijskog sustava.
Upravljanje informacijskom sigurnošću (engl. information security management)

zadatak je cjelokupne tvrtke odnosno korisnika informacijskog sustava, a ne samo odjela
koji se bavi održavanjem informacijskog sustava. Upravljanje informacijskom sigurnošću
trajna je djelatnost, a ne zadatak određenog vremenskog trajanja. Tri temeljna cilja svakog
upravljanja informacijskom sigurnošću su osigurati tajnost, integritet i raspoloživost
podataka.
Pod tajnošću se razumijeva osiguravanje zaštite uvida i dostupnosti povjerljivih podataka

neovlaštenim osobama. Integritet podataka razumijeva osiguranje konzistentnosti
podatka i sprečavanje promjena mimo ovlaštenih procedura. Raspoloživost razumijeva
osigurati dostupnost podataka ovlaštenim osobama. Za ostvarenje navedenih ciljeva
treba ustanoviti i provoditi brojne postupke zaštite sigurnosti podataka.
1.7.1 Sigurnost podataka
Sigurnost podataka je pojam koji označava takvo stanje i rukovanje podacima kod koga
su podaci zaštićeni od iskrivljavanja, a pristup podacima nadziran i ograničen na
ovlaštene korisnike. Pod iskrivljenjem podataka razumijeva se neželjena promjena
podataka koja dovodi do pogrešnog djelovanja sustava. Jedno od temeljnih načela zaštite
sigurnosti podataka jest načelo vlasništava pohranjenih podataka koje jasno određuje čija
je odgovornost osigurati zaštitu sigurnosti podataka i tko određuje mogućnost pristupa
podacima (npr. norma ISO/IEC 17799).
Informacijski sustavi koji se sastoje od računala, programa, komunikacijskih uređaja koji ih

povezuju i ostale računalne opreme ne mogu se smatrati apsolutno pouzdanim i sigurnim.
Tako se niti podaci pohranjeni u informacijskom sustavu ne mogu smatrati apsolutno
sigurnima. Zbog kvara, prirodnih katastrofa, pogrešaka u programima i sl. može doći
do gubitaka ili iskrivljavanja podataka. Ljudi koji rukuju informacijskim sustavima nisu
I-84
PRO-MIL
apsolutno pouzdani u smislu sigurnosti podataka pa tako mogu nesvjesno ili zlonamjerno
promijeniti ili zlorabiti podatke.
1
MODUL
Sigurnosna politika
Zbog svih navedenih razloga vlasnik informacijskog sustava mora osigurati provođenje
sigurnosne politike informacijskog sustava. Temeljna zadaća sigurnosne politike jest
odrediti prihvatljive i neprihvatljive načine ponašanja pri rukovanju informacijskim
sustavom, odrediti zadatke odgovornosti i sankcije za slučaj nepridržavanja
sigurnosne politike. Sigurnosna politika mora biti u pisanom obliku, jasno i jednostavno
napisana i usklađena s zakonima i propisima. Uprava vlasnika informacijskog sustava mora
osigurati donošenje sigurnosne politike, svojim djelovanjem i odlukama jasno podržavati
njeno provođenje te podrobno upoznavati djelatnike koji rukuju informacijskim sustavom
i korisnike sa sigurnosnom politikom.
Pri donošenju sigurnosne politike uputno je rabiti postojeće norme, posebice norme ISO/
IEC 17799 i BS77992:2002. Može pomoći i prijedlog norme koji je objavljen u SAD pod
nazivom “Draft: internet Security Policy, A Technical Guide” te dokument RFC1855 –
Netiquete Guidelines.
Posebno koristan može biti dokument “Sigurnosna politika informacijskih sustava

za članice CARNeta (prijedlog), Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet
prosinac, 2003.” Objavljen je na internetu na adresi http://sistemac.carnet.hr/. Ovaj
odjeljak knjige temeljen je na tom dokumentu.
Organizacija upravljanja sigurnošću
Za osiguranje sigurnosti podataka mora postojati jasno definirana organizacija i

propisana pravila za sve koji mogu utjecati na sigurnost. U tom smislu treba odrediti
tijela i osobe i propisati njihova prava, obveze i sankcije za kršenje propisa.
Skupine osoba koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom
Osobe koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom mogu se podijeliti u dvije skupine s
jasno razgraničenim pravima i obvezama.
Prva od tih skupina su korisnici koji se mogu služiti informacijskim sustavom, mogu
pregledavati, mijenjati i brisati podatke, ali nisu odgovorni za instalaciju i održavanje
programa na sustavu niti za njegov ispravan rad. Da bi im vlasnik informacijskog sustava
omogućio korištenje informacijskog sustava, korisnici moraju poštovati određena pravila
među koja se ubrajaju: rabiti informacijski sustav sukladno sigurnosnoj politici i sukladno
zakonima i pravilima prihvatljive uporabe, rabiti lozinku sačinjenu prema savjetima
I-85
PRO-MIL
iz sigurnosne politike, mijenjati lozinku sukladno preporukama sigurnosne politike,

prijavljivati uočene sigurnosne propuste, brinuti o sigurnosnim kopijama podataka kojima
rukuju i sl.
Druga su skupina davatelji informatičkih usluga koji brinu o uspostavi sustava,

ispravnom radu sklopovlja nužnog za rad sustava (računala i računalni uređaji, mreže i
sl.). Osobe iz ove skupine redovito su zaposlenici vlasnika informacijskog sustava. Unutar
ove skupine mogu biti osnovane i različite podskupine, npr. skupina zadužena za sigurnost
čija je posebna zadaća briga za sigurnost informacijskog sustava, skupina zadužena za
administriranje računala koja se brine o instalaciji i održavanju računala, skupine za
upravljanje mrežom, skupine za instalaciju programa i sl.
Posebnu skupinu mogu sačinjavati osobe zadužene za provjeru (audit) sigurnosnog

sustava. Najčešće te osobe pripadaju organizaciji koja je neovisna o davatelju informacijskih
usluga kako ne bi bila pod njenim utjecajem.
Fizička sigurnost informacijskog sustava
Jedna od prvih i djelotvornih zaštita sigurnosti informacijskog sustava jest fizičko

ograničenje pristupa opremi neovlaštenim osobama. U sigurnosnoj politici moraju biti
jasno označeni i osigurani prostori u kojima su smješteni dijelovi informacijskog sustava
i propisano tko i pod kojim uvjetima može ući u te prostore. Mora biti jasno propisano
kako su prostori fizički osigurani (ključevi, videonadzor, zaštitari i sl.), tko može i pod
kojim uvjetima ovlastiti osobe da mogu ulaziti u određene prostore i sl. Također mora biti
propisano tko i pod kojim uvjeti preuzima i brine se za opremu, tko i pod kojim uvjetima
može servisirati opremu i sl.
Ovdje treba spomenuti činjenicu da je fizička sigurnost računalne opreme važna za

korisnika čak i ako ne rabi informacijski sustav. Naime korisnik redovito na svom stolnom,
prijenosnom ili ručnom računalu, pa čak i na mobilnom telefonu, ima povjerljive podatke
koji mu mogu nanijeti štetu ili neugodnost dođu li u tuđe ruke. Zbog toga krađa takvih
uređaja ili pristup drugih osoba može biti vrlo opasno s gledišta sigurnosti podataka.
Korisnik u tom smislu mora fizički osigurati pristup svojim uređajima i na odgovarajući
način ih osigurati od krađe i neovlaštenog pristupa. Uz to korisnik treba podatke na
tim uređajima zaštiti lozinkama i drugim postupcima kako bi neovlaštenim osobama
otežao pristup podacima. Lozinku i ostalo što omogućuje pristup podacima treba čuvati
odvojeno od uređaja kako se krađom uređaja ili neovlaštenim pristupom uljez ne bi
istodobno domogao i sredstva za pristup podacima. Osim opasnosti od zlorabe podataka,
pri otuđenju opreme korisnik može ostati i bez podataka koje nema pohranjene negdje
drugdje. Zbog toga se svakako preporuča izrada sigurnosnih kopija podataka koji se nalaze
na računalnim uređajima korisnika (vidi odjeljak Sigurnosne kopije).
I-86
PRO-MIL
Nadzor informacijskog sustava
1
MODUL
Pod nadzorom informacijskog sustava razumijeva se mogućnost uvida u ustrojstvo
informacijskog sustava, programe i podatke informacijskog sustava, način uporabe
informacijskog sustava i sl. Kako se pri nadzoru zadire u privatnost podataka korisnika,
sigurnosnom politikom mora se propisati pod kojim uvjetima i koje osobe mogu obaviti
nadzor. Uobičajeni razlozi nadzora su osiguranje povjerljivosti i dostupnosti podataka,
provođenje istrage u slučaju zlorabe informacijskog sustava, provjere provođenja
sigurnosne politike i sl. Osobe ovlaštene za nadzor moraju posebno poštovati privatnost
podataka korisnika.
Sigurnosne kopije (engl. backup)
Jedna od važnih mjera osiguranja sigurnosti podataka jest izrada sigurnosnih kopija
programa i podataka. Pod pričuvnom ili sigurnosnom kopijom (engl. backup) razumijeva
se istovjetna kopija pohranjena fizički na drugom mjestu od izvornika. Medij za pohranu
podataka može biti magnetski (diskovi i vrpce) ili optički (optički diskovi). Važno je
pri tome da se sigurnosna kopija nalazi fizički odvojena i po mogućnosti udaljena od
izvornika, tako da u slučaju katastrofe (požar, potres, provala i sl.) na lokaciji izvornika ne
strada sigurnosna kopija. Za izradu sigurnosnih kopija zadužen je i davatelj informacijskih
usluga i korisnik, sukladno sigurnosnoj politici.
Prijava (engl. logon)
Pri uporabi višekorisničkog informacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava (engl.

logon). To je postupak kojim se korisnik predstavlja sustavu. Predstavlja se tako da na
početku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (zaporku, engl. password). Sustav
mu na temelju unaprijed dodijeljenog dopuštenja dopušta (ili ne dopušta) rad na računalu.
Ako je korisniku dopušten rad, tada sustav na temelju unaprijed određenih parametara
ograničava rad korisnika na dopuštene radnje.
Korisničko ime (engl. username, user name)
Korisničko ime i lozinku korisniku dodjeljuje davatelj informatičkih usluga koji određuje i
što će sve korisnik moći raditi u okviru informacijskog sustava. Korisničko ime obično je
jedna riječ duljine pet do osam znakova koja je javna i korisnik je slobodno može objaviti.
Korisničko ime je ime pod kojim je korisnik poznat i vidljiv unutar informacijskog sustava.
Korisničko ime korisnik ne može sam promijeniti, već (ako želi) to mora zahtijevati od
davatelja informatičkih usluga.
I-87
PRO-MIL
Lozinka (zaporka, engl. password)
Lozinka je jedna riječ, a za razliku od korisničkog imena strogo je povjerljiva i korisnik je

ne bi trebao nikom priopćiti (čak niti davatelju informatičkih usluga). Lozinkom korisnik
dokazuje da je to upravo on i sve što se događa na računalu bit će pripisano korisniku koji
je naveo tu lozinku. Zbog toga lozinku treba tajiti jer njezina zloporaba može prouzročiti
korisniku velike neugodnosti.
Lozinka osigurava korisniku ulaz u informacijski sustav pa je zato i potencijalna opasnost

za sigurnost podataka. Čak i kad korisnik smatra da sigurnost njegovih podataka nije
važna, mora imati na umu da se zlorabom njegove lozinke ponekad može ugroziti sigurnost
podataka ostalih korisnika. Zato se u pri određivanju i promjeni lozinke korisnik mora
držati sigurnosne politike. Tako primjerice treba poštovati preporuku o minimalnoj dužini
lozinke (npr. ne kraća od šest znakova), ne rabiti uobičajene riječi, rabiti mala i velika slova
i brojeve, ne rabiti pojmove vezane za osobu korisnika (npr. ime bliske osobe, ljubimca,
datum rođenja i sl.), u određenim vremenskim intervalima mijenjati lozinku, čuvati
tajnost lozinke i sl. Informacijski sustav pak zbog razloga sigurnosti može biti uređen tako
da nakon tri uzastopno neispravno upisane lozinke spriječi daljnji rad korisnika. Mogu
se uvesti i različite druge mjere koje smanjuju opasnost da druge osobe dođu u posjed
lozinke korisnika.
Sigurnosne mjere pri radu s elektroničkom poštom
Mnogi informacijski sustavi omogućuju razmjenu poruka poznatu pod nazivom

elektronička pošta (engl. e-mail). Kako je i ta usluga mogući put napada na sigurnost
informacijskog sustava treba uvesti sigurnosne mjere koje se odnose na njenu uporabu.
Dodjela i ukidanje adrese elektroničke pošte korisnika mora biti u skladu sigurnosne
politike. Korisnike treba upoznati s njihovim pravima i obvezama sukladno sigurnosnoj
politici pri preuzimanju adrese elektroničke pošte.
Posebno treba upozoriti na potencijalno opasna obilježja elektroničke pošte.
• Sadržaj poruka elektroničke pošte relativno je lako presresti na putu do odredišta,

pročitati sadržaj, izmijeniti sadržaj ili adresu pošiljatelja i sl. Zato se preporuča
uporaba nekog od načina šifriranja (skrivanja) sadržaja poruke.
• Pri sastavljanju i posebno pri slanju poruke nepravilnom uporabom programa za

elektroničku poštu ili zabunom korisnik može povjerljive podatke poslati krivoj osobi
ili više njih.
• Iz adrese pošiljatelja mogu se ponekad saznati podaci o tvrtki u kojoj pošiljatelj radi,
država ili grad u kojem živi i sl.
I-88
PRO-MIL
• Sadržaj poruke može se vrlo jednostavno i brzo proslijediti drugoj osobi ili javno
objaviti na internetu pa pošiljatelj to treba imati na umu. To prosljeđivanje može biti
1
MODUL
zlonamjerno ili slučajno.
• Pri primitku poruke korisnik mora provjeriti je li sadržaj poruke zaštićen autorskim
pravom te s porukom postupati sukladno tome. U načelu svaka napisana poruka
smatra se dokumentom i sukladno tome podliježe Zakonu o autorskom pravu.
• Prilozi primljene poruke mogu sadržavati viruse ili druge štetne sadržaje pa pri
njihovom preuzimanju i pohrani na svoje računalo treba biti oprezan.
Postupanje u slučaju narušavanju sigurnosti podataka
Ako se unatoč svim mjerama ili zbog propusta dogodi događaj koji je narušio sigurnost
podataka, mora biti propisan postupak izvještavanja, otklanjanja, popravka štete i sl.
U slučaju narušavanja sigurnosti podataka prvi je korak spoznaja o tome. Svaki onaj tko je
ovlašten upravljati, nadzirati, rukovati ili rabiti informacijski sustav dužan je o uočenom
događaju koji narušava ili ugrožava sigurnost podataka izvijestiti nadležna tijela ili osobe.
U tom smislu davatelj informatičkih usluga mora propisati i o tome obavijestiti sve koje
se to može ticati o načinu izvještavanja o sigurnosnim incidentima. Svaku takvu prijavu
treba dokumentirati i pohraniti.
Nakon prijave nadležno tijelo mora provesti istragu i radnje za otklanjanje opasnosti
sukladno sigurnosnoj politici. Prvi korak takve istrage obično je snimanje stanja sustava
kako bi se na kopiji moglo istraživati zatečeno stanje. Nakon provedene istrage provode se
sankcije prema prekršiteljima i mjere za otklanjanje štete odnosno propusta. Sve te radnje
trebaju što podrobnije biti opisane u sigurnosnoj politici.
Tajnost podataka
Vlasnik podataka često želi sačuvati tajnost podataka. U Hrvatskoj je klasificiranje

povjerljivih informacija uređeno Zakonom o zaštiti tajnosti podataka. Sukladno
sigurnosnoj politici i navedenom zakonu propisuje se raspodjela odgovornosti i prava
rukovanja takvim podacima.
Tako je primjerice propisano tko može odrediti stupanj tajnosti, tko i kako čuva tajne
podatke, tko i pod kojim uvjetima ima pristup tajnim podacima, tko i prema kojem
postupku može prenositi i kopirati tajne podatke, kako se uništavaju nepotrebni tajni
podaci i sl.
I-89
PRO-MIL
1.7.2 Računalni virusi
Virus je naziv za posebnu vrstu programa koji oštećuju ostale programe i podatke na
računalu ili izazivaju kakvo drugo, s gledišta korisnika neželjeno, neočekivano i štetno
ponašanje računala. Iako se pojedine vrste programskih nametljivaca zovu i posebnim
imenima, ovdje ćemo ih zvati zajedničkim imenom virusi. Virusnom je programu jedini
cilj više ili manje ometati korisnika u radu. To ometanje može biti relativno bezazleno
(prikaz poruke na zaslonu ili neočekivana reprodukcija zvučnog zapisa) ili vrlo opasno,
primjerice brisanje svih podataka s tvrdog diska računala. Na internetu najčešća posljedica
virusa je slanje mnogobrojnih poruka elektroničke pošte s računala korisnika, a da on toga
nije svjestan. Važno obilježje računalnog virusa jest da se on razmnaža stvarajući svoje
kopije i smještajući te kopije na računalo korisnika ili na računala u računalnoj mreži.
Većina virusa nastala je iz dokolice i s namjerom autora da pokaže svoje poznavanje građe
računala. U mnogim zemljama je puštanje virusa u opticaj zakonom kažnjiv čin pa su
poznati i slučajevi zatvorskog kažnjavanja osoba kojima je to dokazano.
Virusi su ozbiljna prijetnja i mogu prouzročiti veliku štetu pa korisnik treba poduzeti sve
mjere opreza kako bi se što bolje zaštitio.
Širenje virusa
Virusi se s jednoga računala na drugo šire na dva načina. Najčešće se šire uz pomoć
samog korisnika, npr. kopiranjem programa ili podataka s jednoga računala na drugo,
odnosno s medija za pohranu (disketa, CD ROM) na računalo i otvaranjem nepouzdanih
priloga elektroničke pošte (engl. attachment).
Drugi je način širenja virusa bez izravnog djelovanja korisnika, primjerice u računalima
koja su spojena u mrežu ili internet. Zbog sigurnosnih propusta u programima moguće
je preko interneta pristupiti računalu korisnika i na njegovo računalo instalirati neki od
virusa.
Vrste virusa
Virusi se mogu grubo podijeliti u tri skupine.
U prvu se skupinu ubrajaju virusi koji mijenjaju datoteke i to redovito datoteke izvršnih
programa (.exe i .com). Ti virusi promijene datoteke tako da se pokretanjem izmijenjene
datoteke aktivira i virus koji onda mijenja datoteke drugih izvršnih programa koje
pronađe. Primjerice ako korisnik čije je računalo nezaraženo pokrene na svom računalu
zaraženu datoteku izvršnog programa, pokrenut će se i virus i zaraziti datoteke izvršnog
programa na korisnikovom računalu. Nakon toga moguće je da korisnik, ne znajući da su
I-90
PRO-MIL
datoteke zarežene, neku datoteku prenese na drugo računalo i tako zarazi i to računalo.
Tako se virus relativno brzo širi s računala na računalo. Posebno je opasna vrsta virusa
1
MODUL
koja mijenja datoteke operacijskog sustava jer se pri svakom pokretanju računala pokreće
i operacijski sustav, a time i virus.
Treća, trenutno najrasprostranjenija vrsta virusa su virusi koji se šire prilogom

elektroničke pošte. Virusi se pokreću (aktiviraju, izvršavaju) u trenutku kad korisnik
pokrene prilog (engl. attachment) elektroničke pošte. Nakon pokretanja virus šalje poruke
elektroničke pošte na sve adrese koje nađe u adresaru programa za elektroničku poštu
korisnika ili na adrese koje skuplja s interneta. Iako ta radnja ne šteti izravno programima i
računalu korisnika, dovodi korisnika u neugodan položaj jer primatelji misle da im poruke
šalje korisnik, a on to ne zna niti zna koji je sadržaj tih poruka. Druga loša posljedica
ove vrste virusa jest opterećenje komunikacijskih kanala interneta kojim zbog toga putuje
mnogo nepotrebnih i neželjenih poruka.
Trojanski konj
Trojanski konj je program koji prikriveno radi ono što nije navedeno u njegovom
opisu i čega korisnik nije svjestan. Korisnik može npr. instalirati i pokrenuti program
za crtanje koji je ujedno i trojanski konj i koji bez znanja korisnika omogućuje izvana
(npr. posredstvom interneta) pristup računalu korisnika. Tako netko neovlašten može
pregledavati, kopirati ili uništavati sadržaje pohranjene na tvrdom disku korisnikovog
računala. Programi ove vrste ne razmnožavaju se sami niti se bez znanja korisnika šalju
elektroničkom poštom. Širenje im je ograničeno isključivo na svjesnu razmjenu programa
između korisnika ili snimanje programa s interneta. Najčešće je riječ o programima koji
se nude besplatno i na prvi pogled izgledaju kao korisni programi.
Crv
Crv je podvrsta virusa koja može samostalno djelovati. Nisu im potrebne nikakve dodatne
datoteke koje bi zarazili. Crvi stvaraju svoje kopije i šalju ih elektroničkom poštom na
mnogo adresa. Pokretanjem priloga elektroničke pošte pokreće se i crv i nastavlja svoje
širenje.
Lažni virusi (engl. hoax)
Obavijest o lažnim virusima je poruka koju najčešće elektroničkom poštom dobiva korisnik,
a u kojoj ga se obavještava da mora poduzeti određene radnje kako bi uništio tobožnji
virus. Ako korisnik doista napravi to što se od njega traži, najčešće će sam izazvati štetu
na svom računalu brišući datoteke potrebne za normalan rad računala. Tako će zapravo
korisnik izazvati štetu na potpuno ispravnom i nezaraženom računalu. Po primitku takve
I-91
PRO-MIL
obavijesti korisnik treba prije poduzimanja bilo kakvih radnji navedenih u toj poruci
provjeriti njenu vjerodostojnost.
Spam
Iako se ne ubraja u viruse, spam (engl. spam, junk mail) ometa korisnika i opterećuje
komunikacijske kanale interneta slično virusu. Spam je neželjena, neprimjerena poruka
elektroničke pošte najčešće upućena na mnogo adresa nepoznatih primatelja. Glavni cilj
takvih poruka jest pokušaj zarade nagovaranjem korisnika na kupnju nekog proizvoda
ili usluge ili na poduzimanje neke radnje od koje će autor spam poruke imati koristi. To
može biti nazivanje određenog telefonskog broja. Takav poziv će korisnika skupo koštati,
a dio tog iznosa će na neki način pribaviti autor spama. Kako je spam poruka mnogo, one
opterećuju komunikacijske kanale interneta, zauzimaju memoriju računala na internetu i
smetaju korisnika jer mora trošiti vrijeme na izdvajanje korisnih poruka od spama.
Zaštitne mjere za obranu od virusa
U temeljne mjere zaštite koje bi trebao poduzeti svaki korisnik koji želi zaštiti svoje podatke
i programe ubrajaju se strogi nadzor pristupa računalima, uporaba samo originalnih
programa, provjera svakog medija za pohranu podataka prije uporabe, provjera
ponašanja svakoga novog programa na izdvojenom tzv. karantenskom računalu i dr.
Dobra mjera zaštite je ograničenje pristupa računalu na pouzdane i ovlaštene korisnike.

To se može osigurati fizičkom zaštitom (smještanjem računala u prostor koji nije svima
dostupan) ili različitim zaštitama lozinkom koje ograničavaju pokretanje programa na
računalu korisnika. Ako to nije nužno, računalo ne treba spajati s lokalnom mrežom ili
internetom jer je to moguć izvor zaraze računala virusom. Ako je moguće, urediti da je
računalo spojeno s internetom samo kad je to potrebno tj. kad korisnik šalje ili prima
podatke s interneta.
Jedna od najvažnijih mjera zaštite je provjera izvora podataka. Prije nego pokrene bilo koji
program ili presnimi neku datoteku na svoje računalo, korisnik treba provjeriti izvor. Ako
nije siguran u izvor, ne treba pokretati program ili snimati datoteku. Posebno se to odnosi
na prilog porukama elektroničke pošte (engl. attachment). Kako su takve poruke i prilozi
koje stvaraju virusi često prikrivene bezazlenim tekstom ili pozivom da se pogleda prilog,
a kako je adresa pošiljatelja često adresa nekog s kim korisnik doista komunicira, treba biti
posebno oprezan. Manja je šteta takvu poruku obrisati ili provjeriti kod pošiljatelja je li je
on poslao, nego je pokrenuti i zaraziti svoje računalo.
I-92
PRO-MIL
Važna mjera opreza je izrada sigurnosnih kopija (engl. backup) svih važnih programa i
dokumenata. Ako dođe do zaraze računala, korisnik može obrisati zaražene dokumente i
1
MODUL
sa sigurnosnih kopija vratiti na računalo nezaražene dokumente.
Antivirusni programi
Jedna od najpopularnijih, ali ipak nedostatnih mjera zaštite jest uporaba programa koji
pronalaze i uništavaju viruse (engl. anti virus, virus killer). Takvi programi pretražuju
memoriju računala te pronalaze i uklanjaju viruse. Neki od tih programa pokreću se
odmah nakon pokretanja operacijskog sustava i cijelo vrijeme rada na računalu su aktivni
pregledavajući podatke koji stižu na računalo, uključujući i elektroničku poštu. To u velikoj
mjeri smanjuje opasnost od zaraze i štiti korisnikovo računalo od virusa svih vrsta.
U načelu takvi programi mogu pronaći samo poznate viruse. Kako se neprestano pišu i
u optjecaj puštaju novi virusi, potrebno je što češće nabavljati nove inačice programa
za pronalaženje virusa, odnosno nove dodatke (datoteke) takvim programima u kojima
su zapisani podaci na temelju kojih se virus može pronaći (engl. virus signatures). Neki
od programa za pronalaženje virusa mogu se obnavljati posredstvom interneta. Tako
se pri svakom priključenju na internet antivirusni program obnovi novim podacima i
mogućnost zaraze računala virusom smanji na najmanju moguću mjeru. Treba ipak imati
na umu da nijedan program za zaštitu od virusa ne pronalazi sve viruse koji postoje pa
unatoč uporabi programa postoji mogućnost zaraze. Zato je uz uporabu programa za
obranu od virusa potrebno poduzeti i ostale mjere zaštite.
Postupak u slučaju zaraze računalnim virusom
Ako se unatoč svim mjerama računalo zarazi računalnim virusom, treba poduzeti niz
mjera za njegovo uklanjanje i oporavak računala.
Ako je moguće ustanoviti vrstu virusa ili njegovu točnu oznaku, uputno je pogledati
stranicu nekog od proizvođača antivirusnih programa i proučiti kakvo je djelovanje
virusa i kako ga se uklanja. Najjednostavnije je ako je cjelokupan postupak moguće
provesti nekim od programa za uklanjanje virusa jer je takav postupak najbrži i za
korisnika najjednostavniji. Kod nekih virusa potrebno je neke datoteke obrisati ručno. Pri
tom se može dogoditi da je potrebno obrisati i datoteke s korisnim podacima korisnika
ili datoteke nužne za ispravan rad određenih programa. Nakon brisanja tih datoteka
potrebno ih je ponovo snimiti na računalo sa sigurnosnih kopija i prema potrebi ponovno
instalirati programe. Nakon što je korisnikovo računalo očišćeno od virusa i dovedeno
u ispravno stanje, treba provjeriti i vanjske medije za pohranu podataka: diskete, CDR,
CDRW i ostale medije te pokušati ustanoviti s kojeg je izvora virus stigao na računalo
korisnika pa ograničiti pristup tom izvoru.
I-93
PRO-MIL
Na kraju korisnik treba upozoriti sve koji su od njega na bilo koji način mogli primiti
virus na potencijalnu mogućnost zaraze.
Vatrozid
Vatrozid (engl. firewall) je sustav koji nazire promet prema i od računala ili računalne
mreže propuštajući samo podatke koji ne mogu štetiti korisniku. Postoji nekoliko vrsta
vatrozida.
Vatrozid za zaštitu jednog računala naziva se još i osobni vatrozid (engl. personal
firewall). To je program koji nadzire i filtrira promet jednog računala osiguravajući tako
da na računalo ne dođu neželjeni podaci. Vatrozid za zaštitu više računala, primjerice
računalne mreže, sastoji se od posebnog računala i programa namijenjenog samo tom
poslu. Sav promet prema i od računalne mreže odvija se preko vatrozida pa su tako sva
računala unutar mreže zaštićena.
I-94
PRO-MIL
1.8 Autorska prava i zakon
1
MODUL
Računalni je program nematerijalni plod ljudskog uma, usporediv s umjetničkim djelom.
Sukladno tome, na sličan se način štite prava autora odnosno onoga na koga je autor
prenio prava.
U većini zemalja postoje zakoni koji uređuju prava autora ili vlasnika programa. Pod
prijetnjom kazni zabranjeno je umnažanje i uporaba programa bez odobrenja vlasnika.
Ograničenja i kazne razlikuju se od zemlje do zemlje, ali im je zadaća ista: zaštititi prava
autora ili vlasnika programa. Europska unija i Svjetska organizacija za intelektualno
vlasništvo donijeli su odgovarajuće dokumente glede zaštite proizvođača programa.
Za razliku od umjetničkog djela, npr. slike ili skulpture, računalni je program vrlo
jednostavno i jeftino kopirati, i to tako da se kopija ni po čemu ne razlikuje od originala. Zato
se osim zakonskim mjerama, proizvođači štite i različitim sklopovskim ili programskim
dodacima (engl. copy protection).
Svi oblici autorskih prava u Republici Hrvatskoj štite se Zakonom o autorskom pravu.
Autorska djela koja se štite Zakonom o autorskom pravu određena su kao “tvorevina s
područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, bez obzira na
vrstu, način i oblik izražavanja”, pa u to pripadaju i djela objavljena u elektroničkom obliku
i na internetu. Zato nije dozvoljeno bez dopuštenja autora s interneta snimati i zatim
objavljivati kao svoje tekstualne, slikovne, zvučne ili bilo kakve druge materijale. Za
zlorabu autorskih djela u Hrvatskoj u Zakonu o autorskom pravu propisana je i kazna:
“Tko pod svojim imenom ili pod imenom drugoga objavi, prikaže, izvede ili prenese tuđe
autorsko djelo, ili dozvoli da se to učini, kaznit će se za krivično djelo zatvorom do pet
godina.”
Krađa, tj. neovlašteno kopiranje i prodaja programa relativno je jednostavan i unosan

posao. Osobe koje se time bave poznate su kao pirati. Pirat (engl. pirate) jest ime za
osobu koja neovlašteno i protuzakonito presnimava, umnaža, dijeli ili prodaje tuđe
programe. To je amoralan, a često i zakonski kažnjiv čin.
Katkad se zabunom rabi naziv haker za osobe koje se bave nedopuštenim aktivnostima
vezanim za računala. Haker (engl. hacker) u vrijeme nastanka tog naziva bio je naziv za
osobu “zaljubljenu” u računala, koja odlično i podrobno poznaje građu računala i
programe za računala. U novije se doba naziv rabi za osobe koje pokušavaju neovlašteno
prodrijeti u tuđe računalne sustave, uglavnom iz dokolice, i dokazivati vlastite
sposobnosti.
I-95
PRO-MIL
Haker je poznat i po tome što voli mijenjati djelovanje postojećih komercijalnih programa
dokazujući time svoje poznavanje računala, npr. odstranjivanjem zaštite programa od
kopiranja.
1.8.1 Vrste i distribucija programa s gledišta autorskih prava
Glede naknade za uporabu programa i načina naplate i distribucije, većina programa

pripada u jednu od ovih skupina:
Komercijalni programi su oni na kojima postoji autorsko pravo i za čiju se uporabu plaća
naknada pri kupnji. Kupnjom takva programa kupac preuzima zakonom propisana prava
i obveze. U prava pripada uporaba programa, a u obveze različita ograničenja preprodaje,
umnažanja i dr. Uz program je redovito priložen ugovor o uporabi kojim se kupac
obavještava o obvezama i pravima. Komercijalni programi isporučuju se u prigodnoj
ambalaži i s odgovarajućim tiskanim priručnicima. Priručnici nekih programa imaju
više tisuća stranica i bez njih nije moguća uporaba programa. Komercijalni se programi
distribuiraju putem trgovačke mreže: u trgovinama, robnim kućama, prodajom putem
pošte i sl.
Shareware (čita se šerver, engl. shared software) program može korisnik isprobati i
rabiti stanovito vrijeme prije odluke o tome hoće li ga rabiti i dalje. Ako korisnik nastavi
rabiti program i nakon probnog roka koji je naveden u prilogu takva programa, dužan je to
prijaviti vlasniku programa i platiti propisanu naknadu. Postupak prijave korisnika zove
se registracija. Probni je rok obično od 7 do 30 dana, a naknada je mnogo niža od cijene
sličnih komercijalnih programa. Registracijom programa i plaćanjem naknade korisnik
redovito stječe dodatne pogodnosti, npr. dobiva tiskani priručnik za uporabu programa,
dodatke programu, obavijest o novim inačicama programa. Mnogi korisnici svjesno ili iz
neznanja zanemaruju obvezu registracije i plaćanja naknade. Kako ne postoji jednostavan
način za provjeru rabi li korisnik program nakon propisanog roka, nema ni posljedica za
takav čin. Plaćanje takvih programa uglavnom je moralna obveza korisnika i ne podliježe
zakonskim sankcijama.
Program u javnom vlasništvu (engl. public domain, PD) naziv je za programe koji se
mogu slobodno rabiti, umnažati i mijenjati bez ikakva ograničenja ili plaćanja naknade
autoru programa.
I-96
PRO-MIL
Freeware (čita se friver, engl. free software) program može korisnik rabiti bez naknade.
Uz freeware program obično je licenca koja dopušta distribuciju programa i kopiranje, ali
1
MODUL
zabranjuje komercijalnu uporabu i prodaju kopija programa.
1.8.2 Licenca
Licenca računalnog programa svojevrstan je ugovor između proizvođača i korisnika

programa kojim proizvođač određuje uvjete pod kojima korisnik može rabiti program.
Treba znati da korisnik licencom kupuje pravo korištenja programa istodobno samo na
jednom računalu (ako licenca nije drugačije propisala) i ne kupuje autorsko pravo pa zato
nije ovlašten djelo rabiti na način koji brani Zakon o autorskim pravima. Korisnik zato ne
smije kopirati, prepravljati i distribuirati program.
Licenca se često naziva engl. end user license agreement (skraćeno EULA). Temeljna
namjena licence jest zaštiti autorska prava proizvođača programa i ograda od štete koju
bi program mogao nanijeti korisniku. Uz to mogući su i različiti drugi uvjeti koje licenca
propisuje.
Većina licenci priložena je programu i zapakirana zajedno s medijem na kojem je program

pohranjen tako da se bez oštećenja pakiranja program ne može instalirati. Otvaranje
pakiranja smatra se prihvaćanjem licence. Neki programi prilikom instalacije predočuju
korisniku licencu i traže od njega da se izjasni glede njena prihvaćanja. Ako prihvati,
nastavlja se instalacija, a ako odbije, instalacija se prekida.
Jedna od mjera zaštite kojoj pribjegavaju proizvođači programa jest serijski broj otisnut
na pakiranju programa. Pri instalaciji programa potrebno je upisati taj serijski broj. Svako
pakiranje programa ima drugačiji serijski broj. Ako se pri instalaciji upiše pogrešan
serijski broj, program se neće instalirati. Takvom instalacijom svaka je kopija programa
jednoznačno označena i može se utvrditi s kojeg je medija instalirana. Neki proizvođači
zahtijevaju dodatnu registraciju posredstvom interneta te tako onemogućuju višekratno
instaliranje program s istim serijskim brojem. Korisnik može saznati serijski broj (engl.
product ID) instaliranog programa tako da izabere odgovarajuću naredbu. Kod mnogih
program treba kliknuti na Help/About da bi se vidjeli podaci o programu uključujući
serijski broj.
I-97
PRO-MIL
Modul 2
Korištenje računala i
upravljanje datotekama
Modul 2 obuhvaća teme vezane uz shvaćanje rada operacijskog sustava
(OS), organizaciju i smještaj podataka, baratanje podacima te prilagodbu
radne okoline unutar koje ćemo u kasnijim poglavljima pokretati druge
aplikacije (npr. za obradu teksta, tablične izračune, izradu prezentacija, rad s
elektroničkom poštom i druge ). Stoga je dobro poznavanje rada operacijskog
sustava preduvjet za uspješan rad sa svim drugim aplikacijama.
Uvodne teme odnose se na pravilno pokretanje i isključivanje računala,
prepoznavanje komponenti ugrađenih u računalo, podešavanje osnovnih
parametara OS-a (prikaz zaslona, vremena i datuma te drugih sistemskih
parametara), poznavanje elemenata radne površine, rad s prozorima,
ikonama, pokretanje aplikacija i korištenje sustava pomoći. Slijedi
upoznavanje s organizacijom datoteka i mapa, njihovo kreiranje, brisanje,
kopiranje i premještanje, komprimiranje i dekomprimiranje, rad s
izmjenjivim medijima, prepoznavanje vrsta datoteka, pronalaženje datoteka.
Pretposljednja tema odnosi se na razumijevanje pojma virus, moguće načine
njihovog širenja, korištenje aplikacije za zaštitu od virusa - kako preventivno
tako i u slučaju ‘zaraze’ računala. U posljednjem odjeljku naučit ćemo kako
instalirati, podesiti ili odabrati neki od instaliranih pisača i kontrolirati ispis
dokumenata. Korišteni operacijski sustav je Linux (Ubuntu distribucija).
Open source Korištenje računala i upravljanje datotekama
2.1 Računalna okolina
2.1.1 Prvi koraci na računalu
2.1.1.1 Uključivanje računala
2
MODUL
Računalo se uključuje pritiskom na tipku Power nakon čega se pokreću sve priključene
komponente računala i operacijski sustav koji će nam ponuditi prozor za prijavu tj. upis
korisničkog imena i pripadne zaporke, pa ih je ovdje potrebno redom upisati i potvrditi
tipkom Enter. Obratite pažnju na korištenje velikih i malih slova jer ih sustav razlikuje
(case sensitive). Sustav može biti podešen i na način da ne traži upis ovih podataka, već
će se pokrenuti i automatski prijaviti za rad podrazumijevanog korisnika (default user).
Po završetku ovog procesa na zaslonu ćemo imati radnu površinu (Desktop) spremnu za
rad.
Slika 2.1. Prozor za prijavu na sustav
2.1.1.2 Isključivanje računala korištenjem pravilnog postupka
Nakon završetka rada računalo je potrebno isključiti koristeći pravilan postupak koji
podrazumijeva snimanje i zatvaranje otvorenih dokumenata i programa s kojima smo
radili. Zatim treba kliknuti na izbornik Sustav->Završi ili kraće, na posljednju ikonu
smještenu krajnje desno na gornjoj ploči (slika 2.2) te odabirom opcije Gašenje.
II-3
PRO-MIL
Modul 2 Korištenje računala i upravljanje datotekama Open source
Neke tipkovnice imaju posebnu tipku kojom možemo pokrenuti istovjetan postupak
isključivanja.
Slika 2.2. Isključivanje računala Slika 2.3. Ikona za isključivanje računala
U prozoru za isključivanje postoje i druge mogućnosti odabira pa ćemo ih ovdje redom

objasniti:
• Odjava - ovu opciju koristimo kad se želimo odjaviti sa sustava. Računalo će zatvoriti
sve aktivne procese trenutno prijavljenog korisnika i ponuditi nam početni prijavni
zaslon. Nakon ovog moguća je prijava istog ili nekog drugog korisnika.
• Zaključavanje zaslona – koristimo ga kad prekidamo rad na kraće vrijeme i želimo

onemogućiti pristup otvorenim aplikacijama drugom korisniku. Automatski se
pokreće čuvar zaslona, a za nastavak rada potrebno je upisati zaporku i potvrditi sa
Otključaj (slika 2.4).
• Promjena korisnika – omogućuje nam da ostavimo svoju prijavu aktivnom, ali

zaštićenom od pristupa drugih korisnika. Drugi korisnik može se prijaviti i raditi na
računalu. U svakom trenutku moguća je promjena korisnika, bez potpune odjave onog
prethodnog. Pri završetku rada svakako se iz sigurnosnih razloga potpuno odjavite sa
sustava (prva opcija).
• Suspendiranje – stavlja računalo u stanje mirovanja, potrošnja energije svedena je na

minimum, no pokrenuti programi ostaju aktivni. Pritiskom na tipku Power, zaslon i
drugi dijelovi računala se pokreću i moguć je nastavak rada uz upisivanje zaporke.
• Hibernacija – računalo se gasi i pri tome posprema sliku sustava. Pri idućem
pokretanju, sustav će automatski pokrenuti sustav sa svim programima i otvorenim
dokumentima kao u trenutku gašenja.
II-4
PRO-MIL
2
MODUL
Slika 2.4. Čuvar zaslona
2.1.1.3 Restartanje računala korištenjem pravilnog postupka
U određenim situacijama potrebno je restartati (Reset) računalo. To je ponekad potrebno

prilikom nadogradnje operacijskog sustava, priključivanja nekog vanjskog uređaja ili
ukoliko računalo prestane reagirati i nije moguće odjaviti se normalnim postupkom kako
smo pokazali u prethodnoj točki. Tada ćemo odabrati opciju Ponovno pokretanje. U
slučaju da ne rade ni miš niti tipkovnica, restartanje na većini računala možemo napraviti
pritiskom na odgovarajuću tipku na kućištu.
Slika 2.5. Kučište računala

II-5
PRO-MIL
2.1.1.4 Gašenje aplikacije koja ne reagira
Tijekom rada moguća je situacija da se neki od pokrenutih programa ne može normalno

zatvoriti. Ovakvi programi uz to često zauzimaju i mnogo sistemskih resursa (radne
memorije i radnog vremena procesora) pa rad postaje usporen i otežan. Zaustaviti ih
možemo pomoću programa za nadzor sustava (Sustav->Administracija->Nadzor
sustava).
Slika 2.6. Pregled aktivnih procesa
Slika 2.7. Gašenje procesa
Program nudi više načina prikaza aktivnih programa i njihovog zaustavljanja, a mi ćemo
ovdje pokazati dvije glavne mogućnosti. Na kartici Procesi (Linux aktivne programe
prikazuje kao jedan ili kao grupu procesa) potrebno je na popisu pronaći onaj koji želimo
II-6
PRO-MIL
zaustaviti i kliknuti na Zaustavi proces te potvrditi odabir u prozoru s upozorenjem. Ovo

je poželjni način zaustavljanja.
Ukoliko program ne reagira, desnim klikom na pripadni proces dobit ćemo izbornik s
kojega odaberemo opciju Ubij proces te potvrdimo odabir u prozoru s upozorenjem.
2
MODUL
2.1.2 Osnovne informacije i operacije
2.1.2.1 Pregled glavnih računalnih sistemskih informacija - operacijski sustav

i njegova verzija, količina instalirane radne memorije (RAM)
Informacije o komponentama ugrađenim u računalo i instaliranom operacijskom sustavu

možemo prikupiti na više načina. Već pri pokretanju računala na zaslonu se najčešće
prikazuju podaci o količini RAM-a, vrsti procesora, ugrađenim diskovima i sl. Kad smo
prijavljeni na sustav, ovi podaci dostupni su klikom na Sustav->Administracija->Nadzor
sustava.
Slika 2.8. Osnovne informacije o sustavu
II-7
PRO-MIL
Ovaj tekst obrađuje operacijski sustav Linux koji je dostupan u obliku različitih
distribucija. Najpoznatije su Debian, Ubuntu, RedHat, SUSE, Mandriva. Distribucije se
razlikuju po skupu programa koje sadrži instalacijski medij te mogu biti specijalizirane
za određeno područje primjene. Mi radimo s Ubuntu distribucijom, uz koju još postoje
i srodne distribucije: Kubuntu, Edubutnu, Xubuntu, a nju samu možemo naći u verziji
namijenjenoj za radne stanice (Desktop) ili poslužitelje (Server).
2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline - datum

i vrijeme, postavke zvučne kartice i zvučnika, postavke ekrana
(pozadina, rezolucija, čuvar ekrana)
Prilagodba radne okoline važan je korak prije započinjanja s radom jer nam omogućuje
ugodniji rad i pravilno funkcioniranje programa koje koristimo.
Datum i vrijeme
Desni klik na sat smješten na gornjoj ploči ponudit će nam opciju Podesi datum i
vrijeme.
Slika 2.9. Prikaz vremena na gornjoj ploči
Slika 2.10. Izbornik prikaza vremena
II-8
PRO-MIL
Sustav će zatražiti upisivanje vaše zaporke, što je uobičajeno kod mijenjanja sistemskih
postavki te ćemo ovakvu poruku susretati u nastavku rada, ali je ubuduće nećemo posebno
spominjati. Možemo podesiti ove parametre:
• Vremenska zona – klikom otvaramo padajući izbornik s kojeg odaberemo vremensku

zonu
• Configuration – možemo odabrati:
2
Keep synchronised with Internet servers – vrijeme se podešava automatski
MODUL
prema odabranom poslužitelju točnog vremena, uz aktivnu vezu s internetom
ili intranetom. Odabir vršimo klikom na Select servers i označavanjem pripadne
kućice ili upisivanjem imena poslužitelja i klikom na Dodaj (ukoliko ovakav podatak
dobijete od svog mrežnog administratora). Ovo je važno ukoliko je naše računalo
dio računalne mreže jer time osiguravamo identično vrijeme za sva računala koja joj
pripadaju (sinkroniziranost).
Manual – ručno podešavanje vremena
Slika 2.11. Podešavanje poslužitelja točnog vremena
Slika 2.12. Odabir poslužitelja točnog vremena Slika 2.13. Ručno podešavanje vremena
II-9
PRO-MIL
Postavke zvučne kartice i zvučnika
Program za podešavanje parametara zvučne kartice pokrećemo sa izbornika Programi

->Zvuk i video->Kontrola glasnoće ili desnim klikom na ikonu zvučnika na gornjoj ploči
->Upravljanje jačinom zvuka. Glasnoću kontroliramo pomicanjem klizača, a klikom na
ikonu zvučnika ispod pojedinog uređaja uključujemo ili isključujemo reprodukciju (mute).
Ako imamo više zvučnih kartica, odabir radimo klikom na Datoteka->Promijeni uređaj.
Izgled prozora ovisi o mogućnostima kartice koju imate.
Slika 2.14. Kontrola glasnoće zvuka
Postavke zaslona
Odaberite Sustav->Postavke->Pozadina radne površine. Isti prozor možemo brže otvoriti

desnim klikom na radnu površinu i odabirom Promjena pozadine radne površine.
Primijetit ćete da istu radnju na računalu često možete napraviti na nekoliko načina, s
posve istim učinkom. Tu podrazumijevamo pokretanje programa, podešavanje raznih
parametara sustava, operacije nad datotekama, prozorima i sl. Posebno je važna brzina
kojom izvodimo radnje koje se često ponavljaju. U takvim situacijama ćemo spomenuti
oba načina, uobičajeno, prvi korištenjem miša, a drugi korištenjem tipkovnice / pripadne
prečice – kombinacije dviju ili više tipki.
II-10
PRO-MIL
2
MODUL
Slika 2.15. Podešavanje radne površine
Kao pozadinu možemo postaviti neku od ponuđenih slika ili dodati novu sliku klikom na
Dodaj pozadinu, navigacijom do mape koja sadrži sliku i odabirom slike s diska sa Otvori
ili dvostrukim klikom na ime datoteke. Druga mogućnost je promjena boje pozadine (Boje
radne površine) bez postavljanja slike.
Slika 2.16. Odabir slike za pozadinu
Rezoluciju mijenjamo odabirom opcije Sustav->Postavke->Razlučivost zaslona.

Ponuđene vrijednosti za Razlučivost i Učestalost osvježavanja ovise o grafičkoj kartici i
vrsti zaslona koji koristimo odnosno vrijednostima koje oni podržavaju. Stoga je bitno da
ovi uređaji budu ispravno prepoznati od sustava kao bismo mogli iskoristiti sve njihove
mogućnosti. Uobičajene vrijednosti razlučivosti su 800x600, 1024x768, 1280x1024 – one
predstavljaju broj točaka po širini i dužini zaslona korištenih za prikaz slike. Ako imamo
zaslon koji se može rotirati (tipično LCD zaslon), sa Rotation možemo promijeniti položaj
prikaza prateći zakretanje zaslona.
II-11
PRO-MIL
Slika 2.17. Postavke zaslona
Čuvar zaslona (Postavke->Čuvar zaslona) je program koji se aktivira nakon određenog

vremena neaktivnosti (bez pomicanja pokazivača miša ili tipkanja), izmjenjujući nasumice
prikaz slika na zaslonu i pritom čuvajući starije tipove zaslona od oštećenja. Uz uključenu
opciju Zaključavanja zaslona kada je čuvar aktivan ovime dodatno štitimo računalo
od pristupa druge osobe jer je za nastavak rada potrebno upisati zaporku. S ponuđene
liste Tema čuvara moguće je odabrati vrstu prikaza, a klizačem mijenjamo vrijeme
neaktivnosti. Pregled nam omogućuje provjeru postavljenih vrijednosti i izgled čuvara
prije prihvaćanja izmjena.
Slika 2.18. Čuvar zaslona
II-12
PRO-MIL
2.1.2.3 Postavljanje i promjena jezika na tipkovnici
Odabir jezika (raspored tipki) mijenjamo opcijom Sustav->Postavke->Tipkovnica. Na

kartici Raspored sa Dodaj otvaramo popis raspoloživih rasporeda, odabiremo raspored
sa U redu. Redoslijed potom uredimo označavanjem pojedinog jezika i pomicanjem Gore
i Dolje. Ako uključimo opciju Posebne grupe za svaki prozor, tada je moguće raditi u
više prozora, u svakom sa vlastitim odabirom jezika (npr. u tekst procesoru odaberemo
2
njemački, a istovremeno u web pregledniku imamo aktivan hrvatski raspored). Na kartici
MODUL
Tipkovnica možemo podesiti ponavljanje pritiska tipke kad je držimo pritisnutom te
brzinu treptanja pokazivača prilikom upisivanja teksta.
Brza promjena aktivnog jezika moguća je klikom na ikonu aktivnog jezika na gornjoj
ploči.
Slika 2.19. Brza promjena aktivnog jezika
Slika 2.20. Podešavanje liste dostupnih jezika tipkovnice
II-13
PRO-MIL
2.1.2.4 Formatiranje prijenosnih diskovnih medija
Najčešći prijenosni mediji su diskete, USB Flash diskovi, vanjski tvrdi diskovi, ZIP diskovi.
Prije upotrebe potrebno ih je formatirati (stvoriti datotečni sustav u koji zatim možemo
pohranjivati datoteke). Ovim postupkom uništavaju se eventualne postojeće datoteke na
mediju pa budite pažljivi. Diskete koje se danas kupuju dolaze već formatirane, pa ih nije
potrebno ponovno formatirati, ukoliko ne želimo kreirati drugačiji datotečni sustav. Sad
ćemo pokazati program za formatiranje disketa.
Slika 2.21. Formatiranje diskete
Kliknite na Programi->Pomagala->KFloppy i pokrenite program. Parametri koje je

potrebno podesiti su:
• vrsta datotečnog sustava – DOS (prikladno ako ćete disketu koristiti i pod Windows
OS) ili ext2 kao autentični linux datotečni sustav.
• način formatiranja : Quick format – stvaranje datotečnog sustava bez stvarnog

brisanja podataka, a time i brži postupak (novi podaci prepisuju se preko postojećih);
Zero out and quick format – isto kao prethodna opcija, ali se podaci prethodno
II-14
PRO-MIL
brišu; Full format – uz formatiranje se vrši i provjera medija – ako postoje oštećeni
dijelovi diskete, označavaju se (bad) i ne koriste kod idućeg zapisivanja podataka
• Volume label – naziv pod kojim će OS prikazati disketu u pregledniku datoteka
Potom kliknite na Format i potvrdite sa Nastavi te pričekajte da proces završi.
2
MODUL
Slika 2.22. Dijaloški okvir u kojem se traži potvrda za početak procesa formatireanja diskete
2.1.2.5 Instaliranje i deinstaliranje softverskih aplikacija
Da bi se sustav očuvao preglednim i bez nepotrebnog zauzimanja diskovnog prostora

uobičajena instalacija sadrži samo osnovni skup programa. Koristeći program Sustav
->Administracija->Synaptic upravitelj paketa možemo pregledavati popis raspoloživih
programa i po potrebi ih dodati ili ukloniti (deinstalirati). Termin paket koristi se u
Linux okruženju i ponekad može predstavljati grupu programa koji čine zaokruženu
cjelinu. Prije rada provjerite parametre u izborniku Postavke.
• Kartica Repozitoriji – ovim postavkama određujemo koje programe želimo

imati na popisu dostupnih paketa (službeno podržane od razvijatelja
distribucije, neslužbene, zaštićene autorskim pravima) te mjesta s kojih se
dohvaćaju popisi programa: Preuzimanje sa - odabrani server, obično onaj
najbliži nama jer je pristup do njega vjerojatno najbrži. Klikom na padajući
meni pa na Other dobivamo popis svih rasploživih servera. Sa Select best
server sustav će testirati brzinu i odabrati onaj koji ima najbrži odaziv.
Ove postavke odnose se na on-line način instalacije i preporučuju se ako imamo
dovoljno brzu internetsku vezu jer sadrže najnovije inačice programa, s ispravljenim
propustima i novim mogućnostima, ali ih nakon odabira za instalaciju treba preuzeti
s interneta. Standardni izvor programa je sam instalacijski medij (CD ili DVD) kao
što je vidljivo na slici.
II-15
PRO-MIL
• Kartica Third Party Software – ako imamo dodatni CD s programima, stavimo ga u

pogon i kliknemo na Add CD-ROM... Nakon analize diska, automatski će biti dodan
na popis raspoloživih izvora za nadogradnju.
Slika 2.23. Podešavanje repozitorija paketa
Slika 2.24. Odabir servera za preuzimanje novih inačica programa
II-16
PRO-MIL
Instalacija novog programa:
• prije instalacije kliknite na ikonu Osvježi kako biste preuzeli popis najnovijih verzija
dostupnih programa. Ako niste povezani na internet, nećete moći dohvatiti popis sa
servera!
• pregled postojećeg stanja – kliknite na Stanje, u gornjem dijelu prozora kliknite na

Instaliran i u desnom dijelu prozora dobit ćete popis instaliranih paketa (označeni
2
zelenom bojom u stupcu S). Pregledavanje je moguće i po grupama, tj. prema namjeni
MODUL
programa (odaberite Odjeljci, a u gornjem dijelu prozora odaberite grupu)
• pretraživanje – odaberite grupu paketa ili sve pakete (Svi), kliknite na Traži i upišite
naziv ili dio naziva
• zadavanje zadataka – desnom tipkom kliknemo na paket i odaberemo jednu od

mogućnosti:
Označi za instalaciju – paket će biti instaliran – ako odabrani paket ovisi o nekom
drugom paketu, sustav će nas o tome obavijestiti. Za uspješnu instalaciju potrebno
je prihvatiti instalaciju i tih dodatnih paketa.
Označi za ponovnu instalaciju – paket će biti reinstaliran; ovu opciju koristimo
ako je došlo do problema pri radu s programom
Označi za nadogradnju – paket će biti nadograđen na noviju verziju (ako postoji)
Označi za uklanjanje – paket će biti deinstaliran
Skini oznaku – uklanja postavljenu oznaku (odustajanje od akcije)
• Primjeni – pokreće instalaciju uz obavijest o svim akcijama koje smo odabrali.

Potvrdimo sa Primjeni i po završetku kliknemo Zatvori.
Slika 2.25. Prvi korak prije instalacije
II-17
PRO-MIL
Slika 2.26. Izbornik
Slika 2.27. Glavni prozor upravitelja paketima
II-18
PRO-MIL
2
MODUL
Slika 2.28. Ovisnosti (dependency)
Slika 2.29. Zbirni prikaz prije pokretanja instalacije
II-19
PRO-MIL
2.1.2.6 Korištenje “print screen” (ispis ekrana) mogućnosti tipkovnice,

lijepljenje sadržaja u datoteku
Trenutni izgled na zaslonu možemo pospremiti u datoteku pomoću posebne tipke Print
Screen. Postupak je ovaj:
• kad podesimo željeni izgled zaslona, pritisnemo tipku Print Screen (PrtSc)
• otvara se prozor s predpregledom i mogućnošću spremanja slike u datoteku. Pod Ime

upišite naziv, odaberite mjesto kamo pospremate sliku i potvrdite sa Spremi.
Slika 2.30. Program za spremanje prikaza zaslona u datoteku
2.1.2.7 Korištenje funkcije pomoći
Pomoć pozivamo pritiskom na funkcijsku tipku F1 kada se pokazivač nalazi na

radnoj površini, klikom na ikonu (slika 2.31) s gornje radne ploče ili kroz izbornik
Sustav->Pomoć i podrška. Pomoć je na sličan način dostupna u većini programa opisanih
u ovom priručniku, pomoću tipke F1 ili preko izbornika Pomoć.
Desna strana glavnog prozora pomoći sadrži popis tema i omogućuje navigaciju kroz
sustav. Korak nazad ili naprijed kroz sadržaj krećemo se pomoću Back i Forwards.
Upisivanjem određenog pojma u polje Traži i potvrdom s Enter dobit ćemo popis tema
vezanih uz upisani pojam.
Slika 2.31. Gumb pomoć
II-20
PRO-MIL
2
MODUL
Slika 2.32. Sustav pomoći
2.1.3 Uređivanje teksta
2.1.3.1 Pokretanje programa za obradu teksta, otvaranje i kreiranje

dokumenta
Desnim klikom na radnoj površini dobivamo izbornik. Odabirom opcije Napravi

dokument->Prazna datoteka kreirat ćemo ikonu novog dokumenta, a u polje ispod ikone
odmah možemo upisati njegov naziv te s Enter ili dvostrukim klikom pokrenuti program
gedit. Možemo ga pokrenuti i putem izbornika Programi->Pomagala->Uređivač teksta.
Novi dokument će i ovaj put biti automatski otvoren. Moguć je istovremeni rad na više
otvorenih dokumenata. Novi dokument otvaramo:
• klikom na ikonu Novi
• preko izbornika Datoteka->Novi
• CTRL+N (pritisnemo tipku CTRL, pridržimo i pritisnemo N)
Ovo će otvoriti novu karticu u glavnom prozoru, a prebacivanje između dokumenata

radimo klikom na pripadnu karticu.
II-21
PRO-MIL
Slika 2.33. Otvaranje novog dokumenta direktno s radne površine
Slika 2.34. Istovremeni rad s više dokumenata
Ukoliko neki program nije dostupan preko standardnih izbornika, a znamo mu naziv,
možemo ga pokušati pokrenuti iz naredbenog retka koji otvaramo s ALT+F2 i upisom
naziva programa.
Slika 2.35. Pokretanje programa iz naredbenog retka
II-22
PRO-MIL
2.1.3.2 Pospremanje datoteke na određenu lokaciju na uređaju za pohranu

podataka
Spremanje novog dokumenta moguće je na više načina:
• klikom na ikonu Spremi. Otvorit će se prozor (samo kod prvog spremanja) u kojem
možemo:
2
MODUL
• pod Places odabrati neku od predefiniranih lokacija (novu odabranu
lokaciju možemo dodati sa Dodaj nakon odabira navigacijom kroz mape
i/ili diskove).
• sa Create folder kreirati novu mapu, imenovati je i potvrditi odabir s Enter
• navigacijom kroz postojeće mape

Potom pod Ime upišemo naziv dokumenta i potvrdimo sa Spremi.
Ako je datoteka već prije bila spremana, sa Spremi ćemo snimiti datoteku
(sa svim učinjenim izmjenama) na prvotnu lokaciju bez otvaranja prozora
za odabir lokacije.
Slika 2.36. Prozor za odabir lokacije kod spremanja datoteke
II-23
PRO-MIL
• kroz izbornik s Datoteka->Spremi kao... .
• sa SHIFT+CTRL+S (istovremenim pritiskom svih triju tipaka)

U dva zadnja slučaja postupak je dalje isti kao pod prvom točkom.
Već postojeću datoteku otvaramo s Otvori, Datoteka->Otvori ili CTRL-O i odabirom

dokumenta navigacijom kroz mape.
2.1.3.3 Zatvaranje programa za obradu teksta
Otvoreni dokument zatvaramo klikom na ikonu x na pripadnoj kartici, s Datoteka-

>Zatvori ili CTRL-W. Oprez, bez prethodnog snimanja dokument ili izmjene neće biti
pospremljeni.
Program zatvaramo sa CTRL-Q ili Datoteka->Završi.
II-24
PRO-MIL
2.2 Radna okolina – desktop
Podrazumijevana grafička radna okolina (GUI) Ubuntu distribucije je GNOME. Pod

radnom okolinom podrazumijeva se radna površina s pripadnim izbornicima, trakama
s alatima, ikonama i prozorima pokrenutih aplikacija koje mogu biti smještene unutar
jednog ili više radnih prostora. U ovom odjeljku upoznat ćemo se s objektima koji čine
2
radnu okolinu i načinom rukovanja tim objektima.
MODUL
Srodna distribucija Kubuntu ima kao podrazumijevanu radnu okolinu KDE i pruža dodatne
mogućnosti u odnosu na GNOME, ali zahtijeva veću količinu sistemskih resursa.
Sustav se može podesiti tako da sadrži i GNOME i KDE. U tom slučaju prilikom prijave na
sustav, u donjem lijevom kutu klikom na ikonu Opcije->Odaberite sesiju na prikazanom
popisu moći ćete odabrati GNOME ili KDE.
Slika 2.37. opcije - odaberite sesiju
Slika 2.38. Odabir grafičke radne okoline
II-25
PRO-MIL
2.2.1 Rad s ikonama
Ikone služe za prikazivanje programa, mapa i drugih objekata smještenih na radnoj

površini.
2.2.1.1 Prepoznavanje osnovnih ikona na radnoj površini: datoteka, mapa,

programa, pisača i koša za smeće (Trash)
Ikone se izgledom razlikuju prema tome koju vrstu objekta predstavljaju. Na slici su
prikazani osnovni tipovi ikona. Ako pogledamo pod Svojstva (desni klik na pojedinu
ikonu) vidjet ćemo osnovne podatke o objektu koji ikona predstavlja.
mapa
prečac
tvrdi disk
program
CD pogon
pisač
Slika 2.40. Osnovni podaci o ikoni
Slika 2.39. Izgled ikona smještenih na radnoj površini
Gornja i donja radna ploča (Panel)
Radna površina sadrži gornju i donju radnu ploču. Na gornjoj se nalaze važni sistemski
objekti - ikone najčešće korištenih programa, glavni izbornik s programima i pomoćni
alati. Na ovaj način su brzo dostupni te vidljivi cijelo vrijeme (npr. prikaz vremena i aktivni
raspored jezika, izbornik Programi).
Ikona Smeće smještena krajnje desno na donjoj ploči predstavlja mjesto kamo pospremamo
sve izbrisane objekte (mape, datoteke, prečace).
Slika 2.41. Ikona koša za smeće (Trash)
II-26
PRO-MIL
2.2.1.2 Selektiranje i pomicanje ikona
Nekad je korisno grupirati ikone ili ih premještati po radnoj površini. Pojedinačnu ikonu
premještamo postavljanjem pokazivača na ikonu, držanjem pritisnute lijeve tipke i
povlačenjem miša na željeno mjesto.
Označavanje (selektiranje) ikona:
2
MODUL
• više ikona, pojedinačno – pritisnemo CTRL i mišem klikamo redom od prve do
posljednje ikone koju želimo označiti
• više ikona odjednom – pritisnemo SHIFT, kliknemo na prvu ikonu u nizu pa na

posljednju ili prevučemo pokazivač miša preko svih odjednom uz pritisnutu lijevu
tipku
Premještamo ih povlačenjem označenih ikona uz pritisnutu lijevu tipku miša.
Slika 2.42. Premještanje ikona
II-27
PRO-MIL
2.2.1.3 Otvaranje datoteke, mape, programa s radne površine
Otvaranje datoteka, mapa i pokretanje programa vrši se dvostrukim uzastopnim klikom

na ikonu koja predstavlja željeni objekt. Ovisno o vrsti datoteke, automatski će se pokrenuti
pripadni program i unutar njega otvoriti datoteka. Npr. slika će se otvoriti unutar
preglednika slika, tekst dokument unutar uređivača teksta, mapa unutar preglednika
datoteka itd. Vrijeme odaziva miša pri dvostrukom kliku, ali i druge postavke možete
promijeniti pod Sustav->Postavke->Miš. Postoji mogućnost otvaranja promjenom s
dvostrukog na jednostruki klik (Sustav->Postavke->Upravljanje datotekama).
Slika 2.43. Postavke parametara miša
Slika 2.44. Podešavanje – jednostruki/dvostruki klik
II-28
PRO-MIL
2.2.1.4 Kreiranje prečaca i startera na radnoj površini
Postoje dvije vrste objekata koji nam pomažu da na brzi način otvorimo najčešće korištene
mape ili pokrenemo programe.
Prečac (poveznica, link)
2
U pregledniku datoteka navigacijom kroz mape odaberemo željenu mapu i desnim klikom,
MODUL
opcija Napravi poveznicu, u trenutnoj mapi kreiramo prečac koji po želji možemo
premjestiti povlačenjem na radnu površinu (Desktop) ili u drugu mapu.
Slika 2.45. Izbornik – kreiranje linka
prečac do d2
Slika 2.46. Kreiranje linka
Stvaranje Startera (pokretač, launcher)
• Odabirom stavke iz glavnog izbornika (Programi) i desnim klikom, opcija Dodaj

ovaj pokretač na radnu površinu, stvorit ćemo pokretač za tu stavku.
II-29
PRO-MIL
Slika 2.47. Dodavanje pokretača kroz izbornik Programi
S izbornika (desni klik na radnoj površini) odaberemo Napravi starter, odaberemo

Tip (Program, Datoteka), imenujemo ga, kliknemo na Pretraži i odaberemo željenu
datoteku.
Razlika u odnosu na prečac je u tome što ovdje možemo navesti dodatne parametre koje
pojedini programi koriste prilikom pokretanja.
Slika 2.48. Dodavanje pokretača direktno s radne površine
Slika 2.49. Napravi pokretač
II-30
PRO-MIL
2.2.2 Rad s prozorima
Program se može izvršavati unutar jednog prozora (koji može sadržavati druge prozore)
ili više zasebnih prozora. Postoje i dijaloški prozori koji se pojavljuju tijekom rada – neki
od njih mogu ostati otvoreni i omogućavati prijelaz u druge prozore, a nekad je potrebno
završiti rad u njima, zatvoriti ih kao bismo mogli prijeći u druge prozore.
2
MODUL
2.2.2.1 Dijelovi prozora: traka naslova,traka izbornika,traka alata,traka
statusa, klizači
Osnovni dijelovi prozora prikazani su na slici 2.50.
Slika 2.50. Preglednik datoteka
• Traka naslova - Sadrži naziv programa te ikone za minimiziranje, maksimiziranje i

zatvaranje prozora.
• Traka izbornika - Sadrži izbornike preko kojih pokrećemo radnje unutar programa
– najčešće su grupirane prema namjeni.
• Traka alata - Ikone s ove trake predstavljaju najčešće korištene opcije koje su sadržane
u izbornicima radi bržeg pristupa i rada.
II-31
PRO-MIL
• Traka statusa - Ovisno o vrsti prozora, sadrži bitne podatke o objektima unutar
prozora.
• Klizači - Ako je sadržaj veći od samog prozora, automatski se pojavljuju klizači čijim
pomicanjem možemo prikazati dio koji nije vidljiv. Dovoljno je dovesti pokazivač do
klizača, pritisnuti lijevu tipku i povlačiti klizač. Ako se radi o okomitom klizaču i
imamo miš s kotačićem najčešće je sadržaj moguće pomicati okretanjem kotačića,
bez potrebe pomicanja miša.
Većina aplikacija ima mogućnost uključivanja/isključivanja prikaza ovih traka (izbornik

Pogled/View) ili njihove prilagodbe.
2.2.2.2 Minimiziranje, maksimiziranje, promjena veličine, pomicanje i

zatvaranje prozora
Svaku od ovih akcija možemo izvesti na više načina, a mi ćemo pokazati samo neke.
Slika 2.51. Donja radna ploča s minimiziranim prozorima
Slika 2.52. Show desktop ikona
• Minimiziranje - podrazumijeva smanjivanje prozora i spuštanje na donju radnu

ploču.
• klik na ikonu za minimiziranje
• desni klik na traku naslova, opcija Minimiziraj
• ALT+F9
Prozor vraćamo u prvobitno stanje klikom ikone prozora na donjoj radnoj ploči. Moguće
je trenutno minimiziranje svih otvorenih prozora klikom na ikonu u lijevom kutu donje
ploče. (slika 2.52)
II-32
PRO-MIL
• Maksimiziranje – naizmjenični prijelaz s postojeće veličine prozora na maksimalno

moguću tako da zauzima cijelu radnu površinu i obratno.
• klikom na ikonu za maksimiziranje
• desni klik na traku naslova, opcija Maksimiziraj
• ALT+F10
2
MODUL
• Promjena veličine
• dovođenjem pokazivača na bilo koji rub prozora, mijenja se njegov izgled –

pritiskom lijeve tipke i povlačenjem proizvoljno mijenjamo veličinu prozora
• Pomicanje prozora
• pritiskom lijeve tipke na naslovnu traku i povlačenjem prozora
• ALT+F7, pokazivač mijenja oblik i ‘lijepi’ se za prozor, pomičemo miš
Virtualni radni prostor i pomicanje prozora s jednog na drugi
Iznimno korisna osobina GNOME sučelja je korištenje virtualnih radnih prostora

između kojih se možete jednostavno kretati i raspoređivati pojedine prozore unutar
određenog prostora, čime dobivate na preglednosti. Svaki prostor sadrži identičnu radnu
površinu, ali različite prozore / pokrenute aplikacije. Uobičajeno su dvije, no njihov broj
možete mijenjati klikom na ikonu s donje radne ploče, koju koristimo i za kretanje među
prostorima (ili tipkama CTRL+ALT+ lijeva ili desna strelica).
Slika 2.53. Prikaz radnih površina na donjoj radnoj ploči
II-33
PRO-MIL
aktivna radna
površina
sa jednom
pokrenutom
aplikacijom
neaktivna
radna površina
sa jednom
pokrenutom
aplikacijom
Slika 2.54. Postavke izmjene radnih površina Slika 2.55. Rukovanje radnim površinama
Pomicanje prozora vršimo desnim klikom na traku naslova, opcija Pomakni na drugi radni
prostor. Pojedini prozori mogu biti vidljivi na svim prostorima ako uključimo Uvijek na
vidljivom radnom prostoru.
Slika 2.56. Premještanje prozora na Slika 2.57. Kretanje među radnim

drugu radnu površinu površinama (CTRL+ALT+ lijeva ili
desna strelica)
II-34
PRO-MIL
• Zatvaranje
• klikom na ikonu za zatvaranje (x)
• desni klik na traku naslova, opcija Zatvori
• ALT+F4
2
MODUL
2.2.2.3 Prijelaz između otvorenih prozora
Prebacivanje između prozora moguće je jednostavnim klikom na površinu nekog prozora,

klikom na minimizirani prozor s donje ploče ili tipkovnicom: zadržite pritisnutu tipku
ALT – naizmjeničnim pritiskom tipke TAB otvara se prozor i prebacujemo se iz prozora
u prozor.
Slika 2.58. Prebacivanje između otvorenih prozora (ALT+TAB)
II-35
PRO-MIL
2.3 Upravljanje datotekama
2.3.1 Pojam
Podaci se zapisuju na uređaje za pohranu podataka: disk, disketu, CD-ROM, DVD, USB
flash memoriju itd. te moraju biti organizirani i pohranjeni na način da ih računalo može
pronaći, učitati u radnu memoriju i ponovno zapisati. Tu zadaću ima datotečni sustav
(file system), koji se kreira na svakom mediju za pohranu (izradom particija, logičkih
diskova te formatiranjem). Sam naziv govori da je datoteka (file) osnovni dio tog sustava
te će korisnik svoje dokumente, slike, programe, zvuče i video zapise na medijima vidjeti
kao datoteke.
2.3.1.1 Prikazivanje uređaja za pohranu podataka, mapa i datoteka u

hijerarhijskoj strukturi operacijskog sustava
Za hijerarhijski prikaz i rukovanje datotekama koristimo poseban program, Preglednik

datoteka (File browser) – u ovoj distribuciji to je program Nautilus. Pokrećemo ga klikom
na ikonu Osobna mapa s radne površine ili preko izbornika Mjesta->Osobna mapa.
Način prikaza u pregledniku mijenjamo tipkom F9 koja naizmjenično otvara/zatvara
lijevi dio prozora za navigaciju kroz datotečni sustav. U njemu su prikazani dostupni
mediji za pohranu ili njihove manje logičke jedinice - logički diskovi, particije ili posebne
mape kao što je Osobna mapa. Svaki korisnik sustava vlasnik je Osobne mape (home
directory) i ona predstavlja polazište za navigaciju kroz datotečni sustav. Svaki medij
može sadržavati mape i datoteke, svaka mapa može sadržavati podmape i datoteke itd.
Datoteke se uobičajeno grupiraju u mape kako bi pronalaženje datoteka i njihovo korištenje
bilo što lakše.
Slika 2.59. Preglednik datoteka - prikazuje sadržaj osobne mape
II-36
PRO-MIL
2.3.1.2 Uređaji za pohranu datoteka i mapa: tvrdi disk, disketa, CD-ROM,

mrežni disk
Izbornik Mjesta prikazuje listu medija za pohranu podataka, a razlikujemo ih po

pripadnim ikonama. S Mjesta->Računalo možemo ih prikazati unutar preglednika uz
osnovne podatke o svakom od njih. Neki od medija su izmjenjivi (CD, DVD mediji, vanjski
diskovi, diskete). Prilikom njihovog umetanja/spajanja sustav ih automatski prepoznaje
2
i prikazuje u pregledniku. Medije dostupne putem mreže možemo dohvatiti s Mjesta-
MODUL
>Mreža.
Diskovi se u stablu prikazuju kao mape/podmape polazišne točke, tzv. root particije –
mjesta na disku gdje je smješten instalirani operacijski sustav. Root particiju označavamo
kosom crtom / . Ostali diskovi ‘montiraju’ se na root particiju, pa zapis lokacije ili putanje
(path) do diska obično izgleda kao u primjerima: /disk1, /mnt/disk2, /media/hda1 i sl.
tvrdi
diskovi
vansjki
USB disk
root
particija
Slika 2.60. Mediji za pohranu podataka
II-37
PRO-MIL
2.3.2 Mape (direktoriji, folderi)
2.3.2.1 Navigacija do datoteke, mape na uređaju za pohranu
Odabirom objekta na lijevoj strani preglednika, u desnom dijelu automatski se prikazuje

njegov sadržaj, u jednom od mogućih načina prikaza (kao popis ili kao ikone). Podmape
otvaramo klikom na strelicu uz naziv mape ili dvostrukim klikom na sam naziv. Zatvaramo
ih ponovnim klikom na strelicu. Navigacija kroz stablo mapa moguća je i pomoću ikona
Nazad, Naprijed, Gore ili odabirom stavki iz izbornika Idi. Često korištene mape
možemo pohraniti sa Zabilješke->Dodaj zabilješke – dobivena lista služi za brzi pristup
do dodanih mapa.
Slika 2.61. Navigacija do datoteka/mapa
2.3.2.2 Kreiranje mapa i podmapa
Novu mapu kreiramo pozicioniranjem na željeno mjesto u pregledniku datoteka i desnim

klikom, pa odabirom Napravi direktorij ili sa Datoteka->Napravi direktorij. U oba
slučaja sustav nudi mogućnost upisa naziva nove mape. Nova mapa bit će podmapa
ukoliko smo se pozicionirali na postojeću mapu.
II-38
PRO-MIL
2
MODUL
Slika 2.62. Kreiranje mape/podmape
2.3.2.3 Prikaz detalja – imena, veličine i lokacije mape na disku
Detalje o mapi možemo pogledati desnim klikom na mapu pa na Svojstva. Prikaz sadrži
druge korisne podatke.
Slika 2.63. Prikaz detalja o mapi
II-39
PRO-MIL
2.3.3 Rad s datotekama
2.3.3.1 Prepoznavanje najčešće korištenih tipova datoteka
Sustav razlikuje datoteke prema tipu, što možemo vidjeti u samom pregledniku datoteka:
• prikaz kao lista – desni dio prozora, stupac Tip
• prikaz kao ikona – datoteke su prikazane ikonama karakterističnim za pojedinu vrste

datoteke
Slika 2.64. Prikaz datoteka kao ikona
Slika 2.65. Prikaz datoteka kao liste
Uobičajeno je datoteke imenovati dvama dijelovima - nazivom i ekstenzijom (nastavkom)

koju odvajamo točkom od naziva i po kojoj raspoznajemo o kojoj se vrsti datoteke
radi. Sustav često prepoznaje tip datoteke čak i ako ona nema ekstenziju, ali svakako
preporučamo njezino korištenje.
II-40
PRO-MIL
Postoje i ‘skrivene’ datoteke i mape čiji naziv započinje točkom ( ‘.Trash’, ‘.profile’). U
pregledniku ih prikazujemo s Pogled->Prikaži skrivene datoteke ili tipkama CTRL+H.
Sustav ih obično ‘skriva’ na ovaj način jer se radi o važnim datotekama i njihovo brisanje
ili proizvoljno mijenjanje može oštetiti sustav.
Program koji je uobičajeno

Tip datoteke Uobičajene ekstenzije
otvara
Tekstualna datoteka .odt (.doc) OpenOffice Writer
2
Tablice .ods (.xls) OpenOffice Calc
MODUL
Prezentacije .odp (.pps) OpenOffice Impress
Baze podataka .odb (.mdb) OpenOffice Base
Slike .jpg, .tiff, .gif, .png GIMP, Eye
Zvučni zapisi .mp3, .wav, .mid XMMS, Kaffeine Player,
Amarok
Video zapisi .avi, .mpg, .wmv Totem, Kaffein Player
Komprimirane datoteke .zip, .bz2, .gz, .arj, .lzh, .rar Ark
2.3.3.2 Prebrojavanje datoteka
Broj datoteka i podmapa sadržanih u nekoj mapi možete vidjeti pozivom opcije Svojstva
(desni klik na mapu).
Slika 2.66. Broj stavki sadržanih unutar mape
Broj datoteka određenog tipa, sadržanih u nekoj mapi i njenim podmapama možemo naći
pomoću funkcije Search for files (CTRL+F). Odaberemo željenu mapu, u polje Search
upišemo tip datoteke koji tražimo, potvrdimo s Enter. U statusnoj traci ispisat će se
ukupan broj datoteka tog tipa.
Za napredniji način pretrage pogledajte točke 2.3.6.1. i 2.3.6.2.
II-41
PRO-MIL
Slika 2.67. Pretraživanje po tipu datoteke
2.3.3.3 Promjena statusa datoteke: samo-čitanje/zaključano, pisanje-čitanje
Prava pristupa – čitanja i pisanja nad datotekom postavljamo desnim klikom i odabirom
Svojstva, kartica Dozvole. Razlikujemo prava pristupa za vlasnika datoteke (Vlasnik) te
za korisnike koji pripadaju istoj korisničkoj grupi (Grupa) i sve druge korisnike računala
(Others). Vlasnik datoteka može imati pravo samo čitanja ili čitanja i pisanja u datoteku,
dok članovi grupe i svi ostali mogu čitati, čitati i pisati ili uopće ne mogu pristupati
datoteci (Nijedan).
Slika 2.68. Podešavanje prava pristupa

datoteci/mapi
II-42
PRO-MIL
2.3.3.4 Sortiranje datoteka po imenu, veličini, tipu, datumu kreiranja
Datoteke možemo vrlo jednostavno sortirati klikom na zaglavlje stupca, ovisno o željenom
kriteriju. Sortiranje možemo proširiti i na druge parametre, uključivanjem prikaza
dodatnih stupaca s Pogled->Vidljive kolone.
2
MODUL
Slika 2.69. Sortiranje datoteka
2.3.3.5 Važnost zadržavanja pravilne ekstenzije (nastavka) datoteke prilikom

preimenovanja
Ako prilikom preimenovanja datoteke upišemo krivu ekstenziju, vjerojatno je da sustav

neće prepoznati o kojem je tipu datoteke riječ (izostavljanje ekstenzije ponekad neće imati
ovakve posljedice, ali se preporuča pohranjivanje datoteka s pripadnim ekstenzijama).
U takvim situacijama datoteku možete otvoriti desnim klikom, Otvori pomoću->Otvori

drugim programom i odabrati odgovarajući program.
Slika 2.70. Nepravilno zadana ekstenzija
II-43
PRO-MIL
2.3.3.6 Preimenovanje datoteke i mape
Postoji više načina kao preimenovati datoteku ili mapu:
• desni klik na objekt – Promijeni ime, upišite naziv i potvrdite s Enter
• izbornik Uredi->Promijeni ime
• tipka F2
2.3.4 Kopiranje, premještanje
Da bismo podatke (datoteke) zadržali dobro raspoređene i organizirane, povremeno je

potrebno kreirati nove mape, staviti datoteke iz različitih mapa u zajedničku, obrisati
nepotrebne i sl. U nastavku ćemo naučiti kako rukovati datotekama.
2.3.4.1 Označavanje pojedinačne datoteke/mape. Označavanje grupe

susjednih ili nesusjednih datoteka/mapa
Dovoljno je jednom kliknuti na datoteku ili mapu i time smo je označili. Da bismo isto
napravili s više susjednih datoteka/mapa potrebno je kliknuti na prvu u nizu, zadržati
pritisnutu tipku SHIFT i kliknuti na posljednju datoteku/mapu u nizu. Time smo označili
grupu datoteka i/ili mapa. Nesusjedne datoteke/mape ćemo označiti držeći pritisnutu
tipku CTRL i klikanjem željenih datoteka/mapa. Tako dobivene grupe objekata možemo
premještati, brisati, kopirati itd.
Kada su objekti prikazani kao ikone, moguće ih je

označiti povlačenjem pokazivača miša preko ikona
uz pritisnutu lijevu tipku.
Slika 2.71. Označavanje više nesusjednih objekata
II-44
PRO-MIL
2.3.4.2 Kopiranje datoteka/mapa između mapa i uređaja za pohranu
Označene objekte kopirat ćemo s trenutne lokacije na novu desnim klikom->Kopiraj (ili
CTRL+C), označavanjem odredišne mape ili diska i desnim klikom->Zalijepi u mapu (ili
CTRL+V).
Nakon prva dva koraka objekti su pohranjeni u međumemoriju. Treći i četvrti korak
2
možemo ponavljati više puta – nakon kopiranja u prvu odredišnu mapu, možemo označiti
MODUL
sljedeću i ponovno kopirati iste objekte, ovaj put na drugo mjesto. Objekti označeni za
kopiranje bit će raspoloživi do trenutka kad u međumemoriju (clipboard) s Kopiraj ili
Izreži ne smjestimo nove objekte ili je na drugi način ne ispraznimo. Program Glipper
omogućuje napredan rad s objektima smještenim u međumemoriju.
Slika 2.72. Kopiranje – prvi korak slika 2.73. Kopiranje – drugi korak
Ako odredište već sadrži datoteke/mape istog imena, pojavit će se prozor s upozorenjem
pa možemo odustati ili potvrditi kopiranje.
Slika 2.74. Zamjena postojeće datoteke drugom istog naziva

II-45
PRO-MIL
2.3.4.3 Premještanje datoteka/mapa između mapa i uređaja za pohranu
Postupak premještanja vrlo je sličan kopiranju, ali ovim postupkom označeni objekti se
premještaju, što znači da nakon toga više neće biti dostupni u polazišnoj lokaciji, već samo
na odredištu. Označene objekte stavimo u međumemoriju desnim klikom->Izreži (ili
CTRL+X), odaberemo odredište i desnim klikom->Zalijepi (CTRL+V) ih premjestimo.
Ovaj postupak moguće je napraviti i pomoću miša, pritiskom lijeve tipke iznad označenih
objekata i povlačenjem pokazivača na odredišnu mapu te otpuštanjem lijeve tipke (drag
and drop, povuci i potegni tehnika).
2.3.4.4 Važnost izrade rezervnih kopija datoteka na prijenosni uređaj za

pohranu
Tijekom rada postoji opasnost od kvara medija za pohranu (diska, diskete itd.) čime podaci
postaju nečitljivi, greške prilikom rada (nehotično brisanje, prepisivanje sadržaja), pa čak
i gubitka diskete ili cijelog prijenosnog računala. To je razlog zašto bismo redovito trebali
raditi rezervne kopije datoteka (backup). Prvi korak je kopiranje s jednog mjesta na disku
na drugo mjesto ili drugi disk u računalu, ali iz gornjih razloga potrebno je raditi kopije
na prijenosni medij koji se može pohraniti na sigurno mjesto (sef), gdje će biti zaštićen
od krađe ili oštećenja. Danas su nam na raspolaganju CD/DVD mediji, USB flash diskovi,
vanjski tvrdi diskovi ili diskete.
2.3.5 Brisanje, vraćanje
2.3.5.1 Brisanje datoteke/mape – smještanje u koš
Označene stavke brišemo desnim klikom->Premjesti u smeće (ili sa CTRL+T). Ovime su

objekti premješteni u posebnu, sakrivenu mapu koja se nalazi u polazišnoj mapi (.Trash).
U pregledniku možemo na Uredi->Postavke-> kartica Ponašanje uključiti opciju Obriši
koja u izbornik dodaje opciju brisanja bez smještanja u koš (nepovratno brisanje). Ako
koristimo ovu opciju, sustav će nas upozoriti da je ovo trajno brisanje bez mogućnosti
vraćanja datoteke.
II-46
PRO-MIL
2
MODUL
Slika 2.75. Smještanje datoteke u koš za smeće
Slika 2.76. Postavke vezane uz brisanje datoteka
Slika 2.77. Nepovratno brisanje
2.3.5.2 Vraćanje obrisanih datoteka/mapa iz koša za smeće
Objekte smještene u koš u slučaju potrebe moguće je vratiti na prvotnu lokaciju. Koš
otvaramo klikom na ikonu Koša desno na donjoj ploči. U otvorenom pregledniku prikazane
su izbrisane stavke koje možemo kopirati ili premještati uobičajenim postupkom.
II-47
PRO-MIL
2.3.5.3 Pražnjenje koša
Trajno pražnjenje koša radimo desnim klikom na ikonu koša i opcijom Isprazni smeće,
uz upozorenje te potvrđivanje ili odustajanje od pražnjenja.
Slika 2.78. Pražnjenje koša za smeće Slika 2.79. Potvrda pražnjenja koša za smeće
2.3.6 Pretraživanje
2.3.6.1 Funkcija pretraživanja za pronalaženje datoteka/mapa
Ponekad se javlja potreba za pretraživanjem sadržaja diska, a osobito ako imamo velik
broj datoteka. Napredna pretraživanja radit ćemo pomoću programa KFind jer Nautilus
nema ugrađenu takvu funkciju. Pokrenut ćemo ga kroz izbornik Programi->Alati sustava
->KFind ili s ALT+F2 i pozivom KFind programa. U polje Pod imenom upisujemo točan
naziv datoteke koju tražimo. S odabranom opcijom Uključi podmape (x – klik na kućicu)
u pretragu će biti uključene i sve pripadne podmape mape koju smo odabrali pod Look
in (navigacijom nakon klika na Pregled). S isključenom opcijom Traženje osjetljivo na
velika i mala slova pretraživanje neće raditi razliku bez obzira na to kako smo upisali
naziv.
Slika 2.80. Pretraživanje prema nazivu datoteke
II-48
PRO-MIL
2.3.6.2 Pretraživanje datoteka po sadržaju, datumu posljednje promjene,

datumu kreiranja, veličini, zamjenskim znakovima
Ovdje ćemo pokazati kako se radi pretraživanje prema složenijim uvjetima.
Pretraživanje po sadržaju
2
Na kartici Ime/Lokacija odaberemo mapu kao u prethodnom primjeru, a na kartici
MODUL
Sadržaj pod Sadrži tekst upišemo riječ ili frazu sadržanu u dokumentima koje tražimo.
Pod Tip datoteke možemo dodatno ograničiti pretragu na datoteke, mape ili oboje. I ovdje
možemo odabrati pretraživanje osjetljivo na velika i mala slova. Ova pretraga uzima u
obzir samo tekstualne datoteke i one kreirane pomoću OpenOffice i KOffice skupine
programa.
Slika 2.81. Pretraživanje datoteka po sadržaju
Pretraživanje po datumu posljednje promjene, datumu kreiranja i veličini
Nakon odabira lokacije koju pretražujemo na kartici Svojstva odabiremo jedan od sljedećih
uvjeta:
• datum kreiranja ili promjene – Nađi sve datoteke napravljene ili izmijenjene –
raspon možemo odabrati između dva datuma , opcija između (slika 2.82) ili odabrati
proteklo vrijeme, opcija tijekom prethodnih (izraženu u minutama, satima, danima,
mjesecima, godinama)
• veličina datoteke – opcija Veličina datoteke je (Barem, Najviše, Jednako) te upišemo

veličinu
II-49
PRO-MIL
Slika 2.82. Pretraživanje prema datumu
Slika 2.83. Pretraživanje prema veličini
2.3.6.3 Pregledavanje liste nedavno korištenih datoteka
Popis zadnjih deset korištenih datoteka možemo vidjeti na Mjesta->Nedavni dokumenti.

Na kraju popisa je opcija koja omogućuje pražnjenje popisa. Datoteku otvaramo klikom
na stavku s liste.
Slika 2.84. Lista posljednjih korištenih dokumenata
II-50
PRO-MIL
2.3.7 Komprimiranje datoteka
2.3.7.1 Značenje komprimiranja datoteke
Komprimiranje (sažimanje) datoteke je postupak smanjivanja veličine datoteke sa ciljem

smanjivanja zauzeća prostora na disku pri izradi kopija (backupa) ili prije slanja datoteka
2
elektronskom poštom. Postupak komprimiranja često koristimo i za objedinjavanje više
MODUL
mapa/datoteka u jedinstvenu komprimiranu datoteku. Neki tipovi datoteka već sadrže
određeni stupanj kompresije (audio, video, slikovne datoteke – jpg, tif, mpg, mp3...) pa je
postotak sažimanja mali ili zanemariv.
2.3.7.2 Komprimiranje datoteka u mapu na uređaju za pohranu
Postupak komprimiranja sastoji se od označavanja jedne ili više datoteka. Desni klik na
označeno daje nam opciju Stvori arhivu. U dijaloškom prozoru upišemo naziv, odaberemo
tip arhive i mapu gdje ćemo smjestiti arhivu.
Slika 2.85. Opcije stvaranja arhive

Slika 2.86. Kreiranje arhive
II-51
PRO-MIL
2.3.7.3 Dekomprimiranje komprimiranih datoteka s lokacije na

uređaju za pohranu
Ovaj postupak je obrnuti od prethodnog. Desni klik na komprimiranu datoteku dat će

nam dvije mogućnosti.
• Raspakiraj ovdje – kreirat će mapu oblika ‘ime-arhive_FILES’ u trenutnoj mapi i u

njoj otpakirati datoteke
• Otvori pomoću “Upravljanje arhivom” – otvorit ćemo program s dodatnim

mogućnostima koji omogućuje pregled sadržaja arhive bez samog dekompresiranja.
Klikom na Raspakiravanje možemo odabrati mapu u kojoj ćemo otpakirati arhivu.
Slika 2.87. Otvaranje arhive
Slika 2.88. Pregled sadržaja arhive prije raspakiravanja
II-52
PRO-MIL
2.4 Virusi
2.4.1 Pojam
2.4.1.1 Pojam virusa i moguće posljedice zaraze
2
MODUL
Virus je program napravljen s namjerom da iskoristi nedovoljnu zaštitu ili sigurnosni
propust unutar operacijskog sustava ili nekog od instaliranih programa i na taj način
koristi resurse zaraženog računala ili oštećuje podatke. Ovo može potpuno onemogućiti
normalan rad na računalu i ugroziti funkcioniranje ostalih računala s kojima ste umreženi.
Gotovo svi današnji virusi mogu se svrstati u skupinu crva (worms) jer se automatski šire
među računalima umreženim na bilo koji način (korisnik najčešće toga nije svjestan).
Osim što mogu oštetiti datoteke, često prikupljaju privatne podatke dostupne na vašem
računalu. Kako se računala sve više koriste za razne oblike novčanih transakcija ili u
poslovne svrhe, već samo otkrivanje tih podataka može predstavljati štetu, a posebno
ako se zloupotrijebe (npr. broj kreditne kartice). Zasebna skupina virusa su tzv. dialeri,
posebno opasni za one koji koriste modemski (dial-up) pristup putem telefonske linije
jer troše impulse bez vašeg znanja i stvaraju dodatni trošak. Zaražena računala mogu
se koristiti i kao polazišna računala za napade na druga računala i poslužitelje. Čak i ako
nisu destruktivni, virusi predstavljaju ozbiljan problem i potrebno je djelovati preventivno
– zaštiti se.
2.4.1.2 Načini kojima se virus može prenijeti na računalo
Svaka interakcija računala s vanjskim svijetom potencijalno se može iskoristiti za prijenos

virusa. Dva najčešća načina prijenosa su:
• putem računalne mreže na koju ste spojeni – na internet i lokalnu mrežu (kablom,
bežično, pa čak i putem bluetooth veze). Nekad je dovoljno da ste priključeni na
internet i bit ćete zaraženi (nije nužno da pokrećete ikakve programe ili bilo što radite,
poput čitanja elektroničke pošte, surfanja i skidanja datoteka kao najrizičnijih radnji)
• putem prijenosnih medija – umetanjem CD/DVD medija, spajanjem vanjskih

diskova, USB flash diskova, disketa. Ovakve medije nakon spajanja, a prije pokretanja
i korištenja datoteka uvijek provjerite antivirusnim programom.
II-53
PRO-MIL
2.4.1.3 Dobre strane programa za zaštitu od virusa
Aktivna zaštita od virusa danas se smatra obveznom za svako računalo bez obzira je li ono
umreženo ili ne. Takvim pristupom preventivno djelujemo i svodimo mogućnost zaraze,
a samim time i moguće posljedice zaraze, na minimum. Ako redovito primjenjujete
sigurnosne zakrpe koje ispravljaju uočene propuste unutar operacijskog sustava ili drugih
instaliranih programa, a koje virusi koriste kako bi zarazili računalo, tada ste stvorili
dobar zaštitni mehanizam.
2.4.1.4 Dezinfekcija datoteke
Ako dođe do zaraze i antivirusni program detektira zaraženu datoteku, ukoliko je to

moguće, ponudit će nam opciju dezinfekcije, što znači da će iz korisne datoteke ukloniti
maliciozni dio. Takva datoteka moći će se ponovno koristiti. Datoteke koje predstavljaju
sam virus i nisu vezane uz operacijski sustav program će u cijelosti ukloniti.
2.4.2 Postupanje s virusima
2.4.2.1 Korištenje aplikacije za otkrivanje virusa za pregledavanje

određenog uređaja za pohranu, mape, datoteke
Rad s ovakvim programom svodi se na odabir objekta ili više njih koje želimo provjeriti te
pokretanje provjere i uklanjanje ili dezinficiranje eventualno zaraženih datoteka. Neki od
programa dostupnih u ovoj distribuciji su ClavAv Virus Scanner i Aegis Virus Scanner.
ClamAv pokrećemo s Programi->Pomagala->Virus Scanner. Sa File->Scan a File ili
Scan a Directroy odabiremo provjeru datoteke ili sadržaja neke mape. Recursive scan
opciju koristimo za provjeru sadržaja odabrane mape kao i svih podmapa. U donjem dijelu
prozora nakon provjere vidjet ćemo zaražene datoteke ako takve postoje, a s Action i
odabirom jedne od opcija možemo datoteku pospremiti u karantenu (Quarantine infected
files) ili je obrisati s Delete infected files. Karantena služi za privremeno spremanje ako
nismo sigurno smijemo li obrisati zaraženu datoteku.
ClamAv je integriran unutar preglednika datoteka što znači da omogućuje provjeru

datoteka kad smo u pregledniku, desnim klikom na datoteku i odabirom opcije Otvori
II-54
PRO-MIL
pomoću “Virus Scanner”. Ovo radi samo za pojedine tipove datoteka (arhive i OpenOffice
dokumente).
2
MODUL
Slika 2.89. Pokretanje provjere
Slika 2.90. Brisanje ili Slika 2.91. Pokretanje provjere iz preglednika

spremanje u karantenu datoteka
Slika 2.92. Izgled prozora Aegis programa
II-55
PRO-MIL
2.4.2.2 Važnost redovite nadogradnje programa za antivirusnu zaštitu
Svakodnevno se pojavljuju nove vrste virusa pa je redovita nadogradnja programa vrlo

važna. Program neće moći prepoznati nove viruse bez definicija koje mu omogućuju
njihovo otkrivanje pa inicijalna instalacija programa sama po sebi ne predstavlja trajni
oblik zaštite.
Nadogradnju u ClamAv programu pokrećemo sa Help->Update Signatures.
Sklika 2.93. Pokretanje nadogradnje
Slika 2.94. Obavijest o uspješno obavljenoj nadogradnji
II-56
PRO-MIL
2.5 Upravljanje ispisom
2.5.1 Postavke
2.5.1.1 Promjena osnovnog pisača s liste instaliranih pisača
2
MODUL
Ako imamo više instaliranih pisača, samo jedan od njih može biti osnovni (prvi izbor,
default), što znači da će dokument biti ispisan na njega, osim ako prilikom slanja
dokumenta ne navedemo drugačije. Program za rad s pisačima pokrećemo kroz izbornik
Sustav->Administracija->Ispisivanje. Desni klik na željeni pisač ponudit će nam opciju
Učini prvim izborom (zelena kvačica na ikoni pisača).
Slika 2.95. Postavljanje osnovnog pisača
2.5.1.2 Instaliranje novog pisača na računalo
Instalaciju novog pisača pokrećemo kroz isti program, izbornik Pisač->Dodaj pisač ili
dvostrukim klikom na ikonu Novi pisač. Postoje dva moguća tijeka instalacije – kad
je pisač automatski prepoznat (Koristi nađeni pisač) dovoljno je potvrditi postavke u
prvom i drugom koraku te na kraju upisati informacije o pisaču (neobavezno) i instalacija
je gotova.
Slika 2.96. Pokretanje instalacije
II-57
PRO-MIL
Slika 2.97. Instalacija automatski prepoznatog pisača
Slika 2.98. Odabir upravljačkog programa
Slika 2.99. Informacije o pisaču (neobavezno)
II-58
PRO-MIL
Ako pisač nije prepoznat (neki stariji modeli) u prvom koraku moramo navesti port
na koji je spojen pisač, u drugom koraku odaberemo proizvođača, pa model pisača i na
kraju upišemo informacije o pisaču. U oba slučaja na kraju instalacije ispisat će se probna
stranica kao provjera uspješnosti postupka instalacije.
2
MODUL
Slika 2.100. Odabir porta kod ručne instalacije
Slika 2.101. Odabir tipa pisača
II-59
PRO-MIL
Slika 2.102. Informacije o pisaču (neobavezno)
Slika 2.103. Ispis probne stranice
Mrežne pisače možemo potražiti s a Opće postavke->Potraži pisače na mreži. Opcija

Dijeli pisače lokalni pisač (spojen na naše računalo) stavlja na raspolaganje drugim
korisnicima putem mreže. Naknadno podešavanje svojstava pisača moguće je desnim
klikom->Svojstva.
Slika 2.104. Naknadno podešavanje parametara pisača
II-60
PRO-MIL
2.5.2 Izlazni rezultati ispisa
2.5.2.1 Ispis dokumenta iz aplikacije za obradu teksta
Postupak ispisa standardiziran je u većini programa pa ćemo ga pokazati na primjeru

ispisa iz OpenOffice Writer programa. Akcija ispisa dostupna je putem izbornika
2
Datoteka->Ispis (CTRL+P). Važni parametri ispisa:
MODUL
• Ime – iz padajućeg izbornika možemo odabrati pisač. Podrazumijeva se ispis na
osnovni pisač.
• Raspon ispisa – određuje ispisujemo li cijeli dokument (Sve), određeni raspon, grupu
nesusjednih stranica (Stranice – pr. 1,4,18; 11-21; 1-3,34-50) ili proizvoljni dio teksta
koji smo prethodno označili (Odabir)
• Broj kopija
Slika 2.105. Podešavanje parametara ispisa
2.5.2.2 Pregled poslova ispisa u programu za kontrolu ispisa
Pregled poslova ispisa (jobs) za pojedini pisač otvaramo desnim klikom->Ispisi. Lista
prikazuje nazive dokumenata koji se ispisuju, broj stranica, korisnika koji je poslao
dokument na ispis, veličinu i status.
II-61
PRO-MIL
Slika 2.106. Lista dokumenata koji čekaju na ispis
2.5.2.3 Zaustavljanje, ponovno pokretanje, brisanje poslova ispisa

korištenjem programa za kontrolu ispisa
U prozoru za pregled poslova ispisa možemo zaustaviti (Pauza), ponovno pokrenuti

(Nastavi) ili prekinuti ispis (Odustani) – opcije su dostupne desnim klikom na pojedini
posao ili odabir poslova (odabir pomoću pritisnutih tipki SHIFT za raspon te CTRL za
nesusjedne poslove).
Slika 2.107. Upravljanje dokumentima u redu za ispis
II-62
PRO-MIL
3
Open source Obrada teksta
Modul
3
MODUL
Obrada teksta
Ovaj modul priručnika bavi se obradom teksta pomoću računala. Cilj mu je
osposobiti čitatelja za izvršavanje svakodnevnih zadaća povezanih s kreiranjem,
oblikovanjem i pripravom manjih dokumenata za distribuciju.Svi primjeri u
ovom modulu rađeni su programskim alatom OpenOffice.org Write u inačici 2.
Prikazano je osnovno korištenje aplikacije, prilagodba postavki aplikacije
samom korisniku, osnovne operacije s tekstom poput umetanja,
označavanja i uređivanja teksta te premještanja i kopiranja teksta.
Detaljnije je opisano oblikovanje teksta, rad s objektima poput tablica,
slika i grafikona koji mogu obogatiti sam tekst te priprema teksta za ispis.
Posebna pažnja posvećena je cirkularnim pismima koja imaju sve veću važnost
u današnjem poslovanju.
III-1
PRO-MIL
3.1 Korištenje aplikacije
3.1.1 Prvi koraci u radu s tekstom
3.1.1.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za obradu – uređivanje

teksta
Da bismo pokrenuli aplikaciju za pisanje teksta, idemo kod većine Linux operacijskih
sustava na izbornik Start -> Office -> Word Processor, a kod kod nekih operacijskih
sustava idemo na izbornik Start -> Programs -> OpenOffice.org 2.x -> OpenOffice.org
Writer.
3
MODUL
Slika 3.1 Pokretanje programa kroz Start izbornik
III-3
PRO-MIL
Modul 3 Obrada teksta Open source
Program možemo pokrenuti i pomoću OpenOffice.org 2.x QuickStarter-a koji se nalazi

na programskoj traci pored sata. Na QuickStarter-u odaberemo Tekstualni dokument
(Text Document ili Word Processor).
Slika 3.2 Pokretanje programa kroz QuickStarter
Zatvaranje aplikacije:
Izbornik Datoteka -> Izlaz ili Datoteka -> Zatvori (File -> Exit ili File -> Close)
Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja dokumenta, pojavit
će se pitanje “Dokument je promijenjen. Želite li spremiti vaše promijene?” (“The
document has been modified. Do you want to save your changes?”) Ako želimo sačuvati
promjene na dokumentu, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko kliknemo na “Odbaci”
(“Discard”), promjene na dokumentu neće biti pohranjene.
III-4
PRO-MIL
3.1.1.2 Otvaranje jednog, više dokumenata
Postojeći dokument možemo otvoriti na nekoliko načina:
• Izbornik Datoteka -> Otvori (File -> Open)
• Ikona “Otvori Datoteku” (“Open File”) na traci s osnovnim funkcijama
• Pomoću tipkovnice kombinacijom tipki Ctrl + O
Bez obzira koji način odaberemo, pojavit će se dijalog za otvaranje dokumenta.
Slika 3.3 Dijalog za otvaranje dokumenta

3
MODUL
Možemo izabrati dokument s popisa, ukoliko ga vidimo na popisu dokumenata ili možemo
sami upisati naziv dokumenta.
Prilikom upisa naziva dokumenta potrebno je najprije u dijaloškom okviru “Files of

Type” odabrati vrstu dokumenta koji želimo otvoriti (npr. tekst dokument ili sliku), a
zatim u dijaloškom okviru “File name” upisati putanju i ime dokumenta. Zanimljivo je
uočiti da OpenOffice.org automatski prepoznaje putanje i inkrementalno ih uvećava.
Želimo li primjerice doći do mape “c:\My Documents”, dovoljno je početi pisati “c:\My “ i
on će sam prepoznati u koju mapu želimo ići.
III-5
PRO-MIL
Otvaranje više dokumenata odjednom:
Ukoliko želimo otvoriti više dokumenata odjednom, postupak je identičan gore navedenom
s time da ovaj put označimo više datoteka pa tek onda kliknemo na “Otvori” (“Open”).
3.1.1.3 Kreiranje novog dokumenta (korištenjem osnovnog i drugih

predložaka)
Za stvaranje novog dokumenta bez predloška kliknemo na izbornik Datoteka -> Novi ->
Tekstualni dokument (File -> New -> Text Document). Kad pokrenemo OpenOffice.org
Writer, on automatski započinje novi dokument.
Za otvaranje novog dokumenta putem predloška idemo na izbornik Datoteka -> Novi ->
Predlošci i dokumenti (File -> New -> Templates and Documents). Pojavi nam se popis
predložaka s kojeg možemo izabrati predložak koji želimo. Predloške možemo i samoi
stvarati.
Slika 3.4 Dijalog za izbor predloška
III-6
PRO-MIL
3.1.1.4 Spremanje dokumenta na određenu lokaciju na disku
Postojeći dokument možemo spremiti na nekoliko načina:
• Izbornik Datoteka -> Spremi (File -> Save)
• Ikona “Spremi dokument” (“Save Documet”) na traci s osnovnim funkcijama
• Pomoću tipkovnice, kombinacijom tipki Ctrl + S
Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se dijalog za spremanje dokumenta:
3
MODUL
Slika 3.5 Dijalog za spremanje dokumenta
Kako bismo odabrali lokaciju na disku u koju želimo spremiti dokument, potrebno ju je
odabrati u dijaloškom okviru „Save in“.
Slika 3.6 Odabir lokacije na disku u dijalogu za spremanje dokumenta

III-7
PRO-MIL
Kao i kod otvaranja dokumenata, tako i ovdje vrijedi inkrementalno pronalaženje putanje
do dokumenta.
Ukoliko već postoji datoteka pod odabranim imenom, pojavit će se upit “The file alredy
exist. Do you want to replace it?” Ukoliko odaberemo “Yes”, novi dokument će prepisati
stari (Oprez! Stari dokument više se ne može vratiti!). Ukoliko odaberemo “No”, pojavit
će se ponovno dijalog za odabir imena/formata dokumenta kako bismo odabrali novo ime
za naš dokument.
3.1.1.5 Spremanje dokumenta pod drugim imenom
Postojeći dokument možemo spremiti pod drugim imenom na nekoliko načina:
• Izbornik Datoteka -> Spremi kao (File -> Save As)
• Ikona “Spremi kao” (“Save As”) na traci s osnovnim funkcijama
Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se standardni dijalog za spremanje

dokumenta. Daljnji postupak identičan je uobičajenom spremanju dokumenta.
3.1.1.6 Pospremanje postojećeg dokumenta u drugom datotečnom formatu:

tekst datoteka (.txt), obogaćena tekst datoteka - Rich Text Format
(.rtf), HTML, predložak dokumenta, nastavak - ekstenzija specifična
za softver, isti program, ali različita verzija
Postojeći dokument možemo spremiti u drugom datotečnom formatu na nekoliko

načina:

dokumenta. Daljnji postupak identičan je uobičajenom spremanju dokumenta s time da
III-8
PRO-MIL
sada u dijaloškom okviru “Save As Type” odaberemo format datoteke koji želimo imati
(npr. tekstualni dokument .txt ili Rich Text Format .rtf.
Ukoliko dokument želimo spremiti kao predložak koji ćemo kasnije koristiti, odaberemo
kao vrstu dokumenta “Predložak Open Document teksta”.
PDF dokumenti postaju sve popularniji jer se mogu koristiti na različitim vrstama računala
i ne ovise o operacijskom sustavu. Za njihovo čitanje dovoljan je Adobe Acrobat Reader
koji je besplatan i može se naći na nizu programskih CD-a ili na internetskim stranicama
www.adobe.com
OpenOffice.org omogućuje spremanje prezentacija u PDF formatu te se one mogu tako

koristiti i na računalima koja nemaju instaliran OpenOffice.org.
3
Za spremanje prezentacije u PDF formatu odaberemo izbornik Datoteka -> Izvoz u PDF
MODUL
(File -> Export As PDF). Pojavljuje se uobičajen dijalog za spremanje dokumenta.
3.1.1.7 Prijelaz među otvorenim dokumentima
Unutar programa možemo imati otvoreno više različitih dokumenata istovremeno.

Dokumente otvaramo na uobičajeni način, a unutar izbornika Prozor (Window)
odabiremo način njihovog rasporeda na ekranu.
Slika 3.7 Prikaz više otvorenih dokumenata

III-9
PRO-MIL
Opcija Novi prozor (New Window) omogućuje otvaranje novog prozora (s tim istim
dokumentom), dok se u donjem dijelu izbornika nalazi popis trenutno otvorenih
dokumenata.
3.1.1.8 Uporaba funkcije pomoći u aplikaciji
OpenOffice.org ima detaljno razvijen sustav on-line pomoći. Sustav se u mnogim

situacijama aktivira sam (npr. kad počinjemo koristiti neku funkciju koju još nismo
koristili, pojavit će se automatski pomoć s opisom te funkcije).
Pomoć se može aktivirati iz izbornika Pomoć -> OpenOffice.org Help (Help ->
OpenOffice.org Help) ili pritiskom tipke “F1” na tipkovnici.
Slika 3.8. Izbornik Pomoć (Help)
Pojavljuje se on-line pomoć:
III-10
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.9 On-line pomoć
Opcije su sljedeće:
• Sadržaj (Contents) – sadržaj pomoći
Slika 3.10. Sadržaj pomoći

III-11
PRO-MIL
• Indeks (index) – prikaz ključnih riječi
Slika 3.11. Prikaz ključnih riječi
• Nađi ( find) – pretraživanje baze znanja na temelju ključnih riječi
Slika 3.12. Pretraživanje baze znanja pomoći
III-12
PRO-MIL
• Knjižne oznake (Bookmarks) – dijelovi sustava pomoći koje smo posebno označili.
Kod svake točke pomoći možemo postaviti knjižnu oznaku (tzv. bookmark) koji
nam kasnije pomaže u brzom pronalaženju te točke. Knjižnu oznaku (bookmark)
postavljamo tako da kliknemo na gumb “Dodaj u knjižne oznake” (“Add to
Bookmarks”) iznad okvira s tekstom pomoći. Ovu funkciju možemo dobiti i klikom
na desnu tipku miša kad se nalazimo na nekoj temi pomoći.
3
MODUL
Slika 3.13. Knjižna oznaka
Unutar pomoći nalaze se i ilustrirani primjeri uporabe programa.
3.1.1.9 Zatvaranje dokumenta
III-13
PRO-MIL

3.1.2 Prilagodba postavki
3.1.2.1 Promjena vrste pogleda na dokument
Na dokument možemo imati dvije različite vrste pogleda: izgled ispisa i web izgled.
Vrsta pogleda na dokument bira se u izborniku Pogled.
Slika 3.14. Izbornik Pogled
Izgled ispisa prikazuje kako će dokument izgledati kad se ispiše na listu papira. U ovom
pogledu na dokument vidimo rubove stranice, margine i ostale elemente koji su bitni za
uređivanje ispisa dokumenta.
III-14
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.15. Pogled na dokument - izgled ispisa
Web izgled prikazuje dokument kao jednu cjelinu bez podjele na stranice te bez prikaza
margina i sl. Bitno je uočiti da, iako se u ovom pogledu margine i stranice ne prikazuju,
one i dalje postoje.
III-15
PRO-MIL
Slika 3.16. Pogled na dokument - web izgled
3.1.2.2 Uporaba funkcije za povećanje (zumiranje) dokumenta
Postotak uvećanja (zoom) dokumenta možemo vidjeti na dnu ekrana OpenOffice.org

Writer-a, na statusnoj traci. Ukoliko kliknemo desnom tipkom miša na taj postotak, dobit
ćemo mogućnost promjene uvećanja na određeni postotak (50%, 75%, 100% i sl.) ili na
optimalnu širinu stranice, odnosno cijelu stranicu ili širinu ekrana (Optimalno, Širina
stranice, Cijela stranica)
III-16
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.17. Promjena uvećanja (zumiranja) teksta na statusnoj traci dokumenta
Drugi način uvećanja dokumenta jest korištenje izbornika Pogled -> Uvećaj/Umanji
(View -> Zoom) pri čemu se otvara dijalog koji nudi opcije zumiranja dokumenta. Opcija
“Varijabilno” omogućuje da sami odredimo postotak zumiranja dokumenta.
Slika 3.18. Izbornik za zumiranje dokumenta
Treći način zumiranja teksta koji možemo koristiti jest uporaba kotačića na mišu. Ukoliko
držimo pritisnutom tipku “Ctrl” na tipkovnici i okrećemo kotačić na mišu naprijed
odnosno nazad, mijenjat će se postotak uvećanja dokumenta.
III-17
PRO-MIL
3.1.2.3 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake
Da bi prikazali odnosno sakrili određene alatne trake, idemo na izbornik Pogled -> Alatne
trake (View -> Toolbars) i odaberemo trake koje želimo imati prikazane na ekranu. Trake
pored kojih je kvačica vidljive su na ekranu, dok trake pored kojih nema kvačice nisu
vidljive na ekranu. Kvačicu postavljamo, odnosno uklanjamo, klikom na naziv odabrane
trake u izborniku.
Slika 3.19. Izbornik Pogled -> Alatne trake (View -> Toolbars)
Važno je napomenuti da kad dođemo u područje dokumenta koje sadrži nabrajanja,

tablicu, grafiku ili slične elemente, alatne trake vezane uz te elemente teksta automatski
se prikazuju.
Položaj pojedine trake na ekranu možemo promijeniti na taj način da kliknemo na naziv
alatne trake, držimo pritisnutom tipku miša i prenesemo je na područje ekrana na kojem
želimo imati tu traku.
III-18
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.20. Premještanje alatne trake po ekranu
Na pojedinim trakama također se mogu definirati elementi koji će biti prikazani na samoj
traci koristeći mali kontrolni gumb na desnom kraju trake.
Slika 3.21. Odabir prikazanih elementa na alatnoj traci
III-19
PRO-MIL
3.1.2.4 Prikazivanje, skrivanje znakove koji nisu za ispis
U tekstu se često pojavljuju razni kontrolni i slični znaci koji nisu za ispis. Te znakove
najčešće generira sam program za obradu teksta. Da bismo ih vidjeli, odnosno sakrili,
koristimo izbornik Pogled -> Neispisivi znakovi (View -> Nonprinting Characters).
Slika 3.22. Izbornik Pogled -> Neispisivi znakovi
Isto se može postići i korištenjem gumba “Neispisivi znakovi” (“Nonprinting Characters”)

na alatnoj traci.
Slika 3.23. Korištenje gumba “Neispisivi znakovi” na alatnoj traci
III-20
PRO-MIL
3.1.2.5 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna

mapa (direktorij) za otvaranje i spremanje dokumenta
Za promjenu korisničkih postavki aplikacije OpenOffice.org Writer-a koristimo izbornik

Alati -> Odrednice (Tools -> Options).
3
MODUL
Slika 3.24. Izbornik Alati -> Odrednice (Tools -> Options)
U izborniku pod opcijom OpenOffice.org -> Korisnički podaci (OpenOffice.org ->

User Data) definiramo ime korisnika aplikacije kao i ostale relevantne podatke o samom
korisniku.
Slika 3.25. Opcija OpenOffice.org -> Korisnički podaci (OpenOffice.org -> User Data)
III-21
PRO-MIL
Opcija OpenOffice.org -> Putanje (OpenOffice.org -> Paths) definira primarnu mapu za
spremanje i učitavanje dokumenta kao i mape u kojima se nalaze slike, predlošci i sl.
Slika 3.26. Opcija OpenOffice.org -> Putanje (OpenOffice.org -> Paths)
U opciji Učitaj/Spremi -> Općenito (Load/Save -> General) definiramo format zapisa
dokumenta jer OpenOffice.org omogućuje uz svoj format datoteke korištenje i formata
datoteka ostalih popularnih uredskih aplikacija poput npr. MS Office-a i sl.
Slika 3.27. Opcija Učitaj/Spremi -> Općenito (Load/Save -> General)
U opciji OpenOffice.org - > Writer definiramo ostale opcije specifične za rad s tekstom,
poput pomagala za formatiranje teksta i sl.
III-22
PRO-MIL
Slika 3.28. Opcija OpenOffice.org - > Writer
3
MODUL
III-23
PRO-MIL
3.2 Osnovne operacije
3.2.1 Umetanje teksta
3.2.1.1 Umetanje teksta
Tekst unosimo pomoću tipkovnice pri čemu tekst može sadržavati hrvatske kao i
specijalne znakove.
Jedna od karakteristika OpenOffice.org jest njegova sposobnost pamćenja najčešće

korištenih riječi. Ukoliko se neka riječ češće koristi, program je upamti i prilikom pisanja,
kad napišemo dio te riječi, ponudi nam cijelu riječ (obično ispisanu inverzno). Ako želimo
prihvatiti predloženu riječ, pritisnemo tipku “Enter”. Ukoliko ne želimo prihvatiti tu riječ,
samo nastavimo pisanje.
Ova opcija pamćenja riječi podešava se u izborniku Alati -> Samoispravljanje/

SamoOblikovanje -> Nadopunjavanje riječi (Tools -> AutoCorrect -> Word
Completion).
Slika 3.29. Dijalog za uređivanje opcija Samoispravljanja (AutoCorrect-a)
III-24
PRO-MIL
Objašnjenja ponuđenih mogućnosti su sljedeća:
• Omogući nadopunu riječi (Enable word completion) - uključivanje/isključivanje

automatskog dovršenja riječi
• Sakupi riječi (Collect words) - omogućeno prikupljanje riječi tijekom rada na

dokumentu. Kad radimo na našem dokumentu, OpenOffice.org Writer automatski
prikuplja najčešće korištene riječi i sprema ih na svoj popis kako bi ih kasnije ponudio
u radu.
• Nakon zatvaranja... (When closing... ) - sprema listu prikupljenih riječi za korištenje

u drugim dokumentima (ako isključimo ovu opciju, novounesene riječi neće biti
zapamćene)
3
• Dodaj razmak (Append Space) - dodaje se razmak poslije prihvaćene riječi
MODUL
• Pokaži kao savjet (Show As Tip) - ponuđena riječ prikazuje se kao mali “hint” iznad
riječi koju pišemo. U suprotnom, ponuđena se riječ pokazuje u nastavku riječi koju
pišemo. Autor ovog teksta smatra puno boljim rješenjem imati prikaz u obliku hinta
(tj. imati uključenu ovu mogućnost).
• Prihvati s (Accept with) - određuje pritiskom na koju tipku će sugestija biti

prihvaćena
• Min. duljina riječi (Min. word length) - minimalna dužina riječi; na taj način
ograničeno je stavljanje kratkih riječi na popis
• Maks. unos (Max entries) - maksimalan broj riječi na popisu. Ukoliko je velik broj
riječi na popisu, oduzima se mjesto na disku i memoriji računala, a prevelik broj
ponuđenih riječi može zbunjivati. Najbolje je ostaviti na predloženih 500 riječi.
• Obriši unos (Delete Entry) - briše riječ koja je označena na popisu iznad ove tipke.
Ukoliko na popis uđe neka riječ koju ne želimo, možemo je naći na popisu i obrisati
pomoću ove tipke.
• Vrati izvorno (Reset) - poništavanje svih postavki i vraćanje opcija na tvorničke

postavke
III-25
PRO-MIL
3.2.1.2 Umetanje posebnih znakova, simbola
Za umetanje simbola u dokument odaberemo izbornik Ubaci -> Posebni znak (Insert ->
Special Characters). Odaberemo font koji želimo, regionalno područje, a zatim u donjoj
tablici pronađemo simbol koji nam je potreban.
Slika 3.30. Dijalog za odabir posebnih znakova
Dvostrukim klikom na njega, simbol je umetnut u tekst. Drugi način umetanja jest klik
na alatnu traku za ubacivanje elemenata u tekst i odabir Ubaci -> Posebni znak (Insert
-> Special Characters).
Slika 3.31. Gumb za umetanje posebnih znakova
III-26
PRO-MIL
3.2.2 Označavanje teksta
3.2.2.1 Označavanje znaka, riječi, retka, rečenice, odlomka ili cijelog teksta
Označavanje teksta obavlja se kao i kod svih aplikacija pomoću miša ili pomoću
tipkovnice.
• Pomoću miša - mišem dođemo na početak teksta koji želimo označiti, kliknemo na
tipku miša i držimo je pritisnutom dok mišem prelazimo preko teksta koji želimo
označiti. Kad smo sve označili, otpustimo tipku miša. Označeni tekst promijeni
boju.
3
MODUL
Slika 3.32. Primjer označenog teksta u dokumentu
III-27
PRO-MIL
• Pomoću tipkovnice - držeći pritisnutom tipku "Shift”, pomoću kursora prelazimo

preko teksta koji želimo označiti. Tipke “End”, “Home”, “Ctrl” omogućuju brže
označavanje teksta. Kombinacija Ctrl + A označava cijeli dokument. Označeni tekst
promijeni boju.
• Pomoću izbornika - označavanje pomoću izbornika Uređivanje -> Odaberi sve (Edit
-> Select All).
Slika 3.33. Izbornik Uređivanje - Odaberi sve (Edit - Select All)
III-28
PRO-MIL
3.2.3 Uređivanje teksta
3.2.3.1 Uređivanje sadržaja umetanjem novog znaka, riječi unutar

postojećeg teksta, pisanje preko postojećeg teksta
Da bismo umetnuli novi znak ili riječ unutar postojećeg teksta, dođemo kursorom na dio
teksta ispred kojeg želimo umetnuti novi sadržaj i zatim počnemo pisati novi sadržaj.
Ukoliko želimo pisati preko postojećeg teksta, možemo to uraditi na dva načina. Prvi je da
označimo tekst koji želimo prepisati i zatim počnemo pisanje. Stari sadržaj bit će obrisan,
a novi će biti umetnut umjesto njega. Drugi način je da pomoću tipke “Insert” uključimo
funkciju prepisivanja teksta i zatim kliknemo na tekst koji želimo prepisati. Novi tekst će
3
tada prelaziti preko postojećeg teksta. Kad je uključena funkcija prepisivanja, na statusnoj
MODUL
traci pojavljuje se oznaka “OVER”, a kad ta funkcija nije uključena, prikazana je oznaka
“INSRT”.
Slika 3.34. Uključena funkcija prepisivanja teksta
3.2.3.2 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništavanje

posljednje izmjene (redo)
Ukoliko nakon neke izmjene u dokumentu zaključimo da smo pogriješili, OpenOffice.

org Writer omogućuje nam vraćanje na prethodno stanje pomoću funkcije poništavanje
izmjena (undo). Da bismo aktivirali ovu funkciju, idemo na izbornik Uređivanje -> Vrati
(Edit -> Undo) i vratit ćemo jedan korak unatrag. Ukoliko želimo poništiti više zadnjih
izmjena, više puta kliknemo na vraćanje.
III-29
PRO-MIL
Slika 3.35. Izbornik Uređivanje -> Vrati (Edit -> Undo)
Funkciji vraćanja može se pristupiti i preko gumba “Vrati” (“Undo”) na alatnoj traci.
Slika 3.36. Gumb “Vrati” (“Undo”)
III-30
PRO-MIL
Ukoliko vidimo da je promjena ipak bila potrebna i želimo poništiti vraćanje, idemo na
izbornik Uređivanje -> Ponovi (Edit -> Redo) koji ima suprotni efekt od vraćanja. Funkciji
možemo pristupiti također i preko gumba “Ponovi” (Redo”) na alatnoj traci.
3
MODUL
Slika 3.37. Izbornik Uređivanje -> Ponovi (Edit -> Redo)
Slika 3.38. Gumb “Ponovi” (Redo”)
III-31
PRO-MIL
3.2.4 Umnožavanje, premještanje, brisanje
3.2.4.1 Umnožavanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih

dokumenata
Tekst možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izborniku

Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na
tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo kopirati tekst i odaberemo iz izbornika
Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na
tipkovnici).
Slika 3.39. Izbornik Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy)
III-32
PRO-MIL
3.2.4.2 Premještanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih

dokumenata
Za premještanje teksta označimo tekst, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži

(Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo
želimo prenijeti tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili
ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).
3
MODUL
Slika 3.40. Izbornik Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut)
3.2.4.3 Brisanje teksta
Za brisanje označenog dijela teksta pritisnemo tipku za brisanje na tipkovnici. Ukoliko

želimo brisati veće cjeline teksta, možemo ih najprije označiti, a zatim pritisnuti tipku za
brisanje pri čemu će jednim pritiskom na tipku biti izbrisana veća količina teksta.
III-33
PRO-MIL
3.2.5 Pronađi i zamijeni
3.2.5.1 Uporaba funkcije Pronađi za traženje određene riječi ili fraze
Pretraživanje i zamjenu teksta možemo izvršiti na nekoliko načina:
• Izbornik Uređivanje -> Pronađi i zamijeni (Edit -> Find & Replace)
Slika 3.41. Izbornik Uređivanje -> Pronađi i zamijeni (Edit -> Find & Replace)
• klikom na ikonu “Pronađi i zamijeni uključeno/isključeno” (“Find On/Off ”) na

traci s osnovnim funkcijama s lijeve strane dokumenta
Slika 3.42. Gumb za pretraživanje teksta
III-34
PRO-MIL
• kombinacijom tipki Ctrl + F
Bez obzira na način pristupa pretraživanju i zamjeni teksta, pojavljuje se sljedeći dijalog:
3
MODUL
Slika 3.43. Dijalog za pretraživanje i zamjenu teksta
• Traži (Search for) - izraz koji tražimo; možemo upisati riječ koju tražimo ili odabrati
neku od riječi s liste kad otvorimo dijaloški okvir klikom na strelicu prema dolje s
njegove desne strane
• Zamijeni s (Replace with) - riječ kojom želimo zamijeniti riječ koju tražimo; ako ovo
polje ostavimo praznim, vršit će se samo pretraga teksta; ako upišemo ovdje neki
izraz, vršit će se zamjena pronađenog teksta tim izrazom
• Samo čitave riječi (Whole words only) - traženje/zamjena samo cijelih riječi. Ako je
ova opcija uključena i upišemo “dana”, računalo će tražiti samo riječ “dana”. Ako je
opcija isključena tražit će se i “danas”, “Zvjezdana” i ostale riječi koje unutar sebe
sadrže skup “dana”
• Unatrag (Backwards) - pretraživanje unatrag
• Regularni izrazi (Regular expressions) - traženje pomoću tzv. “jokera” tj. simbola ?
i*
• Pazi na VELIKA/mala slova (Match case) - uzimanje u obzir velikih i malih slova
prilikom traženja/zamjene
• Nađi (Find) - traženje izraza
• Traži sve (Find All) - traženje svih pojava izraza
III-35
PRO-MIL
• Zamijeni (Replace) - zamjena izraza
• Zamijeni sve (Replace All) - zamjena svih pojava izraza.
U dijaloškom okviru “Traži” (“Search for”) upišemo izraz koji tražimo. Ukoliko želimo
raditi i zamjenu teksta, u dijaloškom okviru “Zamijeni s” (“Replace with”) upišemo tekst
kojim želimo zamijeniti traženi tekst.
3.2.5.2 Uporaba funkcije Zamijeni za zamjenu određene riječi, fraze
OpenOffice.org Write ima objedinjene funkcije pretraživanja i zamjene teksta i ona je

detaljnije objašnjenja u prethodnoj točki.
III-36
PRO-MIL
3.3 Oblikovanje
3.3.1 Oblikovanje teksta
3.3.1.1 Promjena slova - veličina i vrsta fonta
Promjena fonta može se raditi na tri načina:
1. Izbor željenog fonta u traci za formatiranje; OpenOffice.org podržava WYSWYG

fontove, tj. u dijaloškom okviru fontova vidimo odmah izgled tog fonta
3
MODUL
Slika 3.44. Traka za oblikovanje teksta
2. Desna tipka miša i izbornik Znak (Font)
Slika 3.45. Izbornik desne tipke miša

III-37
PRO-MIL
3. Izbornik Oblik -> Znak -> Pismo (Format -> Character -> Font)
Slika 3.46. Dijalog za oblikovanje vrste i veličine slova
3.3.1.2 Primjena oblikovanje teksta - podebljanje, zakošenje i podvlačenje
Promjena fonta može se raditi na tri načina kao što je prikazano u prethodnoj točki.
Bez obzira koji način odaberemo, prikazuje se dijalog za oblikovanje vrste i veličine slova
prikazan na prethodnoj slici.
Pod Pismom (Font) odaberemo vrstu slova koju želimo koristiti, u polju “Typeface”
možemo odabrati i dodatna svojstva fonta, kao što su podebljanje/masno (bold), ukošen
font/kurziv (italic), Veličina (Size) određuje veličinu slova, a postoji i mogućnost izbora i
jezika (Language).
Ukoliko kliknemo na “Efekti na pismu” (“Font effects”) možemo određivati boju fonta
( font color), prikaz konture fonta (outline), sjene (shadow), potcrtavanja (underline) i
precrtavanje (strikethrough). Olakšanje (relief ) daje efekt ugraviranih ili ispupčenih
slova. Ispisujem (Blinking) prikazuje slova treptajučim, dok Skriven (Hidden) određuje
da će slova biti nevidljiva (postaju vidljiva ako se uključi prikaz neispisivih znakova -
nonprinting characters).
Večinu ovih operacija možemo izvršiti i pomoću gumba na alatnoj traci.
III-38
PRO-MIL
Slika 3.47. Odabir posebnih efekata slova
3
MODUL
3.3.1.3 Primjena efekata - indeksiranje, eksponiranje
Za uporabu povišenih i spuštenih znakova (npr. u formulama i kod indeksa/fusnota)

idemo na izbornik Oblik -> Znak -> Položaj (Format -> Character -> Position).
Slika 3.48. Izbornik za određivanje pozicije teksta
Mogućnosti su sljedeće:
III-39
PRO-MIL
• Položaj, Eksponent (Position, Superscript) - povišeni znaci (kao kod oznake

fusnote)
• Položaj, Obično (Position, Normal) - normalna slova
• Položaj, Indeks (Position, Subscript) - spušteni znaci (kao kod kemijskih formula)
• Položaj, Podigni/Spusti za (Position, Raise/Lower by) - u kojem postotku će znaci

biti povišeni odnosno spušteni u odnosu na bazni tekst
• Položaj, Relativna veličina pisma (Position, Relative font size) - veličina slova
povišenih/spuštenih znakova u odnosu na bazni tekst
• Rotacija / skaliranje (Rotation/scaling) - rotacija teksta za 0, 90 ili 270 stupnjeva u

odnosu na bazni tekst
• Skaliraj širinu (Scale width) - širina rotiranog teksta u postotcima u odnosu na bazni
tekst
• Prored (Spacing) - razmak među slovima unutar riječi (Default=uobičajeno,

Expanded=proširen, Condensed=zgusnuto)
• od (by) - u kojoj mjeri će slova biti međusobno razmaknuta, odnosno skupljena
• Par za smanjivanje razmaka (Pair Kerning) - razmak među slovima bit će automatski
podešen
3.3.1.4 Promjena malih slova u velika i obrnuto
Za promjenu malih slova u velika idemo na izbornik Oblik -> Velika/mala slova (Format
-> Change Case) i odaberemo opciju koju želimo. Ponuđeno nam je:
• Velika slova (Capital Letters) - pretvara sva slova u velika
• Mala slova (Lower Case) - pretvara sva slova u mala.
III-40
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.49. Izbornik Oblik -> Velika/mala slova (Format -> Change Case)
3.3.1.5 Bojenje teksta različitim bojama
Da bismo obojili tekst različitim bojama, idemo u izbornik Oblik -> Znak -> Efekti na
pismu (Format -> Character -> Font Effects) i odaberemo “Boja pisma” (“Font Color”).
Drugi način je klik mišem na gumb “Boja pisma” (“Font Color”) na alatnoj traci.
Slika 3.50. Gumb “Boja pisma” (“Font Color”) na alatnoj traci.
III-41
PRO-MIL
3.3.1.6 Kopiranje oblikovanja s jednog dijela teksta na neki drugi dio teksta
Da bismo kopirali oblikovanje s jednog dijela teksta na neki drugi dio teksta, koristimo
gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci.
Slika 3.51. Gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci
Da bismo prenijeli oblikovanje s jednog dijela teksta na drugi dio, trebamo uraditi
sljedeće:
1. Označiti tekst čije oblikovanje želimo kopirati
2. Kliknuti na gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci
3. Označiti tekst na koji želimo prenijeti formatiranje
4. Ponovno kliknuti na gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj

traci.
3.3.1.7 Primjena postojećeg stila na riječ, redak, odlomak
U OpenOffice.org Write-u možemo unaprijed definirati stilove za oblikovanje teksta koje

zatim primjenjujem po potrebi tijekom pisanja teksta.
Da bismo primijenili određeni stil, najprije trebamo označiti tekst na koji želimo primijeniti
unaprijed definiran stil, a zatim odaberemo stil na jedan od dva načina: kroz dijaloški
okvir “Primjeni stil” (“Apply Style”) na alatnoj traci ili preko izbornika Oblik -> Stilovi i
formatiranje (Format -> Styles and Formatting).
III-42
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.52. Dijaloški okvir “Primijeni stil” (“Apply Style”)
Slika 3.53. Izbornik Oblik -> Stilovi i formatiranje (Format -> Styles and Formatting)
Pojavljuje se dijalog za izbor stila u kojem dva puta kliknemo na stil koji želimo primijeniti
na označeni tekst.
III-43
PRO-MIL
Slika 3.54. Dijalog za izbor stila
Da bismo promijenili postojeći ili definirali novi stil, odabiremo u gore navedenom dijalogu
stil koji želimo promijeniti i kliknemo desnom tipkom miša na njega te u izborniku koji se
pojavi biramo Izmijeni (Edit). Za definiranje novog stila biramo Novi (New). Pojavljuje se
dijalog za formatiranje stila koji ima iste elemente kao i dijalozi za oblikovanje odlomaka,
znakova i dr.
Slika 3.55. Dijalog za oblikovanje stila
III-44
PRO-MIL
3.3.1.8 Korištenje automatske funkcije za rastavljanje riječi
Ukoliko želimo zbog lakšeg oblikovanja odlomka rastavljati pojedine riječi, idemo u
izbornik Alati -> Jezik -> Rastavljanje riječi (Tools -> Language -> Hyphenation).
Pojavljuje se dijalog koji predlaže rastavljanje pojedinih riječi.
3
MODUL
Slika 3.56. Izbornik Alati -> Jezik -> Rastavljanje riječi (Tools -> Language -> Hyphenation)
Slika 3.57. Dijalog za rastavljanje riječi
Opcije koje dijalog nudi su:
• Sastavi riječ (Hyphenate) - rastavlja odabranu riječ iz teksta
• Odustani (Cancel) - odustaje od rastavljanja odabrane riječi
• Pomoć (Help) - objašnjava kako funkcionira rastavljanje riječi
III-45
PRO-MIL
• Dalje (Next) - zanemaruje odabranu riječ i ide na sljedeću
• Strelice lijevo i desno - biranje pozicije crtice za rastavljanje unutar riječi.
Za automatsko rastavljanje riječi trebamo odabrati u izborniku Oblik -> Odlomak ->
Tijek teksta (Format -> Paragraph -> Text flow) opciju “Rastavljanje riječi” (“Hyphens”)
koja nudi sljedeće opcije:
• Znakovi na kraju linije - definira minimalni broj slova riječi na kraju linije prije
primjene automatskog rastavljanja riječi
• Znakovi na početku linije - definira minimalni broj slova riječi na početku nove
linije nakon primjene automatskog rastavljanja riječi
• Maksimalni broj povlaka za redom (Maximum no. of consecutive hyphens) - definira

maksimalan broj linija u nizu u kojima se može primijeniti rastavljanje riječi.
Slika 3.58. Izbornik Oblik -> Odlomak -> Tijek teksta (Format -> Paragraph -> Text flow)
III-46
PRO-MIL
3.3.2 Oblikovanje odlomka
3.3.2.1 Umetanje i uklanjanje oznaka odlomka
Da bismo umetnuli oznaku za novi odlomak, na kraju postojećeg odlomka ili u novom
redu pritisnemo tipku Enter.
Za uklanjanje oznake novog odjeljka postavimo pokazivač ispred prvog znaka novog
odlomka i pritisnemo tipku Delete.
3
MODUL
3.3.2.2 Umetanje i uklanjanje oznaka za kraj reda
Da bismo umetnuli oznaku za novi red, na kraju postojećeg reda ili u novom redu
pritisnemo tipku Enter.
Za uklanjanje oznake novog reda postavimo pokazivač ispred prvog znaka novog reda i
pritisnemo tipku Delete.
3.3.2.3 Korištenje poravnanja teksta lijevo, desno, po sredini i obostrano
Za uređivanje poravnanja teksta označiti tekst koji želimo poravnati (ili samo dođemo
pokazivačem u red odnosno odlomak koji želimo poravnati), idemo u izbornik Oblik ->
Odlomak (Format -> Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje
odlomaka.
III-47
PRO-MIL
Slika 3.59. Poravnavanje odlomka
Opcija Poravnanje (Alignment) definira poravnavanje odlomka teksta. Mogućnosti su

sljedeće:
• Lijevo (Left) - lijevo poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + L)
• Desno (Right) – desno poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + R)
• Sredina (Center) - centrirani tekst (prečac na tipkovnici Ctrl + E)
• Obostrano (Justified) - obostrano poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + R)
• Obostrano, posljednja linija (Justified, Last line) - poravnanje zadnje linije odlomka
kod obostranog poravnanja (zadnja linija odlomka može biti poravnata lijevo, desno
ili obostrano u odnosu na ostatak odlomka)
• Obostrano, nadopuni jednom riječju (Justified, Expand single word) - ukoliko kod
obostrano poravnatog odlomka u posljednjem retku ostane samo jedna riječ, ona će
biti uređena na taj način da se poveća razmak među slovima te riječi kako bi ona
ispunila prostor retka
• Tekst-na-tekst poravnanje (Text-to-text alignment) - okomito poravnanje slova

unutar teksta. Mogućnosti su:
• Automatski (Automatic) - automatsko
• Osnovna linija (Base line) - prema osnovnoj liniji teksta
III-48
PRO-MIL
• Vrh (Top) - poravnanje po vrhu
• Sredina (Middle) - poravnanje po sredini
• Dno (Bottom) - poravnanje po dnu teksta.
Poravnanje se može postići i korištenjem gumba za poravnanje na alatnoj traci. Postoje

gumbi za lijevo (left), desno (right), centrirano (center) i obostrano (justified) poravnanje.
3
MODUL
Slika 3.60. Gumbi za poravnanje teksta na alatnoj traci
3.3.2.4 Uvlačenje odlomka: lijevo, desno, prema prvom redu i uvlačenje

cijelog odlomka osim prvog retka
Za uređivanje uvlačenja odlomka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format ->
Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:
Slika 3.61. Opcije za uvlačenje teksta i prored

III-49
PRO-MIL
Opcija Uvlake i razmaci (Indents & Spacing) određuje uvlačenje odlomaka i razmake
među njima. Mogućnosti su sljedeće:
• Uvučeno, prije teksta (Indent Before text) - uvlačenje odlomka s lijeve strane
• Uvučeno, poslije teksta (Indent After text) - uvlačenje odlomka s desne strane
• Uvučeno, prva linija (Indent, Firts line) - uvlačenje prve linije odlomka
• Uvučeno, Automatski (Indent, Automatic) - automatsko uvlačenje prve linije, ovisi

o veličini fonta
• Prored, iznad odlomka (Spacing, Above paragraph) - razmak iznad odlomka
• Prored, ispod odlomka (Spacing, Bellow paragraph) - razmak ispod odlomka
• Razmak između linija (Line spacing) - prored među redovima odlomka

(Single=jednostruki, 1.5 lines=50% više od jednostrukog, Double=dvostruki, Pro
portional=proporcionalan)
• Točno registrirano, Aktiviraj (Register-true, Activate) - automatski se primjenjuju

odrednice definirane prilikom formatiranja stranice.
3.3.2.5 Odabir jednostrukog, dvostrukog proreda unutar odlomka
Za uređivanje proreda odlomka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format ->
Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka prikazan
na prethodnoj slici.
III-50
PRO-MIL

o veličini fonta

(Single=jednostruki, 1.5 lines=50% više od jednostrukog, Double=dvostruki, Pro
portional=proporcionalan)

3
MODUL
3.3.2.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka
Za uređivanje razmaka ispred i iza odlomka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak
(Format -> Paragraph), nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka
• Uvučeno, Automatski (Indent, Automatic) - automatsko uvlačenje prve linije, ovisi o

veličini fonta
• Razmak između linija (Line spacing) - prored među redovima odlomka (Single=jednostruki,
1.5 lines=50% više od jednostrukog, Double=dvostruki, Proportional=proporcionalan)
III-51
PRO-MIL

3.3.2.7 Postavljanje, uklanjanje i uporaba tabulatora - lijevi, desni, centralni

i decimalni
Za uređivanje tabulatora idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph)
nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:
Slika 3.62. Dijalog za uređivanje tabulatora
U opciji Tabulatori (Tabs) definiramo tabulatore koji će važiti unutar teksta kao i
poravnanje tabulatora i način ispune praznih mjesta do granice tabulatora.
Mogućnosti koji nam se nude su:
• Položaj (Tab stop) - određuje položaj tabulatora u odnosu na rub stranice
• Tip (Type) - određuje vrstu tabulatora koji modificiramo
• Puni znak (Fill Character) - određuje kojim znakom će se popuniti prazna mjesta
ispred tabulatora.
III-52
PRO-MIL
3.3.2.8 Primjena, uklanjanje oznaka i numeriranje na listi koja ima jedan

nivo
Za stvaranje listi, numeriranje, za nabrajanje stavki i podnaslova u tekstu koristimo

mogućnosti nabrajanja programa. Odaberemo u izborniku Oblik -> Grafičke oznake i
numeriranje (Format -> Bullets and Numbering).
3
MODUL
Slika 3.63. Izbornik Oblik -> Grafičke oznake i numeriranje (Format -> Bullets and Numbering)
Prilikom odabira nabrajanja preko izbornika pojavljuje se dijalog za odabir vrste

nabrajanja:
Slika 3.64 Dijalog za odabir izgleda nabrajanja teksta
III-53
PRO-MIL
Možemo odabrati izgled nabrajanja, razmake između pojedinih stavki liste i niz drugih
mogućnosti.
Funkciju nabrajanja možemo odabrati i pomoću gumba na traci s osnovnim alatima.
Slika 3.65. Gumb za nabrajanje na traci s alatima.
3.3.2.9 Mijenjanje stila oznaka i brojeva na listi s jednim nivoom pomoću

ugrađenih standardnih postavki
Za mijenjanje stila oznaka i brojeva odaberemo u izborniku Oblik -> Grafičke oznake i
numeriranje (Format -> Bullets and Numbering).
Prilikom odabira nabrajanja preko izbornika pojavljuje se dijalog za odabir vrste

nabrajanja:
Slika 3.66 Dijalog za odabir izgleda nabrajanja teksta
III-54
PRO-MIL
mogućnosti.
Funkciju nabrajanja možemo odabrati i na traci s osnovnim funkcijama. Razlika između

numeriranja (numbering) i grafičkih oznaka (bullets) je u tome što numeriranje
(numbering) ispred svake stavke stavlja redne brojeve, dok grafičke oznake (bullets)
stavljaju samo oznaku nove stavke (npr. crticu).
3.3.2.10 Dodavanje ruba na početak i kraj, okvir i sjenčanje odlomka
3
Za dodavanje rubova i okvira te sjenčanje odlomaka teksta idemo u izbornik Oblik ->
MODUL
Odlomak (Format -> Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje
odlomaka:
Za obrubljivanje i sjenčanje odlomaka kliknemo na opciju Rubovi (Borders):
Slika 3.67. Obrubljivanje teksta
• Raspored linije (Line arrangement) - uređivanje oblika okvira; možemo kliknuti na

neki već definirani oblik (pet ponuđenih mogućnosti, od kojih je prva bez okvira), a
možemo i u većem prikazu kliknuti na rub odlomka na kojem želimo imati okvir
• Linija (Line) - definicija debljine i oblika linije okvira kao i njegove boje
III-55
PRO-MIL
• Razmak do sadržaja, lijevo (Spacing to contents, Left) - udaljenost okvira od lijevog

ruba odlomka
• Razmak do sadržaja, desno (Spacing to contents, Right) - udaljenost okvira od desnog

ruba odlomka
• Razmak do sadržaja, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha odlomka
• Razmak do sadržaja, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna odlomka
• Razmak do sadržaja, sinkronizacija (Spacing to contents, Synchronize) - podjednaka

udaljenost od rubova odlomka
• Stil sjene, položaj (Shadow style, Position) - definiranje sjene odlomka i njene pozicije
u odnosu na odlomak
• Stil sjene, udaljenost (Shadow style, Distance) - udaljenost sjene od odlomka
• Stil sjene, boja (Shadow style, Color) - boja sjene.
3.3.3 Oblikovanje dokumenta
3.3.3.1 Promjena orijentacije dokumenta (način ispisa) – portret ili uspravno,

pejzaž ili položeno, veličina stranice itd.
Za određivanje veličine i orijentacije stranice idemo u izbornik Oblik -> Stranica (Format
-> Page).
Slika 3.68. Izbornik Oblik -> Stranica (Format -> Page)
III-56
PRO-MIL
Opcija Stranica (Page) nudi sljedeće mogućnosti:
• Format papira, Oblik (Paper format) – format papira (Širina (Width) i Visina
(Height) pokazuje dimenzije odabranog formata)
• Usmjerenje (Orientation) – orijentacija papira (Portretno (Portrait) = uspravan

papir, Pejzažno (Landscape) = položen papir)
• Margine (Margins) – margine; detalji u poglavlju koje opisuje rad s marginama
• Ladica papira (Paper tray) – ladica pisača iz koje se uzima papir prilikom ispisa
• Postavke rasporeda, izgled stranice (Layout settings, Page layout) – vrsta prijeloma
(right and left = lijeve i desne stranice; mirrored = stranice “u ogledalu”, tj. vanjske i
3
unutarnje kao kod knjige; only right = samo desne; only left = samo lijeve)
MODUL
• Oblik (Format) – formatiranje brojeva stranica
• Točno registrirano (Register-true) - poravnava tekst na stranici s vertikalnom

mrežicom (gridom) stranice. Razmak od mrežice definiran je opcijom Stil referenci
(Reference Style).
Slika 3.69. Određivanje veličine i orijentacije stranice
Unutar Format papira, Oblik (Paper format) odaberemo s popisa jedan od ponuđenih
formata papira (npr. A4) ili definiramo svoj vlastiti oblik pod „Korisnik“ („Custom“) i
upišemo širinu i visinu stranice.
III-57
PRO-MIL
3.3.3.2 Promjena margina u cijelom dokumentu: gore, dolje, lijevo, desno
Za određivanje veličine i orijentacije stranice idemo u izbornik Oblik -> Stranica (Format -> Page).
Opcija Stranica (Page), prikazana na prethodnoj slici, nudi sljedeće mogućnosti:
• Format papira (Paper format) – format papira (Širina (Width) i Visina (Height)
pokazuje dimenzije odabranog formata)
• Usmjerenje (Orientation) – orijentacija papira (Portretno (Portrait)=uspravan papir,

Pejzažno (Landscape)=položen papir)
• Margine (Margins) – margine; detalji u točki koja opisuje rad s marginama
• Oblik (Format) – formatiranje brojeva stranica.
Unutar Margine (Margins) upišemo željene vrijednosti margina u centimetrima.
3.3.3.3 Umetanje i uklanjanje prijeloma stranice u dokumentu
Za umetanje prijeloma stranice u dokumentu postavimo pokazivač na dio stranice gdje

želimo postaviti prijelom i pritisnemo tipke Ctrl + Enter. Sadržaj ispod pokazivača
prebacit će se na novu stranicu, a iznad njega će se pojaviti tanka plava linija koja označava
prijelom.
Za uklanjanje prijeloma stranice pokazivač postavimo na vrh stranice čiji prijelom želimo
ukloniti i pritisnemo tipku za brisanje (BackSpace).
III-58
PRO-MIL
3.3.3.4 Dodavanje i promjena teksta u zaglavlju i podnožju dokumenta
Za dodavanje teksta u zaglavlju i podnožju dokumenta idemo u izbornik Ubaci -> Zaglavlje
-> Uobičajeno (Insert -> Header -> Default) ili Ubaci -> Podnožje -> Uobičajeno (Insert
-> Footer -> Default).
3
MODUL
Slika 3.70. Postavljanje zaglavlja i podnožja stranice
Pri vrhu ili dnu stranice teksta pojavljuje se područje zaglavlja odnosno podnožja stranice
u koje upišemo tekst koji želimo dodati:
Slika 3.71. Položaj zaglavlja na vrhu stranice

III-59
PRO-MIL
3.3.3.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice - datum, broj stranica,

lokacija datoteke
Za umetanje polja poput datuma, broja stranice, lokacije datoteke i sl. u podnožje ili
zaglavlje stranice postavimo pokazivač na mjesto na kojem želimo imati polje, a zatim
odaberemo u izborniku Ubaci -> Polja -> Datum (Insert -> Fields -> Date).
Slika 3.72. Izbornik Ubaci -> Polja -> Datum (Insert -> Fields -> Date)
Ukoliko želimo oblikovati format prikaza datuma (fiksni ili dinamički), dva puta kliknemo
na polje datuma i pojavljuje se dijalog za oblikovanje polja.
Slika 3.73. Dijalog za oblikovanje polja
Za umetanje polja broja stranice pokazivač postavimo na mjesto na kojem želimo imati
polje, a zatim odaberemo u izborniku Ubaci -> Polja -> Broj stranice (Insert -> Fields ->
Page Numbers).
III-60
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.74. Izbornik Ubaci -> Polja -> Broj stranice (Insert -> Fields -> Page Numbers)
Za umetanje polja lokacije datoteke pokazivač postavimo na mjesto na kojem želimo imati
polje, odaberemo u izborniku Ubaci -> Polja -> Ostalo (Insert -> Fields -> Other), a zatim
u dijalogu koji se pojavi odaberemo Dokument -> Ime datoteke -> Put/Ime datoteke
(Document -> File name -> Path/file name).
Slika 3.75. Izbornik Ubaci -> Polja -> Ostalo (Insert -> Fields -> Other)
III-61
PRO-MIL
Slika 3.76. Dijalog Dokument -> Ime datoteke -> Put/Ime datoteke (Document -> File name -> Path/
file name)
3.3.3.6 Umetanje automatskog numeriranja stranica u dokumentu
Za automatsko numeriranje stranica u dokumentu pokazivač postavimo u zaglavlje

odnosno podnožje na poziciju na kojoj želimo prikazati broj stranice. Zatim iz izbornika
biramo Ubaci -> Polja -> Broj stranice (Insert -> Fields -> Page Numbers).
Slika 3.77. Izbornik Ubaci -> Polja -> Broj stranice (Insert -> Fields -> Page Numbers)
III-62
PRO-MIL
Ukoliko dva puta mišem kliknemo na broj stranice, otvara se dijalog za uređenje oblika
broja stranice u kojem možemo odrediti oblik numeracije (rimske, arapske brojke i sl.) kao
i odmak (offset) koji dodaje/oduzima određen broj od stvarnog broja stranica (korisno kad
ne želimo početi brojanje od nule).
3
MODUL
Slika 3.78. Dijalog za određivanje oblika numeracije stranica
III-63
PRO-MIL
3.4 Objekti
3.4.1 Tablice
3.4.1.1 Izrada tablice spremne za unos teksta
Tablice možemo kreirati pomoću gumba na traci za alate (s lijeve strane dokumenta) tako
da odaberemo dimenzije tablice:
Slika 3.79 Gumb za definiranje tablice
Drugi način kreiranja tablice jest korištenje izbornika Ubaci -> Tablica (Insert -> Table).
Slika 3.80. Izbornik Ubaci -> Tablica (Insert -> Table)
III-64
PRO-MIL
Nakon toga pojavljuje se dijalog za definiranje nove tablice:
Slika 3.81. Dijalog za definiranje tablice
3
Mogućnosti koje nam se nude:
MODUL
• Ime (Name) - ime tablice
• Veličina, stupci (Size, Columns) - broj stupaca u tablici
• Veličina, redci (Size, Rows) - broj redaka u tablici
• Odrednice, naslov (Options, Heading) - definiranje zaglavlja tablice; ako je ova

mogućnost uključena, prvi redak tablice preuzet će ulogu zaglavlja stupaca
• Odrednice, ponavljanje zaglavlja (Options, Repeat header) - ponavljanje zaglavlja

tablice pri prelasku na novu stranicu
• Odrednice, bez dijeljenja tablice (Options, Don't split table) - tablica se neće
razdijeliti kroz stranice, već će biti očuvana na jednoj stranici
• Odrednice, rub (Options, Border) - prikazat će se linije koje razdvajaju retke /

stupce.
III-65
PRO-MIL
3.4.1.2 Umetanje i uređivanje podataka u tablici
Za umetanje i uređivanje podataka u tablici postavimo pokazivač unutar ćelije u koju

želimo upisati podatke. Isto vrijedi i za uređivanje i promjenu podataka u samoj tablici.
Kad je tablica jednom definirana, u izborniku Tablica (Table) pojavljuju se i dodatne

funkcije za rad s tablicom (“Table”), redcima (“Row”) i stupcima (“Column”). Ove funkcije
omogućuju daljnje formatiranje tablice (npr. pozadina, linije i sl.) kao i dodavanje/brisanje
i formatiranje redova i stupaca.
Za formatiranje same tablice koristimo izbornik Tablica -> Svojstva tablice (Table ->
Table properties):
Slika 3.82. Izbornik Tablica -> Svojstva tablice (Table -> Table properties)
III-66
PRO-MIL
Kod formatiranja tablice nude nam se sljedeće mogućnosti:
Slika 3.83. Dijalog za određivanje položaja tablice
3
MODUL
• Svojstva, ime (Properties, Name) - ime tablice
• Svojstva, širina (Properties, Width) - širina tablice u centimetrima
• Svojstva, relativno (Properties, Relative) - ako je ova mogućnost uključena, tada se

širina tablice iskazuje u postotku širine stranice (npr. 95% širine stranice)
• Prored (Spacing) - određivanje udaljenosti ruba tablice od ruba stranice (Left=lijevo,

Right=desno, Above=iznad, Below=ispod)
• Poravnanje (Alignment) - poravnavanje tablice na stranici (Automatski

(Automatic)=automatsko, Left=lijevo, S lijeva (From left)=s lijeve strane,
Right=desno, Center=centrirano, Manual=ručno određeno)
Slika 3.84. Dijalog za određivanje tijeka teksta unutar tablice

III-67
PRO-MIL
Opcija Tijek teksta (Text Flow) određuje kretanje teksta prije i poslije tablice. Mogućnosti
su sljedeće:
• Tijek teksta, prekid (Text Flow, Break) - ručno umetanje prekida prije ili poslije
tablice; može se umetnuti prekid stranice (Page) ili prekid stupca (Column) i to prije
(Before) ili poslije (After) tablice
• Sa stilom stranice (With Page Style) - nakon prekida stranice primjenjuju se postavke
stila tablice
• Dozvoli tablicama prelamanje preko stranica i stupaca (Allow table to split across
pages and columns) - dozvoljava prekid stranice unutar tablice;
• Dozvoli retcima da se prelamaju preko stranica i odlomaka (Allow row to break across
pages and columns) - dozvoljava prekid stranice unutar retka tablice;
• Drži sa sljedećim odlomkom (Keep with next paragraph) - odlomci teksta međusobno
su povezani
• Ponavljanje naslova (Repeat heading) - ponavljanje zaglavlja stupaca tablice nakon

prelaska tablice na novu stranicu
• Okomito poravnanje (Vertical alignment) - definiranje okomitog poravnanja teksta

u ćelijama tablice (Vrh (Top) = tekst poravnat pri vrhu ćelije, Centrirano (Centered)
= tekst okomito poravnat u sredini ćelije, Dno (Bottom) = tekst poravnat pri dnu
ćelije).
Slika 3.85. Određivanje dimenzija stupaca
III-68
PRO-MIL
Unutar tablice možemo odrediti širinu stupaca. Mogućnosti su sljedeće:
• Prilagodba širine tablice (Adapt table width) - ako je uključena ova opcija, promjena
širine pojedinog stupca neće djelovati na širinu ostalih stupaca, već će se automatski
prilagoditi širina cijele tablice
• Prilagodi stupce proporcionalno (Adjust columns proportionally) - svi stupci bit će

jednake širine
• Preostali prostor (Remaining space) - prostor unutar tablice koji ostaje iskorišten
nakon određivanja širine pojedinih stupaca; dolazi do izražaja ako je zbroj širina
stupaca manji od širine cijele tablice
• Širina stupca (Columns Width) - širina pojedinih stupaca u tablici.
Slika 3.86. Određivanje okvira tablice

3
MODUL
Pojedine ćelije mogu biti omeđene linijama, a tablici se može dodati i sjena. Mogućnosti
su sljedeće:

možemo i u većem prikazu kliknuti na rub ćelije na kojem želimo imati okvir
• Linija (Line) - definicija debljine i oblika linije okvira te njegove boje
• Razmak u sadržaj, lijevo (Spacing to contents, Left) - udaljenost okvira od lijevog

ruba ćelije
III-69
PRO-MIL
• Razmak do sadržaj, desno (Spacing to contents, Right) - udaljenost okvira od desnog

ruba ćelije
• Razmak do sadržaja, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha

ćelije
• Razmak do sadržaja, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna

ćelije

udaljenost od rubova ćelije
• Stil sjene, položaj (Shadow style, Position) - definiranje sjene tablice i njene pozicije
u odnosu na tablicu
• Stil sjene, udaljenost (Shadow style, Distance) - udaljenost sjene od tablice
• Stil sjene, boja (Shadow style, Color) - boja sjene
• Spoji susjedne stilove linija (Merge adjacent line styles) susjedne stilove rubnih
linija spaja u jedan zajednički stil.
Slika 3.87. Određivanje pozadine tablice
Kod tablice može se definirati i pozadina sadržaja tablice. Ukoliko odaberemo boju za
pozadinu, imamo sljedeće mogućnosti:
III-70
PRO-MIL
• Kao (As) - tip pozadine, želimo li imati boju kao pozadinu (Boja (Color)) ili želimo
umetnuti neki crtež ili sliku kao pozadinu (Grafika (Graphic))
• Boja pozadine (Background color) - ukoliko smo odabrali boju kao pozadinu, ovdje
možemo odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu tablice.
Kod odabira grafike za pozadinu tablice mogućnosti postaju malo veće:
• Datoteka (File) - ukoliko smo odabrali grafiku kao pozadinu, klikom na gumb Potraži
(Browse) možemo odabrati željenu sliku/crtež koji će se nalaziti u pozadini tablice.
• Veza (Link) - umetanje putanje u dokument. Ako je ova opcija uključena, u dokument
se ne sprema aktualna slika, već putanja do slike na disku. Time je ušteđen prostor
na disku, ali mogu nastati problemi prilikom prijenosa dokumenta na drugo računalo
3
(treba prenijeti i datoteku sa slikom i to s identičnom putanjom kao i na izvornom
MODUL
računalu). Ovu opciju bolje je ostaviti isključenom.
• Tip, položaj (Type, Position) - slika će se pojaviti na određenoj poziciji unutar tablice,
ovisno o tome koji položaj odaberemo u pravokutniku s desne strane (centrirano, u
pojedinim kutevima i sl.)
• Tip, područje (Type, Area) - slika će biti uvećana ili umanjena kako bi ispunila
cjelokupnu tablicu
• Tip, poploči (Type, Tile) - u tablici će se umnožiti slika onoliko puta koliko je potrebno
da se ispuni cijela tablica; dakle veličina pojedine slike ostat će nepromijenjena, ali će
se nalaziti više slika koje će ispuniti cijelu tablicu
• Pregled (Preview) - pregled slike u malom prozoru s desne strane dijaloga.
3.4.1.3 Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice
Za označavanje retka/stupca kliknemo na početak retka/stupca, držimo pritisnutom

tipku miša i povučemo miš preko svih redaka/stupaca koje želimo označiti. Označeni
redci/stupci prikazani su inverzno (najčešće crno).
III-71
PRO-MIL
Slika 3.88 Označavanje redaka u tablici
Drugi način označavanja je korištenje izbornika Tablica -> Odabir (Table -> Select) i
zatim odaberemo želimo li označiti redak, stupac, ćelije ili cijelu tablicu.
Slika 3.89. Izbornik Tablica -> Odabir (Table -> Select)
III-72
PRO-MIL
3.4.1.4 Umetanje i brisanje retka, stupca
Da bismo umetnuli ili izbrisali retke i/ili stupce u tablici, kliknemo na redak/stupac poslije
kojeg želimo umetnuti novi redak/stupac.
Za dodavanje / brisanje redaka i stupaca možemo koristiti gumbe na traci s alatima,
Slika 3.90 Gumbi za dodavanje i brisanje redaka i stupaca

3
MODUL
a isto tako i naredbe iz izbornika desne tipke miša kad se nalazimo iznad označenih redaka
/ stupaca:
• Redak -> Ubaci (Format -> Row -> Insert) za dodavanje redaka
• Redak -> Obriši (Format -> Row -> Delete) za brisanje redaka
• Stupac -> Ubaci (Format -> Column -> Insert) za dodavanje stupaca
• Stupac -> Obriši (Format -> Column -> Delete) za brisanje stupaca
III-73
PRO-MIL
Slika 3.91 Izbornici desne tipke miša za dodavanje i brisanje redaka
3.4.1.5 Mijenjanje širine stupca i visine retka
Za određivanje širine ćelije idemo na izbornik desne tipke miša iznad označenog stupca
Stupac -> Širina (Column -> Width).
Slika 3.92 Izbornici za određivanje visine i širine ćelija
III-74
PRO-MIL
Pojavljuje se dijalog koji nam nudi sljedeće mogućnosti:
Slika 3.93 Dijalog za određivanje širine stupca
• Stupac (Column) – redni broj stupca kojem mijenjamo širinu
• Širina (Width) – željena širina stupca
Visinu retka određujemo u izborniku desne tipke miša iznad označenog retka Redak ->
3
Visina (Row -> Height). Princip je isti kao i kod određivanja širine stupca.
MODUL
Drugi način promjene širine retka/stupca jest postavljanje pokazivača miša iznad granične
linije retka, kliknemo na liniju, držimo pritisnutom tipku miša i povučemo pokazivač
gore ili dolje dok ne dobijemo željenu visinu retka. Isto tako za širinu stupca kliknemo
na graničnu liniju širine stupca, držimo pritisnutom tipku miša i razvučemo ili skupimo
stupac do željene širine.
III-75
PRO-MIL
3.4.1.6 Mijenjanje stila, boje i širine okvira ćelije
Za mijenjanje stila, boje i širine okvira ćelije označimo ćelije koje želimo oblikovati,
odaberemo u izborniku Tablica -> Svojstva tablice (Table -> Table Properties) nakon
čega nam se otvara dijalog za oblikovanje tablice.
Odaberemo Rubovi (Borders) i nude nam se opcije za određivanje okvira ćelije.
Slika 3.94. Određivanje okvira ćelije
su sljedeće:

• Razmak u sadržaj, lijevo (Spacing to contents, Left) - udaljenost okvira od lijevog

ruba ćelije

ruba ćelije
• Razmak do sadržaja, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha

ćelije
III-76
PRO-MIL
• Razmak do sadržaja, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna

ćelije

u odnosu na tablicu
3
MODUL
Slika 3.95. Određivanje pozadine tablice
Može se definirati i pozadina sadržaja tablice. Ukoliko odaberemo boju za pozadinu,

imamo sljedeće mogućnosti:
• Kao (As) - tip pozadine, želimo li imati boju kao pozadinu (Boja (Color)) ili želimo
umetnuti neki crtež ili sliku kao pozadinu (Grafika (Graphic))
• Boja pozadine (Background color) - ukoliko smo odabrali boju kao pozadinu, ovdje
možemo odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu tablice.
III-77
PRO-MIL
Kod odabira grafike za pozadinu tablice mogućnosti postaju malo veće:
• Datoteka (File) - ukoliko smo odabrali grafiku kao pozadinu, klikom na gumb Potraži
(Browse) možemo odabrati željenu sliku/crtež koji će se nalaziti u pozadini tablice.
se ne sprema aktualna slika, već putanja do slike na disku. Time je ušteđen prostor
na disku, ali mogu nastati problemi prilikom prijenosa dokumenta na drugo računalo
• Tip, položaj (Type, Position) - slika će se pojaviti na određenoj poziciji unutar tablice,
ovisno o tome koji položaj odaberemo u pravokutniku s desne strane (centrirano, u
pojedinim kutevima i sl.)
• Tip, područje (Type, Area) - slika će biti uvećana ili umanjena kako bi ispunila
cjelokupnu tablicu
• Tip, poploči (Type, Tile) - u tablici će se umnožiti slika onoliko puta koliko je potrebno
da se ispuni cijela tablica; dakle veličina pojedine slike ostat će nepromijenjena, ali će
se nalaziti više slika koje će ispuniti cijelu tablicu
3.4.1.7 Dodavanje sjenčanja ćelije
OpenOffice.org Writer omogućuje sjenčanje cijele tablice, ali ne i pojedinih ćelija. U

izborniku odaberemo Tablica -> Svojstva tablice (Table -> Table Properties) nakon čega
se otvara dijalog za oblikovanje tablice.
Odaberemo Rubovi (Borders) i nude se opcije za određivanje okvira ćelije.
III-78
PRO-MIL
Slika 3.96. Određivanje okvira ćelije
3
MODUL
su sljedeće:

• Razmak u sadržaj, lijevo (Spacing to contents, Left) - udaljenost okvira od lijevog ruba ćelije
• Razmak u sadržaj, desno (Spacing to contents, Right) - udaljenost okvira od desnog

ruba ćelije
• Razmak u sadržaj, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha ćelije
• Razmak u sadržaj, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna ćelije
• Razmak u sadržaj, sinkronizacija (Spacing to contents, Synchronize) - podjednaka

u odnosu na tablicu

III-79
PRO-MIL
Pomoću stila sjene definiramo kakvu sjenu želimo primijeniti na tablicu.
3.4.2 Slike, crteži i grafikoni
3.4.2.1 Umetanje slike, crteža ili grafikona u dokument
Za umetanje slika u dokument postupak je isti kao i kod umetanja ostalih objekata u
dokument, samo što biramo Ubaci -> Slika -> Iz datoteke (Insert -> Picture -> From
File).
Pojavljuje se dijalog za umetanje slika u dokument:
Slika 3.97. Dijalog za umetanje slika u dokument
Dijalog za umetanje slike ima standardne opcije izbora mape u kojoj se nalazi slika kao i
nekoliko specifičnih opcija:
• Filter (Files of type) - izbor formata grafičke datoteke (.gif, .jpeg i dr.)
III-80
PRO-MIL
• Stil (Style) - vrsta grafike (grafika, OLE objekt, slika kao vodeni žig na pozadini
dokumenta i dr.)
se ne sprema aktualna slika već putanja do slike na disku. Time je ušteđen prostor na
disku, ali mogu nastati problemi prilikom prijenosa dokumenta na drugo računalo
Druga mogućnost za umetanja grafike je skeniranje slike direktno u dokument.
Kad se slika pojavi u dokumentu, označimo je klikom na nju, a zatim kliknemo desnom
3
tipkom miša čime se otvara novi izbornik. Iz njega odaberemo “Slika” (“Pictures”) i sada
MODUL
nam se nudi napredniji rad s grafikom. Svakako je zanimljiva opcija Omatanje (Wrap)
koja omogućuje određivanje poravnavanja slike i teksta. Možemo definirati na koji način
će tekst ići oko slike, čime se mogu izraditi impresivni dokumenti profesionalnog izgleda.
Primjeri wrapa:
Slika 3.98. Različite vrste poravnavanja grafike i teksta

III-81
PRO-MIL
Od ostalih mogućnosti vezanih uz rad s grafikom spomenuli bismo sidrenje (anchor)

grafike:
Slika 3.99. Dijalog za određivanje opcija sidrenja grafike
Nudi se sidrenje grafike na stranicu (“to page”), na odlomak (“to paragraph”) ili riječ (“to
character”), a sama grafika također se može ponašati poput riječi (“as character”), tj. biti
neovisna o ostatku teksta. Ako grafiku sidrimo uz odlomak, u slučaju pomicanja odlomka
na stranici, pomicat će se i grafika koja je usidrena uz taj odlomak.
Grafika se može i povećati/smanjiti u odnosu na originalnu veličinu, a može se i izrezati

dio grafike koji nam nije bitan:
Slika 3.100. Smanjivanje grafike unutar dokumenta
III-82
PRO-MIL
Prilikom promjene veličine grafike omogućeno je održanje proporcionalne veličine

grafike.
Slici i grafici mogu se dodati okvir i sjena. Pri tome imamo sljedeće mogućnosti:
• Raspored linije (Line arrangement) - položaj linija okvira
• Linija (Line) - oblik i boja linije
• Razmak do sadržaja (Spacing to contents) - udaljenost okvira od slike/grafike
• Stil sjene, položaj (Shadow size, Position) - pozicija sjene u odnosu na sliku/grafike
• Stil sjene, udaljenost (Shadow size, Distance) - udaljenost od slike/grafike
3
MODUL
• Stil sjene, boja (Shadow size, Color) - boja sjene
Slika 3.101. Stavljanje okvira oko grafike
Crtanje u dokumentu
Unutar dokumenta možemo i sami crtati osnovne oblike pomoću funkcija za crtanje.
Njima pristupamo preko trake s alatima s lijeve strane radne površine. Ukoliko se traka s
alatima za crtanje ne nalazi na ekranu, tada odemo u izbornik Pogled -> Alatne trake ->
Crtanje (View -> Toolbars -> Drawing)
III-83
PRO-MIL
Slika 3.102. Gumbi za crtanje unutar dokumenta
Ponuđene su sljedeće mogućnosti (kad dođemo iznad nekog oblika, pojavi se hint s
nazivom te funkcije za crtanje):
• Odabir (Selection) – alat za označavanje crteža
• Linija (Line) – crtanje ravnih linija. Kliknemo na početnu točku linije, držimo
pritisnutom tipku miša i odemo do druge točke linije te tamo otpustimo tipku miša.
Linija će biti nacrtana od prve do druge točke.
• Pravokutnik (Rectangle) – crtanje pravokutnika. Kliknemo na prvu točku

pravokutnika i držeći pritisnutom tipku miša odemo na točku suprotno na dijagonali.
Kad otpustimo tipku miša, pojavit će se pravokutnik. Pravokutniku možemo definirati
boju i debljinu rubne linije (izbornik Linija (Line) desne tipke miša) kao i boju površine
pravokutnika ( izbornik Područje (Area) desne tipke miša). Više detalja o linijama i
površinama nalazi se u dijelu knjige koji opisuje rad s programom za crtanje.
• Elipsa (Elipse) – crtanje kružnice/elipse. Kliknemo na točku gdje želimo imati

početak kružnice/elipse, držimo pritisnutom tipku miša te povučemo pokazivač dok
ne dobijemo željeni oblik i veličinu elipse/kružnice, a zatim otpustimo tipku miša. I
ovdje možemo definirati rubnu liniju i ispunu kao i kod pravokutnika.
• Poligon (Polygon) – crtanje poligona. Kliknemo na prvu točku poligona, držimo

pritisnutom tipku miša i povučemo do druge točke. Otpustimo tipku miša, a zatim
odemo do sljedeće točke i kliknemo tipkom miša gdje želimo imati sljedeću točku
poligona (automatski se pojavljuje linija koja povezuje tu točku s prethodnom).
Postupak ponavljamo za sve točke poligona. Kad dođemo do posljednje točke poligona,
kliknemo dva puta i poligon je gotov.
• Krivulja (Curve) – crtanje zaobljene linije. Princip je isti kao i kod poligona, s time da
su u ovom slučaju linije zaobljene (dok su kod poligona one bile ravne).
III-84
PRO-MIL
• Ručno crtana linija (Freeform line) – prostoručna linija. Kliknemo na prvu točku
linije, držimo pritisnutom tipku miša i vučemo miš dok ne dobijemo liniju kakvu
želimo. Ova funkcija podsjeća na povlačenje olovke po listu papira.
• Luk (Arc) – crtanje luka. Kliknemo na prvu točku kružnice / elipse. Kad držeći tipku
miša nacrtamo kružnicu / elipsu, otpustimo tipku i zatim se pojavljuje radijus kojim
odemo na dio kružnice gdje želimo imati početak luka. Kliknemo na početak luka, a
zatim povlačimo po kružnici / elipsi dok ne dođemo do dijela gdje želimo imati drugi
kraj luka te kliknemo tamo. Dio kružnice / elipse između tih dviju točaka automatski
se obriše.
• Eliptična pita (Elipse pie) – crtanje dijela elipse s ispunom. Princip je isti kao i kod
rada s lukom (arc).
3
• Dio kruga (Circle segment) – crtanje segmenta kruga s ispunom; princip je isti kao i
MODUL
kod rada s lukom (arc).
• Tekst (Text) – umetanje okvira s tekstom
• Animacija teksta (Text animation) – umetanje animiranog teksta unutar grafičkog

elementa; tekst se kasnije kreće s desna ulijevo.
• Oblačići (Callouts) – umetanje “oblačića” s tekstom (poput onih u stripovima).

Kliknemo na točku na koju želimo da se odnosi oblačić i zatim povlačimo držeći
pritisnutom tipku miša dok ne dobijemo željeni položaj, veličinu i oblik oblačića.
Kod svih funkcija imamo nekoliko opcija za rad s linijama nacrtanih oblika. Ove opcije
pojavljuju se na traci za formatiranje:
Slika 3.103. Formatiranje linija nacrtanih objekta

III-85
PRO-MIL
Mogućnosti koje nam se nude:
• Linija (Line) – detaljno definiranje svojstava linije (rubne crte kod oblika s ispunom)
• Stil strelice (Arrow style) – tip završetka linije
• Stil linije (Line style) – vrsta linije (puna, isprekidana, točka-crta i dr.)
• Širina linije (Line width) – debljina linije
• Boja linije (Line color) – boja linije.
Kod rada s oblicima s ispunom pojavljuju se i opcije za formatiranje ispune (također na

traci za formatiranje).
Mogućnosti koje se nude:
• Područje (Area) - detaljno definiranje svojstava ispune
• Područje stila / Popunjavanje (Area style / filling) – vrsta ispune (boja, šrafura, slika
i dr.)
• Način rotacije objekta (Object rotation mode) – način rotacije objekta
• Promijeni sidro (Change anchor) – promjena točke na koju je vezan objekt
• U prednji plan (To foreground) – dovodi objekt u prvi plan
• U pozadinu (To background) – stavlja objekt u pozadinu
• Stavi ispred (Bring to front) – stavlja ga ispred ostalih objekata
• Pošalji unazad (Send to back) – stavlja ga ispod ostalih objekata
• Rasporedi objekt (Arrange objects) – aranžiranje objekata.
III-86
PRO-MIL
Umetanje grafikona
Za umetanje i rad s grafikonima slijedimo upute automatskog čarobnjaka (Wizarda) koji

se pojavljuje kad odaberemo izbornik Ubaci -> Objekt -> Grafikon (Insert -> Object ->
Chart).
3
MODUL
Slika 3.104. Izbornik za umetanje grafikona u tekst
Da bismo uspješno umetnuli grafikon u naš dokument, trebamo najprije imati tablicu s
podatcima na temelju kojih će se stvoriti grafikon.
III-87
PRO-MIL
Kad pokrenemo Čarobnjak (Wizard) za stvaranje grafikona, pojavljuje se sljedeći

dijalog:
Slika 3.105. Čarobnjak (Wizard) za stvaranje grafikona
• Područje (Area) – područje koje će biti obuhvaćeno grafikonom
• Prvi redak kao tekst opisa (First row as caption) – prvi redak bit će naziv osi
grafikona
• Prvi stupac kao tekst opisa (First column as caption) – prvi stupac bit će naziv osi
grafikona.
Klikom na gumb “Dalje” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak:
Slika 3.106. Odabir vrste grafikona
Ovdje biramo vrstu grafikona kao i hoće li se podatci prikazivati u redovima (rows) ili
stupcima (columns).
III-88
PRO-MIL
Slika 3.107. Odabir podvarijante unutar odabrane vrste grafikona
3
Ovdje definiramo varijantu odabrane vrste grafikona kao i izbor osi koja će prikazati linije
MODUL
za oznaku vrijednosti (moguć je izbor X, Y ili Z osi).
Slika 3.108. Definiranje osi grafikona
Ovdje definiramo sljedeće:
• Naslov grafikona (Chart title) – naziv grafikona
• Legenda (Legend) – prikaz legende na grafikonu
• Natpisi osi X,Y,Z (Axis titles, X,Y, Z) – nazivi pojedinih osi grafikona
• Skupovi podataka u (Data series in) – prikaz podataka u redcima (rows) ili stupcima
(columns).
III-89
PRO-MIL
Klikom na gumb “Napravi” (“Create”) bit će stvoren grafikon:
Slika 3.109. Prikaz grafikona unutar tekst dokumenta
Dvostrukim klikom na grafikon ulazimo u opcije za dodatno formatiranje grafikona. Ovo

formatiranje može se obavljati za svaku površinu unutar grafikona.
Slika 3.110. Formatiranje linije oko grafikona
III-90
PRO-MIL
Opcija Linije (Lines) nudi nam formatiranje linije oko grafikona. Mogućnosti su
sljedeće:
• Stil (Style) – vrsta linije; Invisible=nevidljiva, Continuos=puna linija i dr.
• Boja (Color) – boja linije
• Širina (Width) – debljina linije
• Prozirnost (Transparency) – postotak prozirnosti.
3
MODUL
Slika 3.111. Odabir ispune područja grafikona
Opcija Područje (Area) nudi odabir vrste ispune pojedinog područja unutar grafikona.
Slika 3.112. Postavljanje prozirnosti odabranog područja
Opcija Prozirnost (Transparency) omogućuje postavljanje prozirnosti odabranog

područja. Mogućnosti su sljedeće:
III-91
PRO-MIL
• Ne postoji prozirnost (No transparency) – bez prozirnosti (tj. puna površina)
• Prozirnost (Transparency) – postotak transparentnosti
• Gradijent (Gradient) – djelomična ispuna; ostale mogućnosti određuju vrstu,

postotak i ostale parametre ispune.
Kad promijenimo pojedine parametre površine, automatski se usklađuju podatci i u

legendi dokumenta
3.4.2.2 Označavanje slike, crteža, grafikona u dokumentu
Da bismo označili sliku, crtež ili grafikon u dokumentu, kliknemo mišem na njih.
3.4.2.3 Umnožavanje slike, crteža, grafikona između otvorenih dokumenata
Slike, crteže i grafikone možemo kopirati na sljedeći način: označimo željeni objekt,
odaberemo u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj”
(“Copy”) ili Ctrl + C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo kopirati objekt u tom
ili drugom dokumentu i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili
3.4.2.4 Prenošenje slike, crteža, grafikona iz jednog u drugi dokument
Slike, crteže i grafikone možemo prenijeti iz jednog dokumenta u drugi dokument na

sljedeći način: označimo željeni objekt, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži
III-92
PRO-MIL
želimo prenijeti objekt u tom ili drugom dokumentu i odaberemo iz izbornika Uređivanje
-> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).
Kod prenošenja grafikona mogu nastati problemi ukoliko ne prenesemo tablicu s podacima
na kojima se temelji grafikon.
3.4.2.5 Promjena veličine slike, crteža, grafikona
Veličinu slike, crteža i grafikona možemo mijenjati na dva načina:
3
Kliknemo na objekt čiju veličinu želimo promijeniti, kad je objekt označen, dođemo na
MODUL
jednu od rubnih oznaka (obično zeleni kvadratić na rubovima objekta), držimo pritisnutu
tipku miša i skupimo ili rastegnemo objekt koliko želimo.
Slika 3.113. Promjena veličine slike povlačenjem pokazivača miša

III-93
PRO-MIL
Drugi način promjene veličine objekta jest da kliknemo dva puta na objekt da nam se
otvori dijalog za uređivanje postavki objekta i zatim odaberemo novu veličinu. Ako je
riječ o slici, dobro je uključiti opciju “Sačuvaj odnos” (“Maintain ratio”) kako ne bi došlo
do izobličenja slike.
Slika 3.114. Dijalog za promjenu veličine slike.
3.4.2.6 Brisanje slike, crteža, grafikona
Da bismo obrisali objekt iz dokumenta, kliknemo na objekt kako bismo ga označili i zatim
pritisnemo tipku za brisanje.
III-94
PRO-MIL
3.5 Cirkularna pisma (Mail Merge)
3.5.1 Pojam i praksa
3.5.1.1 Pojam cirkularnog (skupnog) pisma i povezivanja izvora podataka s

glavnim dokumentom kao što su pisma i naljepnice
Cirkularno ili skupno pismo koristi se u situacijama kada se neka informacija želi pismenim
putem prenijeti većem broju primatelja s time da se djelomično prilagodi svakom
primatelju. Drugi primjer uporabe cirkularnog pisma može biti korištenje formulara u
kojem su neki elementi promjenjivi i uzimaju se iz unaprijed definirane baze podataka,
3
dok su drugi elementi statični.
MODUL
Kod svakog skupnog pisma postoji izvor podataka iz kojeg se uzimaju adresni i ostali
podaci koji se koriste u samom pismu, kao i glavni dokument koji predstavlja polazište za
sastavljanje skupnog pisma. OpenOffice.org Writer omogućuje međusobno povezivanje
glavnog dokumenta s izvorima podataka krajnji rezultat čega je niz prilagođenih pisma.
Upravo zbog toga treba kod skupnog pisma najprije definirati izvore podataka (bazu
podataka) te zatim napraviti glavni dokument, a na kraju se oni međusobno povezuju.
3.5.1.2 Otvaranje i priprema glavnog dokumenta za cirkularno pismo

unosnom polja
Za slanje istog pisma na više različitih adresa koristimo skupno pismo. Ono omogućuje
jednokratno kreiranje pisma koje se zatim automatski šalje na odabrane adrese, pri čemu
se adrese nalaze u bazi podataka.
Za slanje pisma odaberemo u izborniku Datoteka -> Čarobnjaci -> Pismo (File -> Wizard
-> Letter) ili odemo u izbornik Alati -> Čarobnjak spajanja pošte (Tools -> Mail Merge
Wizard)
III-95
PRO-MIL
Slika 3.115. Izbornik za stvaranje skupnog pisma
Kad odaberemo pisanje pisma, pojavljuje se sljedeći dijalog:
Slika 3.116. Dijalog za stvaranje skupnog pisma
• Koristi postojeći dokument (Use the current document) - koristi trenutno otvoreni
dokument kao polazište za stvaranje skupnog pisma
• Stvori novi dokument (Create a new Writer document) - stvaranje novog dokumenta
za polazište
III-96
PRO-MIL
• Počni od postojećeg dokumenta (Start from existing document) - koristi neki

od postojećih Writer dokumenta za polazište. Gumb Traži (Find) omogućuje
pronalaženje željenog dokumenta
• Počni od predloška (Start from a template) - uzima OpenOffice.org Writer predložak

dokumenta za polazište. Gumb Traži (Find) omogućuje pronalaženje željenog
dokumenta.
Klikom na gumb “Dalje” (“Next”) prelazimo na sljedeći dijalog:
3
MODUL
Slika 3.117. Odabir tipa dokumenta
Ovdje biramo hoće li novi dokument biti Pismo (Letter) koje se može ispisati ili E-mail
(E-mail) poruka.
III-97
PRO-MIL
Slika 3.118. Umetanje adresnog bloka
U ovom dijalogu biramo adresna polja koja će se pojaviti u dokumentu. Opcije su

sljedeće:
• Odabir drugog popisa adresa (Select Address List) - otvara bazu podataka iz koje će
se uzimati adrese za slanje dokumenta. Ukoliko želite odabrati novu bazu podataka
umjesto predložene, ta nova baza treba biti registrirana u OpenOffice.org programu
što se radi kroz izbornik Datoteka -> Čarobnjaci -> Izvornik podataka za adresar
(File > Wizards > Address Data Source)
Slika 3.119. Dijalog za odabir baze podataka za adresni popis
• Ovaj dokument će sadržavati adresni blok (This document shall contain an address
block) - definira da će se u dokumentu nalaziti adresni blok koji možemo ovdje
odabrati;
III-98
PRO-MIL
• Ispusti retke s praznim poljima (Suppress lines with just empty fields) - linije za koje
ne postoje podaci bit će ispuštene;
• Uspoređivanje polja (Match fields) - otvara dijalog za uspoređivanje polja koji

omogućuje povezivanje polja iz baze podataka s adresnim poljima u dokumentu. U
dijalogu u pripadajućem dijaloškom okviru odaberemo polje koje će biti pridruženo
određenom adresnom polju na dokumentu. Važno je napomenuti da ćemo moći
krenuti na sljedeći korak tek kad su podaci u adresi ispravno povezani s podacima u
adresaru.
3
MODUL
Slika 3.120. Dijalog za uspoređivanje polja
• Provjerite da li se podudaraju podaci o adresi (Check if...) - pomoću strelica lijevo/

desno ispod ovog polja možemo vidjeti na koji način će se podaci o adresi pojavljivati
u adresnim poljima dokumenta;
III-99
PRO-MIL
Slika 3.121. Stvaranje pozdrava
Ovaj dijalog omogućuje stvaranje pozdrava kojim će početi svako pismo. Opcije su
sljedeće:
• Ovaj dokument trebao bi sadržavati pozdrav (This document should...) - omogućuje

korištenje pozdrava u dokumentu. Ukoliko je ova opcija isključena, ostala polja u
dijalogu neće biti raspoloživa
• Ubaci prilagođeni pozdrav (Insert a personalized salutation) - ukoliko želimo imati

posebno prilagođen pozdrav za muško/žensko, tada označimo ovu opciju
• Žena (Female) - pozdrav za ženu
• Muškarac (Male) - pozdrav za muškarca
• Polje adresnog popisa koje označava primateljicu, naziv polja (Address list field
indicating a female recipient, Field name) - naziv polja koje označava primateljicu
• Polje adresnog popisa koje označava primateljicu, vrijednost polja (Address list
field indicating a female recipient, Field value) - vrijednost koja upućuje da je riječ o
primateljici
• Opći pozdrav (General salutation) - općeniti pozdrav koji se koristi ukoliko nema
podjele na muško/žensko u pozdravljanju
• Pregled (Preview) - pregled kako će izgledati pozdrav u pismu.
III-100
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.122. Razmještaj adresnog bloka i pozdrava
U ovom dijalogu možemo odrediti položaj adresnog bloka i pozdrava na listu papira.
• Poravnaj sa tijelom teksta (Align to text body) - poravnanje lijeve strane adresnog
bloka i pozdrava s lijevom marginom teksta;
• S lijeva (From left) - ukoliko je isključeno poravnanje s tijelom teksta, tada ovdje
određujemo koliko je blok udaljen od lijevog ruba papira;
• S vrha (From top) - ovdje određujemo koliko je blok udaljen od vrha stranice;
• Položaj pozdrava, Pomakni gore (Salutation position, Move up) - pomicanje

pozdrava iznad trenutne pozicije;
• Položaj pozdrava, Pomakni dolje (Salutation position, Move down) - pomicanje

pozdrava ispod trenutne pozicije;
• Uvećaj/umanji - određuje zumiranje prikaza dokumenta u prozoru za pregled.
III-101
PRO-MIL
Slika 3.123. Pregled i uređivanje dokumenta
U ovom dijalogu možemo prije samog slanja na ekranu listati dokumente i vidjeti kako će
oni izgledati. Opcije su sljedeće:
• Primatelj (Recipient) - trenutni primatelj. Strelice omogućuju kretanje među

primateljima
• Isključi ovog primatelja (Exclude this recipient) - odabranom primatelju neće biti
poslano skupno pismo
• Uređivanje dokumenta (Edit document) - završno uređivanje i mijenjanje samog

dokumenta koji će biti poslan.
III-102
PRO-MIL
Klikom na gumb “Dalje” (“Next”) prelazimo na stvaranje pisama i otvara se sljedeći

dijalog:
3
MODUL
Slika 3.124. Prilagodba dokumenata
Ovdje možemo dodatno prilagoditi pojedine dokumente ukoliko ih je potrebno

personalizirati za određenog primatelja. Mogućnosti su sljedeće:
• Uređivanje pojedinih dokumenata (Edit individual document) - omogućuje izmjene

u pojedinačnom dokumentu
• Traži (Find) - omogućuje pretraživanje unutar spojenih dokumenata (npr. ako

tražimo neke ime).
III-103
PRO-MIL
Slika 3.125. Spremanje, ispis ili slanje dokumenata
Ovdje određujemo na koji način će biti distribuirani spojeni dokumenti. Mogućnosti su

sljedeće:
• Spremi početni dokument (Save starting document) - sprema početni dokument

koji sadrži adresna polja;
• Spremanje spojenih dokumenta (Save merged document) - svaki od stvorenih

dokumenata sprema u zasebnu datoteku. Dokumenti se mogu spremiti kao jedan veći
ili kao niz manjih dokumenata;
• Ispis spojenih dokumenta (Print merged document) - ispis pojedinih dokumenata.

Mogu se ispisati svi dokumenti ili od određenog dokumenta nadalje;
• Slanje spojenih dokumenta kao e-pošte (Send merged document as e-mail) - slanje
dokumenata elektroničkom poštom pri čemu definiramo format dokumenta (HTML,
običan tekst, PDF i dr.) i naslov samog dokumenta.
III-104
PRO-MIL
3.5.1.3 Otvaranje i priprema popisa adresa i drugih datoteka s podacima za

korištenje u cirkularnom pismu
Za uređivanje popisa adresa i ostalih podataka koristimo modul programa OpenOffice.

org Base koji pokrećemo kroz izbornik Datoteka -> Novi -> Baza podataka (File -> New
-> Database). Više informacija o radu s bazama podataka može se naći u modulu programa
posvećenom bazama podataka.
Da bismo pristupili podacima u registriranoj bazi podataka, idemo u izbornik Pogled ->
Izvori podataka (View -> Data Sources) koji se može pokrenuti i pritiskom na tipku F4 i
otvara se dijalog za rad s izvorima podataka.
3
MODUL
Slika 3.126. Izbornik Pogled -> Izvori podataka (View -> Data Sources)
Slika 3.127. Dijalog za rad s izvorima podataka

III-105
PRO-MIL
U lijevom dijelu dijaloga izaberemo bazu podataka i tablicu u kojoj se nalaze podaci, a sami
podaci se zatim prikazuju u desnom dijelu dijaloga. Pojedine podatke možemo prenijeti u
tekst dokument.
U samoj tablici možemo mijenjati, dodavati i brisati podatke.
3.5.1.4 Spajanje popisa adresa s tipskim pismom ili naljepnicom
Za spajanje popisa adresa s tipskim pismom ili naljepnicom idemo u izbornik Alati ->
Čarobnjak spajanja pošte (Tools -> Mail Merge Wizard).
Detalji spajanja objašnjeni su u točki 3.5.1.2 Otvaranje i priprema glavnog dokumenta za

cirkularno pismo unosnom polja.
III-106
PRO-MIL
3.6 Napredni poslovi
3.6.1 Pripreme
3.6.1.1 Shvaćanje važnosti provjere dokumenta - provjera izgleda

dokumenta, margina, veličine i formata slova te pravopisa
Kad je dokument jednom napisan, bitno ga je pregledati kako bi se utvrdile eventualne

pravopisne pogreške te postigao jedinstven izgled (oblik) unutar dokumenta jer to
dokumentu daje preglednost, čitljivost i profesionalniji izgled. Eventualno uočene greške
mogu se lako ispraviti prije nego se dokument ispiše i distribuira.
3
MODUL
Alati koje možemo koristiti u ovoj fazi pripreme dokumenta su provjera pravopisa, provjera
veličine i izgleda stranice (kako bi se osigurao nesmetan i uredan ispis dokumenta) te
pregled dokumenta prije ispisa pomoću kojeg vidimo kako će dokument izgledati kad se
ispiše na papiru ili pretvori u neki od elektroničkih oblika (pdf i sl).
3.6.1.2 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa i vršenje izmjena (ispravak

krivo napisanih riječi i brisanje duplikata)
Ukoliko želimo provjeriti pravopis, to nam omogućuje funkcija Provjera pravopisa

(Spellcheck) u izborniku Alati (Tools).
Slika 3.128. Izbornik Alati -> Provjera pravopisa (Tools -> Check)
III-107
PRO-MIL
Provjera teksta može se pokrenuti i preko trake s alatima ili pomoću tipke F7:
Slika 3.129. Gumb za provjeru pravopisa
Kad pokrenemo provjeru pravopisa, pojavljuje se dijalog za provjeru pravopisa koji nudi
sljedeće mogućnosti:
• Nije u rječniku (Not in dictionary) - riječ koja se ne nalazi u rječnik i za koju program
misli da je pogrešno napisana
• Prijedlozi (Suggestion) - prijedlozi koje program nudi umjesto označene riječi
• Jezik rječnika (Language) - jezik koji se koristi u tekstu
• Zanemari jednom (Ignore Once) - zanemariti riječ i nastaviti s provjerom pravopisa
• Zanemari sve (Ignore All) - zanemariti sve pojave označene riječi u tekstu
• Dodaj (Add) - dodavanje označene riječi u rječnik
• Promijeni (Change) - zamjena označene riječi odabranim prijedlogom;
• Promijeni sve (Change All) - zamjena svake označene riječi u tekstu odabranim
prijedlogom
• Automatsko ispravljanje (AutoCorrect) - uključivane opcije automatskog

ispravljanja.
III-108
PRO-MIL
Prilikom instalacije samog programa, određuju se jezici za koje se može obavljati provjera
pravopisa. Ponuđeni jezik je hrvatski, odnosno engleski, a na internetu se mogu naći i
rječnici za druge jezike. Jezik samog dokumenta određujemo prilikom odabira fonta. Za
hrvatsku verziju programa ponuđeni jezik pravopisa je hrvatski.
3
MODUL
Slika 3.130. Određivanje jezika u kojem se piše tekst
Dodatne jezike za provjeru pravopisa možemo instalirati pomoću čarobnjaka u izborniku

Datoteka -> Čarobnjaci -> Instaliraj nove rječnike (File -> Wizards -> Install new
dictionaries).
Automatska provjera pravopisa (AutoSpellcheck)
OpenOffice.org Writer omogućuje i automatsku provjeru pravopisa prilikom pisanja

teksta. Ova opcija uključuje se preko gumba na alatnoj traci.
Slika 3.131. Gumb za uključenje/isključenje automatske provjere pravopisa

III-109
PRO-MIL
Kad je opcija uključena, tekst koji program smatra pogrešno napisanim pojavljuje se sa
crvenom valovitom podvlakom. Kad kliknemo desnom tipkom miša na podcrtanu riječ,
dobivamo mogućnosti ispravljanja riječi:
• Popis riječi - riječi koje se predlažu kao zamjena podcrtane riječi
• Provjera pravopisa (Spellcheck) - otvaranje dijaloga za provjeru pravopisa
• Dodaj (Add) - dodavanje podcrtane riječi u neki od rječnika u programu
• Zanemari sve (Ignore All) - zanemarivanje svih dijelova podcrtane riječi u dokumentu
• Samoispravljanje (AutoCorrect) - uključivane opcije automatskog ispravljanja.
Slika 3.132. Dijalog za automatsku provjeru pravopisa
Samoispravak (AutoCorrect)
Samoispravak služi za automatsko ispravljanje pravopisnih grešaka tijekom pisanja

teksta. Moguć je samo za podržane jezike (u ovoj varijanti OpenOffice.org-a to je
engleski ili hrvatski). Njime je omogućeno automatsko ispravljanje kao i automatsko
formatiranje teksta. Ove opcije i pojedine njihove cjeline uključuju se u izborniku Alati ->
Samoispravljanje (Tools -> AutoCorrect).
III-110
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.133. Izbornik Alati -> Samoispravljanje (Tools -> AutoCorrect)
Nudi nam se nekoliko varijanti opcije Samoispravljanje (AutoCorrect):
Slika 3.134. Određivanje opcija Samoispravljanje (AutoCorrect)
Opcija Zamijeni (Replace) služi za automatsku zamjenu teksta prilikom pisanja. Npr. ako
nam se događa tijekom pisanja da često pogrešno napišemo “niej” umjesto “nije”, tada
možemo u ovoj opciji upisati tu riječ i ona će biti automatski ispravljena (tj. kad napišemo
“niej”, ta riječ bit će automatski ispravljena u “nije”). Objašnjenje pojedinih polja:
• Zamijeni (Replace) - riječ koju želimo zamijeniti
• S (With) - riječ kojom želimo zamijeniti

III-111
PRO-MIL
• Novi (Replace) - stavlja riječi na listu zamjene
• Obriši (Delete) - briše riječ označenu na listi s liste
Slika 3.135. Odabir iznimaka kod samoispravka teksta
Opcija Iznimke (Exceptions) definira iznimke na koje neće biti primijenjena automatska
zamjena. Ovdje se mogu definirati pojedine kratice i slične riječi na koje se neće odnositi
pravila automatske zamjene.
Slika 3.136. Odabir pojedinih mogućnosti samoispravka
Opcija Odrednice (Options) definira u kojim će se situacijama primjenjivati pojedina

pravila automatskog ispravka. Stupac s oznakom [M] prikazuje opcije koje se primjenjuju
prilikom izmjene postojećeg teksta dok stupac [T] prikazuje opcije koje se primjenjuju
prilikom pisanja teksta. Pojedine opcije uključujemo/isključujemo na taj način da kliknemo
na kvadratić pored opcije (u odgovarajućem stupcu), pri čemu se unutar kvadratića
III-112
PRO-MIL
pojavljuje kvačica ako je opcija uključena, odnosno kvadratić ostaje prazan ako opcija nije
uključena.
Neke od najčešće korištenih mogućnosti samoispravka su:
• Ispravi DVa POčetna VElika SLova (Correct TWo INitial CApitals) - automatsko
ispravljanje prva dva slova koja su napisana kao velika; npr. ako zabunom napišemo
“MArko”, riječ će automatski biti ispravljena u “Marko”
• Stavi veliko slovo na početak svake rečenice (Capitalize first letter of every sentence)
- prvo slovo rečenice (tj. prvo slovo poslije točke) uvijek će biti veliko; oprez: ova opcija
može zadavati probleme prilikom pisanja datuma i rednih brojeva jer će prva riječ
nakon točke početi velikim slovom
3
• Prepoznavanje url-a (URL recognition) - automatsko prepoznavanje internetskih
MODUL
adresa; npr. ako napišemo internetsku adresu http://www.pro-mil.hr, ona će
automatski biti prepoznata, podcrtana, napisana plavo i bit će pretvorena u aktivnu
internetsku adresu (klikom na nju odlazimo na njeno odredište)
• Primijeni brojanje – simbol (Apply numbering symbol) - automatski će biti

prepoznato nabrajanje teksta
• Primijeni granice (Apply border) - automatska primjena okvira na odlomak teksta

koji pišemo
Za sve ove mogućnosti postoji detaljnije objašnjenje koje se dobiva klikom na gumb
“Pomoć” (“Help”).
Slika 3.137. Oblikovanje citata unutar teksta
III-113
PRO-MIL
Opcija Korisnički definirani citati (Custom Quotes) automatski oblikuje navodnike u

tekstu. Može se definirati pozicija i oblik otvorenih i zatvorenih navodnika.
Opciju Nadopunjavanje riječi (Word Completion) detaljnije smo opisali u poglavlju o

načinima unosa teksta u dokument.
3.6.1.3 Dodavanje riječi u ugrađeni rječnik
Ukoliko se neka riječ iz teksta ne nalazi u ugrađenom rječniku, a sigurni smo da je riječ
pravopisno pravilno napisana, tada tu riječ možemo dodati u rječnik pomoću opcije Dodaj
(Add) koja se pojavljuje u dijalogu za provjeru pravopisa.
Detaljniji opis provjere pravopisa i dijaloga za provjeru pravopisa nalazi se u točki 3.6.1.2
Korištenje funkcije za provjeru pravopisa i vršenje izmjena (ispravak krivo napisanih
riječi i brisanje duplikata).
3.6.1.4 Pregled dokumenta prije ispisa
Da bismo vidjeli izgled dokumenta prilikom ispisa, idemo na izbornik Datoteka ->
Pregled stranice (File -> Page Preview).
III-114
PRO-MIL
3
MODUL
Slika 3.138 Izgled dokumenta prije ispisa
Ovdje se prikazuje izgled jedne ili više odabranih stranica. Na vrhu pregleda nalazi se
alatna traka koja sadrži sljedeće gumbe:
• Prethodna stranica (Previous Page) - povratak na prethodnu stranicu
• Sljedeća stranica (Next Page) - prelazak na sljedeću stranicu
• Na početak dokumenta (To Document Begin) - povratak na početak dokumenta
• Na kraj dokumenta (To Document End ) - prelazak na kraj dokumenta
• Pregled stranica: dvije stranice (Page Preview: Two Pages) - pregled dviju stranica
istovremeno
• Pregled stranica. višestruke stranice (Page Preview: Multiple Pages) - pregled više
stranica odjednom. Tablica koja se pojavljuje omogućuje izbor koliko će se stranica
prikazati;
III-115
PRO-MIL
• Pregled knjige (Book preview) - pregled u obliku knjige i pozicioniranje na prvu

stranicu knjige
• Uvećaj (Zoom In) - uvećanje pregleda za ispis
• Zumiraj pregled (Preview Zoom) - postotak uvećanja pregleda
• Umanji (Zoom Out) - smanjenje uvećanja pregleda
• Cijeli zaslon (Full Screen) - pregled preko cijelog ekrana
• Ispis pogleda stranice (Print page view) - otvaranje dijaloga za ispis stranice
• Ispis opcija pregleda stranica (Print Options) - odrednice za ispis stranica
• Zatvori pregled (Page Preview) - zatvaranje pregleda dokumenta za ispis.
Slika 3.139. Alatna traka za pregled dokumenta prije ispisa
III-116
PRO-MIL
3.6.2 Ispis
3.6.2.1 Odabir postavki za ispis - cijeli dokument, određene stranice i broj

kopija
Za ispis dokumenta na pisač/fax odaberemo izbornik Datoteka -> Ispis (File -> Print)
ili kraće, pomoću tipkovnice, Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi
sljedeće opcije:
3
MODUL
Slika 3.140. Dijalog za ispis dokumenta
• Odabir pisača - u dijaloškom okviru "Ime (Name)” odaberemo ime željenog pisača,
ukoliko ih imamo više. Gumb “Svojstva” (“Properties”) omogućuje dodatno
podešavanje odabranog pisača (npr. odabir rezolucije ispisa, rad s bojom kod pisača
u boji i sl.).
• Status, tip, lokacija i komentar (Status, Type, Location i Comment) pobliže opisuju
odabrani pisač.
• Ispis u datoteku (Print to a file) - ispisuje dokument u binarnu datoteku umjesto na

pisaču.
• Raspon ispisa (Print range) - odabir stranica koje će se ispisati. “Sve” (“All”) označava
cijeli dokument, “Stranice” (“Pages”) omogućuje odabir određenih stranica (npr. “6”
je samo 6. str. “6,7” su 6. i 7. str. “6-12” su 6. do 12. str.), “Odabir” (“Selection)” ispisuje
prethodno označeni tekst u dokumentu (tekst treba označiti prije pozivanja ispisa).
• Broj kopija (Copies) – u koliko će se primjeraka obavljati ispis. Gumb “Svrstaj za uvez”
(“Collate”) omogućuje sortiranje pojedinih primjeraka što je i grafički ilustrirano kad
kliknemo na nju.
III-117
PRO-MIL
• Gumb “Odrednice” (“Options”) - nudi dodatne opcije prilikom ispisa, npr. ispis
grafike. U većini slučajeva nije potrebno mijenjati te opcije.
Slika 3.141. Dodatne opcije za ispis dokumenta
• Gumb “U redu” (“Ok”) - početak ispisa
• Gumb “Odustani” (“Cancel”) - odustajanje od ispisa.
3.6.2.2 Ispis dokumenta na instaliranom pisaču korištenjem već podešenih

postavki
Za direktan ispis dokumenta na instaliranom pisaču prema unaprijed instaliranim

opcijama odaberemo gumb “Izravni ispis datoteke” (“Print File Directly”) na alatnoj
traci.
III-118
PRO-MIL
4
Open source Tablične kalkulacije
Modul
Tablične kalkulacije
Ovaj modul priručnika pojašnjava korištenje proračunskih tablica (ili kako
se još nazivaju u literaturi tabličnih kalkulacija) koje postaju sve važnije u
4
MODUL
suvremenom poslovanju. Cilj ovog modula jest osposobiti čitatelja za izvršavanje
zadaća povezanih s kreiranjem, oblikovanjem, izmjenom i korištenjem radnih
listova i radnih knjiga ograničenog opsega te distribucijom istih. Čitatelj
će također biti osposobljen izvesti i primijeniti standardne matematičke
i logičke formule korištenjem osnovnih formula i funkcija te demonstrirati
kompetentnost u kreiranju i oblikovanju dijagrama i grafikona. Počinje se
upoznavanjem same aplikacije za tablične kalkulacije, prilagodbom aplikacije
korisniku, a zatim slijede osnovne radnje s ćelijama poput umetanja podataka,
označavanje ćelija, rad s retcima i stupcima i dr. Nakon upoznavanja radnih
listova slijedi korištenje formula i funkcija u dokumentima te oblikovanje
dokumenata za postizanje veće preglednosti. Posebna cjelina posvećena je
dijagramima i grafikonima, a opisana je i priprema izlaznih rezultata te ispis
samih dokumenata. Svi primjeri rađeni su pomoću aplikacije OpenOffice.org
Calc u inačici 2.
IV-1
PRO-MIL
4.1.1 Prvi koraci u radu s tabličnim kalkulacijama
4.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje aplikacije za tablične kalkulacije
Da bismo pokrenuli aplikaciju za tablične kalkulacije, kod većine Linux operacijskih

sustava idemo na izbornik Start -> Office -> Spreadsheet, a kod nekih operacijskih
sustava je to izbornik Start -> Programs -> OpenOffice.org 2.x -> OpenOffice.org
Calc.
4
MODUL
Slika 4.1 Pokretanje programa kroz Start izbornik
IV-3
PRO-MIL
Modul 4 Tablične kalkulacije Open source

na programskoj traci pored sata kod nekih operacijskih sustava. Na QuickStarter-u
odaberemo Proračunska tablica (Spreadsheet).
Slika 4.1a Pokretanje programa kroz Start izbornik
IV-4
PRO-MIL
4.1.1.2 Otvaranje jedne, više radnih knjiga
Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se dijalog za otvaranje dokumenta.

4
MODUL
Možemo izabrati dokument s popisa, ukoliko ga vidimo na popisu dokumenata, ili

možemo sami upisati naziv dokumenta.

Type” odabrati vrstu dokumenta koji želimo otvoriti (npr. proračunsku tablicu), a zatim
u dijaloškom okviru “File name” upisati putanju i ime dokumenta. Zanimljivo je uočiti
da OpenOffice.org automatski prepoznaje putanje i inkrementalno ih uvećava. Npr. ako
želimo doći do mape “c:\My Documents”, dovoljno je početi pisati “c:\My “ i on će sam
prepoznati u koju mapu želimo ići.
IV-5
PRO-MIL
Otvaranje više dokumenata odjednom:
Ukoliko želimo otvoriti više dokumenata odjednom, postupak je identičan gore navedenom
s time da ovaj puta označimo više datoteka pa tek onda kliknemo na “Otvori” (“Open”).
4.1.1.3 Kreiranje nove radne knjige na osnovi predloška
Za stvaranje novog dokumenta na osnovi predloška idemo na izbornik Datoteka -> Novi
-> Predlošci i dokumenti (File -> New -> Templates and Documents). Pojavi se popis
predložaka s kojeg možemo izabrati predložak koji želimo. Predloške možemo i samo
stvarati.
Slika 4.3. Dijalog za izbor predloška
4.1.1.4 Spremanje radne knjige na određenu lokaciju na uređaju za pohranu
IV-6
PRO-MIL
4
MODUL
Slika 4.4. Dijalog za spremanje dokumenta
Da bismo odabrali lokaciju na disku u koju želimo spremiti dokument, potrebno je

u dijaloškom okviru „Save in“ odabrati lokaciju na disku na koju želimo spremiti
dokument.
Slika 4.5. Odabir lokacije na disku u dijalogu za spremanje dokumenta
IV-7
PRO-MIL
do dokumenta.
exist. Do you want to replace it?” Ukoliko odaberemo “Yes”, novi dokument će prepisati
stari (Oprez! Stari dokument više se ne može vratiti!). Ukoliko odaberemo “No”, pojavit
će se ponovno dijalog za odabir imena/formata dokumenta kako bismo odabrali novo ime
za naš dokument.
4.1.1.5 Spremanje radne knjige pod drugim imenom

4.1.1.6 Spremanje radne knjige u drugom datotečnom formatu, kao tekst

datoteka (.txt), HTML, predložak dokumenta, ekstenzija specifična za
određeni softver, isti program, ali različita verzija

načina:

(npr. tekstualni dokument .csv ili Microsoft Excel .xls i sl).
IV-8
PRO-MIL
kao vrstu dokumenta “Predložak OpenDocument proračunska tablica “.
PDF dokumenti postaju sve popularniji s obzirom na to da se mogu koristiti na različitim

vrstama računala i da ne ovise o operacijskom sustavu. Za njihovo čitanje dovoljan je
Adobe Acrobat Reader koji je besplatan i može se naći na nizu programskih CD-a ili na
internetskim stranicama www.adobe.com
OpenOffice.org omogućuje spremanje dokumenata u PDF formatu te se oni mogu tako

Za spremanje dokumenta u PDF formatu odaberemo izbornik Datoteka -> Izvoz u PDF
(File -> Export As PDF). Pojavljuje se uobičajeni dijalog za spremanje dokumenta.
4.1.1.7 Prijelaz između radnih listova ili otvorenih radnih knjiga
4
MODUL
Za prijelaz između radnih listova kliknemo na tabulator s nazivom željenog lista na dnu
ekrana.
Slika 4.6 Tabulatori za odabir radnog lista

IV-9
PRO-MIL
Unutar programa možemo imati otvoreno više različitih dokumenata istovremeno.

Slika 4.7. Prikaz više otvorenih dokumenata
dokumenata.
4.1.1.8 Uporaba funkcije pomoći u aplikaciji

koristili, automatski će se pojaviti pomoć s opisom te funkcije).
Pomoć se može aktivirati ručno iz izbornika Pomoć -> OpenOffice.org Help (Help ->
IV-10
PRO-MIL
4
MODUL
Slika 4.9. On-line pomoć
IV-11
PRO-MIL
IV-12
PRO-MIL
4
MODUL
Kod svake točke pomoći možemo postaviti knjižnu oznaku (tzv. bookmark) koji nam
kasnije pomaže da brzo pronađemo tu točku. Knjižnu oznaku (bookmark) postavljamo
tako da kliknemo na gumb “Dodaj u knjižne oznake” (“Add to Bookmarks”) iznad
okvira s tekstom pomoći. Ovu funkciju možemo dobiti i klikom na desnu tipku miša
kad se nalazimo na nekoj temi pomoći.
IV-13
PRO-MIL
4.1.1.9 Zatvaranje aplikacije za tablične kalkulacije
IV-14
PRO-MIL
4.1.2 Mijenjanje osnovnih postavki
4.1.2.1 Uporaba funkcije za povećanje (zumiranje) radne knjige

Calc-a, na statusnoj traci. Ukoliko kliknemo desnom tipkom miša na taj postotak, dobit
ćemo mogućnost promjene uvećanja na određeni postotak (50%, 75%, 100% i sl) ili na
optimalnu širinu stranice, odnosno cijelu stranicu ili širinu ekrana (Optimalno, Širina
stranice, Cijela stranica).
4
MODUL
Drugi način uvećanja dokumenta je korištenje izbornika Pogled -> Uvećaj/Umanji (View
-> Zoom) pri čemu se otvara dijalog koji nam nudi opcije zumiranja dokumenta. Opcija
“Varijabilno” omogućuje da sami odredimo faktor zumiranja dokumenta.
Slika 4.15. Izbornik za zumiranje dokumenta.

IV-15
PRO-MIL
držimo pritisnutu tipku “Ctrl” na tipkovnici i okrećemo kotačić na mišu naprijed odnosno
nazad, mijenjat će se faktor uvećanja dokumenta.
Da bismo prikazali odnosno sakrili određene alatne trake, idemo na izbornik Pogled ->
Alatne trake i odaberemo trake koje želimo imati prikazane na ekranu. Trake pored kojih
je kvačica vidljive su na ekranu, dok trake pored kojih nije kvačica nisu vidljive na ekranu.
Kvačicu postavljamo, odnosno uklanjamo, klikom na naziv odabrane trake u izborniku.
Slika 4.16. Izbornik Pogled -> Alatne trake
Važno je napomenuti da kad dođemo u područje dokumenta koje sadrži nabrajanja,

tablicu, grafiku ili slične elemente, automatski se prikazuju alatne trake vezane uz te
elemente teksta.
IV-16
PRO-MIL
alatne trake, držimo pritisnutom tipku miša i prenesemo traku na područje ekrana na
kojem je želimo imati.
4
MODUL

IV-17
PRO-MIL
4.1.2.3 Zamrzavanje, odmrzavanje naslova redaka i/ili stupaca
Zamrzavanje ploha omogućuje nam fiksiranje određenog dijela dokumenta/tablice koji

postaje nepomičan, dok se ostatak tablice/dokumenta može pomicati po ekranu. Ova
opcija naročito je zanimljiva ako imamo tablice s mnogo redaka i želimo uvijek vidjeti
zaglavlje pojedinih stupaca kad se krećemo kroz retke.
Da bismo zamrzli određenu plohu ili dio tablice, najprije označimo redak iznad kojeg
želimo staviti granicu zamrzavanja (tj. redovi iznad tog bit će zamrznuti). Zatim idemo na
izbornik Prozor -> Zamrzni (Window -> Freeze).
Slika 4.19. Izbornik za zamrzavanje ploha
Kad smo plohu zamrznuli, u izborniku se pojavljuje kvačica pored naredbe Zamrzni
(Freeze). Ukoliko želimo ukloniti zamrzavanje, idemo na izbornik Prozor -> Zamrzni
(Window -> Freeze) i nestaje kvačica pored naredbe Zamrzni (Freeze), plohe prestaju biti
zamrznute.
Slika 4.20. Primjer zamrznute plohe
IV-18
PRO-MIL
Zamrzavanje se može primijeniti na retke, kao i na stupce.
Naredbi Zamrzni (Freeze) slična je naredba Podijeli (Split) koja prividno dijeli dokument
na dva ekrana. Razlika je u tome što kod Podijeli (Split) možemo slobodno šetati kroz oba
dijela tablice/dokumenta, dok je kod Zamrzni (Freeze) to moguće samo kod nezamrznutog
dijela.
4.1.2.4 Izmjena osnovnih postavki aplikacije - korisničko ime, glavna mapa

za otvaranje i spremanje radne knjige
Za promjenu korisničkih postavki aplikacije OpenOffice.org Calc-a koristimo izbornik

4
MODUL
IV-19
PRO-MIL
U njemu pod opcijom OpenOffice.org -> Korisnički podaci (OpenOffice.org -> User
Data) definiramo ime korisnika aplikacije kao i ostale relevantne podatke o samom
korisniku.
IV-20
PRO-MIL
dokumenta jer OpenOffice.org uz svoj format datoteke omogućuje i korištenje formata
4
U opciji OpenOffice.org - > Calc definiramo ostale opcije specifične za rad s proračunskim
MODUL
tablicama, poput pomagala za izračunavanje vrijednosti i sl.
Slika 4.25. Opcija OpenOffice.org - > Calc
IV-21
PRO-MIL
4.2 Ćelije
4.2.1 Umetanje podataka
4.2.1.1 Upisivanje brojki, teksta, datuma u ćeliju
Za unos podataka u OpenOffice.org Calc trebamo najprije selektirati ćeliju u koju želimo
upisati vrijednost. Ovisno o vrsti podatka koji se upisuje imamo nekoliko načina upisa:
• Upis statičke vrijednosti (npr. tekst) - kliknemo na ćeliju i počnemo upisivati izraz.
On je prikazan u samoj ćeliji kao i u liniji za unos vrijednosti.
• Upis izračuna (npr. zbroj dva broja) - kliknemo na ćeliju i najprije upišemo znak jed-
nakosti ("="), a zatim izraz. Npr. za zbrajanje 2+3 trebali bismo upisati "=2+3" (bez
navodnika)
• Upis formule (npr. zbroj stupca) - kliknemo na ćeliju i upišemo znak jednakosti, na-
ziv formule te područje na koje se formula odnosi. Npr. za zbroj stupca A i to od
redaka 1 do 5 upisali bismo „=SUM(A1:A5)“ bez navodnika. Popis formula možemo
dobiti na traci s formulama ako kliknemo na tipku AutoPilot: Funkcije (AutoPilot:
Functions). Kad smo upisali funkciju, možemo i mišem odrediti (selektirati) raspon
ćelija na koje se odnosi ta funkcija.
• Za upis datuma koristimo format upisa koji je određen operacijskim sustavom

(najčešće dd.mm.gggg.)
4.2.2 Označavanje ćelija
4.2.2.1 Označavanje ćelije, niza susjednih ili nesusjednih ćelija. Označavanje

cijelog radnog lista
Ćelije odabiremo i označavamo na taj način da uđemo u prvu željenu ćeliju (npr. kliknemo
mišem na nju) i zatim povlačenjem miša odaberemo željeni broj ćelija. Označavanje se
IV-22
PRO-MIL
može obaviti i tipkovnicom: držeći pritisnutu tipku “Shift”, pokazivačem prelazimo preko
ćelija koje želimo označiti. Tipke “End”, “Home”, “Ctrl” omogućuju brže označavanje
ćelija.
Ćelije koje nisu susjedne možemo označiti na taj način da držimo pritisnutu tipku “Ctrl“
i zatim kliknemo na ćelije koje želimo označiti.
Kombinacija Ctrl + A označava cijeli radni list. Označene ćelije promijene boju.
4
MODUL
Slika 4.26. Označivanje ćelija
4.2.2.2 Označavanje retka, niza susjednih ili nesusjednih redaka
Retke označujemo na taj način da dođemo na redni broj retka (kliknemo mišem na
redni broj retka) i zatim povlačenjem miša odaberemo željeni broj susjednih redaka.
Označavanje se može obaviti i tipkovnicom: držeći pritisnutu tipku “Shift” pokazivačem
prelazimo preko redaka koje želimo označiti. Tipke “End”, “Home”, “Ctrl” omogućuju
brže označavanje redaka.
Ukoliko želimo označiti pojedine nesusjedne retke, držimo pritisnutu tipku “Ctrl“ i klik-
nemo na redni broj redaka koje želimo označiti.
IV-23
PRO-MIL
Slika 4.27. Označivanje redaka
4.2.2.2 Označavanje stupca, niza susjednih ili nesusjednih stupaca
Stupce označujemo na taj način da dođemo na redni broj stupca (kliknemo mišem na
redni broj stupca) i zatim povlačenjem miša odaberemo željeni broj susjednih stupaca.
Označavanje se može obaviti i tipkovnicom: držeći pritisnutu tipku “Shift”, pokazivačem
prelazimo preko stupaca koje želimo označiti. Tipke “End”, “Home”, “Ctrl” omogućuju
brže označavanje stupaca.
Ukoliko želimo označiti pojedine nesusjedne stupce, držimo pritisnutu tipku “Ctrl“ i
kliknemo na redni broj stupaca koje želimo označiti.
Slika 4.28. Označivanje stupaca
IV-24
PRO-MIL
4.2.3 Retci i stupci
4.2.3.1 Umetanje redaka, stupaca u radni list
Za umetanje ćelija, stupaca i redaka idemo u izbornik Ubaci -> Ćelije (Insert -> Cells)
(odnosno Ubaci -> Stupci (Insert -> Columns) ili Ubaci -> Retci (Insert -> Rows)).
Isto se može postići i preko izbornika desne tipke miša Ubaci (Insert):
Slika 4.29. Dijalog za umetanje ćelija
Pojavljuje se dijalog koji nas pita želimo li:
4
• Pomicanje ćelija dolje (Shift cells down) - pomaknuti sadržaj dolje prilikom umetanja
MODUL
ćelija
• Pomicanje ćelija desno (Shift cells right) - pomaknuti sadržaj desno prilikom um-
etanja ćelija
• Cijeli redak (Entire row) - umetanje cijelog retka
• Cijeli stupac (Entire column) - umetanje cijelog stupca.
• Isti je princip i za umetanje redaka/stupaca.
4.2.3.2 Brisanje redaka, stupaca iz radnog lista
Za brisanje ćelija, stupaca i redaka selektiramo željene ćelije, stupce/retke, kliknemo

desnom tipkom miša i iz izbornika koji se pojavi izaberemo Obriši ćelije (Delete Cells)
odnosno Obriši retke (Delete rows) ili Obriši stupce (Delete Columns).
IV-25
PRO-MIL
Slika 4.30. Dijalog za brisanje ćelija
Iz ponuđenih opcija izaberemo:
• Pomicanjem ćelija gore (Shift cells up) - pomaknuti sadržaj gore prilikom brisanja ćelija
• Pomicanjem ćelija ulijevo (Shift cells left) - pomaknuti sadržaj lijevo prilikom
brisanja ćelija
• Obriši cijeli redak (Delete entire row) - brisanje cijelog retka
• Obriši cijeli stupac (Delete entire column) - brisanje cijelog stupca.
4.2.3.3 Mijenjanje širine stupca i visine retka
Za promjenu širine stupca označimo željeni stupac, a zatim u izborniku Oblik -> Stupac
-> Širina (Format -> Columns -> Width) upišemo željenu širinu.
Slika 4.31. Promjena širine stupca
Ukoliko umjesto Širina (Width) odaberemo Optimalna širina (Optimal Width), širina
će biti prilagođena najširem sadržaju stupca. Ova se funkcija može pozvati i klikom na
desnu tipku miša.
Za promjenu visine retka označimo željeni redak, a zatim u izborniku Oblik -> Redak ->
Visina (Format -> Row -> Height) upišemo željenu visinu.
IV-26
PRO-MIL
Slika 4.32. Promjena visine retka
Ukoliko umjesto Visina (Height) odaberemo Optimalna visina (Optimal Height), visina
će biti prilagođena najvišem sadržaju retka. Ova se funkcija može pozvati i klikom na
desnu tipku miša.
Drugi način promjene širine stupca i visine retka jest da na zaglavlju retka/stupca
kliknemo na liniju, držimo pritisnutu tipku miša i razvučemo redak/stupac koliko nam
je potrebno.
4
MODUL
Slika 4.33. Promjena širine stupca unutar zaglavlja tablice
IV-27
PRO-MIL
4.2.4 Uređivanje podataka
4.2.4.1 Umetanje dodatnih sadržaja u ćeliju, zamjena postojećih sadržaja

ćelije
Automatska ispuna
Automatska ispuna omogućuje popunjavanje većeg broja ćelija odabranom vrijednošću

(npr. cijeli stupac ispunjen brojem 1,23). Princip rada je sljedeći:
• dođemo u prvi redak koji želimo ispuniti i u njega upišemo željenu vrijednost
• označimo retke/stupce u koje želimo upisati vrijednosti
• odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Ispuna -> Dolje (Edit -> Fill -> Down...)
Slika 4.34. Automatska ispuna
IV-28
PRO-MIL
Imamo mogućnost ispune prema dolje (down), gore (up), lijevo (left), desno (right) ili
popunjavanje serije ćelija prema kriterijima koje zadamo u čarobnjaku koji se pojavi.
Kod serije ćelija možemo zadati inkrementalni porast vrijednosti (korisno za redne
brojeve) i sl. Mogućnosti su sljedeće:
Slika 4.35. Zadavanje parametara serije ćelija
• Smjer (Direction) - smjer popunjavanja; Down=dolje, Right=desno, Up=gore,

Left=lijevo
• Tip serije (Series type) - vrsta serije; Linearni (Linear)=linearni porast; Rast (Growth)
4
=porast za definiranu vrijednost; Datum (Date)=vremenski nizovi; Samoispuna
MODUL
(Auto Fill) =automatsko kompletiranje na temelju unesenog uzorka (npr. samo parni
brojevi)
• Vremenska jedinica (Time unit) = vremenske jedinice porasta kod vremenskih

nizova; Day=dan, Weekday=dan tjedna, Month=mjesec, Year=godina
• Početna vrijednost (Start value) =početna vrijednost niza
• Krajnja vrijednost (End value) =završna vrijednost niza
• Povećaj (Increment) =faktor porasta niza
Ispuna ćelija posebnim znacima
Ukoliko želimo u neku od ćelija ubaciti posebne znakove (npr. simbole), tada se najprije
smjestimo unutar željene ćelije, a potom odaberemo iz izbornika Ubaci -> Posebni znak
(Insert -> Special Character). Pojavi se tablica iz koje biramo željene znakove. Znaci su
grupirani prema fontovima koji ih podržavaju pa je potrebno odabrati font, a zatim iz
IV-29
PRO-MIL
tablice izabrati znak koji želimo ubaciti. Dvostrukim klikom na znak, on se umeće u
ćeliju.
Slika 4.36. Umetanje posebnih znakova u ćeliju
Promjena podataka i brisanje sadržaja ćelije
Za promjenu podataka unutar ćelije kliknemo jednom na ćeliju, a zatim u liniji za unos
vrijednosti upišemo novu vrijednost. Drugi način promjene jest da dva puta kliknemo na
ćeliju, a zatim unutar same ćelije upišemo novu vrijednost.
Za brisanje sadržaja ćelije označimo ćeliju, a zatim pritisnemo Delete na tipkovnici.
Slika 4.37. Dijalog za brisanje podataka
Kod brisanja pomoću tipke za brisanje ponudi nam se mogućnost želimo li izbrisati
sadržaj i formatiranje ćelije (“Obriši sve” (“Delete all”)) ili samo neke elemente (“Polje
znakova” („Strings“), “Brojevi” („Numbers“), “Formule”(„Formulas“), i dr.). Odaberemo
koji način brisanja želimo i kliknemo na “U redu” (“Ok”).
IV-30
PRO-MIL
4.2.4.2 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništavanje

posljednje undo izmjene (redo)

org Calc omogućuje nam vraćanje na prethodno stanje pomoću funkcije poništavanje

4
MODUL

IV-31
PRO-MIL
4.2.5.1 Umnožavanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između
radnih listova i otvorenih radnih knjiga
Za premještanje i kopiranje sadržaja unutar ćelija koriste se standardne Izreži (Cut),

Kopiraj (Copy) i Umetni (Paste) funkcije koje se nalaze unutar izbornika Uređivanje
(Edit), a možemo ih dobiti i klikom na desnu tipku miša.
Sadržaj ćelije možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u

izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl +
C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo kopirati tekst i odaberemo iz izbornika
tipkovnici). Isti princip vrijedi za umnožavanje unutar radnog lista, unutar radne knjige ili
između više otvorenih dokumenata.
IV-32
PRO-MIL
4.2.5.2 Korištenje funkcije za samoispunu/kopiranje, za kopiranje ili

inkrementalno povećanje ulaznih podataka
Automatska ispuna omogućuje popunjavanje većeg broja ćelija odabranom vrijednosti

(npr. cijeli stupac ispunjen brojem 1,23). Princip rada je sljedeći:
• dođemo u prvi redak koji želimo ispuniti i u njega upišemo željenu vrijednost
4
MODUL
• označimo retke/stupce u koje želimo upisati vrijednosti
• odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Ispuna -> Dolje (Edit -> Fill -> Down...)
Slika 4.43. Automatska ispuna

IV-33
PRO-MIL
Imamo mogućnost ispune prema dolje (down), gore (up), lijevo (left), desno (right) ili
popunjavanje serije ćelija prema kriterijima koje zadamo u čarobnjaku koji se pojavi.
Kod serije ćelija možemo zadati inkrementalni porast vrijednosti (korisno za redne
brojeve) i sl. Mogućnosti su sljedeće:
Slika 4.44. Zadavanje parametara serije ćelija
• Smjer (Direction) - smjer popunjavanja; Down=dolje, Right=desno, Up=gore,

Left=lijevo
• Tip serije (Series type) - vrsta serije; Linearni (Linear)=linearni porast; Rast (Growth)
=porast za definiranu vrijednost; Datum (Date)=vremenski nizovi Samoispuna
(Auto Fill) = automatsko kompletiranje na temelju unesenog uzorka (npr. samo parni
brojevi)
• Vremenska jedinica (Time unit) = vremenske jedinice porasta kod vremenskih

nizova; Day=dan, Weekday=dan tjedna, Month=mjesec, Year=godina
• Početna vrijednost (Start value) = početna vrijednost niza
• Krajnja vrijednost (End value) = završna vrijednost niza
• Povećaj (Increment) = faktor porasta niza
IV-34
PRO-MIL
4.2.5.3 Premještanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između
radnih listova i otvorenih radnih knjiga
Za premještanje i kopiranje sadržaja unutar ćelija koriste se standardne Izreži (Cut),

Kopiraj (Copy) i Umetni (Paste) funkcije koje se nalaze unutar izbornika Uređivanje
(Edit), a možemo ih dobiti i klikom na desnu tipku miša.
Za premještanje sadržaja ćelije označimo sadržaj, odaberemo u izborniku Uređivanje

-> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na
mjesto kamo želimo prenijeti tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni
(Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici). Isti princip
vrijedi za premještanje unutar radnog lista, unutar radne knjige ili između više otvorenih
dokumenata.
4.2.5.4 Brisanje sadržaja ćelija
4
MODUL
Za brisanje sadržaja ćelije označimo ćeliju, a zatim pritisnemo Delete na tipkovnici.
Slika 4.45. Dijalog za brisanje podataka
Kod brisanja sadržaja ćelije ponudi nam se mogućnost želimo li izbrisati sadržaj i
formatiranje ćelije (“Obriši sve” (“Delete all”)) ili samo neke elemente (“Polje znakova”
(„Strings“), “Brojevi” („Numbers“), “Formule”(„Formulas“), i dr.). Odaberemo koji način
brisanja želimo i kliknemo na “U redu” (“Ok”).
IV-35
PRO-MIL
4.2.6 Pronađi i zamijeni
4.2.6.1 Uporaba funkcije Pronađi za traženje odgovarajućeg sadržaja u

radnom listu
Pretraživanje i zamjenu sadržaja možemo izvršiti na nekoliko načina:
• klikom na ikonu “Pronađi i zamjeni uključeno/isključeno” (“Find On/Off ”) na traci

s osnovnim funkcijama s lijeve strane dokumenta

IV-36
PRO-MIL
4
MODUL
• Sve ćelije (Entire Cells) - traženje cijelih ćelija ili riječi koje su identične zadanom
izrazu
• Regularni izrazi (Regular expressions) - traženje pomoću tzv. “jokera” tj.

simbola ? i *
• Pretraži na svim listovima (Search in all sheets) - pretražuje unutar cijele radne
knjige
• Pretraga sličnosti (Similarity Search) - traži vrijednosti koje su slične zadanom

izrazu. Klikom na gumb “...” mogu se definirati pravila sličnosti
• Traži stilove (Search for Styles) - traži tekst formatiran pomoću definiranog stila.
Ukoliko kliknemo na ovu opciju, u poljima “Traži” i “Zamijeni s” pojavljuju se stilovi
koje možemo tražiti/zamijeniti
IV-37
PRO-MIL
• Pretraži u (Search in) - definiranje opsega pretrage, hoće li se izraz tražiti u

formulama (Formulas), vrijednostima (Values) ili bilješkama (Notes);
• Smjer pretrage (Search direction) - definiranje načina kretanja pretrage, kroz redove
(By Rows) ili kroz stupce (By Columns);
4.2.6.2 Uporaba funkcije Zamijeni za zamjenu određenog sadržaja radnog

lista
• klikom na ikonu “Pronađi i zamijeni uključeno/isključeno” (“Find On/Off ”) na

traci s osnovnim funkcijama s lijeve strane dokumenta
Bez obzira na način pristupa pretraživanju i zamjeni teksta, pojavljuje se dijalog prikazan
na prethodnoj slici:
Mogućnosti koje se nude su:
IV-38
PRO-MIL
• Sve ćelije (Entire Cells) - traženje cijelih ćelija ili riječi koje su identične zadanom
izrazu
• Regularni izrazi (Regular expressions) - traženje pomoću tzv. “jokera” tj.

simbola ? i *
• Pretraži na svim listovima (Search in all sheets) - pretražuje unutar cijele radne
knjige

4
MODUL
koje možemo tražiti/zamijeniti;
• Pretraži u (Search in) - definiranje opsega pretrage, hoće li se izraz tražiti u formulama
(Formulas), vrijednostima (Values) ili bilješkama (Notes);
• Smjer pretrage (Search direction) - definiranje načina kretanja pretrage, kroz redove
(By Rows) ili kroz stupce (By Columns);
U dijaloški okvir “Traži” (“Search for”) upišemo izraz koji tražimo. Ukoliko želimo raditi
i zamjenu teksta, u dijaloškom okviru “Zamijeni s” (“Replace with”) upišemo tekst kojim
želimo zamijeniti traženi tekst.
IV-39
PRO-MIL
4.2.7 Sortiranje podataka
Da bismo sortirali podatke, najprije označimo područje koje želimo sortirati (cijeli radni
list ili samo određene stupce), a zatim odaberemo u izborniku Podaci -> Razvrstaj (Data
-> Sort) nakon čega se otvara dijalog za sortiranje podataka:
Slika 4.49. Izbornik Podaci -> Razvrstaj (Data -> Sort)
Slika 4.50. Dijalog za sortiranje podataka
• Razvrstaj po (Sort by) - definira stupac po kojem će se vršiti sortiranje podataka pri
čemu sortiranje može biti uzlazno (Ascending) od manje prema većoj vrijednosti, ili
silazno (Descending) od veće prema manjoj vrijednosti
• Zatim po (Then by) - dodatni kriteriji sortiranja

IV-40
PRO-MIL
4.2.7.1 Sortiranje niza ćelija po redoslijedu prema kriteriju uzlaznog

sortiranja (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending). Abecedno
sortiranje prema kriteriju uzlaznog sortiranja (A…Z) ili silaznog
sortiranja (Z…A).
Da bismo sortirali podatke, najprije označimo područje koje želimo sortirati (cijeli radni
list ili samo određene stupce), a zatim odaberemo u izborniku Podaci -> Razvrstaj (Data
-> Sort) nakon čega se otvara dijalog za sortiranje podataka prikazan na prethodnoj slici.
• Razvrstaj po (Sort by) - definira stupac po kojem će se vršiti sortiranje podataka pri
čemu sortiranje može biti uzlazno (Ascending) od manje prema većoj vrijednosti, ili
silazno (Descending) od veće prema manjoj vrijednosti
• Zatim po (Then by) - dodatni kriteriji sortiranja
Niz označenih ćelija možemo i direktno sortirati po uzlaznom ili silaznom kriteriju tako
da kliknemo na gumb za uzlazno (Ascending) odnosno silazno (Descending) sortiranje
4
MODUL
na alatnoj traci.
Slika 4.51. Gumbi za uzlazno i silazno sortiranje ćelija
IV-41
PRO-MIL
4.3 Radni list
4.3.1 Postupanje s radnim listovima
4.3.1.1 Umetanje novog radnog lista
Za umetanje novog radnog lista odaberemo izbornik Ubaci -> List (Insert -> Sheet) nakon
čega se pojavljuje dijalog za umetanje radnih listova:
Slika 4.52. Izbornik Ubaci -> List (Insert -> Sheet)
Slika 4.53. Dijalog za umetanje radnih listova
• Prije trenutnog lista (Before the current sheet) - umetanje novog radnog lista prije
trenutnog lista
IV-42
PRO-MIL
• Nakon trenutnog lista (After the current sheet) - umetanje novog radnog lista poslije
trenutnog lista
• Novi list, Broj stranica (New sheet, No. of sheets) - broj radnih listova koji će
umetnuti
• Novi list, Ime (New sheet, Name) - naziv novog radnog lista
• Iz datoteke, Potraži (From file, Browse) - umetanje radnog lista iz postojećeg

dokumenta u aktualni dokument
• Iz datoteke, Veza (From file, Link) - stvaranje veze s radnim listom iz postojećeg
dokumenta (ne kopira radni list iz postojećeg dokumenta u aktualni dokument, već
se samo stvara veza).
Drugi način umetanja novog radnog lista je da kliknemo desnom tipkom miša na naziv
postojećeg radnog lista i odaberemo “Umetni list” (“Insert sheet”).
4
MODUL
Slika 4.54. Alternativni način umetanja novog radnog lista
4.3.1.2 Preimenovanje radnog lista
Za preimenovanje radnog lista kliknemo desnom tipkom miša na naziv radnog lista
i iz izbornika odaberemo Preimenuj list (Rename Sheet). Pojavljuje se dijalog u kojem
upišemo novi naziv radnog lista.
IV-43
PRO-MIL
Slika 4.55. Preimenovanje radnog lista
Slika 4.56. Dijalog za promjenu imena radnog lista
4.3.1.3 Brisanje radnog lista
Za brisanje radnog lista kliknemo desnom tipkom miša na naziv radnog lista i iz izbornika
odaberemo Obriši list (Delete Sheet). Pojavljuje se dijalog s pitanjem želimo li zaista
obrisati radni list. Ukoliko odgovorimo potvrdno, list će biti obrisan bez mogućnosti
vraćanja.
Slika 4.57. Brisanje radnog lista
IV-44
PRO-MIL
4.3.1.4 Umnožavanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih

radnih knjiga
Za umnožavanje radnog lista unutar radne knjige ili otvorenih radnih knjiga kliknemo
desnom tipkom miša na naziv radnog lista i iz izbornika odaberemo Pomakni/kopiraj
list (Move/Copy Sheet). Pojavljuje se dijalog za umnožavanje/premještanje radnog lista:
4
MODUL
Slika 4.58. Umnožavanje/premještanje radnog lista
Slika 4.59. Dijalog za umnožavanje/premještanje radnog lista
• Na dokument (To document) - izbor radne knjige u koju će radni list biti umnožen/
premješten;
• Umetni prije (Insert before) - izbor radnog lista u odabranoj radnoj knjizi ispred kojeg
će aktualni radni list biti umnožen/premješten;
• Kopiraj (Copy) - ukoliko je ova opcija označena, radni list će biti umnožen. Ukoliko
opcija nije označena, radni list će biti premješten.
IV-45
PRO-MIL
4.3.1.5 Premještanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih

radnih knjiga
Za premještanje radnog lista unutar radne knjige ili otvorenih radnih knjiga kliknemo
desnom tipkom miša na naziv radnog lista i izbornika odaberemo Pomakni/kopiraj
list (Move/Copy Sheet). Pojavljuje se dijalog za umnožavanje/premještanje radnog lista
• Na dokument (To document) - izbor radne knjige u koju će radni list biti umnožen/
premješten;
• Umetni prije (Insert before) - izbor radnog lista u odabranoj radnoj knjizi ispred kojeg
će aktualni radni list biti umnožen/premješten;
• Kopiraj (Copy) - ukoliko je ova opcija označena, radni list će biti umnožen. Ukoliko
opcija nije označena, radni list će biti premješten.
IV-46
PRO-MIL
4.4 Formule i funkcije
4.4.1 Aritmetičke formule
4.4.1.1 Izvođenje formula korištenjem relativnih adresa ćelija i aritmetičkih

operatora (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)
OpenOffice.org Calc podržava osnovne kao i napredne matematičke operacije. Kod svake
operacije sadržaj počinjemo pisati znakom jednakosti. Npr. za izračun umnoška dvaju
brojeva pišemo “=23*17” (bez navodnika), a u ćeliji će se prikazati njihov umnožak, tj.
“391”.
Od osnovnih formula valja istaći:
• ABS = apsolutna vrijednost
• AVERAGE = srednja vrijednost
4
MODUL
• COUNT = prebrojava broj vrijednosti u nekom nizu (npr.broj ispunjenih ćelija u
stupcu i sl.)
• INT = zaokruživanje na najbliži manji cijeli broj
• LOG = izračunavanje prirodnog logaritma
• LOG 10 = izračunavanje logaritma s bazom 10
• MAX = izračunavanje maksimalne vrijednosti niza
• MEDIAN = izračunavanje srednje vrijednosti (mediana) niza
• MIN = izračunavanje najmanje vrijednosti niza
• RAND = generator slučajnih brojeva između 0 i 1
• SUM = zbrajanje.
IV-47
PRO-MIL
Kod pisanja funkcija pisanje počinje se znakom jednakosti, a zatim se unosi naziv funkcije
i argumenti (najčešće opseg na koji se odnosi). Npr. za zbroj vrijednosti 1-10 u stupcu A,
formula bi glasila “=SUM(A1:A10)” (bez navodnika).
Kod definiranja opsega ćelija na koje se funkcije odnose, ćelije se mogu označiti mišem i
OpenOffice.org Calc označeno prepoznaje kao opseg koji se uključuje u formulu.
Popis postojećih funkcija može se dobiti klikom na gumb Čarobnjak: Funkcije (AutoPilot:
Functions) na traci s funkcijama.
4.4.1.2 Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka do kojih može

doći prilikom korištenja formula
Prilikom definiranja formula može doći do pojave standardnih grešaka. Najčešće su

prouzročene nečim od sljedećeg:
• pogrešan unos znaka - unos slova umjesto brojke i suprotno
• korištenje nedozvoljenih argumenata
• dijeljenje s nulom
• pogrešni parametri liste
• nedostajanje varijable ili operatora u formuli
• greška u sintaksi pisanja naziva funkcije
• kružne reference i dr.
Kompletan popis grešaka može se dobiti u sustavu pomoći ako se na indeksu pomoći
potraži pojam "error codes, list of".
IV-48
PRO-MIL
4.4.2 Adresiranje ćelija
4.4.2.1 Razumijevanje i uporaba relativne, mješovite i apsolutne adrese

ćelija u formulama
Ćelije mogu biti označene na tri načina: apsolutno, relativno i pomoću imena.
Apsolutno označivanje - ćelija ima svoju oznaku retka i stupca kojoj prethodi znak za
dolar, npr. $A$1.
Relativno označivanje - ćelija ima oznaku retka i stupca, npr. A1. Razlika između apsolutne
i relativne oznake je vidljiva ako se npr. doda jedan redak ili stupac u radnu plohu. Kod
formula s relativnim adresama ove će biti ažurirane (npr u sum(A1:A10), ako smo dodali
jedan redak ispred prvog retka, formula će biti automatski prilagođena na sum(A2:A11).
Kod apsolutnih adresa neće doći do ovog ažuriranja formula.
Označivanje imenom - ćeliji možemo dati neko logičko, lako pamtljivo ime (npr. “cijena”),
koje će se kasnije koristiti u formulama i sl (npr. “=A1+cijena”). Za označivanje ćelije ime-
nom idemo u izbornik Ubaci -> Nazivi -> Definiraj (Insert -> Names -> Define) i defini-
4
MODUL
ramo ime te ćelije.
Slika 4.60. Izbornik za definiranje imena ćelije
IV-49
PRO-MIL
U polju za upis imena upišemo ime koje ćemo pridijeliti toj ćeliji i zatim kliknemo na gumb
Dodaj („Add“), a kasnije na gumb „U redu“ („Ok“) kako bismo izašli iz ovog dijaloga.
Slika 4.61. Dijalog za definiranje imena ćelije
Ćelije s imenima lako se pamte pa je ta opcija korisna kod ćelija koje će se često koristiti u
formulama i sličnim izrazima. Tada u formuli ili izrazu upisujemo ime ćelije kao referencu
na nju.
Slika 4.62. Korištenje imena ćelije u formuli
IV-50
PRO-MIL
4.4.3 Rad s funkcijama
4.4.3.1 Izvođenje formula korištenjem funkcija sume, prosjeka, minimuma i

maksimuma te brojanja
Kod pisanja funkcija pisanje počinje se znakom jednakosti, a zatim se unosi naziv funkcije
i argumenti (najčešće opseg na koji se odnosi). Npr. za zbroj vrijednosti 1-10 u stupcu A,
formula bi glasila “=SUM(A1:A10)” (bez navodnika).
Kod definiranja opsega ćelija na koje se funkcije odnose, opseg se unosi u obliku (početna
vrijednost : završna vrijednost) a može se upisati ručno pisanjem adrese početne i završne
ćelije ili se ćelije mogu označiti mišem i OpenOffice.org Calc označeno prepoznaje kao
opseg koji se uključuje u formulu.
4
Računanje prosjeka
MODUL
Za računanje prosjeka koristi se funkcija AVERAGE(od:do), npr. AVERAGE(A1:A12).
Računanje najveće i najmanje vrijednosti
Za računanje najveće vrijednosti koristi se funkcija MAX(od:do), npr. MAX (B17:B21).
Za računanje najmanje vrijednosti koristi se funkcija MIN(od:do), npr. MIN (C17:C21).
Brojanje
Za brojanje ćelija koje sadrže brojčanu vrijednost koriste se funkcija COUNT (od:do), npr.
COUNT (A1:A17).
IV-51
PRO-MIL
4.4.3.2 Izvođenje formula korištenjem logičke funkcije IF (uzimanjem u

obzir jedne ili dviju specifičnih vrijednosti)
Logička funkcija IF ispituje istinitost zadanog uvjeta i daje rezultat ovisno o tome je li
uvjet istinit ili nije.
Sintaksa je oblika IF (test; vrijednost_ako_je_istinito; vrijednost_ako_nije_istinito),

npr IF(D13>5000;”prolazi”;”Ne prolazi”).
Na ovaj način može se uvjetovati ishod rezultata ovisno o zadovoljenju određenih

parametara.
IV-52
PRO-MIL
4.5 Oblikovanje
4.5.1 Brojevi/datumi
4.5.1.1 Oblikovanje ćelije za prikaz određenog broja decimalnih mjesta, za

prikaz broja sa ili bez oznake za tisućice
Sadržaj unutar ćelije možemo formatirati tako da odaberemo iz izbornika Oblik -> Ćelije
(Format -> Cells).
4
MODUL
Slika 4.63. Dijalog za formatiranje ćelija
Opcija Brojevi (Numbers) nudi sljedeće mogućnosti:
• Kategorija (Category) - vrsta podataka koji su upisani unutar ćelije (npr.

Number=brojevi, Text=tekst)
• Oblik (Format) - oblik prikazivanja podataka; ovdje određujemo način prikaza

brojeva s obzirom na decimalna mjesta i sl.
• Jezik (Language) - jezik unosa podataka; najbolje ostaviti predloženi engleski
• Odrednice, decimalna mjesta (Options, Decimal places) - broj decimalnih mjesta

kod brojki
• Odrednice, početne nule (Options, Leading zeros) - prikaz vodećih nula kod brojeva
(npr. “08” umjesto “8”)
IV-53
PRO-MIL
• Odrednice, negativni brojevi crveni (Options, Negative numbers red) - prikaz

negativne brojčane vrijednosti u crvenoj boji
• Odrednice, razdjelnik tisućica (Options, Thousands separator) - prikaz zareza ili

točke kod oznake tisuća, milijuna i sl. Npr. 12,236,366.12
• Formatiraj kod (Format code) - naziv odabranog / definiranog formatiranja.
Za prikaz određenog broja decimalnih mjesta trebamo u polju decimalnih mjesta definirati
s koliko decimala želimo imati prikazane brojeve.
Označavanjem polja „razdjelnik tisućica“ određujemo želimo li imati razdiobu tisućica

unutar brojke.
4.5.1.2 Oblikovanje ćelije za prikaz oblika datuma
(Format -> Cells).
Prethodna slika prikazuje izgled dijaloga za formatiranje ćelija.



kod brojki
IV-54
PRO-MIL


• Za oblikovanje datuma u polju „Brojevi“ („Numbers“) odabere se „Datum“ („Date“),

a u polju „Oblik „ („Format „) oblik datuma koji želimo koristiti. Može se definirati i
vlastiti oblik datuma u polju „Formatiraj kod“ („Format code“).
4.5.1.3 Oblikovanje ćelije za prikaz valutnih simbola
4
MODUL
(Format -> Cells).



kod brojki
IV-55
PRO-MIL


Za oblikovanje valuta u polju „Brojevi“ („Numbers“) odabere se „Valuta“ („Currency“), a u

polju „Oblik „ („Format „) naziv i oblik valute koju želimo koristiti. Za prikaz određenog
broja decimalnih mjesta trebamo u polju decimalnih mjesta definirati s koliko decimala
želimo imati prikazane brojeve. Označavanjem polja „razdjelnik tisućica“ određujemo
želimo li imati razdiobu tisućica unutar brojke.
4.5.1.4 Oblikovanje ćelije za prikaz postotaka
(Format -> Cells).
Opcija Brojevi (Numbers) nudi nam sljedeće mogućnosti:



kod brojki
IV-56
PRO-MIL


Za oblikovanje postotaka u polju „Brojevi“ („Numbers“) odabere se „Postotak“ („Percent“),

a u polju „Oblik „ („Format „) oblik datuma koji želimo koristiti. Može se definirati i
vlastiti oblik postotka u polju „Formatiraj kod“ („Format code“). Za prikaz određenog
broja decimalnih mjesta trebamo u polju decimalnih mjesta definirati s koliko decimala
želimo imati prikazane brojeve. Označavanjem polja „razdjelnik tisućica“ određujemo
želimo li imati razdiobu tisućica unutar brojke.
4
4.5.2 Sadržaj
MODUL
4.5.2.1 Promjena načina na koji se pojavljuje sadržaj unutar ćelija - veličina i
tip slova
(Format -> Cells).
Slika 4.64. Dijalog za formatiranje ćelija - veličina i tip slova

IV-57
PRO-MIL
Opcija Pismo (Font) omogućuje izbor željenog tipa i veličine slova. Kroz ovaj dijalog
možemo odabrati i dodatna svojstva fonta kao što su podebljanje/masno (bold), ukošen/
kurziv font (italic).
4.5.2.2 Oblikovanje sadržaja ćelije - podebljano, ukošeno, jednom ili

dvostruko podvučeno
(Format -> Cells).
Prethodna slika prikazuje dijalog za formatiranje ćelija - veličina i tip slova.
Opcija Pismo (Font) omogućuje izbor željenog fonta. Kroz ovaj dijalog možemo odabrati
i dodatna svojstva fonta kao što su podebljanje/masno (bold), ukošen/kurziv font
(italic).
Slika 4.65. Odabir posebnih efekta pisma
U dijalogu Efekti na pismu (Font Effects) mogu se podešavati i posebni efekti slova kao
što su podcrtavanje, precrtavanje, efekt ugraviranih slova, boja fonta, prikaz obrisa fonta
(Kontura (Outline)), sjene (Sjena (Shadow)), podvlačenja (Potcrtavanje (Underline)),
precrtavanje (strikethrough).
IV-58
PRO-MIL
4.5.2.3 Promjena boje sadržaja ćelije i pozadine ćelije
(Format -> Cells).
Prethodna slika prikazuje dijalog Efekti na pismu (Font Effects) u kojem se može odrediti
boja slova pod Boja pisma (Font color).
Opcija Pozadina (Background) omogućuje određivanje pozadinske boje ćelije.
4
MODUL
Slika 4.66. Odabir pozadine ćelija
4.5.2.4 Prenošenje oblikovanje sa ćelije ili niza ćelija na drugu ćeliju ili niz
ćelija
Da bismo kopirali oblikovanje s jedne ćelije ili niza ćelija na neku drugu ćeliju ili niz,
koristimo gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci.
Slika 4.67. Gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci
IV-59
PRO-MIL
Da bismo prenijeli oblikovanje, trebamo uraditi sljedeće:
1. Označiti ćeliju ili niz ćelija čije oblikovanje želimo kopirati
2. Kliknuti na gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci
3. Označiti ćeliju ili niz ćelija na koji želimo prenijeti formatiranje
4. Ponovno kliknuti na gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj

traci.
4.5.2.5 Primjena omatanja teksta na sadržaj unutar ćelije
(Format -> Cells).
U opciji Poravnanje (Alignment) određujemo poravnavanje teksta unutar ćelije kao i

omatanje teksta unutar ćelije kako bi se tekst urednije prikazao. Mogućnosti su sljedeće:
• Vodoravno (Horizontal) - vodoravno poravnanje: Left=lijevo, Center=centrirano,

Right=desno, Justified=obostrano
• Uvučeno (Indent) - uvlačenje prve linije teksta
• Okomito (Vertical) - okomito poravnanje: Vrh (Top)=po vrhu, Sredina (Middle)=po

sredini, Botton=po dnu ćelije
• Orijentacija teksta (Text direction) - odabir smjera teksta. Tekst može biti unutar
ćelije upisan pod određenim kutem. To postižemo upisom kuta u polju Stupnjeva
(Degrees) (upisujemo broj stupnjeva, npr. 45) ili pomicanjem žute točke po kružnici
unutar koje je napisano “ABCD”. Ukoliko kliknemo na okomito napisana slova
“ABCD”, slova unutar ćelije bitiće ispisana jedno ispod drugog.
• Rub reference (Reference edge) - određuje rub od kojeg se počinje pisati zaokrenuti
tekst.
• Vertikalno nakupljen (Vertically stacked) - poravnava tekst vertikalno.
IV-60
PRO-MIL
• Svojstva, omatanje teksta automatski (Properties, wrap text automatically) -

automatski omata tekst u drugu, treću itd. liniju ovisno o tome koliko linija je potrebno
za prikaz cijelog teksta.
• Svojstva, rastavljanje riječi aktivno (Properties, Hyphenation active) - aktiviranje

podjele riječi na slogove.
• Svojstva, smanji na dimenziju ćelije (Properties, shrink to fit cell size) - smanjuje
veličinu slova kako bi cijeli tekst bez prelamanja i omatanja stao u odabranu ćeliju.
4
MODUL
Slika 4.68. DIjalog za poravnanja i omatanja unutar ćelija
4.5.3 Poravnanje, efekti okvira
4.5.3.1 Korištenje poravnanja sadržaja ćelije lijevo, desno, u sredinu, gore i

dolje
(Format -> Cells).
Prethodna slika prikazuje dijalog za poravnanje i omatanje teksta unutar ćelije.
IV-61
PRO-MIL



ćelije upisan pod određenim kutom. To postižemo upisom kuta u polju Stupnjeva
(Degrees) (upisujemo broj stupnjeva, npr. 45) ili pomicanjem žute točke po kružnici
“ABCD”, tada će slova unutar ćelije biti ispisana jedno ispod drugog.
tekst.


Poravnanje sadržaja ćelije možemo vršiti i pomoći gumbi za poravnanje na alatnoj traci.
Slika 4.69. Gumbi za poravnavanje na alatnoj traci
IV-62
PRO-MIL
4.5.3.2 Centriranje naslova preko niza ćelija
Da bismo centrirali naslov preko niza ćelija, najprije trebamo spojiti željene ćelije u
kojima će se nalaziti naslov, a to činimo na način da označimo ćelije i zatim u izborniku
odaberemo Oblik -> Spoji ćelije (Format -> Merge cells).
Kad smo ćelije spojili, napišemo naslov i centriramo ga pomoću gumba za centriranje na
alatnoj traci ili kao što je to objašnjeno u prethodnoj točki.
4.5.3.3 Prilagođavanje orijentacije sadržaja ćelije
Sadržaj ćelije možemo napisati i pod nekim kutom ili okomito. Za to koristimo dijalog za
oblikovanje poravnanja teksta do kojeg dolazimo preko izbornika Oblik -> Ćelije (Format
-> Cells).
4
MODUL
Slika 4.70. Dijalog za poravnanje i omatanje teksta unutar ćelije


IV-63
PRO-MIL

ćelije upisan pod određenim kutom. To postižemo upisom kuta u polju Stupnjeva
(Degress) (upisujemo broj stupnjeva, npr. 45) ili pomicanjem žute točke po kružnici
“ABCD”, slova unutar ćelije bit će ispisana jedno ispod drugog.
tekst.


Za promjenu orijentacije (kuta) sadržaja ćelije upišemo željeni kut u polju Stupnjeva
(Degrees) ili mišem odaberemo kut na prikazanom krugu orijentacije.
4.5.3.4 Dodavanje rubova ćeliji ili odabranom nizu ćelija
Ćeliji (ili odabranom nizu ćelija) možemo dodati rubove koristeći izbornik Oblik -> Ćelije
(Format -> Cells).
IV-64
PRO-MIL
Slika 4.71. Dijalog za odabir ruba ćelije
Opcija Rubovi (Borders) omogućuje oblikovanje rubnih linija (okvira) ćelije. Mogućnosti
su sljedeće:
• Raspored linije (Line arrangement) - uređivanje oblika okvira. Možemo kliknuti na

možemo i u većem prikazu kliknuti na rub odlomka na kojem želimo imati okvir.
4
MODUL
• Linija (Line) - definicija debljine i oblika linije okvira kao i njegove boje
• Razmak do sadržaja, lijevo (Spacing to contents, Left) - udaljenost okvira od lijevog

ruba odlomka

ruba odlomka
• Razmak do sadržaja, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha odlomka
• Razmak do sadržaja, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna odlomka

udaljenost od rubova odlomka
• Stil sjene, položaj (Shadow style, Position) - definiranje sjene odlomka i njene pozicije
u odnosu na odlomak
• Stil sjene, udaljenost (Shadow style, Distance) - udaljenost sjene od odlomka

IV-65
PRO-MIL
4.6 Dijagrami / grafikoni
4.6.1 Korištenje dijagrama/grafikona
4.6.1.1 Izrada različitih vrsta grafikona i dijagrama iz podataka u radnoj

knjizi
Osim klasičnog prikaza podataka pomoću tablica, OpenOffice.org Calc omogućuje i

prikaz podataka pomoću grafikona. Grafikon i tablica na koju se on odnosi mogu biti
smješteni na istom radnom listu, a mogu se nalaziti i na različitim radnim listovima.
Da bismo pokrenuli izradu grafikona, trebamo imati tablicu s podacima na temelju kojih
će se izraditi grafikon.
Najprije označimo tablicu, zatim u izbornicima odaberemo Ubaci -> Grafikon (Insert ->
Chart.)
Slika 4.72. Izbornik za rad s grafikonima
Pojavljuje se dijalog u kojem odabiremo opseg tablice na koji će se odnositi grafikon, a

zatim odabiremo i radni list u koji će biti smješten nastali grafikon.
IV-66
PRO-MIL
Slika 4.73. Izbor opsega tablice
• Raspon (Range) – područje koje će biti obuhvaćeno grafikonom
• Prvi red kao naslov (First row as caption) – prvi redak bit će naziv osi grafikona
• Prvi stupac kao oznaka (First column as caption) – prvi stupac bit će naziv osi
grafikona.
4
MODUL
• Rezultati grafikona u radnom listu (Chart results in worksheet) - radni list u kojem
će se prikazati gotov grafikon.
Slika 4.74. Izbor vrste grafikona
Ovdje biramo vrstu grafikona kao i hoće li se podaci prikazivati u retcima (rows) ili
stupcima (columns).
IV-67
PRO-MIL
Opcija Prikazivanje tekstualnih elemenata u pregledu (Show text elements in preview)

određuje hoće li se u minijaturnom prikazu grafikona vidjeti legenda i oznake na osima
grafikona.
Slika 4.75. Izbor varijante odabrane vrste grafikona
Ovdje definiramo varijantu odabrane vrste grafikona, kao i izbor osi koja će prikazati
linije za oznaku vrijednosti (moguć je izbor X, Y, ili Z osi).
Mogućnost “Skupovi podataka u “ („Data series in“) omogućuje prikaz nizova vrijednosti
u retcima (rows) ili stupcima (Stupac (Column)). Mali prikaz grafikona s lijeve strane
prikazuje predviđeni prikaz grafikona pa na njemu možemo vidjeti kako će izgledati naš
konačni grafikon, ovisno o parametrima koje izaberemo.
Klikom na gumb „Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak:
Slika 4.76. Definiranje naziva grafikona kao i pojedinih osi
IV-68
PRO-MIL
Ovdje definiramo sljedeće:
• Naslov grafikona (Chart title) – naziv grafikona
• Legenda (Legend) – prikaz legende na grafikonu
• Natpisi osi x,y,z (Axis titles, X,Y, Z) – nazive pojedinih osi grafikona
• Skupovi podataka u (Data series in) – prikaz podataka u retcima (rows) ili stupcima
(columns).
Klikom na gumb „Napravi“ („Create“) bit će stvoren grafikon:
4
MODUL
Slika 4.77. Prikaz stvorenog grafikona unutar dokumenta
Kad je grafikon stvoren, pojavljuje se automatski u našem dokumentu. Dvostrukim klikom

na pojedino područje/vrijednost možemo mijenjati postavke za to područje (npr. promjena
boje stupca i sl.). Promjenom vrijednosti podataka u tablici, automatski se mijenja i prikaz
vrijednosti u grafikonu (ponekad je potrebno kliknuti na grafikon da bi se ažurirao).
IV-69
PRO-MIL
4.6.1.2 Dodavanje naslova, oznaka na dijagramu/grafikonu. Uklanjanje

naslova, oznaka s dijagrama/grafikona
Naslovi i oznake dodaju se grafikona prilikom njegovog stvaranja (pogledati prethodnu

točku). Ukoliko želimo mijenjati naslov/oznaku ili ih obrisati, dva puta kliknemo na njih i
pojavljuje se pokazivač teksta koji nam omogućuje promjene.
4.6.1.3 Mijenjanje pozadinske boje u dijagramu/grafikonu
Za promjenu pozadinske boje grafikona dva puta kliknemo na grafikon i u dijalogu koji
se otvori odaberemo Područje (Area). U opciji Ispuna (Fill) odaberemo vrstu ispune koju
želimo (boja, gradijent, šrafura, slika).
Slika 4.78. Dijalog za odabir pozadinske boje grafikona
IV-70
PRO-MIL
4.6.1.4 Mijenjanje pojedinih dijelova određenog dijagrama/grafikona
Da bismo promijenili pojedine dijelove grafikona, označimo grafikon i dva puta kliknemo
na njega. Pojavljuje se alatna traka za rad s grafikonima.
Slika 4.79. Alatna traka za rad s grafikonima
• Naslov uključen/isključen (Title On/Off ) - određuje prikazivanje naslova grafikona
• Legenda uključena/isključena (Legend On/Off ) - određuje prikazivanje legende
4
• Naslovi osi uključeni/isključeni (Axis Title On/Off ) - određuje prikazivanje naslova
MODUL
osi grafikona
• Pokaži/sakrij opise osi (Show/Hide Axis Descriptions) - određuje prikazivanje opisa

osi
• Vodoravna mreža uključena/isključena (Horizontal Grid On/Off ) - određuje

prikazivanje vodoravne mreže
• Okomita mreža uključena/isključena (Vertical Grid On/Off ) - određuje prikazivanje

okomite mreže
• Vrsta grafikona (Chart Type) - biranje vrste grafikona
• SamoOblikovanje (AutoFormat) - ponovno definiranje vrste grafikona, naslova,

naziva osi i dr.
• Podaci grafikona (Chart Data) - rad s podacima na temelju kojih je stvoren

grafikon
• Podaci u redovima (Data in Rows) - prikaz prikaz podataka u redovima
IV-71
PRO-MIL
• Podaci u stupcima (Data in Columns) - prikaz podataka u stupcima
• Skaliranje teksta (Scale Text) - promjena veličine teksta
• Reorganizacija grafikona (Reorganize Chart) - reorganizacija prikaza grafikona
Daljnje izmjene dijelova grafikona mogu se postići ukoliko se klikne desnom tipkom miša
na označeni grafikon pri čemu se dobiju mogućnosti primjene 3D efekta na grafikon,
promjene pozadine i ostalih elemenata.
Slika 4.80. Dodatne mogućnosti izmjene grafikona
Ukoliko u tablici s podacima na temelju kojih je stvoren grafikon promijenimo vrijednosti,

grafikon će biti automatski ažuriran.
IV-72
PRO-MIL
4.6.1.5 Promjena vrste dijagrama/grafikona
Da bismo promijenili vrstu grafikona, označimo grafikon i dva puta kliknemo na njega.
Pojavljuje se alatna traka za rad s grafikonima.
Slika 4.81. Alatna traka za rad s grafikonima
U njoj odaberemo Vrsta grafikona (Chart Type) nakon čega se otvara dijalog za izbor
vrste grafikona u kojem odaberemo željenu vrstu grafikona.
Slika 4.82. Dijalog za izbor vrste grafikona

4
MODUL
IV-73
PRO-MIL
4.6.1.6 Umnožavanje, premještanje dijagrama/grafikona unutar radnog

lista, između otvorenih radnih knjiga
Za premještanje i kopiranje grafikona koriste se standardne Izreži (Cut), Kopiraj (Copy)

i Umetni (Paste) funkcije koje se nalaze unutar izbornika Uređivanje (Edit), a možemo
ih dobiti i klikom na desnu tipku miša.
Grafikon možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u

izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl
+ C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo kopirati i odaberemo iz izbornika
tipkovnici). Isti princip vrijedi za umnožavanje unutar radnog lista, unutar radne knjige
ili između više otvorenih dokumenata.
Grafikon možemo premjestiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izborniku

Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici),
odemo na mjesto kamo ga želimo prenijeti i odaberemo iz izbornika Uređivanje -
> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici). Isti
princip vrijedi za premještanje unutar radnog lista, unutar radne knjige ili između više
otvorenih dokumenata.
4.6.1.7 Promjena veličine, brisanje grafikona/dijagrama
Za promjenu veličine grafikona označimo željeni grafikon, kliknemo na jedan od

označenih rubova i povlačenjem miša odredimo željenu veličinu.
Za brisanje grafikona označimo grafikon i zatim na tipkovnici pritisnemo tipku Delete.
IV-74
PRO-MIL
4.7. Priprema izlaznih rezultata
4.7.1. Postavke radnog lista
4.7.1.1 Promjena margina u radnom listu: gore, dolje, lijevo, desno
Unutar OpenOffice.org Calc-a možemo odrediti postavke stranice, kao što su veličina i
orijentacija papira, margine, pozadina i okvir stranice kao i formatiranje ispisa tablice.
Da bismo pristupili ovim postavkama, izaberemo iz izbornika Oblik -> Stranica (Format
-> Page).
Otvara se dijalog za određivanje pojedinih postavki stranica:
4
MODUL
Slika 4.83. Izbornik postavki stranice
IV-75
PRO-MIL
Slika 4.84. Određivanje dimenzija stranice, orijentacije papira i margina

• Margine (Margins) – margine
• Poravnanje tablice (Table alignment) - poravnanja tablica na stranici (Horizontal=

vodoravno, Vertical=okomito)
IV-76
PRO-MIL
4.7.1.2 Promjena orijentacije radnog lista (način ispisa) – portret ili uspravno,
pejzaž ili položeno. Promjena veličine stranice
-> Page).
Otvara nam se dijalog za određivanje pojedinih postavki stranice prikazan na prethodnoj

slici.

• Margine (Margins) – margine
4
MODUL
• Poravnanje tablice (Table alignment) - poravnanja tablica na stranici (Horizontal=

vodoravno, Vertical=okomito)
IV-77
PRO-MIL
4.7.1.3 Prilagodba postavki stranice tako da sadržaj radnog lista stane na

određeni broj stranica
Da bismo pristupili ovim postavkama, izaberemo iz izbornika Oblik -> Stranica

(Format -> Page).
Otvara se dijalog za određivanje pojedinih postavki stranice:
Slika 4.85. Određivanje skale ispisa stranice
Mogućnosti koji se nude u opciji List (Sheet) su:
• Redoslijed stranica (Page order) - redoslijed ispisa tablica na papiru; “Od vrha do
dna, onda desno” („Top to bottom, then right“) znači da će se tablice ispisivati najpri-
je okomito, dok “S lijeva na desno, zatim dolje” („Left to right, then down“) znači da
će se najprije ispisivati vodoravno. Kad kliknemo pojedinu mogućnost, vizualno se
prikaže naš izbor.
• Broj prvog paragrafa (First page number) - redni broj prve stranice; predlaže se da
brojanje počne od broja jedan
• Ispis, zaglavlja redova i stupaca (Print, column and row headers) - ispis zaglavlja
stupaca i redaka
• Ispis, mreža (Print, grid) - ispis linija tablice
• Ispis, zabilješke (Print, notes) - ispis komentara ćelija
IV-78
PRO-MIL
• Ispis, objekti/grafike (Print, objects/graphics) - ispis slika i ostalih objekata koji se

pojavljuju unutar tablice
• Ispis, grafovi (Print, charts) - ispis grafikona
• Ispis, crtani objekti (Print, drawing objects) - ispis crteža
• Ispis, formule (Print, formulas) - ispis definicije formula; ako ova mogućnost
nije odabrana, ispisuje se rezultat formule, a ako je odabrana, ispisuje se definicija
formule
• Ispis, vrijednosti nula (Print, zero values) - ispis nula; ako ova mogućnost nije
odabrana, tada se ne ispisuju nule unutar praznih ćelija
• Skala, smanji/povećaj ispis (Scale, reduce/enlarge printout) - definiranje postotka

povećanja/smanjenja radnog lista
• Skala, stisni raspon ispisa u visinu/širinu (Scale, fit print range(s) to width/height) -
definiranje maksimalnog broja stranica u visinu/širinu na koji će biti ispisan definiran
raspon ispisa
4
MODUL
• Skala, prilagodi ispis na broj stranica (Scale, fit printout on numbers of pages) - na
koliko stranica će se prostirati ispis radnog lista.
4.7.1.4 Dodavanje i promjena teksta u zaglavlju i podnožju radnog lista
Da bismo pristupili ovim postavkama, izaberemo iz izbornika Oblik -> Stranica

(Format -> Page).
Opcije Zaglavlje (Header) i Podnožje (Footer) služe za uređivanje zaglavlja i podnožja

dokumenta. Princip rada je jedinstven pa ćemo ovdje na primjeru prikazati samo zaglavlja,
a na isti način se onda uređuje i podnožje.
IV-79
PRO-MIL
Slika 4.86. Definiranje zaglavlja stranice
• Zaglavlje uključeno (Header on) - uključen prikaz zaglavlja
• Isti sadržaj lijevo/desno (Same content left/right) - zaglavlje je identično za lijevu i

desnu stranicu
• Lijeva margina (Left margin) - lijeva margina
• Desna margina (Right margin) - desna margina
• Prored (Spacing) - razmak između margine i zaglavlja
• Visina (Height) - visina zaglavlja
• SamoPrilagodi visinu (AutoFit height) - visina zaglavlja automatski se prilagođava

količini teksta unutar zaglavlja.
Gumbi “Više” (“More”) i “Uredi” (“Edit”) omogućuju daljnje uređivanje zaglavlja/

podnožja.
IV-80
PRO-MIL
4.7.1.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice - broj stranica, datum,

vrijeme, ime datoteke, ime radnog lista
-> Page). Otvara se dijalog kao na prethodnoj slici. Klikom na gumb “Uredi” (“Edit”)
otvara se dijalog pomoću kojeg definiramo elemente zaglavlja/podnožja koje želimo imati
prikazane:
4
MODUL
Slika 4.87. Dijalog za umetanje polja u zaglavlje/podnožje.
• Lijevo područje (Left area) - definira elemente lijeve strane zaglavlja. U polje se može
upisati vlastiti tekst ili neki od ponuđenih elemenata (broj stranice i sl.)
• Centriraj područje (Center area) - definira elemente sredine zaglavlja. U polje se

može upisati vlastiti tekst ili neki od ponuđenih elemenata (broj stranice i sl.)
• Desno područje (Right area) - definira elemente desne strane zaglavlja. U polje se
može upisati vlastiti tekst ili neki od ponuđenih elemenata (broj stranice i sl.)
• Zaglavlje (Header) - unaprijed definirana zaglavlja koja se mogu koristiti
• Prilagođeno zaglavlje (Custom header) - sami možemo stvoriti svoje vlastito zaglavlje
koristeći elemente Ime datoteke (File name), Naziv lista (Sheet name), Stranica
(Page), Stranice (Pages), Datum (Date), Vrijeme (Time).
IV-81
PRO-MIL
4.7.2 Pripreme
4.7.2.1 Razumijevanje važnosti provjeravanja kalkulacija unutar radne

knjige i teksta prije distribucije
Kad je dokument jednom napisan, bitno ga je pregledati kako bi se utvrdile eventualne

pravopisne pogreške, pogreške u kalkulacijama te postigao jedinstven izgled (oblik) unutar
dokumenta jer to dokumentu daje preglednost, čitljivost i profesionalniji izgled. Eventualno
uočene greške mogu se lako ispraviti prije nego se dokument ispiše i distribuira.
Alati koje možemo koristiti u ovoj fazi pripreme dokumenta su provjera pravopisa, provjera
veličine i izgleda radnog lista (kako bi se osigurao nesmetan i uredan ispis dokumenta) te
pregled dokumenta prije ispisa pomoću kojeg vidimo kako će dokument izgledati kad se
ispiše na papiru ili pretvori u neki od elektroničkih oblika (pdf i sl).
4.7.2.2 Pregled radnog lista prije ispisa
Za pregled prije ispisa koristimo opciju Pregled stranice (PagePreview) koja se nalazi u
izborniku Datoteka (File).
Slika 4.88. Pregled dokumenta prije ispisa
IV-82
PRO-MIL
Prije samog pregleda dokumenta dobro je definirati format stranice te njenu orijentaciju
(preporučljivo je koristiti Pejzažno (Landscape) orijentaciju kod stranica koje imaju više
stupaca). Za detalje pogledajte točku 4.7.1.2 Promjena orijentacije radnog lista (način
ispisa) – portret ili uspravno, pejzaž ili položeno. Promjena veličine stranice.
OpenOffice.org Calc omogućuje i definiranje područja koje će se ispisati. Ako imamo

vrlo opsežnu tablicu, a želimo ispisati samo njen dio, tada možemo definirati područje
koje će se ispisati, dok ostatak tablice neće biti ispisan. Za definiranje područja ispisa
označino dio tablice koji želimo ispisati, a zatim idemo u izbornik Oblik -> Ispiši opsege
-> Definiraj (Format -> Print ranges -> Define).
4
MODUL
Slika 4.89. Definiranje područja ispisa
Prije samog ispisa možemo definirati i skaliranje stranice, tj. prilagoditi širinu ispisa širini
lista papira na koji će se ispisati. Time možemo postići da se npr. stranica koja je šira
od jednog lista papira proporcionalno smanji tako da stane na jedan list papira. Time
su doduše slova sitnija, ali imamo pregled cijele stranice (ili prije definiranog područja
ispisa) na jednom listu papira.
IV-83
PRO-MIL
Za određivanja skale ispisa tablice idemo na izbornik Oblik -> Stranica -> List (Format
-> Page -> Sheet).
Mogućnosti koji se nude su:
dna, onda desno” („Top to bottom, then right“) znači da će se tablice ispisivati najprije
okomito, dok “S lijeva na desno, onda dolje” („Left to right, then down“) znači da će
se najprije ispisivati vodoravno. Kad kliknemo pojedinu mogućnost, vizualno nam se
prikaže naš izbor.
stupaca i redaka
• Ispis, objekti/grafike (Print, objects/graphics) - ispis slika i sličnih objekata koji se

• Ispis, grafikoni (Print, charts) - ispis grafikona
IV-84
PRO-MIL
• Ispis, formule (Print, formulas) - ispis definicije formula; ako ova mogućnost nije
odabrana, ispisuje se rezultat formule, a ako je odabrana, ispisuje se definicija formule
odabrana, ne ispisuju se nule unutar praznih ćelija

raspon ispisa
Kad smo definirali način ispisa, možemo prijeći na pregled prije ispisa, kao što je definirano
na početku.
4
MODUL
Slika 4.91. Pregled dokumenta prije ispisa

IV-85
PRO-MIL
Kad se nalazimo u pregledu prije ispisa (“Pregled stranice” (“PagePreview”)), na ekranu

vidimo kako će izgledati ispis na papiru, a nudi nam se mogućnost pregleda pojedinih
stranica, povećanje ili smanjenje prikaza na ekranu, kao i podešavanje parametara same
stranice kao što smo to prije objasnili.
4.7.2.3 Uključivanje i isključivanje crta rešetke, prikazivanje rubrika, redaka i

stupaca za potrebe ispisa
Za uključivanje ovih elemenata ispisa idemo na izbornik Oblik -> Stranica -> List (Format
-> Page -> Sheet).
Mogućnosti koji se nude u opciji List (Sheet) su:
dna, onda desno” („Top to bottom, then right“) znači da će se tablice ispisivati najpri-
je okomito, dok “S lijeva na desno, onda dolje” („Left to right, then down“) znači da
će se najprije ispisivati vodoravno. Kad kliknemo pojedinu mogućnost, vizualno nam
se prikaže naš izbor.
IV-86
PRO-MIL
stupaca i redaka
• Ispis, objekti/grafike (Print, objects/graphics) - ispis slika i sličnih objekata koji se

• Ispis, grafikoni (Print, charts) - ispis grafikona
• Ispis, formule (Print, formulas) - ispis definicije formula; ako ova mogućnost
nije odabrana, ispisuje se rezultat formule, a ako je odabrana, ispisuje se definicija
formule
odabrana, tada se ne ispisuju nule unutar praznih ćelija
4
MODUL
raspon ispisa
4.7.2.4 Primjenjivanje automatskog ispisa naslova redaka na svakoj stranici

radnog lista
Ukoliko želimo na svakoj stranici radnog lista ispisati naslove redaka/stupaca radi veće
preglednosti dokumenta, odemo u izbornik Oblik -> Ispiši opsege -> Uredi (Format ->
Print ranges -> Edit).
IV-87
PRO-MIL
Slika 4.93. Izbornik Oblik -> Ispiši opsege -> Uredi (Format -> Print ranges -> Edit)
Pojavljuje se dijalog u kojem definiramo opseg ispisa kao i redove (rows) i stupce (columns)
koji će se ponavljati. Pri tome se upisuju apsolutne vrijednosti redaka/stupaca, a mogu se
označiti i klikom mišem na njih.
Slika 4.94. Dijalog za definiranje opsega ispisa i ponavljanja redova/stupaca
IV-88
PRO-MIL
4.7.3 Ispis
4.7.3.1 Ispis niza ćelija iz radnog lista, cijelog radnog lista, određenog broja
kopija radnog lista, cijele radne knjige, određenog grafikona
Nakon definiranja područja ispisa i pregleda dokumenta prije ispisa (vidjeti prethodne
točke), možemo prijeći na ispis dokumenta.
Za ispis dokumenta na pisač/fax odaberemo izbornik Datoteka -> Ispis (File -> Print)
ili kraće, pomoću tipkovnice, Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi
sljedeće opcije:
4
MODUL
• Odabir pisača - u dijaloškom okviru "Ime" (”Name”) odaberemo ime željenog

pisača, ukoliko ih imamo više. Gumb “Svojstva” (“Properties”) omogućuje dodatno
u boji i sl.).
odabrani pisač.

pisaču.
IV-89
PRO-MIL
(“Collate”) omogućuje sortiranje pojedinih primjeraka, što je i grafički ilustrirano
kad kliknemo na nju.
IV-90
PRO-MIL
5
Open source Baze podataka
Modul
Baze podataka
Modul 5 Baze podataka olakšava čitatelju razumijevanje osnovnih pojmova
baza podataka i demonstraciju sposobnosti korištenja baza podataka na
računalu. Čitatelj će naučiti kreirati i vršiti promjene u tablicama, upitima,
obrascima i izvještajima te pripremiti izlazne podatke za distribuciju. Naučit
će povezivati tablice te dobivati i upravljati informacijama iz baze podataka
koristeći upite, funkcije za sortiranje raspoložive u aplikaciji. Svi primjeri
rađeni su pomoću aplikacije OpenOffice.org Base, a počinje se s osnovnim
upoznavanjem aplikacije, prilagodbom aplikacije samom korisniku, nakon
5
čega se uče osnovne operacije s tablicama, rad s ključevima te korištenje
MODUL
obrazaca za unos i prikaz podataka. Posebna pažnja posvećena je dobivanju
informacija kroz upite te korištenju izvještaja za prikaz podataka u obliku
koji je razumljiviji za čitanje.
V-1
PRO-MIL
5.1.1 Pojam baze podataka
5.1.1.1 Što znači baza podataka
U radu s računalima često se javlja potreba organiziranja i čuvanja veće količine podataka
i to na taj način da podaci budu konzistentni, da se osigura njihova jedinstvenost, brzo
pronalaženje traženih podataka te njihov prikaz na željeni način, a da se pritom podaci
racionalno uskladište. Upravo nabrojene zahtjeve zadovoljava baza podataka.
Baza podataka je organizirani skup podataka, a ako se između podataka uspostavljaju

određeni odnosi (relacije), govorimo o relacijskoj bazi podataka (kratica je RDBMS).
Sama baza podataka služi za spremanje i dohvat podataka dok aplikacije koje se povezuju
s bazom podataka vrše manipulaciju podacima (prikaz, ispis i sl).
5.1.1.2 Kako je organizirana baza podataka (tablice, slogovi, polja, tipovi

podataka u poljima i svojstva polja)
5
Budući da su osnovni zahtjevi baze podataka konzistentnost i jedinstvenost spremljenih
MODUL
podataka, baza podataka treba se organizirati na način koji će to omogućiti.
Omogućuje se na način da se određeni podatak (npr. ime osobe) sprema u polje. Više polja
koja se odnose na isti entitet čine slog ili zapis (npr. ime, prezime, adresa, br. telefona i
ostali podaci jedne osobe). Slogovi se spremaju u tablice, a više tablica (koje mogu biti
međusobno povezane ako govorimo o relacijskoj bazi podataka) sačinjavaju bazu podataka.
Pritom vrijedi pravilo da u jednoj tablici ne mogu biti dva identična sloga.
Kod pojedinih polja postoje definirani tipovi podataka kako bi se osigurala konzistentnost
i uniformnost upravljanja podacima. Neke vrste podataka su:
• tekst (text)
• slika (image)
V-3
PRO-MIL
Modul 5 Baze podataka Open source
• broj (number)
• broj s decimalama (decimal)
• cijeli broj (integer)
• da/ne vrijednost (boolean)
• datum (date)
• vrijeme (time) i dr.
Polja imaju svoju veličinu (duljinu), a neka polja imaju obvezan unos tj. ne mogu ostati
prazna.
5.1.1.3 Pojam primarnog ključa
Primarni ključ je jedno polje ili kombinacija više polja unutar sloga koje jedinstveno
određuje taj slog, tj. ne može se desiti da unutar tablice postoje dva sloga s jednakom
vrijednošću primarnog ključa.
Primarni ključ definira se prilikom kreiranja same tablice i za polja koja tvore primarni
ključ obvezan je unos vrijednosti (ne mogu ostati prazna).
5.1.1.4 Pojam indeksa
Indeksi su posebne oznake stvorene nad nekom tablicom koje omogućuju brže
pretraživanje i razvrstavanje podataka unutar tablice. Indeks se može sastojati od jednog
polja ili kombinacije više polja. Kad se traži određeni podatak u tablici koja ima indekse,
nema potrebe čitati sva polja u slogovima, već se pretražuje indeks čime se ubrzava dohvat
podataka (npr. kad se traži osoba, čita se ime + prezime, a nema potrebe čitati sve podatke
uključujući brojeve telefona i sl.).
V-4
PRO-MIL
5.1.1.5 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka
Da bi se postiglo ekonomičnije i kvalitetnije spremanje podataka, podaci se spremaju u

međusobno povezane tablice. Npr. ako imamo trgovinu i želimo organizirati svoje podatke
o kupcima i njihovim računima, tada ćemo to napraviti na taj način da stvorimo nekoliko
tablica koje ćemo povezati:
• tablica osoba
• tablica gradova
• tablica faktura
• tablica stavki fakture
• tablica proizvoda
Ovaj način organizacije podataka ima više prednosti:
• štedi se prostor jer se ne pišu u slogu svaki put svi podaci o kupcu + svi proizvodi koje
je on kupio
• štedi se vrijeme jer se kod izrade fakture samo odabere kupac iz tablice kupaca, bez
da se upisuju njegovi podaci
5
• olakšano je ispravljanje jer ako se promijeni adresa kupca u tablici kupaca, ona je
MODUL
odmah ažurirana na svim fakturama
• ukoliko se promijeni naziv nekog grada, to je odmah ažurirano za sve kupce iz tog
grada. Isto vrijedi za bilo koju promjenu podataka u bilo kojoj tablici jer će ta promjena
biti odmah ažurirana u svim povezanim tablicama.
• mogu se raditi bogati statistički i sl. izvještaji.
V-5
PRO-MIL
5.1.1.6 Važnost definiranja pravila povezivanja zbog osiguranja pravilnog

povezivanja tablica
Kao što smo vidjeli u prethodnoj točki, tablice možemo međusobno povezati što ima niz
prednosti. Prilikom povezivanja potrebno je pažljivo definirati veze među tablicama kako
bi se osigurala konzistentnost podataka.
Povezivanje se radi na taj način da vanjski ključ jedne tablice povezuje s primarnim ključem
druge tablice. Npr.u tablici kupaca imamo podatak o poštanskom broju mjesta kupca i
taj poštanski broj (koji je indeksiran i predstavlja vanjski ključ tablice kupaca) vezan je s
poljem poštanskog broja tablice mjesta koje je ujedno primarni ključ tablice mjesta.
Pri tome se može definirati tip veze koji može biti:
• 1:1 (npr. jedan vozač vozi jedan automobil i jedan automobil ima jednog vozača)
• 1:mnogo (npr. jedan vozač može biti vlasnik mnogih automobila, ali jedan automobil
vozi jedan vozač)
• mnogo:mnogo (npr. jedna faktura ima više proizvoda i jedan proizvod se pojavljuje u
više faktura).
OpenOffice.org Base omogućuje neka osnovna povezivanja dok se za složenije baze

podataka koriste specijalizirani database serveri i aplikacije koje koriste podatke koji
dolaze sa servera.
V-6
PRO-MIL
5.1.2 Prvi koraci u radu s bazama podataka
5.1.2.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za rad s bazom podataka
Da bismo pokrenuli aplikaciju za rad s bazama podataka, kod većine Linux operacijskih
sustava idemo na izbornik Start -> Office -> Database, dok kod nekih operacijskih sustava
idemo na izbornik Start -> Programs -> OpenOffice.org 2.x -> OpenOffice.org Base.
5
MODUL
Slika 5.1. Pokretanje programa kroz Start izbornik

na programskoj traci pored sata kod nekih operacijskih sustava. Na QuickStarter-u
odaberemo Baza podataka (Database).
Kad pokrenemo aplikaciju, pojavljuje se dijalog koji nas pita koju vrstu posla želimo uraditi.
V-7
PRO-MIL
• Kreiraj novu bazu podataka (Create a new database) - stvaranje nove baze
podataka
• Otvori postojeću datoteku s bazom podataka (Open an existing database file) - u

polju Nedavno korišteno možemo odabrati bazu s kojom želimo raditi
• Spoji se na postojeću bazu podataka (Connect to an existing database) - spajanje

na postojeću bazu podataka pri čemu u dijaloškom okviru izaberemo vrstu baze na
koju se želimo spojiti (JDBC, dBASE, adresar, Oracle, itd.) nakon čega nam se otvara
standardni dijalog za otvaranje dokumenta.
Slika 5.2. Dijalog za otvaranje baze podataka
će se pitanje “Dokument je promijenjen. Želite li spremiti vaše promjene?” (“The
V-8
PRO-MIL
5.1.2.2 Otvaranje, prijava na postojeću bazu podataka
Postojeću bazu podataka možemo otvoriti na nekoliko načina:
Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se standardni dijalog za otvaranje

dokumenta.
5
MODUL
Možemo izabrati dokument s popisa, ukoliko ga vidimo na popisu dokumenata, ili

možemo sami upisati naziv dokumenta.

Type” odabrati vrstu dokumenta koji želimo otvoriti (u ovom slučaju dokumente baze
podataka), a zatim u dijaloškom okviru “File name” upisati putanju i ime dokumenta.
Ukoliko je baza podataka zaštićena lozinkom i korisničkim imenom, njih ćemo trebati
upisati prije otvaranja baze.
V-9
PRO-MIL
5.1.2.3 Kreiranje nove baze podataka
Za stvaranje nove baze podataka izaberemo Datoteka -> Novi -> Baze podataka (File
-> New -> Templates and Documents). Pojavljuje se dijalog koji nas pita koju vrstu posla
želimo uraditi.
• Kreiraj novu bazu podataka (Create a new database) - stvaranje nove baze
podataka;
• Otvori postojeću datoteku s bazom podataka (Open an existing database file) - u

polju Nedavno korišteno možemo odabrati bazu s kojom želimo raditi;
• Spoji se na postojeću bazu podataka (Connect to an existing database) - spajanje na

postojeću bazu podataka pri čemu u dijaloškom okviru izaberemo vrstu baze na koju
se želimo spojiti (JDBC, dBASE, adresar, Oracle, itd.) nakon čega se otvara standardni
dijalog za otvaranje dokumenta.
Slika 5.4. Dijalog za stvaranje baze podataka
Ukoliko smo odabrali stvaranje nove baze podataka (prva opcija), pojavljuje se dijalog
želimo li evidentirati bazu podataka u OpenOffice.org (ukoliko odaberemo ovu
mogućnost, stvorenu bazu moći ćemo koristiti kao adresar za skupna pisma i sl.), želimo
li otvoriti novostvorenu bazu za uređivanje ili želimo pomoć čarobnjaka za stvaranje
tablica (korisno ukoliko stvaramo neku od standardnih baza podataka poput adresara,
popisa dobara i sl.).
V-10
PRO-MIL
Slika 5.5. Čarobnjak za stvaranje tablica
Mogućnosti koje nam čarobnjak nudi su:
• Kategorija, poslovni (Category, business) - kategorija tablice, tj. hoće li se stvarati

tablica poslovne ili osobne namjene. Ovisno o odabranoj kategoriji, program će dati
primjere gotovih tablica;
• Kategorija, osobni (Category, personal) - izbor kategorije osobne tablice;
• Primjeri tablica (Sample tables) - primjeri gotovih tablica u odabranoj kategoriji;
• Dostupna polja (Available fields) - popis dostupnih polja za odabranu vrstu tablice.
5
Polja koja su nam potrebna u našoj tablici odaberemo klikom na gumb >, a ukoliko
MODUL
želimo prenijeti sva polja, kliknemo na gumb >>;
• Odabrana polja (Selected fields) - popis odabranih polja za tablicu koju stvaramo.
Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za namještanje tipova i formata

polja:
V-11
PRO-MIL
Slika 5.6. Dijalog za namještanje tipova i formata polja
Mogućnosti koje se nude su sljedeće:
• Odabrana polja (Selected fields) - odabir polja koje želimo urediti
• Naziv polja (Field name) - naziv odabranog polja
• Tip polja (Field type) - tip polja (tekstualno polje, broj, datum i sl.)
• Unos je nužan (Entry required) - ukoliko stavimo “DA” ovo polje će biti obvezan
podatak
• Duljina (Length) - duljina odabranog polja. Kod nekih tipova polja duljina je
automatski određena, dok kod nekih tipova (npr. tekstualna polja) sami određujemo
duljinu polja.
Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za postavljanje primarnog ključa

tablice:
V-12
PRO-MIL
Slika 5.7. Dijalog za postavljanje primarnog ključa tablice
• Kreiraj primarni ključ (Create a primary key) - tablica će imati primarni ključ čime
je osigurana konzistentnost podataka u samoj tablici
• Automatski dodaj primarni ključ (Automatically add a primary key) - program će

sam stvoriti primarni ključ kao samostalno polje
• Automatska vrijednost (Auto value) - vrijednost primarnog ključa će u podacima

biti automatski stvarana
5
• Koristi postojeće polje za primarni ključ (Use an existing field as a primary key)
MODUL
- neko od polja s popisa može se odabrati kao primarni ključ
• Definiraj primarni ključ kao kombinaciju više polja (Define primary key as a
combination of several fields) - primarni ključ može se definirati kombinirajući
nekoliko polja tablice.
Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za stvaranje tablice:
V-13
PRO-MIL
Slika 5.8. Dijalog za stvaranje tablice
• Kako želite imenovati vašu tablicu? (What do you want to name your table?) -
određivanje imena tablice
• Što želite raditi sljedeće? (What do you want to do next?) - mogućnost nastavka rada
sa stvorenom tablicom. Možemo:
• Odmah unesite podatke (Insert data immediately) - popunjavanje tablice

podacima
• Promijeniti dizajn tablice (Modify the table design) - promijeniti neka obilježja
dizajna tablice
• Izradite formu na osnovi ove tablice (Create a form based on this table) - napraviti
formu za prikaz i unos podataka.
V-14
PRO-MIL
5.1.2.4 Spremanje baze podataka na određenu lokaciju na uređaju za

pohranu
Postojeću bazu podataka možemo spremiti na nekoliko načina:

5
MODUL
Da bismo odabrali lokaciju na disku u koju želimo spremiti bazu podataka, potrebno je u
dijaloškom okviru „Save in“ odabrati lokaciju na disku na koju želimo spremiti bazu.
V-15
PRO-MIL
Slika 5.10. Odabir lokacije na disku u dijalogu za spremanje dokumenta
Kao i kod otvaranja baze, tako i ovdje vrijedi inkrementalno pronalaženje putanje do
dokumenta.
Ukoliko već postoji baza pod odabranim imenom, pojavit će se upit “The file alredy
exist. Do you want to replace it?” Ukoliko odaberemo “Yes”, nova baza će prepisati
staru (Oprez! Stara baza više se ne može vratiti!). Ukoliko odaberemo “No”, pojavit će
se ponovno dijalog za odabir imena/formata baze kako bismo odabrali novo ime za našu
bazu podataka.
5.1.2.5 Korištenje funkcije pomoći u aplikaciji

koristili, automatski će se pojaviti pomoć s opisom te funkcije).
V-16
PRO-MIL
5
MODUL

V-17
PRO-MIL
V-18
PRO-MIL
Kod svake točke pomoći možemo postaviti knjižnu oznaku (tzv. bookmark) koja
nam kasnije pomaže u brzom pronalaženju te točke. Knjižnu oznaku (bookmark)
postavljamo tako da kliknemo na gumb “Dodaj u knjižne oznake” (“Add to
Bookmarks”) iznad okvira s tekstom pomoći. Ovu funkciju možemo dobiti i klikom
5
na desnu tipku miša kad se nalazimo na nekoj temi pomoći.
MODUL
V-19
PRO-MIL
5.1.2.6 Zatvaranje baze podataka
Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja baze, pojavit će se
pitanje “Dokument je promijenjen. Želite li spremiti vaše promjene?” (“The document
has been modified. Do you want to save your changes?”) Ako želimo sačuvati promjene
na bazi, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko kliknemo na “Odbaci” (“Discard”),
promjene na bazi neće biti pohranjene.
V-20
PRO-MIL
5.1.3 Mijenjanje osnovnih postavki
5.1.3.1 Promjena vrste pogleda na/u tablici, obrascu, izvještaju
Unutar baze podataka možemo izabrati pogled na tablice, upite, obrasce i izvještaje. Svaka
od ovih kategorija ima svoju specifičnu funkciju:
• tablice (tables) - služi za spremanje podataka
• upiti (queries) - služe za dohvaćanje podataka iz tablice na temelju zadanih kriterija
• obrasci ( forms) - služe za unos/izmjenu i pregled podataka na ekranu
• izvještaji (reports) - služe za prikaz podataka pogodnih za ispis na papir.
Svaku od ovih kategorija možemo nadalje otvoriti za unos/uređivanje podataka ili za

uređivanje same tablice (izvještaja, upita, obrasca).
5
MODUL
Slika 5.17. Pogled tablica

V-21
PRO-MIL
Slika 5.18. Pogled upita
Slika 5.19. Pogled obrasca
V-22
PRO-MIL
Slika 5.20. Pogled izvještaja
5
MODUL
Slika 5.21. Tablica otvorena za uređivanje

V-23
PRO-MIL
Slika 5.22. Tablica otvorena za unos/pregled podataka
5.1.3.2 Prikaz, skrivanje ugrađene trake alata.
Da bismo prikazali odnosno sakrili određene alatne trake, idemo na izbornik Pogled
-> Alatne trake (View -> Toolbars) i odaberemo trake koje želimo imati prikazane na
ekranu. Trake pored kojih je kvačica vidljive su na ekranu, dok trake pored kojih nije
kvačica nisu vidljive na ekranu. Kvačicu postavljamo, odnosno uklanjamo, klikom na
naziv odabrane trake u izborniku.
V-24
PRO-MIL
Slika 5.23. Izbornik Pogled -> Alatne trake (View -> Toolbars)
alatne trake, držimo pritisnutom tipku miša i prenesemo traku na područje ekrana na
kojem je želimo imati.
5
MODUL

V-25
PRO-MIL
V-26
PRO-MIL
5.2 Tablice
5.2.1 Osnovne operacije
5.2.1.1 Kreiranje i spremanje tablice te određivanje polja i tipova podataka u

njima
Da bismo stvorili novu tablicu, trebamo ići u pogled tablice, a zatim možemo odabrati
hoćemo li tablicu stvarati pomoću čarobnjaka ili “ručno” definirajući polja i njihove
atribute.
Kreiranje tablice pomoću čarobnjaka
Čarobnjaci nam omogućuju jednostavno stvaranje uobičajenih tablica za poslovne ili

osobne upotrebe. U pogledu tablice pokrenemo čarobnjak koji nas vodi kroz stvaranje
tablice - “Stvori tablicu pomoću čarobnjaka”(“ Use Wizard to Create Table”).
5
MODUL
Slika 5.26. Pogled tablice i pokretanje čarobnjaka

V-27
PRO-MIL
Slika 5.27. Čarobnjak za stvaranje tablica
Mogućnosti koje nam čarobnjak nudi su:
• Kategorija, poslovni (Category, business) - kategorija tablice, tj. hoće li se stvarati

tablica poslovne ili osobne namjene. Ovisno o odabranoj kategoriji, program će dati
primjere gotovih tablica
• Kategorija, osobni (Category, personal) - izbor kategorije osobne tablice
• Primjeri tablica (Sample tables) - primjeri gotovih tablica u odabranoj kategoriji
• Dostupna polja (Available fields) - popis dostupnih polja za odabranu vrstu tablice.
Polja koja su nam potrebna u našoj tablici odaberemo klikom na gumb >, a ukoliko
želimo prenijeti sva polja, kliknemo na gumb >>
• Odabrana polja (Selected fields) - popis odabranih polja za tablicu koju stvaramo.
Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za namještanje tipova i formata

polja:
V-28
PRO-MIL
Slika 5.28. Dijalog za namještanje tipova i formata polja
• Odabrana polja (Selected fields) - odabir polja koje želimo urediti
• Naziv polja (Field name) - naziv odabranog polja
• Tip polja (Field type) - tip polja (tekstualno polje, broj, datum i sl.)
• Unos je nužan (Entry required) - ukoliko stavimo “DA” ovo polje bit će obvezan
podatak
5
• Duljina (Length) - duljina odabranog polja. Kod nekih tipova polja duljina je
MODUL
automatski određena, dok kod nekih tipova (npr. tekstualna polja) sami određujemo
duljinu polja.
Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za postavljanje primarnog ključa

tablice:
V-29
PRO-MIL
Slika 5.29. Dijalog za postavljanje primarnog ključa tablice
• Kreiraj primarni ključ (Create a primary key) - tablica će imati primarni ključ čime
je osigurana konzistentnost podataka u samoj tablici
• Automatski dodaj primarni ključ (Automatically add a primary key) - program će

sam stvoriti primarni ključ kao samostalno polje
• Automatska vrijednost (Auto value) - vrijednost primarnog ključa će u podacima

biti automatski stvarana
• Koristi postojeće polje za primarni ključ (Use an existing field as a primary key)
- neko od polja s popisa može se odabrati kao primarni ključ
• Definiraj primarni ključ kao kombinaciju više polja (Define primary key as a
combination of several fields) - primarni ključ može se definirati kombinirajući
nekoliko polja tablice.
Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za stvaranje tablice:
V-30
PRO-MIL
Slika 5.30. Dijalog za stvaranje tablice
• Kako želite imenovati vašu tablicu? (What do you want to name your table?) -
određivanje imena tablice;
• Što želite raditi sljedeće? (What do you want to do next?) - mogućnost nastavka rada
sa stvorenom tablicom. Možemo:
• Odmah unesite podatke (Insert data immediately) - popunjavanje tablice

podacima
5
• Promijeniti dizajn tablice (Modify the table design) - promijeniti neka obilježja
MODUL
dizajna tablice
• Izradite formu na osnovi ove tablice (Create a form based on this table) - napraviti
formu za prikaz i unos podataka.
V-31
PRO-MIL
Ručno kreiranje tablice
U pogledu tablice izaberemo “Kreiraj tabelu u pregledu dizajna” (“Create Table in

Design View”)
Slika 5.31. Pogled tablice i pokretanje ručnog stvaranja tablice
Slika 5.32. Izgled dizajna tablice
V-32
PRO-MIL
U dizajnu tablice definiramo za svako polje sljedeće elemente:
• Naziv polja (Field name) - naziv pod kojim će polje biti evidentirano
• Tip polja (Field type) - vrsta podataka koji će se upisivati u polje. Primjeri vrste
podataka su tekst (text), slika (image), broj (number), broj s decimalama (decimal),
cijeli broj (integer), da/ne vrijednost (boolean), datum (date), vrijeme (time) i dr.
• Unos je nužan (Entry required) - je li unos podataka obvezan
• Duljina polja (Length) - maksimalna duljina polja kad je u pitanju tekst i sl.
• Uobičajena vrijednost (Default value) - vrijednost koja će se automatski predlagati
• Primjer formata (Format example) - u kojem obliku će se zapisivati vrijednosti
• Decimalna mjesta (Decimal places) - broj decimalnih mjesta kod brojeva.
Kad smo definirali sva polja, spremimo tablicu klikom na gumb Spremi (Save) nakon
čega se pojavljuje dijalog za definiranje glavnog ključa:
5
MODUL
Slika 5.33. Dijalog za definiranje glavnog ključa
Primarni (glavni) ključ može se stvoriti automatski kao zasebno polje (obično pod nazivom
ID) ili se može odabrati neko od postojećih polja ili njihova kombinacija. Više detalja nalazi
se u točki “5.2.2 Definiranje ključeva”.
V-33
PRO-MIL
5.2.1.2 Dodavanje, brisanje slogova - zapisa u tablicu
Za dodavanje novih slogova direktno u tablicu, odemo na popis tablica u pogledu tablice
i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Otvori (Open) kako bismo pristupili podacima
tablice nakon čega se pojavljuje prikaz podataka u tablici.
Slika 5.34. Otvaranje tablice za dodavanje slogova
Slika 5.35. Dodavanje novog sloga u tablicu
V-34
PRO-MIL
Kliknemo u prvi slobodni redak i počnemo redom upisivati podatke. Iz jednog polja u
drugo prelazimo pomoću tipki strelica na tipkovnici ili tako da kliknemo u željeno polje.
Ukoliko neki podatak pogrešno upišemo (npr. upišemo tekst u polje koje je brojčano),
program će ignorirati ili ispraviti unijete podatke.
Brisanje slogova iz tablice
Da bismo obrisali slog iz tablice, dođemo na početak retka koji želimo obrisati, kliknemo na
redni broj retka i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši retke (Delete rows).
Slika 5.36. Brisanje redaka iz tablice
Pojavljuje se dijalog koji nas pita želimo li obrisati podatke i ako odgovorimo potvrdno,
odabrani redak bit će obrisan.
5
MODUL
5.2.1.3 Dodavanje polja u postojeću tablicu
Za dodavanje novog polja u postojeću tablicu najprije u pogledu tablica odaberemo tablicu
s kojom želimo raditi, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit)
nakon čega se tablica otvara u modu uređivanja.
Postupak je dalje isti kao i kod ručnog kreiranja tablice koje je opisano u točki “5.2.1.1
Kreiranje i spremanje tablice i određivanje polja i tipova podataka u njima”.
V-35
PRO-MIL
5.2.1.4 Dodavanje, prilagodba podataka u slogu
Za dodavanje i prilagodbu (izmjenu) podataka u već upisanom slogu najprije otvorimo

željenu tablicu kao što je opisano u “5.2.1.2 Dodavanje, brisanje slogova - zapisa u tablici”,
a zatim kliknemo mišem u polje u koje želimo upisati podatke te unesemo vrijednost koju
želimo.
Za izmjenu podataka princip je isti s time da najprije obrišemo staru vrijednost polja u
slogu, a zatim upišemo novu vrijednost.
5.2.1.5 Brisanje podataka iz sloga
Da bismo obrisali postojeći podatak iz tablice, najprije otvorimo željenu tablicu kao što je
opisano u “5.2.1.2 Dodavanje, brisanje slogova - zapise u tablici”, a zatim kliknemo mišem
u polje iz kojeg želimo obrisati podatak te ga obrišemo pritiskom na tipku za brisanje na
tipkovnici.
5.2.1.6 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo)
Ukoliko nakon neke izmjene u slogu zaključimo da smo pogriješili, OpenOffice.org Base
omogućuje nam vraćanje na prethodno stanje pomoću funkcije poništavanje izmjena
(undo). Da bismo aktivirali ovu funkciju, idemo na izbornik Uređivanje -> Vrati (Edit ->
Undo) i vratit ćemo jedan korak unatrag. Ukoliko želimo poništiti više zadnjih izmjena,
više puta kliknemo na vraćanje.
V-36
PRO-MIL
5.2.1.7 Navigacija unutar tablice do sljedećeg sloga, prethodnog sloga,

prvog sloga, zadnjeg sloga, određenog sloga
5
MODUL
Za navigaciju unutar tablice možemo koristiti tipkovnicu ili ugrađenu traku za
navigaciju.
Kod navigacije pomoću tipkovnice strelicama se krećemo unutar sloga lijevo - desno,
odnosno idemo slog naprijed ili slog natrag. Tipka “Home” stavlja nas na početak sloga
dok nas tipka “End” stavlja na kraj sloga.
Kod navigacije pomoću trake za navigaciju na dnu tablice, po tablici se krećemo strelicama
lijevo i desno. Postoji i strelica za prvi, odnosno posljednji slog u tablici, a polje za prikaz
rednog broja označenog sloga omogućuje da u njega upišemo redni broj sloga na koji
želimo prijeći.
Slika 5.39. Traka za navigaciju

V-37
PRO-MIL
5.2.1.8 Brisanje tablice
Za dodavanje novog polja u postojeću tablicu najprije u pogledu tablica odaberemo

tablicu s kojom želimo raditi, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši
(Delete) nakon čega se pojavljuje dijalog koji traži da potvrdimo brisanje tablice. Ukoliko
odgovorimo potvrdno, tablica će biti izbrisana.
Slika 5.40. Biranje brisanja tablice
Slika 5.41. Potvrda brisanja tablice
V-38
PRO-MIL
5.2.1.9 Spremanje i zatvaranje tablice
Podaci tablice spremaju se automatski prilikom svakog dodavanja ili izmjene sloga, ali
postoji i mogućnost spremanja tablice kroz izbornik Datoteka -> Spremi (File -> Save) ili
pomoću kombinacije tipki Ctrl + S na tipkovnici.
Za zatvaranje tablice odaberemo iz izbornika Datoteka -> Zatvori (File -> Close).
5.2.2 Definiranje ključeva
5.2.2.1 Definirati primarni ključ
Primarni ključ može se definirati automatski prilikom stvaranja tablice kao što je opisano
u točki “5.2.1.1 Kreiranje i spremanje tablice i određivanje polja i tipova podataka u
njima.”
Ukoliko smo propustili definirati primarni ključ prilikom stvaranja tablice, to možemo i
naknadno tako da prvo u pogledu tablica odaberemo tablicu s kojom želimo raditi, a zatim
5
iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit) nakon čega se tablica otvara
MODUL
u modu uređivanja.
Odaberemo polje koje želimo postaviti kao primarni ključ i desnom tipkom miša kliknemo
na početku polja te odaberemo Osnovni ključ (Primary key).
Slika 5.42. Definiranje primarnog ključa tablice
V-39
PRO-MIL
5.2.2.2 Postavljanje indeksa u određeno polje, bez dopuštanja duplikata
Na tablicu možemo postaviti dodatne indekse koji olakšavaju pretraživanje tablice i

povezivanje s drugim tablicama.
Za postavljanje indeksa najprije u pogledu tablica odaberemo tablicu s kojom želimo

raditi, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit) nakon čega se
tablica otvara u modu uređivanja.
Odaberemo polje koje želimo postaviti kao indeks i izbornika odaberemo Alati -> Dizajn
indeksa (Tools -> Index Design) nakon čega se pojavljuje dijalog za¸rad s indeksima.
Slika 5.43. Izbornik odaberemo Alati -> Dizajn indeksa (Tools -> Index Design)
Slika 5.44. Dijalog za rad s indeksima
V-40
PRO-MIL
U dijalogu odaberemo gumb za stvaranje indeksa, indeksu dodijelimo ime (možemo ga i

promijeniti kasnije ukoliko kliknemo na gumb za promjenu imena indeksa), odaberemo
polje na koje se indeks odnosi (index field) kao i redoslijed razvrstavanja (sort order).
Kad smo završili sa stvaranjem i izmjenama indeksa, kliknemo na gumb “Zatvori” (Close),
potvrdimo promjene ukoliko nas program to pita i vraćamo se u dizajn tablice.
5.2.3 Priprema tablice
5.2.3.1 Promjena postavki polja: veličina polja, oblik broja, oblik datuma
Za promjene postavke polja tablice u pogledu tablica odaberemo tablicu s kojom želimo
raditi, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit) nakon čega se
tablica otvara u modu uređivanja.
5
MODUL
Promjena veličine polja:
• odaberemo polje za koje želimo promijeniti veličinu i u parametru Duljina (Length)

unesemo novu vrijednost.
• kliknemo na gumb za snimanje promjena kako bi promjene bile spremljene.
V-41
PRO-MIL
Slika 5.45. Promjena veličine polja
Promjena oblika broja:
• odaberemo polje za koje želimo promijeniti oblik broja i u parametru Primjer

formata (Format example) kliknemo na gumb s desne strane polja za unos kako bi
se pojavio dijalog za izbor formata. U dijalogu izaberemo željeni format s popisa ili
definiramo svoj vlastiti format.
Slika 5.46. Promjena oblika broja
V-42
PRO-MIL
Slika 5.47. Dijalog za izbor oblika broja
Promjena oblika datuma:
• odaberemo polje za koje želimo promijeniti oblik datuma i u parametru Primjer

formata (Format example) kliknemo na gumb s desne strane polja za unos kako bi
se pojavio dijalog za izbor formata. U dijalogu izaberemo željeni format s popisa ili
definiramo svoj vlastiti format.
5
MODUL
Slika 5.48. Promjena oblika datuma
Slika 5.49. Dijalog za izbor oblika datuma

V-43
PRO-MIL
5.2.3.2 Razumijevanje posljedica promjene postavki polja u tablici
Ukoliko se rade promjene strukture tablice kad u tablici još nema podataka, nema većih
posljedica same promjene (osim što se jednom snimljene promjene ne mogu poništiti). No
kad se u tablicu počinju upisivati podaci, promjene strukture mogu za posljedicu imati
gubitak podataka. Naime, neke tipove podataka nije moguće međusobno konvertirati
(npr. ako polje tipa teksta pretvorimo u brojčano polje) pa zbog toga dolazi do gubitka
podataka u tom polju.
Ukoliko se veličina polja povećava, uglavnom nema promjena podataka, dok kod smanjenja
veličine polja može doći do gubitka podataka.
5.2.3.3 Kreiranje jednostavnog pravila za provjeru brojeva, teksta, datuma/

vremena, valute
OpenOffice.org Base ne nudi posebne mehanizme provjere podataka u tablici, osim

definiranja obveznosti nekog podatka (da je nužno upisati vrijednost u polje).
5.2.3.4 Promjena širine stupca u tablici
Za promjenu širine stupca označimo željeni stupac, a zatim u izborniku desne tipke miša
odaberemo Širina stupca (Width). Otvara se dijalog u kojem upisujemo željenu širinu
stupca.
V-44
PRO-MIL
Slika 5.50. Promjena širine stupca
Slika 5.51. Dijalog za određivanje širine stupca
Drugi način promjene širine stupca jest da na zaglavlju stupca kliknemo na liniju, držimo
pritisnutu tipku miša i razvučemo stupac koliko nam je potrebno.
5
MODUL
Slika 5.52 Promjena širine stupca unutar zaglavlja tablice
5.2.3.5 Premještanje stupca unutar tablice
Da bismo premjestili stupac unutar tablice, otvorimo tablicu, kliknemo na zaglavlje

stupca, držimo pritisnutu tipku miša te odvučemo polje na novu poziciju i otpustimo
tipku miša.
V-45
PRO-MIL
Slika 5.53. Premještanje stupca unutar tablice
5.2.4 Povezivanje tablica
5.2.4.1 Kreiranje veze između tablica: jedan-prema-jedan, jedan-prema-više

veza
Veze između tablica omogućuju kvalitetniju organizaciju podataka pronalaženjem

podataka u više povezanih tablica, Time se izbjegava nepotrebno udvostručavanje
podataka. Primjer toga je npr. tablica gradova s kojom se adresar povezuje pomoću
poštanskog broja te se time izbjegava stalno upisivanje imena mjesta u svakoj adresi, a
istovremeno ukoliko dođe do promjene u nazivu mjesta, naziv je automatski ažuriran u
svim adresama.
Veze mogu biti tipa 1:1 (npr. jedan kupac može imati stalno boravište u samo jednom
gradu) ili 1:mnogo (npr. jedan kupac može imati mnogo računa u dućanu).
Da bismo stvorili veze među tablicama, trebamo imati kreirane ključeve na tablicama i to
vanjski ključ na tablicu s koje ide veza i primarni ključ na tablici na koju se vežemo (npr.
vanjski ključ je poštanski broj u tablici kupca i primarni ključ je poštanski broj na tablici
gradova).
Važno je napomenuti da polja primarnog i vanjskog ključa moraju biti iste vrste i duljine.
V-46
PRO-MIL
Stvaranje veze 1:1
Na primjeru povezivanja adresara mušterija i popisa mjesta prikazat ćemo stvaranje veze
1:1. Preduvjet je da smo na tablici Mušterije stvorili vanjski ključ (indeks) “Postanski_broj”
na polju “PoštanskiBroj”, te da postoji primarni ključ tablice Mjesta na polju “Postanski
broj”.
Iz izbornika izaberemo Alati -> Odnosi (Tools -> Relationships) i pojavljuje se dijalog za
dodavanje tablica u odnose.
Slika 5.54. Dijalog za dodavanje tablica u odnose
Iz dijaloga odaberemo tablice koje želimo imati u odnosu i kliknemo na “Dodaj” (“Add”).
Odabrane tablice pojavljuju se u dizajnu relacije.
5
MODUL
Slika 5.55. Dizajn relacija
V-47
PRO-MIL
Iz izbornika izaberemo Ubaci -> Nova relacija (Insert -> New relation). Pojavljuje se
dijalog za povezivanje tablica. Dijalog možemo pozvati i ako kliknemo na gumb Nova
relacija (New relation) na traci s alatima.
Slika 5.56. Stvaranje nove relacije
• Uključene tablice (Tables involved) - tablice koje će biti međusobno povezane
• Uključena polja (Fields involved) - polja preko kojih će se vršiti povezivanje
• Ažuriranje odrednica (Update options) – hoće li odredište biti ažurirano ukoliko se

promijeni vrijednost u izvorišnoj tablici
• Brisanje odrednica (Delete options) – hoće li i kako biti obrisane vrijednosti u

odredišnoj tablici ako se obriše vrijednost iz izvorišne tablice.
Relaciju napravimo tako da u ovom slučaju odredimo da je polje “Postanski broj” iz tablice
“Mjesta” vezano na polje “PoštanskiBroj” iz tablice “Mušterije”.
Stvaranje veze 1: mnogo
Na primjeru povezivanja adresara mušterija i popisa faktura prikazat ćemo stvaranje veze
1:mnogo. Preduvjet je da smo na tablici Fakture stvorili vanjski ključ (indeks) “Musterija”
na polju “ID Mušterije”, te da postoji primarni ključ tablice Mušterije na polju “ID
Mušterije”.
V-48
PRO-MIL
Iz izbornika izaberemo Alati -> Odnosi (Tools -> Relationships) i pojavljuje se dijalog za
dodavanje tablica u odnose.
Slika 5.57. Dijalog za dodavanje tablica u odnose
Iz dijaloga odaberemo tablice koje želimo imati u odnosu i kliknemo na “Dodaj” (“Add”).
Odabrane tablice pojavljuju se u dizajnu relacije.
5
MODUL
V-49
PRO-MIL
Iz izbornika izaberemo Ubaci -> Nova relacija (Insert -> New relation) i pojavljuje se
dijalog za povezivanje tablica. Dijalog možemo pozvati i ako kliknemo na gumb Nova
relacija (New relation) na traci s alatima.
Slika 5.59. Stvaranje nove relacije
• Uključene tablice (Tables involved) - tablice koje će biti međusobno povezane
• Uključena polja (Fields involved) - polja preko kojih će se vršiti povezivanje
• Ažuriranje odrednica (Update options) – hoće li odredište biti ažurirano ukoliko se

promijeni vrijednost u izvorišnoj tablici
• Brisanje odrednica (Delete options) – hoće li i kako biti obrisane vrijednosti u

odredišnoj tablici ako se obriše vrijednost iz izvorišne tablice.
Relaciju napravimo tako da u ovom slučaju odredimo da je polje “D Mušterije” iz tablice

“Fakture” vezano na polje “D Mušterije” iz tablice “Mušterije”.
Na sličan način možemo povezati fakture i detalje faktura.
V-50
PRO-MIL
5.2.4.2 Brisanje veza između tablica.
Za brisanje veza između tablica iz izbornika izaberemo Alati -> Odnosi (Tools ->
Relationships). Pojavljuje se prozor dizajna relacije.
Kliknemo dva puta mišem na spojnu liniju između dviju tablica koja pokazuje relaciju tih
dviju tablica i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši (Delete).
5
MODUL
5.2.4.3 Primjena pravila tako da se onemogući brisanje zapisa koji povezuju
tablice dok postoji veza na neku od tablica.
Da bismo primijenili pravila koja čuvaju integritet podataka u tablici, prilikom definiranja
ili uređivanja veza između tablica iz dijaloga za kreiranje veza odaberemo način ažuriranja
odrednica (Update options) ili brisanja odrednica na sljedeći način:
• Ažuriranje odrednica, Bez učinka (Update options, No action) - promjena

vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici nema utjecaja na vrijednosti u povezanim
tablicama
• Ažuriranje odrednica, Ažuriraj kaskadu (Update options, Update cascade) -

promjena vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici ima za posljedicu ažuriranje
vrijednosti u povezanim tablicama
V-51
PRO-MIL
• Ažuriranje odrednica, Postavi null vrijednosti (Update options, Set null) - promjena
vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici ima za posljedicu postavljanja vrijednosti
u povezanim tablicama na nulu (odnosno prazno polje kod tekstualnih podataka)
• Ažuriranje odrednica, Postavi standardnu vrijednost (Update options, Set default)

- promjena vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici za posljedicu ima postavljanje
standardne vrijednosti u povezanim tablicama
• Brisanje odrednica, Bez učinka (Delete options, No action) - brisanje vrijednosti

primarnog ključa u jednoj tablici nema utjecaja na vrijednosti u povezanim
tablicama
• Brisanje odrednica, Obriši kaskadu (Delete options, Delete cascade) - promjena

vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici ima za posljedicu brisanje vrijednosti u
povezanim tablicama
• Brisanje odrednica, Postavi null vrijednosti (Delete options, Set null) - brisanje
vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici ima za posljedicu postavljanja vrijednosti
u povezanim tablicama na nulu (odnosno prazno polje kod tekstualnih podataka)
• Brisanje odrednica, Postavi standardnu vrijednost (Delete options, Set default) -

brisanje vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici za posljedicu ima postavljanje
standardne vrijednosti u povezanim tablicama.
V-52
PRO-MIL
5.3 Obrasci
5.3.1 Rad s obrascima
Obrasci ili forme služe za unos i prikaz podataka na ekranu. Mogu biti u obliku polja za
prikaz podataka kao i u obliku tabličnog prikaza.
Obrasci se u svom radu oslanjaju na tablice koje sadrže podatke i upite koji omogućuju
dobivanje složenijih skupova podataka.
5.3.1.1 Otvaranje obrasca
Da bismo otvorili postojeći obrazac, odemo u pogled Obrasci, odaberemo željeni obrazac
i dva puta kliknemo na njega.
5
MODUL
Slika 5.61. Otvaranje obrasca

V-53
PRO-MIL
5.3.1.2 Stvaranje i spremanje obrasca
Da bismo stvorili novi obrazac, možemo krenuti od postojeće tablice/upita i na temelju

njih pomoću čarobnjaka stvoriti novi obrazac ili možemo sami stvarati novi obrazac.
Prikazat ćemo oba slučaja.
Stvaranje obrasca pomoću čarobnjaka
Da bismo stvorili obrazac pomoću čarobnjaka, najprije odemo u pogled tablice, a zatim
odaberemo tablicu koja će biti osnova za naš obrazac. Iz izbornika desne tipke miša
odaberemo Čarobnjak za forme (Form Wizard) nakon čega se pojavljuje dijalog za
stvaranje obrasca.
Slika 5.62. Izbornik za stvaranje obrasca
V-54
PRO-MIL
Slika 5.63. Dijalog za stvaranje obrasca pomoću čarobnjaka
Mogućnosti koje nam se nude su:
• Tablice ili upiti (Tables or queries) - izbor tablice ili upita na kojem će se temeljiti
obrazac
• Dostupna područja (Available fields) - polja koja su nam na raspolaganju
• Područja u formi (Fields in the form) - polja koja će se pojaviti na obrascu
• Strelice - odabir polja koja će se pojaviti na formi ili ukloniti s nje.
5
Odabirom tablice i polja te klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći dijalog
MODUL
odabira podobrasca:
Slika 5.64. Dijalog odabira podobrasca

V-55
PRO-MIL
Odaberemo želimo li imati podobrazac unutar našeg obrasca. Podobrazac omogućuje

označavanje podataka koji će se nalaziti u pojedinim poljima.
Klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na dijalog za uređivanje kontrola na obrascu:
Slika 5.65. Dijalog za uređivanje kontrola na obrascu
Odaberemo oblik polja (ili tablični prikaz) za glavni obrazac ili eventualni podobrazac i
klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na dijalog za odabir načina unosa podataka:
Slika 5.66. Dijalog za odabir načina unosa podataka
Ovdje možemo odabrati hoćemo li dopustiti samo unošenje novih podataka ili izmjenu i
brisanje postojećih podataka.
Klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na dijalog za odabir stila obrasca:

V-56
PRO-MIL
Slika 5.67. Dijalog za odabir stila obrasca
Klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na dijalog za imenovanje obrasca i kad kliknemo

na “Završi” (“Finish”) obrazac je stvoren. Ukoliko želimo, možemo ga naknadno mijenjati
ili odmah koristiti za prikaz/unos podataka.
5
MODUL
Slika 5.68. Gotov obrazac za unos/prikaz podataka
V-57
PRO-MIL
Ručno stvaranje obrasca
Za ručno stvaranje obrasca odemo u pogled obrasca i odaberemo Kreiraj formu u

pregledu dizajna (Create form in design view).
Slika 5.69. Početak ručnog stvaranja obrasca
Pojavljuje se prozor za stvaranje obrasca:
Slika 5.70. Prozor za stvaranje obrasca
V-58
PRO-MIL
Kad stavimo prvu kontrolu na obrazac, javlja se dijalog za povezivanje obrasca s tablicom/
upitom.
Slika 5.71. Povezivanje obrasca s tablicom/upitom
Iz alatne trake za dizajn obrasca i kontrolu obrasca odaberemo polja koja želimo staviti
na obrazac.
5
MODUL
Slika 5.72. Alatne trake za dizajn i kontrolu obrasca

V-59
PRO-MIL
Kad odabranu kontrolu stavimo na obrazac, iz izbornika desnog klika miša izaberemo
Kontrola (Control). Pojavljuje se dijalog za podešavanje polja/kontrole. U ovom dijalogu
odaberemo naziv te kontrole, način prikaza podataka (poravnavanje, pismo, oblik
pozadine, itd.), način povezivanja s bazom podataka kroz opciju Podaci (Data) i način
ponašanja kontrole kroz opciju Događaji (Events).
Slika 5.73. Dijalog za podešavanje polja/kontrole
Kad smo stavili sve kontrole na obrazac, spremimo obrazac i zatvorimo uređivanje
obrasca.
5.3.1.3 Korištenje obrasca za unos, izmjenu, brisanje zapisa
Osim za prikaz podataka, obrasci se mogu koristiti i za unos, izmjenu i brisanje zapisa.
Pritom koristimo alatnu traku izvora podataka kako bismo se kretali kroz podatke i vršili
unos, izmjenu i brisanje.
V-60
PRO-MIL
Slika 5.74. Alatna traka izvora podataka
Strelice lijevo, desno i dvostruke strelice lijevo i desno omogućuju kretanje kroz zapise
(slogove) i prelazak na prvi/posljednji zapis. Ukoliko zastanemo mišem iznad ostalih
gumba na traci, pojavit će se kratko objašnjenje njihove funkcije.
Unos zapisa
5
Za unos novih podataka kliknemo gumb “Novi slog” (“New record”) na alatnoj traci i
MODUL
u polja obrascu upišemo potrebne podatke. Kad smo upisali sve podatke, kliknemo na
gumb “Spremi slog” (“Save record”) kako bismo spremili podatke.
Ukoliko imamo tablični prikaz obrasca, novi slog unesemo tako da dođemo na posljednji
slog u tablici i tada strelicom prema dolje odemo jedno mjesto ispod njega čime se otvara
novi slog. Za spremanje sloga možemo strelicom ići jedan slog iznad.
Slika 5.75. Unos novog sloga u tabličnom prikazu podataka

V-61
PRO-MIL
Izmjena zapisa
Za izmjenu zapisa dođemo na željeni zapis, uđemo u polje koje želimo promijeniti,
kliknemo na podatke koji se tamo nalaze, obrišemo ih pritiskom na tipku za brisanje te
upišemo nove podatke. Kad smo upisali novu vrijednost, kliknemo na gumb “Spremi
slog” (“Save record”) kako bismo spremili promjene.
Brisanje zapisa
Za brisanje zapisa dođemo na slog koji želimo obrisati i zatim kliknemo na gumb
“Izbriši slog” (“Delete record”). Pojavljuje se dijalog koji traži potvrdu brisanja. Ukoliko
odgovorimo potvrdno, slog će biti obrisan.
Slika 5.76. Dijalog za potvrdu brisanja sloga
5.3.1.4 Prelazak na sljedeći zapis, prethodni zapis, prvi zapis, posljednji

zapis, određeni zapis unutar obrasca
Za navigaciju unutar obrasca možemo koristiti tipkovnicu ili ugrađenu traku za

navigaciju.
Kod navigacije pomoću tipkovnice strelicama na tipkovnici krećemo se unutar sloga lijevo
- desno, odnosno idemo slog naprijed ili slog natrag. Tipka “Home” stavlja nas na početak
sloga, dok nas tipka “End” stavlja na kraj sloga.
Kod navigacije pomoću trake za navigaciju na dnu obrasca, po obrascu se krećemo

pomoću strelica lijevo i desno. Postoji i strelica za prvi, odnosno posljednji slog, a polje za
prikaz rednog broja označenog sloga omogućuje da u njega upišemo redni broj sloga na
koji želimo prijeći.
V-62
PRO-MIL
Slika 5.77. Traka za navigaciju i izvore podataka
5.3.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju obrasca
Za dodavanje zaglavlja i podnožja na obrazac u izborniku odaberemo Pogled -> Izgled

ispisa (View -> Print Layout). Zatim idemo u izbornik Ubaci -> Zaglavlje -> Uobičajeno
(Insert -> Header -> Default) ili Ubaci -> Podnožje -> Uobičajeno (Insert -> Footer ->
Default).
5
MODUL
Pri vrhu ili dnu stranice obrasca pojavljuje se područje zaglavlja odnosno podnožja
stranice u koje upišemo tekst koji želimo dodati:
V-63
PRO-MIL
5.3.1.6 Brisanje obrasca
Za brisanje obrasca u pogledu obrasca odaberemo obrazac koji želimo obrisati i iz

izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši (Delete). Pojavljuje se dijalog za potvrdu
brisanja obrasca.
Slika 5.80. Brisanje obrasca
V-64
PRO-MIL
Slika 5.81. Dijalog za potvrdu brisanja obrasca
5.3.1.7 Spremanje i zatvaranje obrasca
Postojeći obrazac možemo spremiti na nekoliko načina:
Za zatvaranje dokumenta odaberemo iz izbornika Datoteka -> Zatvori (File -> Close), a
isto možemo postići i pritiskom na tipke Ctrl + W.
5
MODUL
V-65
PRO-MIL
5.4 Dobivanje informacija
5.4.1 Osnovne operacije
5.4.1.1 Korištenje funkcije pomoći za pronalaženje određene riječi, broja,

datuma u slogu
Za pronalaženje određenih vrijednosti u tablici možemo koristiti filtre koji omogućuju

prikazivanje samo zapisa koji ispunjavaju određeni zadani uvjet.
Postoji samofiltar (AutoFilter) i standardni filtar (Standard Filter). Razlika je u tome

što kod samofiltra označimo vrijednost u tablici koji želimo naći i filtar će naći sve zapise
koji sadrže tu vrijednost. Kod standardnog filetra možemo definirati vrijednosti logičke
operacije u uvjetima po kojima će podaci biti filtrirani.
Kod rada s obrascima možemo koristiti uobičajenu funkciju traženja/zamjene kao i kod
tekstualnih dokumenata i sl.
• izbornik Uređivanje -> Pronađi i zamijeni (Edit -> Find & Replace)
V-66
PRO-MIL
• klikom na ikonu “Pronađi i zamjeni uključeno/isključeno” (“Find On/Off ”) na traci

s osnovnim funkcijama s lijeve strane dokumenta
5
MODUL
• Regularni izrazi (Regular expressions) - traženje pomoću tzv. “jokera” tj. simbola ? i *
V-67
PRO-MIL

koje možemo tražiti/zamijeniti
5.4.1.2 Primjena filtra na tablicu, obrazac
Princip korištenja filtra isti je kod tablice i kod obrasca pa ćemo ovdje prikazati njegovo
korištenje na tablici, a na isti način može se primijenili i kod obrasca.
Primjena samofiltra na tablicu/obrazac
Dođemo u tablici do vrijednosti čije instance želimo naći, kliknemo u njeno polje i zatim
kliknemo na gumb “Samofiltar” (“AutoFilter”). U tablici se pojavljuju samo oni slogovi
(zapisi) koji sadrže odabranu vrijednost u tom označenom polju.
V-68
PRO-MIL
Slika 5.85. Gumb za Samofiltar (AutoFilter)
Primjena standardnog filtra na tablicu/obrazac
Da bismo primijenili standardni filtar na tablicu/obrazac, kliknemo na gumb “Standardni

filter” (“Standard Filter”).
Slika 5.86. Gumb za standardni filtar
5
Pojavljuje se dijalog za definiranje filtra:
MODUL
Slika 5.87. Dijalog za definiranje filtra
• Naziv polja (Field name) - polje na koje će se primijeniti filtar
• Uvjet (Condition) - matematički izraz koji će se koristiti kod filtriranja podataka

(veće, manje, jednako i sl)
V-69
PRO-MIL
• Vrijednost (Value) - vrijednost s kojom će se uspoređivati podaci u tablici
• Operator (Operator) - logički operator koji će se koristiti kod povezivanja više izraza.
Operatori su AND koji znači da svi uvjeti moraju biti ispunjeni i OR koji znači da
treba biti ispunjen neki od uvjeta.
Uvjet za filtriranje definiramo na taj način da odredimo polje, uvjet i vrijednost koji
trebaju biti zadovoljeni u tom polju (npr. da poštanski broj mora biti veći od 10000), a
ako želimo povezivati nekoliko stupaca u uvjet, tada ih povežemo logičkim operatorom
(npr. kod osobe definiramo da treba imati poštanski broj veći od 10000 i starost veću ili
jednaku od 18 godina pa tako dobijemo sve punoljetne osobe izvan Zagreba).
Kad smo definirali sve uvjete, kliknemo na “U redu” (“ OK”) i filtar će se primijeniti na
tablicu.
Kod obrasca filtar se definira malo drugačije. Prvo kliknemo na gumb “Filtri bazirani na
obrascima” (“Form-Based Filters”) nakon čega se pojavljuje alatna traka za definiranje
filtra.
Slika 5.88. Gumb “Filtri bazirani na obrascima” (“Form-Based Filters”)
Slika 5.89. Alatna traka za definiranje filtra
V-70
PRO-MIL
U obrascu dođemo u polje po kojem želimo filtrirati podatke, upišemo traženu vrijednost
u polje i na alatnoj traci za definiranje filtra kliknemo na gumb “Primijeni filtar baziran
na obrascima” (“Apply Form-Based Filter”) nakon čega se na obrascu pojavljuju samo
podaci koji zadovoljavaju postavljeni uvjet.
5.4.1.3 Uklanjanje filtra s tablice, obrasca
Da bismo uklonili filtar s tablice/obrasca, kliknemo na gumb “Ukloni filtar/razvrstavanje”

(“Remove Filter/Sort”) na alatnoj traci.
Slika 5.90. Gumb “Ukloni filtar/razvrstavanje” (“Remove Filter/Sort”)
5.4.2 Upiti 5
MODUL
Upite koristimo za dobivanje podataka koji su raspoređenih u više tablica pri čemu se s
jedne strane vrši odabir slogova prema određenim zadanim kriterijima, a s druge strane
tablice se međusobno povezuju preko odgovarajućih polja.
Time je postignuta mogućnost bogatijeg dohvata podataka i kvalitetnijih analiza što je

naročito korisno u poslovanju, statistici i sl.
V-71
PRO-MIL
Kod stvaranja upita bitno je definirati uvjete koji se trebaju zadovoljiti, kao i tablice u
kojima će se tražiti slogovi na temelju zadanih uvjeta. Uvjet može biti i na temelju samo
jedne tablice ako želimo npr. prikazati samo određena polja te tablice.
Na temelju upita kasnije možemo pregledavati, mijenjati i dodavati podatke kao i stvarati
izvještaje i dr.
Napomena: tijekom pisanja ovog priručnika korištena je distribucija Linux-a Ubuntu 7.x u
kojoj neke od opisanih funkcija nisu ispravno radile. Budući da vjerujemo da će ti nedostaci
biti uklonjeni do trenutka pojave ovog priručnika na tržištu, u opisivanju spornih funkcija
korišteni su primjeri rađeni na Linux distribuciji SUSE 10.x pa i slike pojedinih ekrana
prikazuju izgled programa u SUSE 10.x distribuciji Linux-a.
5.4.2.1 Kreiranje i spremanje jednostavnog upita (koji obuhvaća jednu ili

dvije tablice) korištenjem određenog uvjeta pretraživanja.
Upit možemo kreirati na dva načina: pomoću čarobnjaka ili ručno. U oba slučaja, potrebno
je odrediti koje će tablice sudjelovati u upitu, kao i uvjet na temelju kojeg će se raditi odabir
podataka i (eventualno) povezivanje tablica.
Iskusniji korisnici mogu kreirati upit i korištenjem SQL jezika za upite.
Kreiranje upita pomoću čarobnjaka
U pogledu upita kliknemo na “Kreiraj upit pomoću čarobnjaka” (“Use Wizard to Creat
Query”) i pojavljuje se dijalog čarobnjaka koji će nas voditi kroz stvaranje upita.
Slika 5.91. Pokretanje čarobnjaka za stvaranje upita
V-72
PRO-MIL
Slika 5.92. Dijalog za odabir tablica i polja koji će biti sadržani u upitu
U dijalogu koji se pojavio odaberemo tablicu (table) koja će se biti sadržana u upitu kao
i Dostupna polja (Available fields) koja će upit sadržavati. Polja biramo ili uklanjamo
pomoću prikazanih gumbi sa strelicama desno (za dodavanje) i lijevo (za uklanjanje).
Kad smo odabrali sva željena polja, klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na
sljedeći korak.
5
MODUL
Slika 5.93. Dijalog za odabir smjera sortiranja
Među poljima koja se nalaze u upitu odaberemo po kojim poljima će se vršiti sortiranje
podataka kao i smjer sortiranja (uzlazno/silazno).
sljedeći korak.
V-73
PRO-MIL
Slika 5.94. Dijalog za odabir uvjeta pretrage
U ovom koraku definiramo koji će uvjeti trebati biti zadovoljeni u prikazu podataka.
• Izjednači sve od sljedećih (Match all of the following) - svi postavljeni uvjeti trebaju
biti zadovoljeni
• Izjednači bilo koji od sljedećih (Match any of the following) - treba biti zadovoljen
bilo koji od postavljenih uvjeta
• Polja (Field) - polje čija će se vrijednost uspoređivati
• Uvjet (Condition) - uvjet koji treba biti zadovoljen kod usporedbe vrijednosti
• Vrijednost (Value) - vrijednost s kojom se uspoređuje vrijednost polja u uvjetu.
sljedeći korak.
Slika 5.95. Dijalog za odabir detaljnog ili sažetog upita
V-74
PRO-MIL
U ovom korku odabiremo želimo li imati detaljan ili sažet upit. Razlika je u tome što
detaljni upit (Detailed query) prikazuje sve slogove upita dok sažetak ili zbirni upit
(summary query) prikazuje samo rezultate zbirnih funkcija. Sažeti upit može se koristiti
samo kod upita koji nose brojčane vrijednosti nad kojima se mogu izvršiti matematičko/
statističke operacije.
Ukoliko se odabere sažeti upit, tada se pojavljuje mogućnost odabira zbirne funkcije
(Aggregate function) i polja (Field name) nad kojim će se izvršiti ta funkcija.
Kad smo odabrali sve željeno, klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći
korak.
Ovdje određujemo polja na temelju kojih će se vršiti grupiranje slogova. Princip izbora je
identičan ranije opisanom izboru polja od kojih će se sastojati upit.
korak.
U ovom koraku biramo uvjete grupiranja. Princip je identičan izboru uvjeta za izbor polja
koji je ranije opisan.
korak.
5
MODUL
Slika 5.96. Dijalog za odabir nadimaka poljima
Ovdje, ukoliko je to potrebno, odredimo nadimke (aliase) pojedinim poljima unutar upita.
Originalni naziv polja obično sadrži naziv tablice u kombinaciji s nazivom polja, dok je
nadimak kraći i lakše pamtljiv pa je zato praktičniji za korištenje od punog naziva polja.
V-75
PRO-MIL
korak.
Slika 5.97. Dijalog za prikaz konačnog upita
U ovom koraku imamo pregled cijelog upita, ovdje također definiramo ime upita (Name
of the query) i možemo odabrati želimo li prikazati kreirani upit ili ga mijenjati.
Klikom na gumb “Završi” (“Finish”) dovršeno je kreiranje upita.
Slika 5.98. Prikaz kreiranog upita
V-76
PRO-MIL
Ručno kreiranje upita
Za ručno kreiranje upita u pogledu upita odaberemo Kreiraj upit u dizajn pogledu
(Create Query in Design View) nakon čega se otvara novi prozor za stvaranje upita.
5
MODUL
Slika 5.99. Prozor za ručno stvaranje upita
U dijalogu odaberemo tablice/upite koji će sudjelovati u kreiranju novog upita. Kad smo
odabrali sve željene tablice/upite, zatvorimo dijalog.
Sada slijedi izbor polja koja će sudjelovati u novom upitu. Polja odaberemo u tabličnom
prikazu na dnu prozora, a mogućnosti koje nam se nude su:
• Polje (Field) - polje koje će biti uključeno u upit
• Alias - nadimak pod kojim će se polje prikazivati
• Tablica (Table) - tablica iz koje dolazi polje
• Razvrstavanje (Sort) - način sortiranja podataka;
V-77
PRO-MIL
• Vidljivo (Visible) – je li polje vidljivo ili skriveno kod prikaza upita
• Funkcija (Function) - matematičko/statistička funkcija koja će se koristiti u polju
• Kriterij (Criterion) - kriterij na temelju kojeg će se vršiti filtriranje podataka
• Ili (Or) - dodatni uvjeti za filtriranje podataka.
Kad smo odabrali sva polja, klikom na gumb za snimanje ili izborom iz izbornika Datoteka
-> Snimanje (File -> Save) spremimo kreirani upit pod imenom koje odaberemo.
Slika 5.100. Dijalog za dodjelu imena upitu
Kreirani i spremljeni upit zatvorimo kroz izbornik Datoteka -> Zatvori (File -> Close).
Kreiranje upita pomoću SQL jezika
Za kreiranje upita u pomoću SQL jezika u pogledu upita odaberemo Kreiraj upit u SQL
pregledu (Create Query in SQL View) nakon čega se otvara novi prozor za stvaranje
upita.
Slika 5.101. Prozor za pisanje SQL definicije upita
V-78
PRO-MIL
Kad smo napisali SQL definiciju upita, pomoću gumba “Izvedi upit” (“Run Query”)
možemo pokrenuti upit dok gumb “Direktno pokreni SQL naredbu” (“Run SQL
command directly”) služi za pokretanje pojedinačnih SQL naredbi.
Definirani upit spremimo pod odabranim imenom i zatvorimo na isti način kao i kod
ručnog stvaranja upita.
5.4.2.2 Dodavanje uvjeta upitu korištenjem nekog od sljedećih operatora: <

(manje od), <=(manje ili jednako od), > (više od), >= (više ili jednako
od), = (jednako), <> (različito od), AND (I), OR (ILI).
Kod stvaranja upita prilikom biranja polja koja će biti dodana u upit (vidi prethodnu
točku pod “Ručno stvaranje upita”) možemo specificirati i određene uvjete koji trebaju
biti zadovoljeni (npr. da neka vrijednost bude veća, manja, različita itd. od zadane
vrijednosti).
Za definiranje tog uvjeta prilikom definicije polja u upitu pod parametrom “Kriterij”
(“Criterion”) unesemo uvjet koji treba biti zadovoljen.
5
MODUL
Slika 5.102. Definiranje uvjeta koji treba biti zadovoljen prilikom odabira slogova
V-79
PRO-MIL
Pod parametrima “Ili” (“Or”) možemo dodati dodatne kriterije koji trebaju biti
zadovoljeni.
Ukoliko poznajemo SQL upitni jezik, tada je pomoću SQL naredbe “WHERE...” još lakše
definirati uvjete koji trebaju biti zadovoljeni u upitu.
5.4.2.3 Uređivanje upita dodavanjem ili uklanjanjem uvjeta
Dodavanje uvjeta u upit opisano je u prethodnoj točki, a za uklanjanje uvjeta u pogledu

uređenja upita (vidi prethodnu sliku) obrišemo kriterije navedene pod parametrom
“Kriterij” (“Criterion”) i dodatne parametre pod “Ili” (“Or”) ukoliko oni postoje.
5.4.2.4 Uređivanje upita: dodavanje, uklanjanje, skrivanje, prikazivanje

polja
Prilikom kreiranja upita možemo odrediti koje tablice i koja polja iz tih tablica će biti
prikazani u upitu. To radimo na način opisan u točki “5.4.2.1 Kreiranje i spremanje
jednostavnog upita koji obuhvaća jednu ili dvije tablice korištenjem određenog uvjeta
pretraživanja. “.
Za naknadno dodavanje, uklanjanje,skrivanje ili prikazivanje polja trebamo biti u pogledu

uređenja upita (vidi prethodnu sliku) i zatim pod parametrima koji se traže unesemo
željene vrijednosti.
Polja odaberemo u tabličnom prikazu na dnu prozora. Mogućnosti koje se nude su:
• Polje (Field) - polje koje će biti uključeno u upit
• Alias - nadimak pod kojim će se polje prikazivati
V-80
PRO-MIL
• Tablica (Table) - tablica iz koje dolazi polje
• Razvrstavanje (Sort) - način sortiranja podataka
• Vidljivo (Visible) - je li polje vidljivo ili skriveno kod prikaza upita
• Funkcija (Function) - matematičko/statistička funkcija koja će se koristiti u polju
• Kriterij (Criterion) - kriterij na temelju kojeg će se vršiti filtriranje podataka
• Ili (Or) - dodatni uvjeti za filtriranje podataka.
Ukoliko polje želimo ukloniti iz upita, obrišemo njegov naziv iz parametra Polje (Field)
pritiskom na tipku za brisanje. Ukoliko želimo da polje bude vidljivo, stavimo kvačicu u
parametru Vidljivo (Visible), odnosno uklonimo tu kvačicu ukoliko želimo da polje bude
skriveno.
5.4.2.5 Pokretanje upita
Za pokretanje upita u pogledu upita dva puta kliknemo mišem na željeni upit i on se
5
otvara kao što je prikazano na sljedećoj slici:
MODUL
Slika 5.103. Pokrenut upit
V-81
PRO-MIL
5.4.2.6 Brisanje upita
Za brisanje upita u pogledu upita odaberemo željeni upit i iz izbornika desne tipke miša
odaberemo Obriši (Delete).
Slika 5.104. Brisanje upita
Pojavljuje se dijalog za potvrdu brisanja:
Slika 5.105. Dijalog za potvrdu brisanja
V-82
PRO-MIL
5.4.2.7 Spremanje i zatvaranje upita
Podaci upita spremaju se automatski prilikom svakog dodavanja ili izmjene sloga, ali
postoji i mogućnost ručnog spremanja upita kroz izbornik Datoteka -> Spremi (File ->
Save) ili pomoću kombinacije tipki Ctrl + S na tipkovnici.
Za zatvaranje upita odaberemo iz izbornika Datoteka -> Zatvori (File -> Close).
5.4.3 Sortiranje zapisa (slogova)
Podaci se u tablicama prikazuju onim redoslijedom kojim su upisani. Ukoliko želimo imati
pregledniji prikaz podataka, koristimo sortiranje (razvrstavanje) podataka.
Jedan od načina sortiranja podataka je uporaba upita kod kojih se može definirati po
kojim poljima i kojim redoslijedom će podaci biti prikazani. Više o tome može se vidjeti u
dijelu koji govori o upitima.
5
MODUL
Drugi način sortiranja podataka je korištenje funkcije sortiranja nad tablicama/upitima.
5.4.3.1 Sortiranje podataka u tablici, obrascu, rezultatu upita - prema

kriteriju uzlaznog (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending), te
abecedno sortiranje prema istim kriterijima
Za sortiranje prikaza podataka tablice ili upita otvorimo tablicu/upit čije podatke želimo
prikazati i zatim na alatnoj traci kliknemo neki od gumba za razvrstavanje. Nude nam se
mogućnosti:
• Razvrstaj uzlazno (Sort Ascending) - uzlazno razvrstavanje na osnovi odabranog

polja
V-83
PRO-MIL
• Razvrstaj silazno (Sort Descending) - silazno razvrstavanje na osnovi odabranog

polja
• Razvrstaj (Sort) - složenije razvrstavanje pri čemu se bira naziv polja (Field name)
po kojem će se razvrstati podaci i redoslijed (Order) kojim će se razvrstati podaci. Pri
tome se može odabrati više slijednih polja tj. više kriterija za razvrstavanje.
Slika 5.106. Gumbi za razvrstavanje na alatnoj traci
Slika 5.107. Razvrstavanje po više polja
V-84
PRO-MIL
5.5. Izvještaji
Izvještaji služe za prikaz podataka u obliku koji je prikladan za ispis na papir. Sami
izvještaji temelje se na tablicama i upitima sadržanim u bazi podataka.
Uz jednostavan prikaz podataka, izvještaji omogućuju i neke složenije operacije poput

grupiranja podataka, prikaz zbirnih vrijednosti, dodavanje grafike i teksta u izvještaj i sl.
Sami izvještaji mogu se prilagoditi ispisu na papiru standardnih dimenzija (npr. A4

format) kao i na razne naljepnice, kuverte i korisnički definirane formate.
5.5.1. Kreiranje izvještaja
5.5.1.1 Kreiranje i spremanje izvještaja baziranog na tablicama, upitima
5
MODUL
Za kreiranje izvještaja koristimo čarobnjak koji dolazi unutar OpenOffice.org Base-a.
Čarobnjak se pokreće u pogledu izvještaja.
Slika 5.108. Pokretanje čarobnjaka za kreiranje izvještaja

V-85
PRO-MIL
Pojavljuje se dijalog koji nas vodi kroz odabir tablice i polja koji će se pojaviti na
izvještaju:
Slika 5.109. Dijalog za odabir tablice/polja na izvještaju
Nakon odabira željenih vrijednosti, klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći

korak stvaranja izvještaja:
Slika 5.110. Dijalog za označavanje polja
U ovom dijalogu odabiremo kako želimo imati označena polja na izvještaju čime nam je
omogućeno jasnije prikazivanje podataka.

V-86
PRO-MIL
Slika 5.111. Dijalog za odabir grupiranja
Ovdje biramo polja po kojima će podaci biti grupirani. Grupiranje nam daje bolji pregled
podataka i kvalitetnije izvještaje.

5
MODUL
Slika 5.112. Dijalog za odabir razvrstavanja podataka
U ovom dijalogu odaberemo na koji način će podaci biti razvrstani. Razvrstavanje može
biti po više polja.
Ukoliko smo prethodno odabrali grupiranje, podaci će najprije biti grupirani, a zatim
unutar grupa razvrstani na osnovi kriterija koje ovdje definiramo.
V-87
PRO-MIL

Slika 5.113. Dijalog za odabir izgleda izvještaja
U ovom koraku biramo vizualni izgled izvještaja. Ponuđen nam je niz dizajna, a možemo
odabrati i usmjerenje, hoće li biti pejzažno (landscape) ili portretno (portrait).
Ukoliko pomaknemo dijalog, ispod njega možemo vidjeti kako će izgledati gotov
izvještaj.

Slika 5.114. Dijalog za imenovanje izvještaja
V-88
PRO-MIL
Ovdje biramo kako će se zvati naš izvještaj, želimo li imati statički izvještaj (Static
report) ili dinamički izvještaj (Dynamic report) kao i želimo li još ručno mijenjati dizajn
izvještaja ili ga želimo otvoriti i vidjeti.
Razlika između statičkih i dinamičkih izvještaja je u tome što statički prikazuju podatke
u trenutku stvaranja izvještaja (kasnije promjene ne vide se na izvještaju) dok dinamički
izvještaji prikazuju uvijek aktualne podatke.
Nakon ovog koraka, prikazuje se gotov izvještaj:
5
MODUL
Slika 5.115. Prikaz gotovog izvještaja
V-89
PRO-MIL
5.5.1.2 Promjena rasporeda podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja.
Da bismo promijenili raspored podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja, prvo

odaberemo željeni izvještaj u pogledu izvještaja a zatim iz izbornika desne tipke miša
odaberemo Uređivanje (Edit). Izvještaj se otvara spreman za ručne promjene:
Slika 5.116. Unošenje ručnih promjena u izvještaju
Budući je izvještaj zapravo OpenOffice.org Write dokument koji koristi obrasce i tablice za
prikaz podataka, pojedina polja možemo mijenjati, brisati i dodavati kao što je to opisano
u modulu koji se bavi OpenOffice.org Write dokumentima.
5.5.1.3 Grupiranje podataka prema određenoj rubrici (polju) u izvještaju,

uzlazno ili silazno
Grupiranje podataka radi se prilikom kreiranja samog izvještaja kao što je opisano u točki
“5.5.1.1 Kreiranje i spremanje izvještaja baziranog na tablicama, upitima”.
V-90
PRO-MIL
5.5.1.4 Prikazi određenih polja u grupiranom izvještaju prema kriterijima:

zbroja, minimuma, maksimuma, prosjeka, brojanja, na određenoj
točki prekida
Da bismo dodali ili uklonili kriterije podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja, najprije
odaberemo željeni izvještaj u pogledu izvještaja, a zatim iz izbornika desne tipke miša
odaberemo Uređivanje (Edit). Izvještaj se otvara spreman za ručne promjene, kao što je
prikazano na prethodnoj slici.
Budući je izvještaj zapravo OpenOffice.org Write dokument koji koristi obrasce i tablice za
prikaz podataka, pojedina polja možemo mijenjati, brisati i dodavati kao što je to opisano
u modulu koji se bavi OpenOffice.org Write dokumentima.
5.5.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju izvještaja
Da bismo dodali ili uklonili kriterije podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja,
odaberemo željeni izvještaj u pogledu izvještaja, a zatim iz izbornika desne tipke miša
odaberemo Uređivanje (Edit). Izvještaj se otvara spreman za ručne promjene, kao što je
to prikazano na prethodnoj slici.
5
MODUL
Za dodavanje teksta u zaglavlju i podnožju dokumenta idemo u izbornik Ubaci -> Zaglavlje
-> Uobičajeno (Insert -> Header -> Default) ili Ubaci -> Podnožje -> Uobičajeno (Insert
-> Footer -> Default).

V-91
PRO-MIL
Pri vrhu ili dnu stranice teksta pojavljuje se područje zaglavlja odnosno podnožja stranice
u koje upišemo tekst koji želimo dodati:
5.5.1.6 Brisanje izvještaja
Za brisanje izvještaja označimo željeni izvještaj u pogledu izvještaja i zatim iz izbornika

desne tipke miša odaberemo Obriši (Delete). Pojavljuje se dijalog za potvrdu brisanja
izvještaja:
V-92
PRO-MIL
Slika 5.119. Brisanje izvještaja
Slika 5.120. Dijalog za potvrdu brisanja izvještaja
5
MODUL
5.5.1.7 Spremanje i zatvaranje izvještaja
Izvještaj spremamo kroz izbornik Datoteka -> Spremi (File -> Save) ili pomoću
kombinacije tipki Ctrl + S na tipkovnici.
Za zatvaranje izvještaja odaberemo iz izbornika Datoteka -> Zatvori (File -> Close).
V-93
PRO-MIL
5.6 Priprema izlaznih rezultata
Kod rada s bazama podataka, neke objekte možemo pregledati i ispisati, dok kod nekih to
nije moguće.
• Tablice - moguć je ispis samo dizajna tablice
• Upiti - nije moguć ni pregled ni ispis
• Obrasci - moguć je prikaz/ispis podataka u obrascu kao i ispis dizajna obrasca
• Izvještaji - moguć je prikaz/ispis podataka izvještaja kao i prikaz/ispis dizajna

izvještaja.
U nastavku ćemo prikazati kako ispisati one elemente baze podataka koji se mogu
ispisati.
5.6.1 Pripreme za ispis
5.6.1.1. Pregledavanje tablice, obrasca i izvještaja
Kao što smo istaknuli u uvodnoj napomeni za točku 5.6, neke elemente nije moguće
pregledati prije ispisa. Kod onih elemenata kod kojih je pregled moguć (npr. izvještaji),
najprije otvorimo izvještaj, a zatim iz izbornika odaberemo Datoteka -> Pregled stranice
(File -> Page Preview). Pojavljuje se pregled izvještaja prije ispisa.
V-94
PRO-MIL
Slika 5.121. Pregled izvještaja prije ispisa.
5.6.1.2 Promjena orijentaciju izvještaja (način ispisa) – portret (uspravno), 5

MODUL
pejzaž (položeno). Promjena veličine stranice
Za promjenu orijentacije i veličine stranice izvještaja, u pogledu izvještaja odaberemo

izvještaj kojem želimo mijenjati orijentaciju/stranicu i iz izbornika desne tipke miša
odaberemo Uređivanje (Edit).
V-95
PRO-MIL
Slika 5.122. Otvaranje izvještaja za uređivanje
Otvara se uređivanje izvještaja:
Slika 5.123. Uređivanje izvještaja
V-96
PRO-MIL
Za određivanje veličine i orijentacije stranice idemo u izbornik Oblik -> Stranica (Format
-> Page).
• Format papira, Oblik (Paper format) – format papira (Širina (Width) i Visina
(Height) pokazuje dimenzije odabranog formata)
• Usmjerenje (Orientation) – orijentacija papira (Portretno (Portrait) = uspravan
5
papir, Pejzažno (Landscape) = položen papir)
MODUL
• Margine (Margins) – margine; detalji u poglavlju koje opisuje rad s marginama
• Točno registrirano (Register-true) - poravnava tekst na stranici s vertikalnom

mrežicom (gridom) stranice. Razmak od mrežice definiran je opcijom Stil referenci
(Reference Style).
V-97
PRO-MIL
Slika 5.125. Određivanje veličine i orijentacije stranice
Ovdje odaberemo željenu orijentaciju stranice kao i format papira na koji će se izvještaj
ispisivati.
5.6.2 Parametri ispisa
5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice
Kao što smo ranije istaknuli, kod tablice nije moguć direktan ispis tablice, već trebamo
kreirati izvještaj koji ćemo ispisati. Prilikom kreiranja izvještaja određujemo hoće li se
odnositi na cijelu tablicu ili će biti stvoren na temelju upita kojim će se odabrati samo
određeni slogovi iz tablice.
Kreiranje izvještaja objašnjeno je u prethodnom poglavlju, a kad smo izvještaj kreirali

i otvorili, tada ga možemo i ispisati. U točki “5.6.1.1. Pregledavanje tablice, obrasca i
izvještaja” objašnjeno je kako vidjeti pregled izvještaja prije samog ispisa ukoliko želimo
vidjeti kako će on izgledati na papiru.
Za ispis izvještaja na pisač/fax odaberemo izbornik Datoteka -> Ispis (File -> Print) ili
kraće, pomoću tipkovnice, Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi
sljedeće opcije:
V-98
PRO-MIL
• Odabir pisača - u dijaloškom okviru "Ime” (“Name”) odaberemo ime željenog

pisača, ukoliko ih imamo više. Gumb “Svojstva” (“Properties”) omogućuje dodatno
u boji i sl.).
odabrani pisač.

pisaču.
5
MODUL
(“Collate”) omogućuje sortiranje pojedinih primjeraka što je i grafički ilustrirano kad
kliknemo na nju.
V-99
PRO-MIL
5.6.2.2 Ispis svih slogova korištenjem pogleda na obrazac. Ispis određenih

stranica korištenjem pogleda na obrazac
Vidi točku “5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice”.
5.6.2.3 Ispis rezultata upita.
Vidi točku “5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice”.
V-100
PRO-MIL
5.6.2.4 Ispis određenih stranica (stranice) izvještaja, ili ispis cijelog

izvještaja.
Vidi točku “5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice.”.
5
MODUL
V-101
PRO-MIL
6
Open source Prezentacije
Modul
Prezentacije
U ovom modulu čitatelj će se upoznati stvaranje i korištenje prezentacija
na računalu. Naučit će osnovne operacije kao što su kreiranje, oblikovanje,
izmjena i priprema prezentacije korištenjem različitih postavki slajda za
prikaz i distribuciju. Pokazat ćemo kako umnožavati i premještati tekst, slike,
crteže i grafikone unutar prezentacije i između različitih prezentacija. Pokazat
ćemo i korištenje osnovnih operacija sa slikama, grafikonima i nacrtanim
objektima te različite prezentacijske efekte. Sve ovo prikazano je pomoću
alata OpenOffice.org Impress u inačici 2.
6
MODUL
VI-1
PRO-MIL
6.1.1 Prvi koraci pri radu s alatima za elektronske prezentacije
6.1.1.1 Otvaranje (i zatvaranje) aplikacije za elektronske prezentacije
Da bismo pokrenuli aplikaciju za elektronske prezentacije, idemo kod većine Linux

operacijskih sustava na izbornik Start -> Office -> Presentation, a kod nekih
operacijskih sustava iedemo na izbornik Start -> Programs -> OpenOffice.org 2.x ->
OpenOffice.org Impress.
6
MODUL
Slika 6.1. Pokretanje programa kroz Start izbornik
Program možemo pokrenuti i pomoću OpenOffice.org 2.x QuickStarter-a koji se

nalazi na programskoj traci pored sata. Na QuickStarter-u odaberemo Prezentacija
(Presentation).
VI-3
PRO-MIL
Modul 6 Prezentacije Open source
Slika 6.2. Pokretanje aplikacije preko QuickStartera
Početak rada s prezentacijom
Kad pokrenemo novu prezentaciju, pojavit će se Čarobnjak (Wizard) koji omogućuje

započinjanje nove prezentacije ili rad na postojećoj.
Slika 6.3. Početak izrade prezentacije pomoću Wizarda
VI-4
PRO-MIL
On omogućuje započinjanje nove prezentacije (“Prazna prezentacija” (“Empty

presentation”)), stvaranje prezentacije na temelju predloška (“Iz predloška” (“From
template”)) kao i otvaranje postojeće prezentacije (“Otvori postojeću prezentaciju”
(”Open existing presentation”)).
Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak:
Slika 6.4. Odabir izgleda prezentacije
• Odaberi dizajn slike (Select a slide design) – izbor izgleda prezentacije (unaprijed
definiranog stila prezentacije)
• Odaberi izlazni medij, originalno (Select an output medium, Original) – izrada

prezentacije koja koristi originalni oblik stranice iz predloška
• Odaberi izlazni medij, prekoračeni list (Select an output medium, Overhead sheet)
– izrada prezentacije koja će se prikazivati pomoću grafoskopa
6
• Odaberi izlazni medij, papir (Select an output medium, Paper) – izrada prezentacije
MODUL
koja će se prikazivati na papiru
• Odaberi izlazni medij, zaslon (Select an output medium, Screen) – izrada prezentacije
koja će se prikazivati na ekranu računala
• Odaberi izlazni medij, slajd (Select an output medium, Slide) – izrada prezentacije
koja će se prikazivati pomoću projektora
VI-5
PRO-MIL
• Pregled (Preview) – sažeti prikaz izgleda prezentacije u prostoru iznad gumba

“Pregled” (“Preview”).
Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak:
Slika 6.5. Izbor načina promjene slajdova
U ovom koraku biramo način izmjene slajdova prezentacije. Mogućnosti su sljedeće:
• Efekt (Effect) – efekti prikaza slajdova (npr. pojavljivanje slijeva udesno i sl.)
• Brzina (Speed) – brzina prikaza slajda
• Uobičajeno (Default) – predloženi tip prezentacije
• Automatski (Automatic) – automatsko pokretanje prezentacije i automatska izmjena

slajdova.
Klikom na gumb “Napravi” (“Create”) stvara se nova prezentacija.
Zatvaranje aplikacije
Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja dokumenta, pojavit će
se pitanje “The document has been modified. Do you want to save your changes?” Želimo li
sačuvati promjene na dokumentu, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko kliknemo na
“Odbaci” (“Discard”), promjene na dokumentu neće biti pohranjene.
VI-6
PRO-MIL
6.1.1.2 Otvaranje jedne, više prezentacija
• Ikona "Otvori Datoteku" ("Open File") na traci s osnovnim funkcijama
• Pomoću tipkovnice kombinacijom tipki Ctrl + O.
Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se dijalog za otvaranje dokumenta.
Možemo izabrati dokument s popisa, ukoliko ga vidimo na popisu dokumenata ili možemo
sami upisati naziv dokumenta.
Prilikom upisa naziva dokumenta potrebno je najprije u dijaloškom okviru “Files of Type”
odabrati vrstu dokumenta koji želimo otvoriti (npr. prezentaciju), a zatim u dijaloškom
okviru “File name” upisati putanju i ime dokumenta. Zanimljivo je uočiti da OpenOffice.
org automatski prepoznaje putanje i inkrementalno ih uvećava. Primjerice želimo li doći
do mape “c:\My Documents”, dovoljno je početi pisati “c:\My “ i on će sam prepoznati u
koju mapu želimo ići.
6
MODUL
Slika 6.6. Dijalog za otvaranje postojećeg dokumenta

VI-7
PRO-MIL
6.1.1.3 Kreiranje nove prezentacije prema predlošku
Otvaranje novog dokumenta objašnjeno je detaljnije u točki o pokretanju aplikacije.
Za stvaranje novog dokumenta bez predloška kliknemo na izbornik Datoteka -> Novi ->
Prezentacija (File -> New -> Presentation).
Slika 6.7. Započinjanje nove prezentacije
Kad pokrenemo OpenOffice.org Impress, on automatski započinje novu prezentaciju i

pojavljuje se čarobnjak koji nas vodi kroz početne korake izrade prezentacije.
Za otvaranje novog dokumenta pomoću predloška idemo na izbornik Datoteka -> Novi
-> Predlošci i dokumenti (File -> New -> From Template) (ili Ctrl + N na tipkovnici).
Pojavi se popis predložaka na kojem možemo izabrati predložak koji želimo. Predloške
možemo i sami stvarati.
Više detalja o otvaranju prezentacije na temelju predloška je u točki 6.1.1.1 Otvaranje (i

zatvaranje) aplikacije za elektronske prezentacije.
VI-8
PRO-MIL
6.1.1.4 Spremanje prezentacije na određenu lokaciju na uređaju za pohranu
• Ikona "Spremi dokument" ("Save Document") na traci s osnovnim funkcijama
• Pomoću tipkovnice, kombinacijom tipki Ctrl + S.
Slika 6.8. Spremanje dokumenta
Prilikom upisa naziva dokumenta potrebno je najprije u dijaloškom okviru “Save as

type” odabrati format u kojem želimo spremiti dokument. Neki od podržanih formata su
OpenOffice.org Presentation, MS PowerPoint, StarDraw, StarImpress.
6
MODUL
do dokumenta.
exist. Do you want to replace it?” Ukoliko odaberemo “Yes”, novi dokument prepisat će
stari (Oprez! Stari dokument ne može se više vratiti!). Ukoliko odaberemo “No”, pojavit
će se ponovo dijalog za odabir imena/formata dokumenta kako bismo odabrali novo ime
za naš dokument.
VI-9
PRO-MIL
6.1.1.5 Spremanje prezentacije pod drugim imenom

6.1.1.6 Spremanje prezentacije u drugom datotečnom formatu: obogaćena

tekstualna datoteka (.rtf), predložak dokumenta, slika, ekstenzija
specifična za određeni softver, isti program, ali različita verzija

načina:

(npr. tekstualni dokument .txt ili Rich Text Format .rtf.
kao vrstu dokumenta “Predložak Open Document prezentacije”.
PDF dokumenti postaju sve popularniji s obzirom na to da se mogu koristiti na različitim

vrstama računala i da ne ovise o operacijskom sustavu. Za njihovo čitanje dovoljan je
Adobe Acrobat Reader koji je besplatan i može se naći na nizu programskih CD-a ili na
internetskim stranicama www.adobe.com
OpenOffice.org omogućuje spremanje dokumenta u PDF formatu te se one mogu tako

VI-10
PRO-MIL
Za spremanje dokumenta u PDF formatu odaberemo izbornik Datoteka -> Izvoz u PDF
(File -> Export As PDF). Pojavljuje se uobičajeni dijalog za spremanje dokumenta.
Izrada web prezentacije
OpenOffice.org Impress omogućuje i izradu web prezentacija koje se mogu gledati pomoću
web preglednika, kao što su MS Internet Explorer i Mozilla Firefox. Ova vrsta prezentacija
nema sve efekte klasične OpenOffice.org Impress prezentacije, ali zato za njen prikaz nije
potreban OpenOffice.org Impress.
Da bi se izradila ova vrsta prezentacije, u izborniku Datoteka -> Izvoz (File -> Export)
i odaberemo HTML Document tip dokumenta te u kojoj mapi želimo spremiti
prezentaciju.
6
MODUL
Slika 6.9. Izbornik Datoteka -> Izvoz
VI-11
PRO-MIL
Slika 6.10. Dijalog za spremanje prezentacije u obliku HTML dokumenta
Nakon toga pojavljuje se dijalog koji nas vodi kroz izradu prezentacije.
Slika 6.11. Dijalog za odabir dizajna web prezentacije
Odaberemo neki od postojećih dizajna web prezentacije, ukoliko oni postoje, i kliknemo
na gumb „Dalje“ („Next“).
VI-12
PRO-MIL
Slika 6.12. Odabir tipa web prezentacije
U ovoj opciji odaberemo tip prezentacije koji želimo. Mogućnosti su sljedeće:
• Standardni HTML format (Standard HTML format) - uobičajena web stranica
• Standardni HTML u okvirima (Standard HTML with frames) - u jednom okviru

web stranice nalazit će se popis slajdova, a u drugom okviru će se prikazivati odabrani
slajd
• Automatski (Automatic) - izrada tzv. “kiosk” web prezentacije kod koje se slajdovi
izmjenjuju automatski
• Webcast - prezentacija s podrškom za perl i ASP; za ovakvu vrstu prezentacije

potreban je internetski server na kojem će se ona nalaziti
• Odrednice, napravi naslovnu stranicu (Options, Create title page) - izrada

naslovnice
• Odrednice, pokaži zabilješke (Options, Show notes) - prikaz autorovih bilježaka

6
zajedno s prezentacijom.
MODUL
Klikom na gumb “Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:
VI-13
PRO-MIL
Slika 6.13. Odabir formata zapisa grafike
Ovdje određujemo format zapisa grafike (jpg ili gif format slika), rezoluciju grafike, kao i
eventualne zvučne efekte prilikom izmjene slajdova. Klikom na gumb „Dalje“ („Next“)
prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:
Slika 6.14. Upis podataka za naslovnu stranicu prezentacije
Slika 6.15. Odabir izgleda navigacijskih gumba
VI-14
PRO-MIL
Ovdje određujemo izgled navigacijskih gumbi na web prezentaciji. Klikom na gumb

“Dalje“ (“Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:
Slika 6.16. Odabir boja unutar prezentacije
U ovom koraku biramo boje koje će se koristiti unutar web stranice. Klikom na gumb
“Napravi“ (“Create“) stvorit će se nova web prezentacija.
Rezultat je sljedeći:
6
MODUL
Slika 6.17. Prikaz prezentacije u web pregledniku
VI-15
PRO-MIL
Izrada FLASH prezentacije
OpenOffice.org omogućuje spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu. Ovaj for-

mat prezentacija i multimedijskih sadržaja postaje sve popularniji. Omogućuje korištenje
niza animacijskih i drugih efekata, a za gledanje prezentacije dovoljan je internetski
preglednik koji podržava Flash dokumente.
Za spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu odaberemo izbornik Datoteka

-> Izvoz (File -> Export). U dijalogu koji se pojavi odaberemo kao Format datoteke (File
Format) “Macromedia Flash”.
Slika 6.18. Dijalog za spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu
6.1.1.7 Prijelaz između otvorenih prezentacija
Unutar programa možemo imati više različitih dokumenata otvorenih istovremeno.

VI-16
PRO-MIL
Slika 6.19. Prikaz više otvorenih dokumenata
dokumenata.

6

MODUL
koristili, pojavit će se automatski pomoć s opisom te funkcije).
VI-17
PRO-MIL
VI-18
PRO-MIL
6
MODUL
VI-19
PRO-MIL
Kod svake točke pomoći možemo postaviti knjižnu oznaku (tzv. bookmark) koji nam
kasnije pomaže da brzo pronađemo tu točku. Knjižnu oznaku (bookmark) postavljamo
tako da kliknemo na gumb “Dodaj u knjižne oznake” (“Add to Bookmarks”) iznad
okvira s tekstom pomoći. Ovu funkciju možemo dobiti i klikom na desnu tipku miša
kad se nalazimo na nekoj temi pomoći.

VI-20
PRO-MIL
6.1.1.9 Zatvaranje prezentacije
6.1.2 Prilagodba postavki
6.1.2.1 Korištenje funkcije za povećanje/zumiranje stranice

Impressa-a, na statusnoj traci. Ukoliko kliknemo desnom tipkom miša na taj postotak,
dobit ćemo mogućnost promjene uvećanja na određeni postotak (50%, 75%, 100% i sl)
ili na optimalnu širinu stranice, odnosno cijelu stranicu ili širinu ekrana (Optimalno,
Širina stranice, Cijela stranica).
6
MODUL

VI-21
PRO-MIL
Drugi način uvećanja dokumenta je korištenje izbornika Pogled -> Uvećaj/Umanji

(View -> Zoom) pri čemu se otvara dijalog koji nudi opcije zumiranja dokumenta. Opcija
“Varijabilno” omogućuje da sami odredimo faktor zumiranja dokumenta.
Slika 6.27. Izbornik za zumiranje dokumenta
držimo pritisnutu tipku “Ctrl” na tipkovnici i okrećemo kotačić na mišu naprijed odnosno
nazad, mijenjat će se faktor uvećanja dokumenta.
Da bismo prikazali odnosno sakrili određene alatne trake, idemo na izbornik

Pogled -> Alatne trake (View - > Toolbars) i odaberemo trake koje želimo imati prikazane
na ekranu. Trake pored kojih je kvačica vidljive su na ekranu, dok trake pored kojih nije
kvačica nisu vidljive na ekranu. Kvačicu postavljamo, odnosno uklanjamo, klikom na
naziv odabrane trake u izborniku.
Slika 6.28. Izbornik Pogled -> Alatne trake
VI-22
PRO-MIL
Važno je napomenuti da kad dođemo u područje dokumenta koje sadrži nabrajnja, tablicu,
grafiku ili slične elemente, automatski se prikazuju alatne trake vezane uz te elemente
teksta.
alatne trake, držimo pritisnutom tipku miša i prenesemo je na područje ekrana na kojem
želimo imati tu traku.
6
MODUL
VI-23
PRO-MIL
Slika 6.30 Odabir prikazanih elementa na alatnoj traci
6.1.2.3 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna

mapa (direktorij) za otvaranje i spremanje dokumenta
Za promjenu korisničkih postavki aplikacije OpenOffice.org Impress-a koristimo izbornik

VI-24
PRO-MIL
U njemu pod opcijom OpenOffice.org -> Korisnički podaci (OpenOffice.org -> User
Data) definiramo ime korisnika aplikacije kao i ostale relevantne podatke o samom
korisniku.
6
MODUL
dokumenta jer OpenOffice.org omogućuje uz svoj format datoteke i korištenje formata
VI-25
PRO-MIL
U opciji OpenOffice.org -> Impress definiramo ostale opcije specifične za rad s

prezentacijama, poput pomagala za formatiranje teksta i sl.
Slika 6.35. Opcija OpenOffice.org - > Impress
VI-26
PRO-MIL
6.2 Razvijanje prezentacije
6.2.1 Pogledi na prezentaciju
6.2.1.1 Razlozi korištenja različitih pogleda na prezentaciju
Budući da se pomoću OpenOffice.org Impress-a mogu stvarati različite vrste prezentacija

koje će se prikazivati na ekranu, grafoskopu ili otisnuti na papir, uz mogućnost dodavanja
zabilješki svakom slajdu, postoji i više različitih pogleda na prezentaciju. Svaki od pogleda
navedenih u nastavku ima svoje specifičnosti i idealan je za određenu situaciju.
6.2.1.2 Mijenjanje pogleda na prezentaciju
OpenOffice.org Impress nam nudi nekoliko mogućih pogleda na slajdove. Oni se mogu
izabrati iz izbornika Pogled (View) ili iznad same radne površine za prikaz slajda. Pregledi
koji se nude su:
• Normalan pogled (Normal View) - prikaz cijelog slajda na ekranu s mogućnošću

njegove izmjene. Uz to se s lijeve strane slajdova pokazuje lista svih slajdova čime je
omogućeno lakše kretanje kroz slajdove. S desne strane radne površine slajda nalaze
se alatne trake za izbor predloška slajda, animacija i sl.
6
MODUL
Slika 6.36. Normalan pogled (Normal)

VI-27
PRO-MIL
• Pogled konture (Outline) - prikaz teksta koji se nalazi na slajdu bez formatiranja;
također je moguće obavljati izmjene na tekstu samog slajda
Slika 6.37. Pogled konture (Outline)
• Pogled zabilješki (Notes) - prikaz slajda i popratnih bilježaka koje idu uz taj slajd.
Bilješke se mogu uređivati, ali sam slajd ne.
Slika 6.38. Pogled zabilješki (Notes View)
VI-28
PRO-MIL
• Pogled letka (Handout) - prikaz prezentacije u formatu u kojem će ispisana biti

predana slušateljstvu.
Slika 6.39. Pogled letka (Handout View)
• Pogled razvrstavanja slajdova (Slide Sorter) - prikaz slajdova međusobno poredanih

jedan pored drugog; moguće uređivanje redoslijeda slajdova i sl. ali ne i uređivanje
sadržaja slajda.
6
MODUL
Slika 6.40. Pogled slajdova (Slide View)

VI-29
PRO-MIL
6.2.2 Slajdovi
6.2.2.1 Dodavanje novog slajda određenog oblika - naslovni slajd, grafikon i

tekst, numerirana lista, tablica
Za dodavanje novog slajda odaberemo normalni pogled na slajdove (izbornik Pogled

-> Normalno (View -> Normal)), dođemo na slajd iza kojeg želimo umetnuti novi
slajd i iz izbornika odaberemo Ubaci -> Slajd (Insert -> Slide) čime se otvara prozor s
mogućnostima za novi slajd.
Slika 6.41. Izbornik Ubaci -> Slajd (Insert -> Slide)
S alatne trake Zadaće -> Izbori (Tasks -> Layouts) koja se nalazi s desne strane radne
površine slajda odaberemo koju vrstu slajda želimo dodati (naslovni, slajd s grafikonima
i sl.).
Kad smo odabrali vrstu slajda, na sam slajd stavljamo željeni sadržaj (tekst, grafika, tablice
i sl.).
VI-30
PRO-MIL
6.2.2.2 Mijenjanje izgleda slajda pomoću ugrađenih predložaka
Da bismo promijenili izgled slajda pomoću ugrađenih predložaka, u normalnom pogledu

na slajd odaberemo slajd koji želimo mijenjati, a zatim s njegove desne strane s alatne trake
Zadaće -> Izbori (Tasks -> Layouts) odaberemo vrstu slajda u koju želimo promijeniti
odabrani slajd (npr. u naslovni, slajd s grafikonima i sl.).
Isto možemo postići pomoću izbornika Oblik -> Izgled slajda (Format -> Slide Layout).
6.2.2.3 Mijenjanje pozadinske boje na određenom slajdu ili svim slajdovima
Za mijenjanje pozadinske boje na slajdu označimo slajd kojemu želimo promijeniti boju i
otvorimo izbornik Oblik -> Stranica (Format -> Page).
6
MODUL
Slika 6.42. Izbornik Format - Page
VI-31
PRO-MIL
Opcija “Pozadina” (“Background”) služi za uređivanje pozadine papira/slajda. Mogućnosti

su sljedeće:
• Ispuna, ništa (Fill, None) - slajd nema definiranu pozadinu
• Ispuna, boja (Fill, Color) - ukoliko smo odabrali boju kao pozadinu, ovdje možemo
odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu stranice.
Slika 6.43. Boja kao pozadina stranice
• Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - definiranje prijelaza boje površine.
Slika 6.44. Prijelaz boje pozadine
VI-32
PRO-MIL
• Ispuna, hatching (Fill, Hatching) - definiranje šrafure površine.
Slika 6.45.. Šrafura kao pozadina stranice
• Ispuna, bitmapa (Fill, Bitmap) - definiranje slike koja će ispuniti podlogu stranice/
slajda.
6
MODUL
Slika 6.46. Slika kao pozadina stranice
VI-33
PRO-MIL
6.2.3 Korištenje predložaka za dizajn
6.2.3.1 Primjena dostupnih predložaka dizajna na prezentaciju
Prilikom pokretanja OpenOffice.org Impress-a i početka rada imamo mogućnost izbora

predloška na kojem će se temeljiti dizajn naše prezentacije.
Ukoliko želimo tijekom rada započeti novu prezentaciju baziranu na predlošku, idemo
u izbornik Datoteka -> Novi -> Predlošci i dokumenti (File -> New -> Templates and
Documents) te u Predlošcima (Templates) odaberemo prezentacije i predložak na kojem
želimo temeljiti našu prezentaciju.
Slika 6.47. Izbornik Datoteka -> Novi -> Predlošci i dokumenti (File -> New -> Templates and Documents)
Slika 6.48. Odabir predloška za prezentaciju
VI-34
PRO-MIL
6.2.3.2 Promjena predloška dizajna u prezentaciji
Za promjenu predloška dizajna u postojećoj prezentaciji najprije u normalnom pogledu

na slajd odaberemo slajd koji želimo mijenjati, a zatim s njegove desne strane s alatne trake
Zadaće -> Glavne stranice (Tasks -> Master Pages) odaberemo vrstu predloška koju
želimo primijeniti.
Desnom tipkom miša kliknemo na odabrani predložak i odaberemo želimo li ga primijeniti

na cijelu prezentaciju ili samo na trenutno označen slajd.
Slika 6.49. Promjena predloška dizajna prezentacije

6
MODUL
VI-35
PRO-MIL
6.2.4 Nadzorni slajd
6.2.4.1 Umetanje slike, nacrtanog objekta, crteža u nadzorni slajd.

Uklanjanje slike, nacrtanog objekta, crteža iz nadzornog slajda
Nadzorni slajd određuje dizajn cjelokupne prezentacije i nit je vodilja u stvaranju ostalih
slajdova.
Da bismo ušli u dizajn nadzornog slajda, idemo u izbornik Pogled -> Glavni -> Glavni
slajd (View -> Master -> Slide Master).
Rad s nadzornim slajdom isti je kao i rad s bilo kojim drugim slajdom.
Umetanje slike, nacrtanog objekta, crteža
Za umetanje slike i nacrtanog objekta na slajd odaberemo iz izbornika Ubaci -> Slika ->
Iz datoteke (Insert -> Picture -> From file).
Slika 6.50. Dijalog za umetanje slike na slajd
Drugi način umetanja je umetanje slike ili crteža iz galerije. Odemo u izbornik Alati ->
Galerija (Tools -> Gallery) nakon čega se otvori galerija slika i zvukova.
VI-36
PRO-MIL
Slika 6.51. Galerija slika i zvukova
U galeriji odaberemo elemenat koji želimo staviti na slajd i odvučemo ga na slajd.
Ukoliko želimo sami crtati na slajdu, iz alatne trake za crtanje odaberemo elemente za
crtanje pomoću kojih možemo crtati po slajdu.
6
MODUL
Slika 6.52. Elementi za crtanje po slajdu

VI-37
PRO-MIL
Uklanjanje slike, nacrtanog objekta, crteža
Da bismo uklonili sliku ili neki drugi objekt s nadzornog slajda, kliknemo na željeni objekt
kako bismo ga označili i zatim pritisnemo tipku “Delete” na tipkovnici.
Kada smo završili s uređivanjem nadzornog slajda, kliknemo na gumb “Zatvori glavni
pogled” (“Close MasterView”) kako bi se vratili u normalan rad sa slajdovima.
6.2.4.2 Dodavanje teksta u podnožje određenog slajda, svim slajdovima u

prezentaciji
Za dodavanje teksta u podnožje jednog ili svih slajdova, idemo u izbornik

Pogled -> Zaglavlje i podnožje (View -> Header and Footer). Pojavi se dijalog za uređenje
elemenata zaglavlja i podnožja nadzornog slajda:
Slika 6.53. Dijalog za uređenje elemenata zaglavlja i podnožja nadzornog slajda
• Uključi na slajd, Datum i vrijeme (Include on slide, Date and time) - prikaz datuma
i vremena na slajdovima
• Popravljeno (Fixed) - unos fiksnog datuma
• Varijabilno (Variable) - prikaz datuma i vremena nastanka slajda
• Jezik (Language) - izbor jezika za oblikovanje datuma i vremena
VI-38
PRO-MIL
• Podnožje, tekst podnožja (Footer, Footer text) - tekst koji će se prikazati u podnožju
slajda
• Broj slajda (Slide number) - prikaz rednog broja slajda
• Ne prikazuj na prvom slajdu (Do not show on first slide) - navedeni elementi neće biti
prikazani na prvom slajdu
• Primjeni na sve (Apply to All) - oblikovanje će se primjeniti na sve slajdove
• Primjeni (Apply) - oblikovanje će se primijeniti samo na odabrani slajd.
Nakon definiranja elemenata koji će se prikazati na slajdu, odemo u izbornik Pogled ->
Glavni -> Glavni elementi (View -> Master -> Master Elements) i pojavljuje se dijalog u
kojem biramo koji će od definiranih elemenata biti prikazani.
Slika 6.54. Dijalog za odabir prikaza elemenata nadzornog slajda
• Zaglavlje (Header) - prikaz zaglavlja
• Datum/vrijeme (Date/time) - prikaz datuma i vremena
• Podnožje (Footer) - prikaz podnožja

6
• Broj slajda (Slide number) - prikaz rednog broja slajda.

MODUL
6.2.4.3 Primjena i automatsko numeriranje slajdova, automatska izmjena

datuma, fiksni datum u podnožju određenog slajda ili svih slajdova u
prezentaciji
U prethodnoj točki uz dodavanje teksta u podnožje slajda objašnjeno je i dodavanje ostalih

elemenata.
VI-39
PRO-MIL
6.3 Tekst i slike
6.3.1 Unos i oblikovanje teksta
6.3.1.1 Dodavanje teksta u prezentaciju u standardnom i kontura (outline)

pogledu
Za uređivanje teksta na slajdovima najprije kliknemo dva puta na željeni tekst nakon čega
je omogućeno uređivanje teksta. Možemo označiti tekst, mijenjati mu boju, font i ostale
karakteristike, kao kod pisanja teksta u programu za obradu teksta.
6.3.1.2 Promjena sadržaja slajda, napomena (notes) umetanjem novog

znaka, riječi
Da bismo umetnuli novi znak ili riječ unutar postojećeg teksta na slajdu ili napomeni,
dođemo pokazivačem na dio teksta ispred kojeg želimo umetnuti novi sadržaj i zatim
počnemo pisati novi sadržaj.
Ukoliko želimo pisati preko postojećeg teksta, to možemo uraditi na dva načina. Prvi je da
označimo tekst koji želimo prepisati i zatim počnemo pisanje. Stari sadržaj bit će obrisan,
a novi će biti umetnut umjesto njega. Drugi način je da pomoću tipke “Insert” uključimo
funkciju prepisivanja teksta i zatim kliknemo na tekst koji želimo prepisati. Novi tekst tada
će prelaziti preko postojećeg teksta. Kad je uključena funkcija prepisivanja, na statusnoj
traci pojavljuje se oznaka “OVER”, a kad ta funkcija nije uključena, prikazana je oznaka
“INSRT”.
6.3.1.3 Mijenjanje postavki teksta - veličina slova, tip slova
Za uređivanje teksta na slajdu označimo tekst, a zatim odaberemo iz izbornika Oblik ->
Znak (Format -> Character).
VI-40
PRO-MIL
Slika 6.55. Izbornik Oblik -> Znak (Format -> Character)
Slika 6.56. Odabir vrste i veličine slova
Vrstu i veličinu slova, kao i dodatne odrednice slova možemo promijeniti i pomoću gumba
6
na alatnoj traci.
MODUL
Slika 6.57. Alatna traka za formatiranje teksta
VI-41
PRO-MIL
6.3.1.4 Mijenjanje oblikovanja teksta - podebljani, nakošeni, podcrtani tekst
Za uređivanje teksta na slajdu označimo tekst, a zatim odaberemo iz izbornika Oblik

-> Znak (Format -> Character). Pojavljuje se dijalog za izbor vrste i veličine slova kao na
prethodnoj slici.
Pod Pismom (Font) odaberemo vrstu slova koju želimo koristiti, u polju “Typeface”
možemo odabrati i dodatna svojstva fonta, kao što su podebljanje/masno (bold), ukošen
font/kurziv (italic). Veličina (Size) određuje veličinu slova, a postoji i mogućnost izbora
jezika (Language).
Ukoliko kliknemo na “Efekti na pismu” (“Font effects”) možemo određivati boju fonta
( font color), prikaz konture fonta (outline), sjene (shadow), podcrtavanja (underline)
i precrtavanje (strikethrough). Olakšanje (relief ) daje efekt ugraviranih ili ispupčenih
slova. Većinu ovih operacija možemo izvršiti i pomoću gumba na alatnoj traci.
6.3.1.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto
Za promjenu malih slova u velika idemo na izbornik Oblik -> Velika/mala slova (Format
-> Change Case) i odaberemo opciju koju želimo. Ponuđeno je:
• Velika slova (Capital Letters) - pretvara sva slova u velika
• Mala slova (Lower Case) - pretvara sva slova u mala.

VI-42
PRO-MIL
Slika 6.59. Izbornik Oblik -> Velika/mala slova (Format -> Change Case)
6.3.1.6 Mijenjanje boje teksta
Da bismo obojili tekst različitim bojama, idemo u izbornik Oblik -> Znak -> Efekti na
pismu (Format -> Character -> Font Effects) i odaberemo “Boja pisma” (“Font Color”).
6
MODUL
Slika 6.60. izbornik Oblik -> Znak -> Efekti na pismu (Format -> Character -> Font Effects)
VI-43
PRO-MIL
Drugi način je klik mišem na gumb “Boja pisma” (“Font Color”) na alatnoj traci.
Slika 6.61. Gumb “Boja pisma” (“Font Color”) na alatnoj traci.
6.3.1.7 Primjena sjenčanja teksta
Za uređivanje teksta na slajdu označimo tekst, a zatim odaberemo iz izbornika Oblik

-> Znak (Format -> Character). Pojavljuje se dijalog za izbor vrste i veličine slova kao
na prethodnoj slici. Ukoliko kliknemo na “Efekti na pismu” (“Font effects”) možemo
određivati sjene (shadow) teksta.
Drugi način je korištenje gumba Sjena (Shadow) na traci s alatima.
VI-44
PRO-MIL
Slika 6.63. Gumb Sjena (Shadow) na traci s alatima.
6.3.1.8 Poravnanje teksta u slajdu: lijevo, centrirano i desno
Za uređivanje odlomaka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format ->
Paragraph), nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:
Slika 6.64. Izbornik Format - Paragraph
6
MODUL
Slika 6.65. Poravnanje odlomaka
VI-45
PRO-MIL
Opcija Poravnanje (Alignment) definira poravnanje odlomka teksta. Mogućnosti su

sljedeće:
• Lijevo (Left) - lijevo poravnanje (prečac tipkovnici Ctrl + L)
• Desno (Right) - desno poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + R)
• Sredina (Center) - centrirani tekst (prečac na tipkovnici Ctrl + E)
• Obostrano (Justified) - obostrano poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + R).
6.3.1.9 Promjena razmaka između redaka prije i poslije numeriranja i

označavanja
Za uređivanje uvlačenja (razmak između redaka prije i poslije numeriranja i označavanja )

odlomka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph), nakon čega
se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:
Slika 6.66. Izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph)
VI-46
PRO-MIL
Slika 6.67. Opcije za uvlačenje teksta i prored

o veličini fonta

6

MODUL
(Single=jednostruki, 1.5 lines=50% više od jednostrukog, Double=dvostruki,

Proportional=razmjeran)
VI-47
PRO-MIL
6.3.1.10 Promjena oblika označavanja, numeriranja u listi pomoću ugrađenih

postavki
Za stvaranje listi, numeriranje, za nabrajanje stavki i podnaslova u tekstu na slajdu

koristimo mogućnosti nabrajanja programa. Odaberemo u izborniku Oblik -> Grafičke
oznake i numeriranje (Format -> Bullets and Numbering).
Slika 6.68 Izbornik Oblik -> Grafičke oznake i numeriranje (Format -> Bullets and Numbering)
Prilikom odabira nabrajanja preko izbornika, pojavljuje se dijalog za odabir vrste

nabrajanja. Razlika između numeriranja (numbering) i grafičkih oznaka (bullets) je u
tome što numeriranje (numbering) stavlja redne brojeve ispred svake stavke, dok grafičke
oznake (bullets) stavljaju samo oznaku nove stavke (npr. crticu).
Slika 6.69. Dijalog za odabir izgleda nabrajanja teksta
VI-48
PRO-MIL
mogućnosti.
Funkciju nabrajanja možemo odabrati i pomoću gumba na traci s osnovnim alatima.
Slika 6.70. Gumbi za nabrajanje i grafičke oznake na traci s alatima.
6.3.1.11 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništenje

posljednje undo izmjene (redo)

org Impress omogućuje nam vraćanje na prethodno stanje pomoću funcije poništavanje
6
MODUL

VI-49
PRO-MIL
Funkciji vraćanja može se pristupiti i putem gumba “Vrati” (“Undo”) na alatnoj traci.
VI-50
PRO-MIL
6.3.2 Slike i crteži
6.3.2.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd
Za umetanje slike i nacrtanog objekta na slajd odaberemo iz izbornika Ubaci -> Slika ->
Iz datoteke (Insert -> Picture -> From file).
Slika 6.75. Dijalog za umetanje slike na slajd
Drugi način umetanja je umetanje slike ili crteža iz galerije. Odemo u izbornik Alati ->
Galerija (Tools -> Gallery) nakon čega se otvori galerija slika i zvukova.
6
MODUL
Slika 6.76. Galerija slika i zvukova

VI-51
PRO-MIL
U galeriji odaberemo elemenat koji želimo staviti na slajd i odvučemo ga na slajd.
6.3.2.2 Umetanje crteža u slajd
Crtež možemo umetnuti iz postojeće datoteke pri čemu je postupak isti kao prethodno
opisan ili možemo sami napraviti crtež.
Kad smo načinili crtež, možemo uređivati njegove rubne linije i plohe. Za uređivanje linija
iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Linija (Line).
Slika 6.78. Izbornik Oblik -> Linija (Format -> Line)
VI-52
PRO-MIL
Otvara se dijalog koji nudi sljedeće mogućnosti:
Slika 6.79. Izbor vrste linije
• Svojstva linije, stil (Line properties, Style) – izbor vrste linije (puna, isprekidana,
točka – crta i sl.)
• Svojstva linije, boja (Line properties, Color) – odabir boje linije
• Svojstva linije, širina (Line properties, Width) – odabir debljine linije
• Svojstva linije, prozirnost (Line properties, Transparency) – odabir prozirnosti

(transparentnosti) linije
• Stilovi strelice, stil (Arrow styles, Style) - odabir vrste završetaka linije
• Stilovi strelice, širina (Arrow styles, Width) – odabir širine završetaka linije
6
• Stilovi strelice, sredina (Arrow styles, Center) – okomito centriranje završetaka

MODUL
linije (po osi linije)
• Uskladi krajeve (Synchronize ends) – sinkronizacija lijevog i desnog završetka linije
• Stil uglova (Corner style) - odabir stila ugla linije.
VI-53
PRO-MIL
Slika 6.80. Izbor oblika linije
Opcija „Stilovi crta” (“Line style”) nudi nam sljedeće mogućnosti:
• Stil linije (Line style) – oblik linije
• Tip (Type) – vrsta elemenata od kojih je sastavljena linija (npr. niz sitnih točkica)
• Broj (Number) - broj elemenata od kojih je sastavljena linija
• Duljina (Length) - duljina pojedinih elemenata
• Prored (Spacing) - razmak među elementima
• Prilagodi širini linije (Fit to line width) - prilagodba broja i duljine elemenata, kao i
razmaka među njima ukupnoj duljini linije.
Slika 6.81. Rad sa strelicama
VI-54
PRO-MIL
Opcija “Stil strelice” (“Arrow style”) nudi sljedeće mogućnosti:
• Naslov (Title) - naziv strelice
• Stil strelice (Arrow style) - oblik strelice.
Za uređivanje površina/ploha iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Područje (Area).

Slika 6.82. Izbornik Oblik -> Područje (Format -> Area)
6
MODUL
Slika 6.83. Vrsta ispune površine

VI-55
PRO-MIL
• Ispuna, ništa (Fill, None) - površina bez ispune
• Ispuna, boja (Fill, Color) - površina ispunjena bojom
• Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - površina ispunjena prelaskom iz jedne boje u

drugu
• Ispuna, hatching (Fill, Hatching) - površina ispunjena šrafurom
• Ispuna, bitmapa (Fill, Bitmap) - površina ispunjena slikom.
Slika 6.84. Definiranje sjene površine
Opcija „Sjena” (“Shadow”) služi za definiranje sjene površine; mogućnosti su sljedeće:
• Koristi sjenu (Use shadow) - uključenje/isključenje sjene
• Položaj (Position) - pozicija sjene u odnosu na površinu
• Udaljenost (Distance) - udaljenost sjene od površine
• Boja (Color) - boja sjene
• Prozirnost (Transparency) - prozirnost (transparentnost) sjene.
VI-56
PRO-MIL
Slika 6.85. Definiranje prozirnosti površine
Opcija „Prozirnost” (“Transparency”) služi za definiranje prozirnosti (transparentnosti)

površine/plohe. Mogućnosti su sljedeće:
• Ne postoji prozirnost (No transparency) - nema prozirnosti
• Prozirnost (Transparency) - definiranje postotka prozirnosti
• Gradijent (Gradient) - djelomična, prijelazna prozirnost; parametri su sljedeći:
• Tip (Type) - vrsta prijelazne prozirnosti
• Centriraj X, centriraj Y (Center X, Center Y) - koordinate točke od koje počinje pro-

zirnost
• Kut (Angle) - kut pod kojim će ići prozirnost
• Rub (Border) - širina granice između pojedinih stupnjeva prozirnosti

6
MODUL
• Početna vrijednost (Start value) - početna vrijednost prozirnosti
• Krajnja vrijednost (End value) - završna vrijednost prozirnosti.
VI-57
PRO-MIL
Slika 6.86. Definiranje boje površine
Opcija „Boje” (“Colors”) omogućuje definiranje boje površine; mogućnosti su sljedeće:
• Ime (Name) - naziv boje
• Boja (Color) - popis unaprijed definiranih boja.
Boje se mogu izabrati s popisa, iz tablice boja, a može se odrediti i vlastita boja miješanjem
osnovnih boja- crvene (“R”), zelene (“G”) i plave (“B”).
Slika 6.87. Definiranje prijelaza boje površine
Opcija “Gradients“ omogućuje definiranje prijelaza boje površine. Mogućnosti su

sljedeće:
• Tip (Type) – vrsta šrafure (Linear = linearna, Radial=kružna, itd.)

VI-58
PRO-MIL
• Centriraj X, centriraj Y (Center X, Center Y) - koordinate točke od koje počinje

prijelaz boje
• Kut (Angle) - kut pod kojim će ići prijelaz boje
• Rub (Border) - širina granice između pojedinih stupnjeva prijelaza boje
• Od, za (From, To) – početna i završna boja prijelaza.
Slika 6.88. Definiranje šrafure površine
Opcija „Hatching” omogućuje definiranje šrafure površine; mogućnosti su sljedeće:
• Prored (Spacing) – razmak među linijama šrafure
• Kut (Angle) – kut pod kojim idu linije
• Tip linije (Line type) – vrsta linije

6
MODUL
VI-59
PRO-MIL
Slika 6.89. Definiranje slike koja će ispuniti površinu
Opcija “Bitmape” (“Bitmaps”) omogućuje definiranje slike koja će ispunjavati površinu;

mogućnosti su sljedeće:
• Uređivač uzoraka (Pattern Editor) – u ovom polju možemo stvoriti uzorak kojim će biti
ispunjena površina; uzorak se stvara klikom na pojedine pravokutnike unutar polja
• Boja prednjeg plana (Foreground color) – definiranje boje uzorka
• Boja pozadine (Background color) – definiranje boje pozadine.
6.3.3.1 Umnožavanje teksta, slike i crteža unutar prezentacije, između

otvorenih prezentacija
Tekst, sliku i crtež možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo
u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl
tipkovnici).
VI-60
PRO-MIL
6.3.3.2 Premještanje teksta, slike i crteža unutar prezentacije, između

Za premještanje teksta, slike ili crteža označimo tekst, sliku ili crtež, odaberemo u izborniku
Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici),
odemo na mjesto kamo ga želimo prenijeti i odaberemo iz izbornika Uređivanje ->
Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).
6
MODUL

VI-61
PRO-MIL
6.3.3.3 Promjena veličine slike i crteža u prezentaciji
Za promjenu veličine slike i crteža postoje dva načina:
1. Izbornik Oblik -> Položaj i veličina (Format -> Position and Size) koji se može dobiti i
pritiskom na tipku F4 pri čemu dobijemo sljedeći dijalog:
Slika 6.92. Dijalog za promjenu položaja i veličine slike/crteža
• Položaj, Položaj X (Position, Position X) - horizontalna udaljenost od polazišta
• Položaj, Položaj Y (Position, Position Y) - vertikalna udaljenost od polazišta
• Veličina, Širina (Size, Width) - širina objekta
• Veličina, Visina (Size, Height) - visina objekta
• Zaštiti, Položaj (Protect, Position) - onemogućuje promjenu položaja objekta
• Zaštiti, Veličina (Protect, Size) - onemogućuje promjenu veličine objekta
• Osnovna točka (Base Point) - polazište za mjerenje položaja i veličine
• Vrati izvorno (Reset) - vraćanje originalnog položaja, veličine.
VI-62
PRO-MIL
2. Drugi način promjene veličine slike i crteža je označavanje željenog objekta nakon čega
kliknemo na oznaku ruba označenog objekta i držeći pritisnutu tipka miša razvučemo ili
sakupimo objekt prema želji.
6.3.3.4 Brisanje teksta, slike i crteža u slajdu
Da bismo obrisali sliku ili crtež najprije ih označimo tako da kliknemo mišem na njih, a
zatim za brisanje objekta teksta pritisnemo tipku za brisanje na tipkovnici.
6
MODUL
VI-63
PRO-MIL
6.4 Grafikoni, dijagrami, crtanje objekata
6.4.1 Korištenje dijagrama i grafikona
6.4.1.1 Unos podataka za izradu, izmjenu različitih tipova ugrađenih

dijagrama/grafikona u slajd
Za rad s grafikonima koristimo izbornik Ubaci -> Grafikon (Insert -> Chart).
Slika 6.93. Rad s grafikonom na slajdu
Ukoliko kliknemo desnom tipkom miša na grafikon, pojavit će se izbornik za uređivanje

grafikona.
VI-64
PRO-MIL
Slika 6.94. Izbornik za uređivanje grafikona
Princip rada s grafikonima objašnjen je detaljnije u programu za proračunske tablice.

Između ostalog mogu se uređivati podaci na temelju kojih je izrađen grafikon. To radimo
tako da iz gore prikazanog izbornika odaberemo Podaci grafikona (Chart Data).
6
MODUL
Slika 6.95. Dijalog za rad s podacima grafikona
VI-65
PRO-MIL
6.4.1.2 Promjena pozadinske boje u dijagramu/grafikonu
Za promjenu pozadinske boje u grafikonu kliknemo dva puta na grafikon, a tada iz

izbornika desne tipke miša odaberemo Područje grafikona (Chart Area) nakon čega se
pojavljuje dijalog za izbor pozadine područja:
Slika 6.96. Dijalog za uređivanje pozadine grafikona
• Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - površina ispunjena prelaskom iz jedne boje u

drugu
• Bitno je također da se pod opcijom Prozirnost (Transparency) označi “Ne postoji

prozirnost” (“No transparency”).
VI-66
PRO-MIL
6.4.1.3 Mijenjanje pojedinog dijela određenog dijagrama/grafikona

(stupčasti, u tortu itd.)
Za promjenu dijela određenog grafikona (npr. boja stupca i sl.), kliknemo dva puta na
grafikon kako bismo ušli u rad s grafikonima, a zatim mišem označimo određeni objekt
koji želimo mijenjati (npr. kliknemo na stupac kojem želimo mijenjati boju). Iz izbornika
desne tipke miša odaberemo Svojstva objekta (Objext Properties) i otvara se izbornik za
promjenu svojstva objekta:
Slika 6.97. Opcija Odrednice (Options)
Opcija Odrednice (Options) nudi sljedeće mogućnosti:
• Poravnaj podatkovni skup s, Glavna Y os (Align data series to, Primary Y axis) - svi
podaci su poravnati s primarnom podatkovnom osi
• Poravnaj podatkovni skup s, Druga Y os (Align data series to, 2nd Y axis) - promjena
skaliranja Y osi
6
MODUL
• Postavke, Prored (Settings, Spacing) - prored među stupcima u postocima
• Postavke, Preklapanje (Settings, Overlap) - definira preklapanje niza podataka.
VI-67
PRO-MIL
Slika 6.98. Opcija Rubovi (Borders)
Opcija Rubovi (Borders) nudi sljedeće mogućnosti:

Slika 6.99. Opcija Područje (Area)
VI-68
PRO-MIL
Opcija Područje (Area) nudi sljedeće mogućnosti:
odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu stranice
• Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - definiranje prijelaza boje površine
• Ispuna, hatching (Fill, Hatching) - definiranje šrafure površine
slajda.
Slika 6.100. Opcija Prozirnost (Transparency)
Opcija Prozirnost (Transparency) nudi sljedeće mogućnosti:

6
MODUL

zirnost
VI-69
PRO-MIL
Opcije Znakovi (Characters) i Efekti na pismu (Font Effects) uređuju tekst i i o njima se
može više vidjeti u točki o uređivanju teksta na slajdu.
Slika 6.101. Opcija Naslovi podataka (Data Labels)
Opcija Naslovi podataka (Data Labels) nudi sljedeće mogućnosti:
• Pokaži vrijednost, kao broj (Show value, as number) - pokazuje apsolutnu vrijednost
podataka
• Pokaži vrijednost, kao postotak (Show value, as percentage) - pokazuje postotak

vrijednosti svakog stupca
• Pokaži tekst naslova (Show label text) - pokazuje naslove stupaca podataka
• Pokaži sličicu legende s naslovom (Show legend icon with label) - pokazuje legendu
pored stupaca s podacima.
VI-70
PRO-MIL
Slika 6.102. Opcija Statistike (Statistics)
Opcija Statistike (Statistics) nudi sljedeće mogućnosti:
• Srednja vrijednost (Mean value) - pokazuje srednju vrijednost podataka s grafikona
• Kategorije greške, Nema funkcije (Error category, No function) - niti jedna funkcija
se neće prikazati
• Kategorije greške, Varijabla (Error category, Varaince) - pokazuje varijancu broja

podataka i njihove vrijednosti
• Kategorije greške, Standardna devijacija (Error category, Standard deviation) -

pokazuje standardnu devijaciju
• Kategorije greške, Postotak (Error category, Percentage) - pokazuje postotak
• Kategorije greške, Margina greške (Error category, Error margin) - pokazuje najvišu
marginu greške
6
MODUL
• Kategorije greške, Konstantna vrijednost (Error category, Constant value) -

pokazuje konstantnu vrijednost u postocima.
VI-71
PRO-MIL
6.4.1.4 Promjena vrste dijagrama/grafikona
Za promjenu vrste grafikona označimo željeni grafikon, a zatim iz izbornika desne tipke
miša odaberemo Vrsta grafikona (Chart Type). Iz dijaloga koji se pojavi odaberemo
željenu vrstu grafikona i njenu varijantu.
Slika 6.103. Dijalog za odabir vrste grafikona
6.4.2 Organizacijski dijagrami
6.4.2.1 Kreiranje organizacijskog dijagrama s hijerarhijskim oznakama

(koristeći ugrađene strukture)
Za crtanje organizacijskih dijagrama koristimo elemente “Grafikoni” (“Flowcharts”) s

alatne trake za crtanje. Crtanje dijagrama radi se na sljedeći način:
1. Među elementima grafikona odaberemo oblik koji nam je potreban. Kliknemo mišem
na slajd na mjestu na kojem želimo staviti odabrani element, držimo pritisnutu tipku
miša i razvučemo element dok ne dobijemo željenu veličinu. Na navedeni način
crtamo sve potrebne elemente.
VI-72
PRO-MIL
2. Elemente dijagrama međusobno povežemo poveznicima (connectors) na taj način da

odaberemo željeni poveznik, dođemo mišem iznad prvog elementa dijagrama (oko
njega se pojavi oznaka pravokutnika), kliknemo na prvi element i držeći pritisnutu
tipku miša povučemo poveznicu do drugog elementa te otpustimo tipku miša.
3. Za dodavanje teksta u elemente dijagrama dva puta kliknemo na element dok se u

njemu ne pojavi pokazivač za unos teksta.
4. Za promjenu boje elementa, debljine obruba i sl. postupak je isti kao i kod uređivanja
crteža.
5. Za uređivanje linija poveznica postupak je isti kao i kod uređivanja linija crteža.
6. Ukoliko želimo omogućiti interakciju pojedinih elemenata organizacijskog dijagrama

(npr. pokretanje određene akcije kad se klikne na dijagram), označimo element
i iz izbornika desne tipke miša izaberemo Interakcija (Interaction) nakon čega se
pojavljuje dijalog za odabir akcije koja će odvijati nakon klika mišem na element
dijagrama.
Slika 6.104. Alatna traka za crtanje s elementima organizacijskih dijagrama
6
MODUL
Slika 6.105. Dijalog za odabir akcije elementa dijagrama
Pojedinim elementima dijagrama mogu se dodijeliti imena kroz izbornik desne tipke miša
Ime (Name Object).
VI-73
PRO-MIL
6.4.2.2 Promjena hijerarhijske strukture organizacijskog dijagrama
OpenOffice.org Impress nema ugrađen mehanizam automatske promjene hijerarhijske

strukture organizacijskog dijagrama, već se ona treba ručno mijenjati na taj način da
se pojedini elementi premjeste na dijagramu i po potrebi obrišu postojeće poveznice te
naprave nove.
Premještanje elemenata vrši se na način da se označi željeni element, drži se pritisnutom

tipka miša i element se odnese na mjesto na koje ga želimo staviti. Otpustimo tipku
miša.
Ukoliko je potrebno obrisati postojeću poveznicu, označimo je i zatim pritisnemo tipku

Delete na tipkovnici.
Slika 6.106. Ručno premještanje elemenata organizacijskog dijagrama
VI-74
PRO-MIL
6.4.2.3 Dodavanje, uklanjanje menadžera, suradnika, koordinatora u

organizacijskom dijagramu
Dodavanje i uklanjanje pojedinih uloga u organizacijskom dijagramu vrši se ručno kao što
je to opisano u prethodnoj točki.
6.4.3 Crtanje objekata
6.4.3.1 Dodavanje različitih tipova nacrtanih objekata slajdu - linija, linija

nacrtana slobodnim stilom, strelica, trokut, pravokutnik, krug, okvir s
tekstom i drugi dostupni oblici
6
MODUL

VI-75
PRO-MIL
Pojedini element dodajemo na slajd tako da ga odaberemo na alatnoj traci, kliknemo

mišem na poziciji na slajdu na kojoj želimo početi crtanje i držeći pritisnutu tipku miša
razvučemo element do veličine koju želimo imati.
6.4.3.2 Mijenjanje pozadinske boje, boje linije, širine linije i stila linije
nacrtanom objektu
Kad smo načinili crtež, možemo uređivati njegove rubne linije i plohe. Za uređivanje linija
iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Linija (Line).
Slika 6.108. Izbornik Oblik -> Linija (Format -> Line)
Otvara se dijalog koji nam nudi sljedeće mogućnosti:
Slika 6.109. Izbor vrste linije
VI-76
PRO-MIL

• Stilovi strelice, stil (Arrow styles, Style) - odabir vrste završetaka linije
• Stilovi strelice, širina (Arrow styles, Width) – odabir širine završetaka linije
• Stilovi strelice, sredina (Arrow styles, Center) – okomito centriranje završetaka

linije (po osi linije)
• Uskladi krajeve (Synchronize ends) – sinkronizacija lijevog i desnog završetka linije
• Stil uglova (Corner style) - odabir stila ugla linije.
6
MODUL
Slika 6.110. Izbor oblika linije
Opcija „Stilovi crta” (“Line style”) nudi sljedeće mogućnosti:
• Stil linije (Line style) – oblik linije
• Tip (Type) – vrsta elemenata od kojih je sastavljena linija (npr. niz sitnih točkica)
• Broj (Number) - broj elemenata od kojih je sastavljena linija

VI-77
PRO-MIL
• Duljina (Length) - duljina pojedinih elemenata
• Prored (Spacing) - razmak među elementima
• Prilagodi širini linije (Fit to line width) - prilagodba broja i duljine elemenata, kao i
razmaka među njima, ukupnoj duljini linije.
Slika 6.111. Rad sa strelicama
Opcija “Stil strelice” (“Arrow style”) nudi sljedeće mogućnosti:
• Naslov (Title) - naziv strelice
• Stil strelice (Arrow style) - oblik strelice.
Za uređivanje površina/ploha iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Područje (Area).

Slika 6.112. Izbornik Oblik -> Područje (Format -> Area)
VI-78
PRO-MIL
Slika 6.113. Vrsta ispune površine
• Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - površina ispunjena prijelaskom iz jedne boje u

drugu
6
MODUL
Slika 6.114. Definiranje sjene površine

VI-79
PRO-MIL
Opcija „Sjena” (“Shadow”) služi za definiranje sjene površine; mogućnosti su sljedeće:
Slika 6.115. Definiranje prozirnosti površine
Opcija „Prozirnost” (“Transparency”) služi za definiranje prozirnosti (transparentnosti)

površine/plohe. Mogućnosti su sljedeće:

zirnost

VI-80
PRO-MIL
Slika 6.116. Definiranje boje površine
Opcija „Boje” (“Colors”) omogućuje definiranje boje površine; mogućnosti su sljedeće:
• Ime (Name) - naziv boje
• Boja (Color) - popis unaprijed definiranih boja.
Boje se mogu izabrati s popisa, iz tablice boja, a može se odrediti i vlastita boja miješanjem
osnovnih boja - crvene (“R”), zelene (“G”) i plave (“B”).
6
MODUL
Slika 6.117. Definiranje prijelaza boje površine

VI-81
PRO-MIL
Opcija “Gradients“ omogućuje definiranje prijelaza boje površine. Mogućnosti su

sljedeće:
• Tip (Type) – vrsta šrafure (Linear = linearna, Radial=kružna itd.)
• Centriraj X, centriraj Y (Center X, Center Y) - koordinate točke od koje počinje

prijelaz boje
• Kut (Angle) - kut pod kojim će ići prijelaz boje
• Rub (Border) - širina granice između pojedinih stupnjeva prijelaza boje
• Od, za (From, To) – početna i završna boja prijelaza.
Slika 6.118. Definiranje šrafure površine
Opcija „Hatching” omogućuje definiranje šrafure površine; mogućnosti su sljedeće:
• Prored (Spacing) – razmak među linijama šrafure
• Kut (Angle) – kut pod kojim idu linije
• Tip linije (Line type) – vrsta linije
VI-82
PRO-MIL
Slika 6.119. Definiranje slike koja će ispuniti površinu
Opcija “Bitmape” (“Bitmaps”) omogućuje definiranje slike koja će ispunjavati površinu;

mogućnosti su sljedeće:
• Uređivač uzoraka (Pattern Editor) – u ovom polju možemo stvoriti uzorak kojim
će biti ispunjena površina; uzorak se stvara klikom na pojedine pravokutnike unutar
polja
• Boja prednjeg plana (Foreground color) – definiranje boje uzorka
• Boja pozadine (Background color) – definiranje boje pozadine.
6
MODUL
VI-83
PRO-MIL
6.4.3.3 Promjena početka i završetka nacrtane strelice
Za promjenu oblika početka i završetka strelice koristimo gumb Stil strelice (Arrow Style)
iz alatne trake za uređivanje linija.
Slika 6.120. Alatna traka za uređivanje linija
6.4.3.4 Dodavanje sjene nacrtanim objektima
Za dodavanje sjene nacrtanim objektima označimo objekt kojemu želimo dodati sjenu,
a zatim iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Područje (Area). Otvara se dijalog koji
nudi sljedeće mogućnosti:
Slika 6.121. Dijalog za uređivanje sjene objekta
Opcija “Sjena” (“Shadow”) služi za definiranje sjene površine; mogućnosti su sljedeće:

VI-84
PRO-MIL
6.4.3.5 Rotiranje ili obrnuto nacrtani objekt
Da bismo rotirali nacrtani objekt, označimo ga, u izborniku izaberemo Položaj i veličina
(Position and SIze), a kad se pojavi dijalog odaberemo Rotacija (Rotation).
Slika 6.122. Dijalog za rotaciju objekta

6
MODUL
• Točka pivot (Pivot point), Položaj X (Position X) - x koordinata središnje točke oko
koje će se vršiti rotacija
• Točka pivot (Pivot point), Položaj Y (Position Y) - y koordinata središnje točke oko
koje će se vršiti rotacija
VI-85
PRO-MIL
• Točka pivot (Pivot point), Osnovne postavke (Default settings) - izbor položaja
središnje točke unutar objekta
• Kut rotacije (Rotation Angle), Kut (Angle) - kut pod kojim će se vršiti rotacija
• Kut rotacije (Rotation Angle), Osnovne postavke (Default settings) - izbor kuta
rotacije u koracima od 45 stupnjeva.
Drugi način rotacije objekta jest da kliknemo na gumb Rotiraj (Rotate) na alatnoj traci
za crtanje, dođemo na jedan od rubova označenog objekta, kliknemo i držimo pritisnutu
tipku miša te okrećemo miš dok ne dobijemo traženi kut rotacije.
Slika 6.123. Gumb za rotaciju na alatnoj traci za crtanje
Slika 6.124. Ručno rotiranje objekta pomoću gumba za rotaciju
VI-86
PRO-MIL
6.4.3.6 Poravnavanje nacrtanih objekata: lijevo, centrirano, desno, na

početak i na kraj slajda
Da bismo poravnali nacrtani objekt u odnosu na sredinu slajda, označimo ga i iz izbornika

desne tipke miša odaberemo Poravnanje (Aligment). Opcije koje se nude su:
• Lijevo (Left) - lijevo poravnanje na slajdu;
• Centrirano (Centers) - centralno poravnanje na slajdu
• Desno (Right) - desno poravnanje na slajdu
• Vrh (Top) - poravnanje na vrhu slajda
• Sredina (Center) - poravnanje vertikalno na sredini slajda
• Dno (Bottom) - poravnanje na dnu slajda.
6.4.3.7 Promjena veličine nacrtanog objekta, dijagrama unutar prezentacije
Za promjenu veličine nacrtanog objekta postoje dva načina:
1. Izbornik Oblik -> Položaj i veličina (Format -> Position and Size) koji se može dobiti i
pritiskom na tipku F4 pri čemu dobijemo sljedeći dijalog:
6

MODUL
• Položaj, Položaj X (Position, Position X) - horizontalna udaljenost od polazišta
• Položaj, Položaj Y (Position, Position Y) - vertikalna udaljenost od polazišta
• Veličina, Širina (Size, Width) - širina objekta
• Veličina, Visina (Size, Height) - visina objekta
VI-87
PRO-MIL
• Zaštiti, Položaj (Protect, Position) - onemogućuje promjenu položaja objekta
• Zaštiti, Veličina (Protect, Size) - onemogućuje promjenu veličine objekta
• Osnovna točka (Base Point) - polazište za mjerenje položaja i veličine
• Vrati izvorno (Reset) - vraćanje originalnog položaja, veličine.
Slika 6.125. Dijalog za promjenu položaja i veličine slike/crteža
2. Drugi način promjene veličine objekta jest tako da označimo željeni objekt, kliknemo na
oznaku ruba označenog objekta te držeći pritisnutum tipka miša razvučemo ili skupimo
objekt prema želji.
6.4.3.8 Postavljanje objekta ispred i ispod nekog drugog sadržaja
Za postavljanje objekta ispred ili ispod nekog drugog objekta označimo objekt koji želimo
postaviti i zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Posloži (Arrange). Mogućnosti
su sljedeće:
• Stavi ispred (Bring to Front) - označeni objekt doći će ispred svih objekata
• Stavi naprijed (Bring Forward) - označeni objekt doći će jedan nivo iznad
VI-88
PRO-MIL
• Premjesti unazad (Send Backward) - označeni objekt ići će jedan nivo unazad
• Pošalji nazad (Send to Back) - označeni objekt ići će ispod svih objekata
• Ispred objekta (In Front of Object) - označeni objekt doći će ispred objekta koji
označimo nakon njega
• Iza objekta (Behind Object) - označeni objekt doći će iza objekta koji označimo nakon
njega.
6.4.4.1 Umnožavanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar

prezentacije i između otvorenih prezentacija
Objekte možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo objekt, odaberemo u

izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl
tipkovnici).
6
MODUL

VI-89
PRO-MIL
6.4.4.2 Premještanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar

prezentacije i između otvorenih prezentacija
Za premještanje objekta označimo objekt, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži

ga želimo prenijeti i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili
6.4.4.3 Brisanje dijagrama/grafikona, nacrtanog objekta
Za brisanje objekta označimo željeni objekt i zatim ga obrišemo pritiskom na tipku Delete
na tipkovnici.
VI-90
PRO-MIL
6.5 Prezentacijski efekti
6.5.1 Pripravljena animacija
6.5.1.1 Dodavanje pripravljenog animacijskog efekta tekstu, slici u slajdu.

Promjena animacijskog efekta na tekstu, slici
Ukoliko želimo tekstu prezentacije dodati animacijske efekte (npr. otvaranje slova,
treperenje teksta i sl.), idemo na izbornik Prikaz prezentacije -> Prilagođena animacija
(Slide Show -> Custom animation) (to isto možemo odabrati s trake zadaća (tasks) s desne
strane radne površine).
U Izmijeni efekt (Modify effect) kliknemo na gumb Dodaj (Add) i otvara se dijalog za
odabir animacijskog efekta odabranom objektu na slajdu.
6
MODUL
Slika 6.128. Izbor animacijskih efekata prezentacije
VI-91
PRO-MIL
Slika 6.129. Dijalog za odabir vrste animacije
Opcija Ulaz (Entrance) nudi sljedeće mogućnosti:
• Basic - izbor osnovnih načina pojavljivanja objekta na slajdu
• Brzina (Speed) - brzina pojavljivanja objekta na slajdu
• Automatski pregled (Automatic preview) - automatski prikaz kako će odabrani efekt

izgledati na slajdu.
Slika 6.130. Opcija Istaknuto (Enphasis)
VI-92
PRO-MIL
Opcija Istaknuto (Enphasis) nudi sljedeće mogućnosti:
• Basic - izbor osnovnih načina isticanja objekta; na slajdu
• Uzbudljiv (Exciting) - naglašeniji načini isticanja objekta
• Umjereno (Moderate) - umjeren načini isticanja objekta
• Brzina (Speed) - brzina pojavljivanja objekta na slajdu

Slika 6.131. Opcija Izlaz (Exit)
Opcija Izlaz (Exit) nudi sljedeće mogućnosti:
• Basic - izbor osnovnih načina nestanka objekta sa slajda

6
• Brzina (Speed) - brzina nestanka objekta sa slajda

MODUL

VI-93
PRO-MIL
Slika 6.132. Opcija Staza gibanja (Motion Path)
Opcija Staza gibanja (Motion Path) nudi sljedeće mogućnosti:
• Basic - izbor osnovnih načina gibanja objekta na slajda
• Brzina (Speed) - brzina gibanja objekta na slajda

Da bismo promijenili animacijski efekt na slajdu, u Izmijeni efekt (Modify effect) kliknemo
na gumb Izmijeni (Change). Procedura je ista kao i kod dodavanja efekta.
Za brisanje animacijskog efekta kliknemo na Ukloni (Remove) u Izmijeni efekt (Modify

effect).
VI-94
PRO-MIL
6.5.2 Prijelazi
6.5.2.1 Dodavanje efekata pri prijelazu slajdova. Promjena efekata pri

prijelazu slajdova
Ukoliko želimo dodati efekte pri prijelazu slajdova, idemo na izbornik Prikaz prezentacije
-> Prijelaz slajda (Slide Show -> Slide Transition) (to isto možemo odabrati s trake zadaća
(tasks) s desne strane radne površine).
U izborniku Prijelaz slajdova (Slide Transition) odaberemo željeni prijelaz slajdova.

• Primijeni na odabrane slajdove (Apply to selected slides) - vrsta prijelaza slajda koja
će se primijeniti
• Izmijeni prijelaz, Brzina (Modify transition, Speed) - brzina prijelaza
• Izmijeni prijelaz, Zvuk (Modify transition, Sound) - zvuk prilikom prijelaza slajda
• Ponavljaj do sljedećeg zvuka (Loop until next sound) - zvuk se ponavlja do pojave
novog zvuka. Ukoliko ova opcija nije uključena, zvuk se javlja samo jednom.
• Unaprijedi slajd na pritisak miša (Advance slide on mouse click) - na sljedeći slajd
prelazi se pritiskom miša
• Unaprijedi slajd automatski nakon (Advance slide automatically after) - na sljedeći

slajd prelazi se automatski nakon definiranog broja sekundi
• Primijeni na sve slajdove (Apply to All Slides) - definirani način prijelaza slajdova
primijenit će se na sve slajdove u prezentaciji
6
• Odsviraj (Play) - prikazuje kako će izgledati prijelaz slajdova

MODUL
• Prikaz prezentacije (Slide Show) - pokreće prikaz prezentacije počevši od trenutno

odabranog slajda
• Automatski pregled (Automatic preview) - automatski prikaz izgleda prijelaza

slajdova.
VI-95
PRO-MIL
Slika 6.133. Uređivanje prijelaza slajdova
Automatska izmjena slajdova
Ukoliko to želimo, OpenOffice.org Impress može automatski izmjenjivati slajdove u

definiranim vremenskim razmacima.
Da bismo uključili ovu mogućnost, najprije trebamo definirati automatsku izmjenu

slajdova koja se vrši u izborniku Prikaz prezentacije -> Postavke prikazivanja slajdova
(Slide Show -> Slide Show Settings)
Slika 6.134. Odabir automatske izmjene slajdova
VI-96
PRO-MIL
Dijalog koji se otvara nudi nam sljedeće mogućnosti:
• Raspon, svi slajdovi (Range, All slides) - svi slajdovi uključeni u prikaz prezentacije
• Raspon, od (Range, From) - prikaz prezentacije počinje od odabranog slajda
• Raspon, korisniku prilagođen prikaz slajdova (Range, custom slide show) - prikaz
prema redoslijedu definiranom u opciji korisničko prilagođene prezentacije
• Tip, Uobičajeno (Type, Default) - prikaz prezentacije preko cijelog ekrana
• Tip, Prozor (Type, Window) - prikaz prezentacije u prozoru OpenOffice.org Imress-a
• Tip, Automatski (Type, Auto) - ponovno pokretanje prezentacije nakon definiranog

perioda čekanja
• Pokaži logotip (Show logo) - prikaz OpenOffice.org logotipa tijekom pauze među
prezentacijama
• Odrednice, Ručno mijenjanje slajdova (Options, Change slides manually) - ručna

promjena slajda
• Odrednice, Pokazivač miša je vidljiv (Options, Mouse pointer visible) - prikaz

pokazivača miša tijekom prezentacije
• Odrednice, Pokazivač miša kao olovka (Options, Mouse pointer as pen) - pokazivač
miša ima oblik olovke i omogućuje pisanje po slajdu tijekom prezentacije
• Odrednice, Animacije dozvoljene (Options, Animations allowed) - omogućuje

prikaz definiranih animacija objekata na slajdovima
• Odrednice, Navigator vidljiv (Options, (Options, Navigator visible) - prikaz

6
navigatora tijekom prezentacije

MODUL
• Odrednice, Promijeni slajdove klikanjem po pozadini (Options, Change slides by

clicking on background) - promjena slajda kad se klikne na pozadinu slajda
• Odrednice, Prezentacija uvijek na vrhu (Options, Presentation always on top) -

prezentacija se prikazuje na ekranu poviše svih ostalih programa i uvijek je u prvom
planu
VI-97
PRO-MIL
• Više zaslona, Prezentacijski zaslon (Multiple Monitors, Presentation Monitor) - u

slučaju višestrukih zaslona, prezentacija će se prikazati na odabranom zaslonu.
Slika 6.135. Definiranje postavki automatskog prikaza prezentacije
Mjerenje vremena izmjene slajdova
Kad smo na taj način definirali automatsku izmjenu slajdova, možemo ići u izbornik
Prikaz prezentacije -> Proba vremena prikaza (Slide Show -> Rehearse Timings). Ova
funkcija omogućuje nam dodatno mjerenje vremena izmjene pojedinog slajda te pomaže
uvježbavanje održavanja same prezentacije.
Slika 6.136. Izbornik Prikaz prezentacije -> Proba vremena prikaza (Slide Show -> Rehearse Timings)
VI-98
PRO-MIL
6.6 Priprema izlaznih rezultata
6.6.1 Pripremanje
6.6.1.1 Izbor prikladnog izlaznog oblika za prezentaciju slajdova: grafoskop,

skripta, 35mm slajdovi, slajdovi na računalu
Za odabir izlaznog oblika prezentacije idemo u izbornik Oblik -> Stranica (Format
-> Page) u kojem odaberemo postavke stranice kako bi one bile prilagođene izlaznom
mediju:
Slika 6.137. Izbornik Format - Page
6
MODUL
Slika 6.138. Dijalog za uređivanje stranice

VI-99
PRO-MIL
Opcija “Stranica” (“Page”) služi za određivanje dimenzija slajda. Mogućnosti su sljedeće:
• Format papira (Paper format) - dimenzija papira/slajda
• Usmjerenje (Orientation) - orijentacija papira/slajda (Portretno (Portrait)=uspravno,

Pejzažno (Landscape)=položeno)
• Ladica papira (Paper tray) - odabir izvora papira prilikom ispisa
• Margine, lijevo (Margins, Left) - veličina lijeve margine
• Margine, desno (Margins, Right) - veličina desne margine
• Margine, vrh (Margins, Top) - veličina gornje margine
• Margine, dno (Margins, Bottom) - veličina donje margine
• Postavke rasporeda, oblik (Layout settings, Format) - oblik numeriranja

stranica
• Prilagodi objekt formatu papira (Fit object to paper format) - zadržavanje rasporeda
objekata prilikom promjene veličine papira/slajda
6.6.1.2 Uporaba provjere pravopisa i prepravke teksta - ispravak krivo

napisanih riječi, brisanje riječi koje se ponavljaju
Ukoliko želimo provjeriti pravopis, to nam omogućuje funkcija Provjera pravopisa

(Spellcheck) u izborniku Alati (Tools).
VI-100
PRO-MIL
Slika 6.139 Izbornik Alati -> Provjera pravopisa (Tools -> Check)
Provjera teksta može se pokrenuti i preko trake s alatima ili pomoću tipke F7:
Slika 6.140 Gumb za provjeru pravopisa

MODUL
Kad pokrenemo provjeru pravopisa, pojavljuje se dijalog za provjeru pravopisa koji nudi
sljedeće mogućnosti:
• Nije u rječniku (Not in dictionary) - riječ koja se ne nalazi u rječnik i za koju program
misli da je pogrešno napisana
• Prijedlozi (Suggestion) - prijedlozi koje program nudi umjesto označene riječi
VI-101
PRO-MIL
• Jezik rječnika (Language) - jezik koji se koristi u tekstu
• Zanemari jednom (Ignore Once) - zanemariti riječ i nastaviti s provjerom

pravopisa
• Zanemari sve (Ignore All) - zanemariti sve pojave označene riječi u tekstu
• Dodaj (Add) - dodavanje označene riječi u rječnik
• Promijeni (Change) - zamjena označene riječi odabranim prijedlogom
• Promijeni sve (Change All) - zamjena svake označene riječi u tekstu odabranim
prijedlogom.
Prilikom instalacije samog programa, određuju se jezici za koje se može obavljati provjera
pravopisa. Ponuđeni jezik je hrvatski, odnosno engleski, a na internetu se mogu naći i
rječnici za druge jezike. Jezik samog dokumenta određujemo prilikom odabira fonta. Za
hrvatsku verziju programa ponuđeni jezik pravopisa je hrvatski.
Slika 6.141. Određivanje jezika u kojem se piše tekst
Dodatne jezike za provjeru pravopisa možemo instalirati pomoću čarobnjaka u izborniku

Datoteka -> Čarobnjaci -> Instaliraj nove rječnike (File -> Wizards -> Install new
dictionaries).
VI-102
PRO-MIL
Automatska provjera pravopisa (AutoSpellcheck)
OpenOffice.org Impress omogućuje i automatsku provjeru pravopisa prilikom pisanja

teksta. Ova opcija uključuje se preko gumba na alatnoj traci.
Slika 6.142. Gumb za uključenje/isključenje automatske provjere pravopisa
Kad je opcija uključena, tekst koji program smatra pogrešno napisanim pojavljuje se crveno
valovito podvučen. Kad kliknemo desnom tipkom miša na podcrtanu riječ, dobivamo
mogućnosti ispravljanja riječi:
• Popis riječi - riječi koje se predlažu kao zamjena podcrtane riječi
• Provjera pravopisa (Spellcheck) - otvaranje dijaloga za provjeru pravopisa
• Dodaj (Add) - dodavanje podcrtane riječi u neki od rječnika u programu
• Zanemari sve (Ignore All) - zanemarivanje svih dijelova podcrtane riječi u

dokumentu
• Samoispravljanje (AutoCorrect) - uključivane opcije automatskog ispravljanja.

6
MODUL
Slika 6.143. Dijalog za automatsku provjeru pravopisa

VI-103
PRO-MIL
Samoispravak (AutoCorrect)
Samoispravak služi za automatsko ispravljanje pravopisnih grešaka tijekom pisanja

teksta. Moguć je samo za podržane jezike (u ovoj varijanti OpenOffice.org-a to je
engleski ili hrvatski). Njime je omogućeno automatsko ispravljanje kao i automatsko
formatiranje teksta. Ove opcije i pojedine njihove cjeline uključuju se u izborniku Alati ->
Samoispravljanje (Tools -> AutoCorrect).
Slika 6.144. Izbornik Alati -> Samoispravljanje (Tools -> AutoCorrect)
Nudi nam se nekoliko varijanti opcije Samoispravljanje (AutoCorrect):
Opcija Zamijeni (Replace) služi za automatsku zamjenu teksta prilikom pisanja. Npr.
ako nam se događa tijekom pisanja da često pogrešno napišemo “niej” umjesto “nije”, tada
možemo u ovoj opciji upisati tu riječ i ona će biti automatski ispravljena (tj. kad napišemo
“niej”, ta riječ bit će automatski ispravljena u “nije”). Objašnjenje pojedinih polja:
• Zamijeni (Replace) - riječ koju želimo zamijeniti
• S (With) - riječ kojom želimo zamijeniti
• Novi (Replace) - stavlja riječi na listu zamjene
• Obriši (Delete) - briše riječ označenu na listi s liste
VI-104
PRO-MIL
Slika 6.145. Odabir iznimaka kod samoispravka teksta
Opcija Iznimke (Exceptions) definira iznimke na koje neće biti primijenjena automatska
zamjena. Ovdje se mogu definirati pojedine kratice i slične riječi na koje se neće odnositi
pravila automatske zamjene.
Slika 6.146. Odabir pojedinih mogućnosti samoispravka

MODUL
Opcija Odrednice (Options) definira u kojim će se situacijama primjenjivati pojedina

pravila automatskog ispravka. Stupac s oznakom [M] prikazuje opcije koje se primjenjuju
prilikom izmjene postojećeg teksta dok stupac [T] prikazuje opcije koje se primjenjuju
prilikom pisanja teksta. Pojedine opcije uključujemo/isključujemo na taj način da kliknemo
na kvadratić pored opcije (u odgovarajućem stupcu), pri čemu se unutar kvadratića
pojavljuje kvačica ako je opcija uključena, odnosno kvadratić ostaje prazan ako opcija nije
uključena.
VI-105
PRO-MIL
Neke od najčešće korištenih mogućnosti samoispravka su:
• Ispravi DVa POčetna VElika SLova (Correct TWo INitial CApitals) - automatsko
ispravljanje prva dva slova koja su napisana kao velika; npr. ako zabunom napišemo
“MArko”, riječ će automatski biti ispravljena u “Marko”
• Stavi veliko slovo na početak svake rečenice (Capitalize first letter of every sentence)
- prvo slovo rečenice (tj. prvo slovo poslije točke) uvijek će biti veliko; oprez: ova opcija
može zadavati probleme prilikom pisanja datuma i rednih brojeva jer će prva riječ
nakon točke početi velikim slovom
• Prepoznavanje url-a (URL recognition) - automatsko prepoznavanje internetskih

adresa; npr. ako napišemo internetsku adresu http://www.pro-mil.hr, ona će
automatski biti prepoznata, podcrtana, napisana plavo i bit će pretvorena u aktivnu
internetsku adresu (klikom na nju odlazimo na njeno odredište)
• Primijeni brojanje – simbol (Apply numbering symbol) - automatski će biti

prepoznato nabrajanje teksta
• Primijeni granice (Apply border) - automatska primjena okvira na odlomak teksta

koji pišemo
• Za sve ove mogućnosti postoji detaljnije objašnjenje koje se dobiva klikom na gumb
“Pomoć” (“Help”).
Slika 6.147. Oblikovanje citata unutar teksta
Opcija Korisnički definirani citati (Custom Quotes) automatski oblikuje navodnike u

tekstu. Može se definirati pozicija i oblik otvorenih i zatvorenih navodnika.
VI-106
PRO-MIL
6.6.1.3 Dodavanje napomene na slajdove
Govornik može napraviti napomene (bilješke) kao pomoć u održavanju prezentacije. Da

bi se napravile bilješke, najprije se odabere slajd na koji se odnosi bilješka, zatim izbornik
Pogled -> Zabilješke stranice (View -> Notes Pages) te se upišu bilješke koje se odnose na
željenu prezentaciju. Bilješke se mogu kasnije, prema potrebi, ispisati.
Same bilješke nisu vidljive na ekranu prilikom pregleda prezentacije.
Slika 6.148. Pisanje napomena (bilješki) uz slajd

6
MODUL
VI-107
PRO-MIL
6.6.1.4 Promjena postavki i orijentacije slajda. Promjena veličine papira
Za uređivanje postavki i orijentacije slajda odaberemo iz izbornika Oblik -> Stranica

(Format -> Page).
Slika 6.150. Dijalog za uređivanje stranice
Opcija “Stranica” (“Page”) služi za određivanje dimenzija slajda. Mogućnosti su sljedeće:
• Format papira (Paper format) - dimenzija papira/slajda
• smjerenje (Orientation) - orijentacija papira/slajda (Portretno (Portrait)=uspravno,

Pejzažno (Landscape)=položeno)
VI-108
PRO-MIL
• Ladica papira (Paper tray) - odabir izvora papira prilikom ispisa
• Margine, lijevo (Margins, Left) - veličina lijeve margine
• Margine, desno (Margins, Right) - veličina desne margine
• Margine, vrh (Margins, Top) - veličina gornje margine
• Margine, dno (Margins, Bottom) - veličina donje margine
• Postavke rasporeda, oblik (Layout settings, Format) - oblik numeriranja stranica
• • Prilagodi objekt formatu papira (Fit object to paper format) - zadržavanje rasporeda
objekata prilikom promjene veličine papira/slajda
Slika 6.151. Uređivanje pozadine stranice/slajda
Opcija “Pozadina” (“Background”) služi za uređivanje pozadine papira/slajda. Mogućnosti

su sljedeće:
6

MODUL
odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu stranice.
VI-109
PRO-MIL
Slika 6.152. Boja kao pozadina stranice
• Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - definiranje prijelaza boje površine.
Slika 6.153. Prijelaz boje pozadine
• Ispuna, hatching (Fill, Hatching) - definiranje šrafure površine.
Slika 6.154. Šrafura kao pozadina stranice
VI-110
PRO-MIL
slajda.
Slika 6.155. Slika kao pozadina stranice
6.6.1.5 Umnožavanje, premještanje slajdova unutar prezentacije, između

Za umnožavanje i premještanje slajdova unutar prezentacije ili između otvorenih

prezentacija prvo odemo u Razvrstavanje slajdova (Slide Sorter) pogled na prezentaciju.
Označimo slajd, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu
“Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo kopirati
i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni”
(“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).
Za premještanje odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu
6
“Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo prenijeti
MODUL
i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni”
(“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici)
Jednostavniji način premještanja slajdova unutar prezentacije jest da označimo i mišem

odvučemo slajd na mjesto gdje ga želimo imati.
VI-111
PRO-MIL
6.6.1.6 Brisanje jednog ili više slajdova
Za brisanje jednog ili više slajdova unutar prezentacije odemo u Razvrstavanje slajdova
(Slide Sorter) pogled na prezentaciju, a zatim označimo slajd ili više njih te pritisnemo
tipku Delete na tipkovnici.
6.6.2 Ispis
6.6.2.1 Ispis cijele prezentacije, određenih slajdova, stranica s napomenama,

kontura (outline) pogleda, nekoliko kopija prezentacije
Za ispis dokumenta na pisač/faks odaberemo izbornik Datoteka -> Ispis (File -> Print)
ili kraće, pomoću tipkovnice Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi
sljedeće opcije:
Slika 6.156. Dijalog za ispis prezentacije
• Odabir pisača - u dijaloškom okviru “Ime“ (“Name“) odaberemo ime željenog pisača
ukoliko ih imamo više. Gumb „Svojstva“ („Properties“) omogućuje dodatno podešavanje
odabranog pisača (npr. odabir rezolucije ispisa, rad s bojom kod pisača u boji i sl.).
• Raspon ispisa (Print range) - odabir stranica/slajdova koji će se ispisati. “Sve” (“All”)
označava cijeli dokument, “Stranice” (“Pages”) omogućuje odabir određenih stranica (npr.
VI-112
PRO-MIL
“6” je samo 6. str., “6,7” su 6. i 7. str., “6-12” su 6. do 12. str.), “Odabir (Selection)” ispisuje
• Broj kopija (Copies) - u koliko će se primjeraka obavljati ispis. Gumb “Svrstaj za uvez”
(“Collate”) omogućuje sortiranje pojedinih primjeraka, što je i grafički ilustrirano.
• Gumb “Odrednice” (“Options” ) - nudi dodatne mogućnosti prilikom ispisa, npr. ispis
grafike i sl. U većini slučajeva nije potrebno mijenjati te opcije.
• Gumb “U redu” (“Ok”) - početak ispisa.
Ukoliko kliknemo na “Odrednice” (“Options”), dobijemo sljedeće mogućnosti:
Slika 6.157. Dijalog s dodatnim mogućnostima ispisa prezentacije
„Sadržaj“ („Content“) označuje sadržaj koji će se ispisivati i ova opcija naročito je

zanimljiva jer omogućuje odabir ispisa u obliku grafičkog prikaza prezentacije („Crtanje“
(„Drawing“)), prikaz bilježaka vezanih uz pojedini slajd (“Zabilješke” („Notes“)), prikaz
materijala namijenjenih publici (“Letci” („Handouts“) - prikaz minijaturne prezentacije,
obično nekoliko slajdova na istoj ispisanoj stranici) kao i prikaz natuknica vezanih uz
6
pojedine slajdove („Kontura” („Outline“)).

MODUL
„Odrednice stranice“ („Page options“) omogućuje određivanje formata stranice na kojoj

će prezentacija biti ispisana, tj. hoće li ispis biti na cijeloj stranici, hoće li biti prilagođen
širini stranice i sl.
Pomoću ovih dodatnih mogućnosti mogu se napraviti kvalitetni popratni materijali koji
se mogu dijeliti nakon izvođenja same prezentacije.
VI-113
PRO-MIL
6.6.3 Distribucija elektronske prezentacije
Izrada web prezentacije
OpenOffice.org Impress omogućuje i izradu web prezentacija koje se mogu gledati pomoću
web preglednika, kao što su MS Internet Explorer i Mozilla Firefox. Ova vrsta prezentacija
nema sve efekte klasične OpenOffice.org Impress prezentacije, ali zato za njen prikaz nije
potreban OpenOffice.org Impress.
Da bi se izradila ova vrsta prezentacije, idemo na izbornik Datoteka -> Izvoz (File ->
Export) i odaberemo HTML Document tip dokumenta te u kojoj mapi želimo spremiti
prezentaciju.
Slika 6.158. Izbornik Datoteka -> Izvoz
Slika 6.159. Dijalog za spremanje prezentacije u obliku HTML dokumenta
VI-114
PRO-MIL
Nakon toga pojavljuje se dijalog koji nas vodi kroz izradu prezentacije.
Slika 6.160. Dijalog za odabir dizajna web prezentacije
Odaberemo neki od postojećih dizajna web prezentacije, ukoliko oni postoje i kliknemo
na gumb „Dalje“ („Next“).
Slika 6.161. Odabir tipa web prezentacije

6
MODUL
U ovoj opciji odaberemo tip prezentacije koji želimo. Mogućnosti su sljedeće:
• Standardni HTML format (Standard HTML format) - uobičajena web stranica
• Standardni HTML u okvirima (Standard HTML with frames) - u jednom okviru

web stranice nalazit će se popis slajdova, a u drugom okviru će se prikazivati odabrani
slajd
VI-115
PRO-MIL
• Automatski (Automatic) - izrada tzv. “kiosk” web prezentacije kod koje se slajdovi
izmjenjuju automatski
• Webcast - prezentacija s podrškom za perl i ASP; za ovakvu vrstu prezentacije

potreban je internetski server na kojem će se ona nalaziti
• Odrednice, napravi naslovnu stranicu (Options, Create title page) - izrada

naslovnice
• Odrednice, pokaži zabilješke (Options, Show notes) - prikaz autorovih bilježaka

zajedno s prezentacijom.
Klikom na gumb “Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:
Slika 6.162. Odabir formata zapisa grafike
Ovdje određujemo format zapisa grafike (jpg ili gif format slika), rezoluciju grafike, kao i
eventualne zvučne efekte prilikom izmjene slajdova. Klikom na gumb „Dalje“ („Next“)
prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:
VI-116
PRO-MIL
Slika 6.163. Upis podataka za naslovnu stranicu prezentacije
Slika 6.164. Odabir izgleda navigacijskih gumba
Ovdje određujemo izgled navigacijskih gumbi na web prezentaciji. Klikom na gumb

„Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:
6
MODUL
Slika 6.165. Odabir boja unutar prezentacije
VI-117
PRO-MIL
U ovom koraku biramo boje koje će se koristiti unutar web stranice. Klikom na gumb
„Napravi“ („Create“)“ stvorit će se nova web prezentacija.
Rezultat je sljedeći:
Slika 6.166. Prikaz prezentacije u web pregledniku
Izrada FLASH prezentacije
OpenOffice.org omogućuje spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu. Ovaj for-

mat prezentacija i multimedijskih sadržaja postaje sve popularniji. Omogućuje korištenje
niza animacijskih i drugih efekata, a za gledanje prezentacije dovoljan je internetski
preglednik koji podržava Flash dokumente.
Za spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu odaberemo izbornik Datoteka

-> Izvoz (File -> Export). U dijalogu koji se pojavi odaberemo kao Format datoteke (File
Format) “Macromedia Flash”.
VI-118
PRO-MIL
Slika 6.167. Dijalog za spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu
6
MODUL
VI-119
PRO-MIL
6.6.3.1 Skrivanje, prikaz slajdova
Pojedine slajdove možemo sakriti kako ne bi bili vidljivi prilikom prikaza prezentacije. Da
bismo to uradili, odemo u Razvrstavanje slajdova (Slide Sorter) pogled na prezentaciju,
označimo slajd te odaberemo u izborniku desne tipke miša Sakrij slajd (Hide Slide).
Da bismo ponovo vidjeli slajd na isti način, uklonimo oznaku skrivanja.
Slika 6.168. Skrivanje slajda
6.6.3.2 Pokretanje pregledavanja slajdova, pokretanje pregledavanja

slajdova s određenog slajda
Prezentaciju možemo pokrenuti kroz izbornik Prikaz prezentacije -> Prikaz prezentacije
(Slide Show -> Slide Show) ili pritiskom na tipku F5.
Ukoliko želimo prezentaciju pokrenuti od nekog određenog slajda (da ne krene od prvog
slajda), odaberemo slajd od kojeg želimo krenuti i na gore opisani način pokrenemo
prezentaciju.
VI-120
PRO-MIL
7
Open source Informacije i komunikacija
Modul
Informacije i komunikacija
Modul 7 podijeljen je na dva dijela. U prvom su objašnjeni pojmovi kao što
su internet, World Wide Web, URL, HTML, hiperveza itd. te korištenje web
preglednika za pretraživanje i pregledavanje web stranica. Posebna pažnja
posvećena je snalaženju u hijerarhiji web prostora i tehnikama učinkovitog
pronalaženja potrebnih informacija. Drugo poglavlje objašnjava glavne
pojmove vezane uz uporabu elektroničke pošte i korištenje programa za rad
s elektroničkom poštom. Web i elektronička pošta najrašireniji su i najčešće
korišteni servisi dostupni putem globalne mreže – interneta. U pojedinim
se dijelovima ova dva servisa nadopunjuju ili preklapaju, pa tako danas
primjerice možemo koristiti web aplikaciju za rad s elektroničkom poštom
što će biti pokazano na primjeru u prvom dijelu modula. U oba dijela bit će
riječi o sigurnosnom aspektu korištenja pojedinog servisa, weba i elektroničke
pošte te očuvanja privatnosti.
7
MODUL
VII-1
PRO-MIL
7.1 Internet
7.1.1 Pojmovi/termini
U uvodnom poglavlju ( točka 14.3.1-1.4.3.2) već su opisani osnovni pojmovi internet i

World Wide Web. Danas su svakodnevno u uporabi i unatoč tome još uvijek se često
pogrešno poistovjećuje web s internetom. Ukratko ćemo ponoviti osnovnu razliku
između ova dva pojma.
7.1.1.1 Razlikovanje i razumijevanje termina internet i World Wide Web

(WWW)
Internet
Pojam interneta podrazumijeva globalnu računalnu mrežu koja se sastoji od mnoštva

manjih mreža i podmreža, različitih ili istih tipova, međusobno povezanih. Svima njima
zajedničko je korištenje internetskog protokola (IP) koji predstavlja specifikaciju po
kojoj se odvija razmjena podataka među računalima, koja grubo možemo podijeliti na
klijentska računala (krajnji korisnici) i servere koji pružaju različite vrste internetskih
usluga (web, elektronička pošta itd.). U trenutku kad se pomoću vaše telefonske linije i
pripadne opreme (modem, usmjernik/router), pomoću bežičnog ili satelitskog adaptera
spojite na internet, vaše računalo postaje dio internetske mreže.
Worl Wide Web (www, w3, web)
Web je jedna od usluga dostupnih preko interneta, a predstavlja sustav web poslužitelja koji
sadrže web dokumente međusobno povezane poveznicama - linkovima (hypertext/HTML
dokument) koji služe za kretanje unutar dokumenta, među različitim dokumentima ili
između dokumenata smještenih na različitim poslužiteljima. Danas postoje web stranice
s pripadnim web aplikacijama preko kojih su nam dostupne različite baze podatka,
elektronske knjižnice ili specijalizirani servisi poput sustava za kupovinu putem weba,
internetsko bankarstvo (obavljanja bankarskih transakcija poput plaćanja računa). Web se
razvija velikom brzinom i prerastao je iz prvotnog sustava* sa statičkim hiperdokumentima
u dinamički sustav koji sa temelji na interakciji korisnika s web aplikacijama ugrađenim
7
unutar web dokumenata.

MODUL
Web preglednikom korisnik pregledava web stranice i kreće se među njima koristeći
poveznice.
VII-3
PRO-MIL
Modul 7 Informacije i komunikacija Open source
*Web su osmislili 1989. g. Tim Berners-Lee (često ga zovu i ocem interneta), Sam Walker
i Robert Cailliau radeći u institutu CERN u Ženevi.
7.1.1.2 Definicija i razumijevanje termina: HTTP, URL, hiperveza, ISP, FTP
HTTP (Hyper Text Transfer Protocol)
HTTP je protokol koji se koristi za prijenos web (HTML) dokumenata. Web preglednik
upućuje HTTP zahtjev poslužitelju koji sadrži zahtijevanu URL adresu. Poslužitelj prema
URL adresi pronalazi željeni dokument i šalje ga pregledniku. Preglednik dokument
prikazuje na zaslonu interpretirajući HTML (HyperText Markup Language) format u
kojem je web dokument izrađen.
URL (Uniform Resource Locator)
URL je web adresa koja upućuje na određeni web (HTML) dokument ili pojedinu
datoteku (sliku, audio ili video zapis). Sastoji se od identifikatora protokola (http://), imena
poslužitelja, domene ili IP adrese i staze do datoteke pohranjene na poslužitelju.
protokol://domena, IP, host/putanja_do_datoteke/ .
Hiperveza (Hyperlink)
Hiperveza je pokazivač na neki objekt unutar trenutnog dokumenta ili na neki drugi web
dokument. Klikom na hipervezu dolazimo do tog objekta ili dokumenta. Hiperveza može
biti pridijeljena nekoj riječi, rečenici, dijelu teksta, slici, dijelu slike (hot spot). Hiperveze
su obično prikazane drugom bojom teksta ili se pomicanjem pokazivača miša preko
hiperveze mijenja boja teksta, dio slike ili se mijenja oblik pokazivača.
ISP (Internet Service Provider)
Ovaj pojam označava tvrtku – davatelja usluga pristupa internetu. Uz ovu uslugu neki ISP-
i pružaju i hosting uslugu – uslugu smještaja web stranica uz zakup diskovnog prostora na
njihovim web poslužiteljima. U Hrvatskoj postoji niz ISP tvrtki – CARNet, T-Com, Iskon,
Vodatel, VipNet, Optima itd.
VII-4
PRO-MIL
FTP (File Transfer Protocol)
Ovo je protokol namijenjen prijenosu datoteka između računala spojenih na internet, iako
se prijenos može vršiti i korištenjem drugih protokola koji nisu prvenstveno stvoreni za tu
namjenu. Obično ga koristimo za postavljanje izrađenih web stranica na web poslužitelje
(upload).
7.1.1.3 Sastav i struktura web adrese
Web dokumenti smješteni su na web poslužitelju i imaju svoju web adresu (URL) koja
omogućuje dohvaćanje (otvaranje) dokumenta u web pregledniku. Pritom trebamo
razlikovati pojedinačnu web stranicu (page) od skupa stranica i datoteka uređenih u
određenu hijerarhijsku strukturu koje čine web sjedište (web site).
Mogući primjeri web adrese:
http://www.linux.hr (internetska domena, web sjedište)
http://www.ubuntu.linux.hr (ubuntu je poddomena linux.hr domene)
http://www.linux.hr/galerija/slika1.jpg ( adresa pojedinačne datoteke, slika1.jpg )
Opći oblik web adrese je:
protokol://ime_hosta.ime_poddomene.ime_domene.vršna_domena/staza_do_web_
dokumenta
Web preglednici mogu raditi i s drugim protokolima (npr. ftp). Prvi dio adrese uobičajeno
predstavlja cjelokupno web sjedište i naziva se internetska domena ili poddomena, a dio
odvojen kosom crtom predstavlja putanju do pojedinačnih dokumenata na tvrdom disku
web poslužitelja. Vršna domena može biti jedna od općih domena međunarodnog značaja
(com, net, org, biz) ili domena pojedine države ( hr – Hrvatska, de – Njemačka itd.)
7
MODUL
VII-5
PRO-MIL
7.1.1.4 Web preglednik (browser) i njegovo korištenje
Web preglednik je program kojim pregledavamo hipertekst (web) dokumente, kako na

internetu tako i one smještene lokalno na tvrdom disku. Mi ćemo koristiti Firefox, a
ostali popularni preglednici su InternetExplorer (IE), Konqueror, Opera, Mozilla itd.
7.1.1.5 Tražilica i korištenje tražilicom
Tražilica ili pretraživač (search engine) specijalizirano je web sjedište koje pretražuje
sadržaje web prostora i stvara baze podataka pretražive preko web sučelja (korištenjem
upita koji se temelje na ključnim riječima). Takvi katalozi povezuju na jednom mjestu
, kao odgovor na postavljeni upit, mnoštvo web stranica razbacanih širom web prostora
koje sadrže informacije vezane uz traženi pojam. Tražilice mogu biti specijalizirane
za pojedine vrste sadržaja – tekstualne, slikovne, video sadržaje itd. One pohranjuju
cjelokupni sadržaj ili dijelove sadržaja pojedinačnih web sjedišta lokalno na svoje
poslužitelje koje je potom moguće dohvatiti i određeno vrijeme nakon što ti sadržaji više
nisu dostupni na izvornim poslužiteljima (caching). U određenim vremenskim razmacima
tražilice automatizirano (robot, crawler, bot) pregledavaju već posjećena i nova web
sjedišta te ažuriraju i dopunjuju sadržaje. Pristup do informacija je brži i omogućen je
kritičniji pogled na dostupne podatke s obzirom na golemu količinu sadržaja koji se nalaze
razbacani širom web prostora.
VII-6
PRO-MIL
Slika 7.1. Najpopularnija web tražilica Google
7.1.1.6 Pojmovi kolačić (cookie) i priručna memorija ili međumemorija

(cache)
Kolačići (cookies)
Kolačići su tekstualne datoteke koje pri pregledavanju nekih web stranica server
pohranjuje na vaše računalo, sa ili bez vašeg znanja, ovisno o tome kako je podešen
preglednik. Najčešće se koriste prilikom autorizacije, tj. prijave na stranice koje sadrže
zaštićeni sadržaj ili prilikom popunjavanja web obrazaca. Ako ne omogućite prihvaćanje
kolačića moguće je da se nećete moći ispravno koristiti tim stranicama. Kod sljedeće
posjete istim stranicama web server koristi te datoteke. Kolačići ponekad sadrže i druge
podatke (poveznice koje ste pokretali, vrijeme pristupa i zadržavanja, broj posjeta stranici
itd. ) koji mogu narušiti vašu privatnost.
Pravila prihvaćanja kolačića možete podesiti sa Edit->Preferences-> ikona Privacy ->

7
sekcija Cookies, a kolačiće pohranjene na vašem računalu odabirom Show Cookies .

MODUL
VII-7
PRO-MIL
Slika 7.2. Pregled kolačića pohranjenih na našem računalu
Slika 7.3. Podešavanje opcija vezanih uz prihvaćanje kolačića
Priručna ili međumemorija (cache)
U priručnu memoriju (dio prostora na lokalnom disku vašeg računala) pohranjuje se

sadržaj web stranica (tekst, slike, itd.) koje smo otvorili u pregledniku. Prilikom ponovnog
otvaranja iste stranice preglednik koristi one datoteke koje su ostale nepromijenjene od
prošle posjete i time ubrzava prikaz web stranice u pregledniku. Veličinu prostora na disku
VII-8
PRO-MIL
rezerviranu za cache podešavamo sa Edit->Preferences->Advanced-> kartica Network

-> sekcija Cache. Sa Clear Now možemo obrisati sadržaj priručne memorije.
Slika 7.4. Podešavanje veličine cache prostora na disku
7
MODUL
VII-9
PRO-MIL
7.1.2 Sigurnosni aspekti korištenja internetom
7.1.2.1 Zaštita stranice korisničkim imenom i zaporkom
Pristup mnogim stranicama danas je zaštićen sustavom provjere autentičnosti. Da biste

pristupili stranicama, morate biti registrirani korisnik i posjedovati korisničko ime i
zaporku. Na taj način dio podataka vidljiv je samo vama.
Slika 7.5. Primjer zaštićene web stranice
Slika 7.6. Pohrana zaporke
7.1.2.2 Digitalni certifikat
Digitalni certifikat elektronički je dokument koji najčešće sadrži javni ključ za enkriptiranje,
zapis o pripadnosti osobi, ustanovi, tvrtki itd., rok valjanosti, adresu ustanove (Certificate
authority- CA) koja je izdala certifikat i koja može potvrditi njegovu autentičnost za što
služi digitalni potpis certifikata. Tom provjerom potvrđuje se da web sjedište pripada
VII-10
PRO-MIL
onom vlasniku kako je u certifikatu navedeno. Kod uspostave enkriptirane veze sa

zaštićenim web sjedištem u donjem desnom kutu pojavit će se ikona lokota koja označava
da je veza zaštićena (enkriptirana). Dvostrukim klikom na tu ikonu dobit ćemo uvid u
sadržaj certifikata.
Slika 7.7. Obavijest o certifikatu koji koristi stranica i prikaz osnovnih detalja
Slika 7.8. Certifikat bez valjanog digitalnog potpisa
7.1.2.3 Enkripcija (šifriranje) i njezina primjena
Enkripcija je postupak kojim se podaci šalju između dva računala na način da budu
7
nečitljivi za treće osobe. Kriptografski protokoli koji pružaju zaštićenu komunikaciju

MODUL
preko interneta su TLS (Transport Layer Securrity) i SSL (Secure Socket Layer). Proces
uspostave zaštićene veze obuhvaća izmjenu javnog ključa (vidi prethodnu točku) i provjeru
autentičnosti baziranu na certifikatu te enkripciju nekim od raspoloživih algoritama. Na
VII-11
PRO-MIL
ovaj način mogu biti zaštićeni dijelovi web sjedišta (forma za prijavu korisničkim imenom
i zaporkom) ili cijela web sjedišta (cjelokupna razmjena podataka). Rad sa zaštićenom
stranicom pokazuje ikona lokota u desnom donjem kutu preglednika i adresa koja
započinje sa ‘https://’ .
Slika 7.9. Zaštićena stranica
7.1.2.4 Mogućnost zaraze računala virusom prilikom preuzimanja datoteka
Datoteke koje preuzimamo s interneta te aplikacije i multimedijski sadržaji koje pokrećemo

mogu sadržavati viruse koji iskorištavaju eventualne sigurnosne propuste u pregledniku i
operacijskom sustavu. Stoga i ovdje vrijede ista pravila kako je navedeno u poglavlju 2.4.1.
Uporaba antivirusne zaštite je obvezna i potreban je kritički pristup prema sumnjivim
web sjedištima.
VII-12
PRO-MIL
7.1.2.5 Zlouporabe/prijevare pri uporabi kreditne kartice za kupovinu preko

interneta
Ovdje ćemo navesti tri mogućnosti zlouporabe vaših podataka pri kupnji na internetu:
• postoje virusi koji sadrže sakrivene maliciozne programe koji prate vaš rad na računalu
i pamte podatke koje upisujete kod kupnje preko interneta, te ih bez vašeg znanja
elektroničkom poštom ili na drugi način s vašeg računala šalju trećim osobama koje
ih kasnije zlorabe. Prije nego se povežete na internet, trebali biste imati aktivnu i
nadograđenu antivirusnu zaštitu.
• ako koristite nezaštićenu vezu za prijenos podataka, treća osoba može se 'ubaciti' u vezu
i prikupiti kritične podatke. Stoga prije slanja kritičnih podataka internetom obvezno
provjerite koristi li poslužitelj sigurnu vezu. U suprotnom ne koristite takav poslužitelj.
• 'Pishing' - oblik prijevare gdje se korisnika navodi putem lažnih elektroničkih poruka
ili lažnih web sjedišta koja izgledom odgovaraju pravim sjedištima ustanova, tvrtki
itd. da ostave svoje podatke. Uvijek provjerite pripadnost (autentičnost) poslužitelja
(certifikat) i pazite da deklarirana adresa poveznice koju koristite doista predstavlja
web sjedište za koje se predstavlja.
Kada u pregledniku pokazivač postavite na poveznicu, u donjem lijevom kutu statusne

trake provjerite odgovara li stvarna adresa opisu poveznice sa stranice.
Slika 7.10. Primjer poveznice na lažne stranice
7.1.2.6 Vatrozid (firewall)

7
Vatrozid je aplikacija koja štiti vaše računalo od neovlaštenih pokušaja pristupa drugih
MODUL
računala i poslužitelja, a često sadrži i neke oblike zaštite (blokiranje neželjenih iskočnih
– ‘pop-up’ prozora, provjera izvornosti web adresa itd.) prilikom korištenja preglednika.
Većina Linux distribucija, pa tako i Ubuntu, ima uključenu ovu vrstu zaštite.
VII-13
PRO-MIL
7.1.3 Prvi koraci pri korištenju web pretraživača
7.1.3.1 Otvaranje (i zatvaranje) programa za pregledavanje weba
Preglednik koji obrađujemo u ovom tekstu je Firefox. Pokrećemo ga sa Programi

->Internet->Firefox Web Browser. Kao često korištena aplikacija obično ima pripadnu
ikona na gornjoj radnoj ploči. Ako ne postoji, možemo je sami kreirati (desni klik na
gornju radnu ploču, Dodaj na ploču ->Program iz menu-a i pod Internet odaberemo
Firefox). Prozor aplikacije zatvaramo sa File->Quit.
7.1.3.2 Kreiranje polazne stranice u web pregledniku
Polazna stranica je ona koja se otvara pri prvom pokretanju preglednika. Postavljamo je sa
Edit->Preferences->Main, sekcija Startup pa pod Home Page upišemo željenu adresu.
Trenutno otvorenu stranica postavit ćemo klikom na Use Current Pages. Opciju When
Firefox Start treba postaviti na Show my home page. Show blank page otvorit će praznu
stranicu. Polazna stranica dostupna je u svakom trenutku klikom na ikonu kućice na traci
s alatima.
Slika 7.11. Postavljanje polazne stranice
VII-14
PRO-MIL
Slika 7.12. Način prikaza polazne stranice
7.1.3.3. Prikaz web stranice u novom prozoru
Preglednik nam omogućuje otvaranje više stranica unutar istog prozora na tzv. karticama
ili u novom prozoru (Window). Na ovaj način možemo imati više istovremeno otvorenih
stranica, prebacivati se brzo između njih i uspoređivati sadržaj.
File->New Tab ili CTRL+T otvara novu karticu unutar istog prozora. Karticu odabirem
klikom ili sa CTRL+Tab. Desni klik na postojeću karticu otvorit će izbornik, pa sa New
Tab i ovako možemo otvoriti novu karticu. Karticu zatvaramo sa Close Tab, CTRL+W
ili klikom na križić aktivne kartice.
File->New Window ili CTRL+N otvara potpuno novi prozor preglednika (aktivni prozor
možemo mijenjati sa ALT+Tab).
Slika 7.13. Stranica sa više otvorenih kartica Slika 7.14. Otvaranje nove kartice preko
iskočnog izbornika
7.1.3.4 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja web stranice

7
Ako iz nekog razloga (otežano otvaranje stranice, krivi odabir stranice) želimo zaustaviti
MODUL
učitavanje, treba pritisnuti tipku ESC, ići na View->Stop ili kliknuti na ikonu kako je
prikazano na slici 7.15.
VII-15
PRO-MIL
Slika 7.15. Zaustavljanje daljnjeg učitavanja stranice
7.1.3.5 Osvježavanje web stranice
Postoje situacije kada želimo provjeriti postoje li promjene u sadržaju stranice otvorene u
pregledniku, npr.:
• ako pratimo stranicu čiji se sadržaj vrlo brzo mijenja
• ako smo otvorili kopiju stranice s lokalnog diska (vidi 7.1.1.6, Cache – priručna
memorija), a ne 'on-line' verziju
Osvježavanje možemo napraviti sa View->Reload, CTRL+R ili klikom na ikonu s trake za

navigaciju. Ako želimo da se stranica u potpunosti učita iznova, koristimo CTRL+F5 .
Slika 7.16. Osvježavanje stranice
7.1.3.6 Korištenje funkcije pomoći u web pregledniku
Pomoć možete otvoriti klikom na Help glavnog izbornika programa ili tipkom F1. Kroz
teme se možete kretati prateći sadržaj u lijevom dijelu prozora (klikom na + otvarate
podteme) ili prateći poveznice u desnom dijelu prozora (hipertekst). U polje Search
možete upisati pojam koji vas zanima pa ćete dobiti teme u kojima se spominje.
VII-16
PRO-MIL
Slika 7.17. Izgled prozora s pomoći
7
MODUL
VII-17
PRO-MIL
7.1.4 Promjene osnovnih postavki
7.1.4.1 Prikazivanje i skrivanje ugrađenih alatnih traka
Prikaz alatnih traka kontroliramo kroz izbornik View->Toolbars. Navigation toolbar

sadrži adresnu traku i alate za navigaciju kroz web stranice. Bookmarks Toolbar sadrži
pohranjene zabilješke za brzo dohvaćanje najčešće korištenih stranica.
Slika 7.18. Izbornik za podešavanje s isključenim objema trakama
7.1.4.2 Prikazivanje i skrivanje slike na web stranici
Preglednik ima mogućnost podešavanja tako da se slike ne prikazuju, što nam može
omogućiti brži rad jer je količina podataka koju poslužitelj šalje pregledniku bitno
smanjena (slike, audio i video datoteke veličinom značajno nadmašuju ‘obični’ hipertekst).
Prikazivanje isključujemo klikom na Edit->Preferences->Content->Load images
VII-18
PRO-MIL
automatically i uklanjanjem kvačice. Pod Exceptions je moguće navesti adrese za koje

ovo neće vrijediti.
Slika 7.19. Opcija sakrivanja slika unutar stranice
7.1.4.3 Prikaz već postojećih URL adresa korištenjem pregrade s adresama
Zadnje otvorene stranice preglednik pohranjuje u listu koja se može otvoriti klikom na
strelicu desno na adresnoj traci. Adresu s popisa odabiremo klikom.
Popis posjećenih stranica za duže razdoblje* dostupan je preko izbornika History. Ako
uključimo opciju History->Show in Sidebar, dobit ćemo pregradu s lijeve strane prozora
(slika 7.21).
* Opcija Edit->Preferences->Privacy->Remember visited pages for the last ... days

7
MODUL
VII-19
PRO-MIL
Slika 7.20. Korištenje adresa pohranjenih u listi s adresne trake
Slika 7.21. Prikaz pregrade s otvaranim adresama
VII-20
PRO-MIL
7.1.4.4 Brisanje popisa i sadržaja pregledanih stranica pohranjenih na disk
Sve podatke koje je preglednik pohranio na disk moguće je obrisati automatski

(Edit->Preferences->Privacy->Always clear my private data when I close Firefox)
pri zatvaranju programa ili ručno sa Edit->Preferences->Privacy->Clear Now->
Clear Private Data Now. Moguće je odabrati brisanje ovih podataka:
Browsing History - lista posjećenih stranica (vidi prethodnu točku)
Download Histroy – lista datoteka preuzetih na lokalni disk
Saved Form and Search History – podaci upisani prilikom popunjavanja web formi i
upiti pretraživanja
Cache i Cookies – vidi 7.1.1.6
Saved Passwords – pohranjene zaporke za prijavu na web stranice (pohrana se može

isključiti, pa ova opcija neće biti dostupna).
Slika 7.22. Brisanje pohranjenih podataka Slika 7.23. Odabir podataka za brisanje
7
MODUL
VII-21
PRO-MIL
7.2 Navigacija web stranicama
7.2.1 Pristup do web adrese
7.2.1.1 Otvaranje URL-a (Uniform Resource Locator)
U pokrenutom pregledniku željenu adresu otvaramo upisom u adresnu traku. Pritom nije
potrebno upisivati dio koji se odnosi na vrstu protokola ‘http://’ jer je on podrazumijevan.
Ako se radi o ftp poslužitelju čiji naziv počinje sa ‘ftp’ (ftp.linux.hr), također ne treba
upisivati protokol. Ako upišete nepotpunu adresu ( www.linux ) preglednik će je
automatski dopuniti sa ‘.com’ itd. i pokušati otvoriti. Ako neki dokument, elektronička
poruka ili drugi objekt sadrži URL, klikom na njega stranica će se automatski otvoriti
unutar nove kartice. Ako preglednik nije otvoren, automatski će se pokrenuti.
Slika 7.24. Adresna traka
7.2.1.2 Aktiviranje hiperveze i veze u obliku slike
Kad pokazivačem dođemo iznad hiperveze, pokazivač mijenja oblik, a tekst ili slika (dio
slike) koji predstavlja poveznicu mijenja boju, veličinu slova itd. ili je istaknut na neki drugi
način (podcrtani tekst, poveznice organizirane u izbornike itd.). Poveznicu aktiviramo
klikom. Desni klik nudi nam i neke dodatne mogućnosti.
VII-22
PRO-MIL
Slika 7.25. Izbornik vezan uz poveznice unutar dokumenta
7.2.1.3 Prijelaz na prethodnu i sljedeću, već posjećenu stranicu
Navigacija na prethodno pogledane stranice i ponovni povratak moguć je klikom na ikone

lijeve i desne strelice s alatne trake (Go back one page, Go forward one page) . Uz svaku
strelicu može se otvoriti popis stranica prema ‘naprijed’ i ‘unatrag’.
Slika 7.26. Alati za navigaciju

7
MODUL
VII-23
PRO-MIL
7.2.1.4 Nadopunjavanje web obrasca i unos informacija sa ciljem pokretanja

prijenosa/transakcije
Kod popunjavanja web obrazaca možete se služiti mišem i tipkovnicom. Da bismo

omogućili upis u neko polje, potrebno ga je staviti u fokus (klikom na njega). Koristimo li
tipkovnicu za prijelaz iz polja u polje, koristimo tipku Tab, za označavanje/odznačavanje
listi s jednom opcijom i odabir s padajućih listi koristimo strelice za gore i dolje, a za
liste s više mogućih odabira (kvadratići) koristimo tipku Space. Ovisno o načinu izvedbe
forme i podešavanjima preglednika moguće je da u slučaju greške i pokušaja povratka
na prethodnu stranicu sav uneseni sadržaj bude obrisan. Prijenos podataka pokrećemo
klikom ili pritiskom tipke Enter, kad smo pozicionirani na gumb predviđen za kraj
unosa.
Slika 7.27. Primjer popunjavanja forme
VII-24
PRO-MIL
7.2.2 Korištenje zabilješki
Zabilješka (bookmark, favorite) predstavlja adresu pospremljenu u adresar (bookmark file)

organiziran u mape i podmape , sa svrhom da ih kasnije možemo po potrebi jednostavnim
odabirom u adresaru otvoriti.
7.2.2.1 Dodavanje stranice u zabilješke
Trenutno otvorenu stranicu možemo dodati u bilješke sa Bookmarks->Bookmark This

Page ili CTRL+D. U otvorenom prozoru možemo mijenjati naziv zabilješke (Name)
pa pod Create In otvoriti padajući popis (sadrži listu zadnje korištenih mapa), odabrati
mapu i potvrditi sa Add.
Slika 7.29. Iskočni izbornik

Slika 7.28. Spremanje zabilješke
Ako želimo dodati stranicu koja predstavlja poveznicu unutar stranice, desnim klikom
dobit ćemo izbornik s opcijom Bookmark This Link.
7
MODUL
VII-25
PRO-MIL
7.2.2.2 Prikaz stranica pospremljenih u zabilješke
Zabilješku otvaramo kroz izbornik Bookmarks, navigacijom kroz mape i klikom na

željenu adresu. Ako intenzivno koristimo zabilješke, sa View->Side Bar->Bookmarks
moguće ih je prikazati u lijevom dijelu preglednika.
Slika 7.30. Odabir zabilješke
7.2.3 Organiziranje zabilješki
7.2.3.1 Kreiranje mape za spremanje zabilješke
Ako pri dodavanju zabilješke želimo kreirati novu mapu, odaberemo Bookmarks
->Bookmark This Page, kliknemo na strelicu desno od liste Create in, pa u proširenom
prozoru idemo na New Folder, imenujemo mapu. Odaberemo novu mapu i sa Add
dodamo zabilješku.
VII-26
PRO-MIL
Slika 7.31. Kreiranje mape za spremanje zabilješke
7.2.3.2 Organiziranje zabilješki po mapama
Ako je potrebno reorganizirati zabilješke u postojećem adresaru, odemo na

Bookmarks->Organize Bookmarks. U otvorenom prozoru moguće je kreiranje novih
mapa (New Folder), odjeljivača za odvajanje grupa mapa i zabilješki (New Separator) kao i
premještanje zabilješki iz mape u mapu. Za premještanje možete koristiti i tehniku ‘povuci
i ispusti’ (drag&drop) kao što je to moguće u pregledniku datoteka (modul 2).
Slika 7.32. Organizator zabilješki
7.2.3.3 Brisanje zabilješki

7
Zabilješke brišemo direktno kroz izbornik Bookmarks, odabirom zabilješke te desnim

MODUL
klikom i Delete ili kroz organizator zabilješki (Edit->Delete ili ikona Delete na traci s
alatima).
VII-27
PRO-MIL
7.3 Pretraživanje weba
7.3.1 Uporaba tražilica
7.3.1.1 Odabir određenog alata za pretraživanje
Odabir alata ovisi o tome kakav sadržaj tražimo. Postoje tražilice koje su specijalizirane kao
i one koje ne posjeduju vlastite baze već postavljeni upit prosljeđuju drugim pretraživačima
pa korisniku vraćaju njihove odgovore objedinjene u jedinstvenom prikazu- takve tražilice
zovemo metatražilice (meta-search engines).
Tražilice opće namjene
www.google.com
www.ask.com
search.yahoo.com
Metatražilice
www.metacrawler.com
mamma.com
www.excite.com
7.3.1.2 Pretraživanje korištenjem ključne riječi i fraze
Uobičajeni način pretraživanja jest upisivanje ključne riječi ili fraze u tražilicu. Tražilice
uglavnom ne razlikuju velika i mala slova. Ako pretražujemo s više ključnih riječi,
odvajamo ih razmakom, a ako tražimo frazu upisujemo je u navodnicima.
VII-28
PRO-MIL
Slika 7.33. Primjer jednostavne pretrage
7.3.1.3 Kombiniranje kriterija odabira u pretraživanju
Napredni oblici pretraživanja podrazumijevaju složeniju sintaksu. Jedan od primjera jest

korištenje operatora AND ili OR. Jednostavniji način je korištenje formi za napredno
pretraživanje kao što se vidi na slici.
7
MODUL
Slika 7.34. Primjer napredne pretrage

VII-29
PRO-MIL
7.3.1.4 Kopiranje teksta, slike, URL-a s web stranice u dokument
Postupak se sastoji od označavanja teksta, slike ili kombinacije teksta, slika itd. povlačenjem
pokazivača. Desnim klikom pa odabirom Copy ili sa Edit->Copy (CTRL+C) spremamo
sadržaj u međumemoriju. Sad možemo otvoriti program ili dokument u koji želimo
umetnuti označeni sadržaj i sa Paste (Zalijepi, CTRL+V) zalijepimo ga u dokument.
Ako se radi o pojedinačnoj slici, izbornik će izgledati kao na slici 7.37.
Slika 7.35. Spremanje u međumemoriju Slika 7.36. Lijepljenje u novi dokument
Slika 7.37. Kopiranje pojedinačne slike (Save image as)
VII-30
PRO-MIL
7.3.1.5 Spremanje web stranice na određenu lokaciju na disku kao

tekstualne ili html datoteke
Stranicu spremamo na lokalni disk sa File->Save Page As. Navigacijom kroz datotečni
sustav odaberemo mapu pa sadržaj koji želimo snimiti (Web Page Complete obuhvaća
cjelokupni sadržaj, tekst, slike itd. – moguće je naknadno otvaranje stranice s lokalnog
diska u pregledniku). Ako stranica sadrži dinamički sadržaj, prikaz možda neće biti
potpun.
Slika 7.38. Spremanje web stranice na disk
7.3.1.6 Preuzimanje tekstualnih i grafičkih datoteka, zvučnih i video zapisa,

programa s web stranice na određenu lokaciju na disku
Datoteke preuzimamo desnim klikom i odabirom opcije Save Link As. Ovisno o tipu
datoteke, otvorit će se dijalog za preuzimanje ili prozor za odabir mogućnosti otvaranja ili
preuzimanja datoteke, kako je prikazano na slikama.
7
MODUL
Slika 7.39. Opcija Save Link As

VII-31
PRO-MIL
Slika 7.40. Umjesto otvaranja odabiremo opciju Save to Disk
Nakon potvrde otvara se prozor u kojem možemo pratiti tijek preuzimanja.
Slika 7.41. Tijek preuzimanja datoteke
VII-32
PRO-MIL
7.3.2 Pripremanje za ispis
7.3.2.1 Pregledavanje web stranice
Prije ispisa sa File->Print Preview možemo pogledati kako će izgledati ispisana stranica.
Slika 7.42. Pretpregled za ispis
7.3.2.2 Promjena orijentacije i veličine papira
Orijentaciju ispisa podešavamo sa File->Page Setup-> kartica Format&Options, pa pod

Orientation odabirom Portrait ili Landscape .
7
MODUL
Slika 7.43. Promjena orijentacije papira

VII-33
PRO-MIL
7.3.2.3 Promjena margina
Margine podešavamo File->Page Setup-> kartica Margins&Header/Footer.
Slika 7.44. Podešavanje margina
7.3.3 Ispis
7.3.3.1 Odabir postavki za ispis kao što su: cijela ili određena stranica,
označeni tekst, broj kopija
Ostale postavke ispisa podešavaju se sa File->Print (CTRL+P):
Print Range – ispis svih stranica (All Pages), niz stranica ili označeno (Selection), ako
smo pokazivačem označili dio stranice
Number of Copies - broj kopija
Print Frames – ako se stranica sastoji od okvira ( frames) tada je moguće ispisati
pojedinačne okvire
VII-34
PRO-MIL
Slika 7.45. Ostale postavke ispisa
7
MODUL
VII-35
PRO-MIL
7.4 Elektronska pošta
7.4.1 Koncept/Pojmovi
7.4.1.1 Sastav i struktura adrese elektronske pošte
Da bismo mogli koristiti elektronsku poštu tj. primati i slati e-mail, potrebno je imati
otvoren tzv. e-mail račun (tj. pretinac na serveru u koji može dolaziti pošta namijenjena
nama) kao i znati e-mail adresu primatelja kojemu šaljemo poruku.
Oblik adrese je standardiziran:
primatelj@organizacija.vrsta_domene
Pritom je značenje sljedeće:
• vrsta_domene - Krajnje desna kombinacija slova pokazuje državu unutar koje je

smješteno računalo (izvan SAD) ili područje primjene (unutar SAD).
Sljedeća tablica prikazuje internetske oznake pojedinih zemalja:
Zemlja Oznaka Zemlja Oznaka
Iceland is Australia au
Norway no Finland fi
U.S. Total var New Zealand nz
Sweden se Netherlands nl
Canada ca Czech Republic cz
Switzerland ch U.K. uk
Israel il Denmark dk
Hong Kong hk Austria at
Chile cl Germany de
Slovak Republic sk Singapore sg
Costa Rica cr Hungary hu
Portugal pt Ireland ie
Belgium be Taiwan tw
France fr Luxembourg lu
Poland pl South Korea kr
VII-36
PRO-MIL
Spain es Liechtenstein li
Greece gr Kuwait kw
Croatia hr Mexico mx
Malaysia my Slovenia si
Japan jp Ecuador ec
Italy it Brazil br
Nicaragua ni Turkey tr
Thailand th Uruguay uy
Venezuela ve Romania ro
Cyprus cy Panama pa
Tunisia tn Macau mo
Fiji fj Puerto Rico pr
Colombia co Argentina ar
Bulgaria bg Peru pe
Philippines ph Egypt eg
India in China cn
Indonesia id Algeria dz
Iran ir Saudi Arabia sa
Yugoslavia yu Moldova md
Soviet Union su US Int’l us
International int Antarctica aq
Estonia ee Latvia lv
Ukraine ua Lithuania lt
Russia ru
Unutar SAD koriste se oznake područja primjene računala (tzv. domene) umjesto oznake
države, a te oznake koriste i neke države lijevo od oznake države. Oznake područja domene
su sljedeće:
Oznaka Značenje: Primjer upotrebe:

domene:
edu obrazovna ustanova New York University, nyu.edu
gov vladina ustanova NASA, nasa.gov
mil vojno računalo USA Air Force, af.mil
net mrežni prolaz, administrativno near.net
računalo područne mreže
7
org privatna organizacija Electronic Frontier Foundation,

MODUL
eff.org.
com komercijalna institucija Borland, borland.com
VII-37
PRO-MIL
• organizacija - naziv organizacije unutar koje se nalazi primatelj. Danas se osim

uobičajenog naziva organizacije koriste i razni nazivi, kratice i dr.
• primatelj - ime osobe, organizacije, usluge kojoj je namijenjena poruka
Ovdje donosimo nekoliko primjera ispravnih e-mail adresa:
mladen.kuzminski@open.hr - osoba koja je član organizacije HrOpen i dolazi iz

Hrvatske
mkuzmin@yahoo.com - osoba koja ima poštanski pretinac u organizaciji Yahoo

unutar SAD-a.
info@ecdl.org - služba informacija fondacije ECDL.
7.4.1.2 Prednosti sustava baziranog na elektronskoj pošti: brzina dostave,

niski troškovi, fleksibilnost korištenja elektronskog pretinca za poštu
na web stranicama koje se nalaze na različitim lokacijama
U odnosu na klasičnu “papirnatu” poštu, korištenje e-maila ima niz prednosti, a neke od
njih su:
Brzina dostave - za razliku od klasične pošte koja putuje danima (a kad govorimo o
međunarodnoj pošiljci, tada i tjednima), e-mail poruka u pravilu dolazi od pošiljatelja do
primatelja unutar nekoliko minuta. Uz to sve veći broj mobilnih telefona i PDA uređaja
omogućuje primanje e-maila u pokretu pa više nema potrebe dolaska u ured i sjedanja za
računalo da bi se primila ili poslala poruka, već se to može učiniti bilo gdje ukoliko postoje
tehnički preduvjeti za to.
Niski troškovi - slanje e-mail poruke ne iziskuje posebne troškove ukoliko zanemarimo
cijenu električne energije i cijenu pristupa internetu. Dakle, kod nje ne postoji “poštarina”
bez obzira na to gdje je sjedište primatelja.
Fleksibilnost korištenja elektronskog pretinca za poštu na web stranicama koje se

nalaze na različitim lokacijama - posebna pogodnost su web bazirani e-mail sustavi koji
omogućuju korištenje e-maila na bilo kojem računalu koje ima pristup internetu. To je
naročito korisno prilikom putovanja i u sličnim situacijama kad nemamo u blizini svoje
osobno računalo pa možemo koristiti računala u knjižnicama, hotelima, ugostiteljskim
objektima i sl. za korištenje e-maila.
VII-38
PRO-MIL
7.4.1.3 Pravila pristojnosti: korištenje pravovaljanog opisa poruke u dijelu

za Predmet, sažetost u odgovaranju, korištenje provjere pravopisa
Kod korištenja e-maila, kao i kod svakog oblika pismene komunikacije, postoje određena
pravila ponašanja koja između ostalog ne dopuštaju korištenje tona i jezika koji mogu biti
uvredljivi i sl. Preporučuje se i provjera pravopisa te sažetost i jasnoća u pisanju poruka.
Kod e-maila postoji i jedna specifičnost, a to je korištenje naslova (predmet/subject)

poruke. Naslov poruke ukazuje na tematiku same poruke i bitan je u e-mail komunikaciji
jer o njemu često ovisi hoće li poruka biti prihvaćena i pročitana od strane primatelja.
Zbog sve češće zloupotrebe e-maila (tzv. spam ili nepoželjna pošta) mnogi serveri koriste
algoritme pretraživanja naslova kako bi otkrili je li riječ o regularnoj poruci ili o spamu pa
loše sročen naslov može imati za rezultat odbacivanje poruke.
7.4.2 Sigurnosni razlozi
7.4.2.1 Mogućnosti primanja neočekivane elektronske pošte
Neočekivana ili neželjena elektronska pošta (engl. spam) su poruke koje možemo dobivati
od osoba ili servisa za koje ne znamo, te poruke nismo tražili i one obično reklamiraju
proizvode i/ili usluge koje često znaju biti i nelegalne (npr. reklamiranje prostitucije,
pornografija, kockanje, ilegalni lijekovi i sl).
Spam funkcionira na taj način da posebni programi pretražuju internet u potrazi za e-mail
adresama (npr. e-mail adresama koje se pojavljuju na internetskim stranicama, u raznim
forumima i news grupama, u dokumentima objavljenim na internetu i sl.) i skupljaju te
adrese u baze podataka.
7
Pošiljatelji spama kupuju te e-mail adrese i na njih šalju svoje reklamne poruke u velikim
MODUL
količinama (često se poruka šalje na milijune adresa istovremeno).
VII-39
PRO-MIL
U novije vrijeme autori spama koriste i posebne spyware programe koji se nasele na
korisnikovo računalo (npr. prilikom posjete nekoj internetskoj stranici ili dođu u sklopu
zaražene poruke, o čemu će više riječi biti u sljedećoj točki) te šalju adrese iz korisničkog
adresara autoru spyware programa. Te adrese se onda koriste kao odredište novih spam
poruka, ali u novije vrijeme često se koriste i za lažno predstavljanje autora spam-a pa nam
se može desiti da naizgled dobijemo poruku od nekog nama poznatog, a zapravo je riječ
o spamu.
Spam treba ignorirati ili ukoliko koristimo napredniji program za rad s e-mailom, tada
treba postaviti filtre poruka koji prepoznaju i blokiraju spam poruke.
Jedna greška koju korisnici e-maila često čine jest odgovaranje na spam poruke. Naime,
mnoge spam poruke imaju na kraju uputu tipa “Ukoliko ne želite primati ove poruke,
javite se na adresu..”. Ukoliko se javimo na navedenu e-mail adresu, kod većine spam
poruka samo ćemo potvrditi da je naša adresa aktivna i time ćemo postati još zanimljiviji
autorima spama.
7.4.2.2 Opasnosti zaraze računala virusom prilikom otvaranja poruka ili

privitka uz poruke od nepoznatih pošiljatelja
Kao što ćemo vidjeti kasnije, poruke mogu sadržavati privitak (attachement) koji nosi
neki dokument, program i sl. Svaki privitak može biti potencijalni nositelj virusne zaraze.
Zato je bitno ne otvarati poruke od nepoznatih pošiljatelja koje imaju privitak, već ih je
najbolje odmah obrisati bez otvaranja. U tu svrhu poželjno je onemogućiti automatski
prikaz poruke u našem programu za rad s e-mailom kako se poruke ne bi same otvarale
prilikom dospijeća.
Budući da autori spama i virusa koriste sve suptilnije metode prijevare poput lažnog
predstavljanja i sl., najbolje je na računalo staviti antivirusni program koji će provjeravati
sve pristigle poruke sadrže li potencijalno opasan sadržaj. Naravno, antivirusni program
treba redoviti osvježivati kako bi uvijek bio aktualan.
Ukoliko već otvaramo privitak iz poruke, najbolje je privitak prvo spremiti na lokalni disk
računala, a zatim ga otvoriti.
VII-40
PRO-MIL
7.4.2.3 Što je to digitalni potpis
Kao što klasičan potpis identificira osobu, tako i digitalni potpis identificira pošiljatelja
potpisane poruke. Digitalni potpis je sve važniji zbog česte krađe identiteta i lažnog
predstavljanja u porukama. Ukoliko se koristi digitalni potpis, tada se može sa sigurnošću
utvrditi je li poruka zaista došla s adrese koja je navedena i je li poruka doživjela presretanje
i izmjenu na putu od pošiljatelja i primatelja.
Najčešće korišteni oblik digitalnog potpisa je korištenje neke od inačica PGP servisa koji
omogućuje potpisivanje i šifriranje (enkripciju) poruka.
On radi na taj način da postoji primatelj, pošiljatelj poruke i centralni autoritet za provjeru
ispravnosti poruke. Kod potpisa se koriste dva “ključa” koja čine potpis. Jedan je privatni
ključ koji ima samo njegov vlasnik (kod poruke je to pošiljatelj), a drugi ključ je javni
ključ koji je objavljen na centralnom serveru i dostupan svima. Vlasnik ključa uz to ima i
zaporku pomoću koje aktivira privatni ključ. Sustav može uspješno funkcionirati jedino
kad su prisutna sva tri elementa, tj. privatni i javni ključ te lozinka za aktivaciju.
Kod pisanja poruke pošiljatelj odabere primatelja poruke, napiše poruku, a zatim upotrijebi
svoj privatni ključ i zaporku kako bi poruci dodao niz kontrolnih znakova koji sačinjavaju
digitalni potpis i koji ovise o sadržaju poruke. Kad primatelj dobije poruku, on na temelju
javnog ključa pošiljatelja može utvrditi je li poruka zaista stigla od tog pošiljatelja te je li
putem doživjela izmjene/otvaranja (ukoliko dođe do izmjene ili neovlaštenog otvaranja
digitalni potpis postaje nevažeći).
Kod šifriranja poruke postupak je sličan, s time da se za šifriranje sadržaja koristi javni
ključ primatelja koji nakon primitka uz pomoć svog privatnog ključa i zaporke može
dešifrirati poruku i vidjeti njen sadržaj.
7
MODUL
VII-41
PRO-MIL
7.4.3 Prvi koraci pri korištenju elektronske pošte
U opisu korištenja elektronske pošte koristit ćemo Mozilla Thunderbird program za rad
s e-mailom pa će svi primjeri biti rađeni u tom programu. Ovaj program smo odabrali
jer postoji za gotovo sve distribucije Linux-a, kao i za mnoge druge operacijske sustave i
nametnuo se kao neka vrsta standarda za e-mail kod otvorenih sustava.
Korištena verzija Thunderbird-a je 2.0. Ova verzija programa ne postoji u hrvatskoj inači-
ci pa će biti prikazani izbornici i dijalozi na engleskom jeziku.
7.4.3.1 Otvaranje i zatvaranje programa za rad s elektronskom poštom
Za pokretanje programa za rad s elektronskom poštom iz izbornika odaberemo Start ->

Internet -> Mozilla Thunderbird i pojavljuje se program. Prilikom pokretanja prikazuje
inbox pretinac uobičajenog korisnika.
Slika 7.46. Pokretanje programa za e-mail
VII-42
PRO-MIL
Slika 7.47. Izgled Mozilla Thunderbird-a
S lijeve strane prozora nalazi se popis pretinaca pošte, dok se u središtu i s desne strane
nalazi pregled poruka u odabranom pretincu kao i pregled odabrane poruke (ukoliko je
omogućen automatski pregled poruke). Nove nepročitane poruke označene su masnim
slovima.
Iznad prikaza pretinaca i poruka nalazi se traka za najčešće radnje s porukama te izbornik
iznad trake.
7
MODUL
Slika 7.48. Traka za najčešće radnje s porukama

VII-43
PRO-MIL
Za zatvaranje programa izaberemo iz izbornika File -> Exit. Ukoliko ima neposlanih po-
ruka u pretincu Unsernt, poželjno ih je poslati prije zatvaranja programa. Za zatvaranje
programa može se koristiti i kombinacija tipki Ctrl + Q.
7.4.3.2 Otvaranje pretinca za određenoga korisnika
Za otvaranje korisničkog pretinca, kliknemo na mapu Inbox unutar željenog korisničkog

računa.
Slika 7.49. Otvaranje pretinca Inbox
S desne strane popisa pretinaca pojavljuje se popis poruka u pretincu i automatski pregled
označene poruke (ukoliko je automatski pregled omogućen).
7.4.3.3 Otvaranje jedne ili više poruka poslanih elektronskom poštom
Za otvaranje poruke prvo odaberemo pretinac u kojem se nalazi željena poruka, a zatim
na popisu nađemo poruku te dva puta kliknemo na nju.
VII-44
PRO-MIL
Slika 7.50. Primjer otvorene poruke
Poruka se otvara u zasebnom prozoru, a sastoji se od izbornika na vrhu prozora, trake s

najčešćim radnjama, zaglavlja poruke, sadržaja same poruke i popisa eventualnih prilo-
ga.
Zaglavlje poruke sadrži podatke o pošiljatelju (Od, From), naslovu poruke (Naslov, Su-
bject), datumu slanja poruke i adresu primatelja (Za, To).
7.4.3.4 Prijelaz između otvorenih poruka
Između otvorenih poruka možemo se kretati pomoću gumba “Back” i “Forward” na traci
za najčešće radnje.
7
MODUL
Slika 7.51. Gumbi “Back” i “Forward” na traci za najčešće radnje.

VII-45
PRO-MIL
7.4.3.5 Zatvaranje poruke
Za zatvaranje poruke izaberemo File -> Close ili kombinaciju tipki Ctrl + W.
Mozilla Thunderbird ima on-line sustav pomoći koji pokrećemo kroz izbornik Help ->
Mozilla Thunderbird Help nakon čega se u internetskom pregledniku pojavljuje početna
stranica pomoći.
Slika 7.52. Izbornik Help -> Mozilla Thunderbird Help
• S lijeve strane stranice nudi se dodatni izbornik s mogućnostima:
• Mozilla Thunderbird FAQ - popis najčešće postavljanih pitanja o programu i nje-

govom korištenju
• Tips & Tricks - mali savjeti koji olakšavaju korištenje programa
• Keyboard Shortcuts - prečice na tipkovnici za obavljanje određenih radnji
• Mouse Shortcuts - prečice miša za obavljanje određenih radnji
• Menu Reference - objašnjenje pojedinih izbornika
• Editing Config. Files - objašnjenje naprednog podešavanja programa
• Reporting Bugs - objašnjenje postupka prijave uočenih nedostataka programa.
VII-46
PRO-MIL
7.4.4 Promjene osnovnih postavki
7.4.4.1 Dodavanje i uklanjanje rubrike u pretincu: pošiljatelj, predmet,

datum prijama poruke
Za dodavanje i uklanjanje pojedinih rubrika popisa poruka odemo u desni gornji rub po-
pisa poruka i kliknemo na “Click to select columns to display” nakon čega se pojavljuje
popis raspoloživih rubrika. Da bismo odabrali rubriku za prikaz, kliknemo na nju tako da
se pored nje pojavljuje kvačica. Ukoliko želimo ukloniti rubriku, kliknemo ponovo kako
bi kvačica bila uklonjena.
Slika 7.53. Odabir rubrika prikaza poruka
Za prikazivanje i skrivanje određenih alatnih traka idemo u izbornik View -> Toolbars
7
nakon čega se pojavljuje popis raspoloživih traka. Da bismo odabrali traku za prikaz, kli-
MODUL
knemo na nju tako da se pored nje pojavljuje kvačica. Ukoliko želimo ukloniti traku, kli-
knemo ponovo kako bi kvačica bila uklonjena.
VII-47
PRO-MIL
7.5 Slanje poruka
7.5.1 Čitanje poruka
7.5.1.1 Postavljanje zastavice na e-mail poruku. Uklanjanje (oznake)

zastavice s e-mail poruke
U programu za e-mail možemo koristiti zastavice (engl. flags) za označavanje poruka te

na taj način možemo organizirati poruke prema važnosti, hitnosti i sl. Zastavice ne utje-
ču na sadržaj poruke, one su samo interna oznaka koja nama olakšava snalaženje među
porukama.
Za postavljanje zastavice najprije kliknemo na poruku koju želimo označiti i zatim s alatne
trake kliknemo na gumb Tag te odaberemo vrstu zastavice koju želimo postaviti. Poruka
u tom slučaju promijeni boju, ovisno o vrsti postavljene zastavice.
Za uklanjanje zastavice ponovo kliknemo na poruku s koje želimo ukloniti zastavicu, za-
tim s alatne trake kliknemo na gumb Tag i odaberemo “Remove all tags”.
Slika 7.54. Primjer postavljanja zastavice na poruku
VII-48
PRO-MIL
Još jedan način označavanja jest stavljanje zvjezdice uz poruku. Kliknemo na poruku koju
želimo označiti, a zatim iz izbornika izaberemo Message -> Mark -> Add Star nakon
čega se pojavljuje zvjezdica pored poruke. Za uklanjanje zvjezdice ponovimo gore opisano
i zvjezdica će nestati.
Na ovaj način možemo označiti poruke od posebne važnosti.
Slika 7.55. Označavanje poruke zvjezdicama
7.5.1.2 Označavanje poruke kao pročitane ili nepročitane
Da bismo poruku označili kao pročitanu, dovoljno je da je otvorimo kao što je prethodno
7
opisano. Drugi način jest da izaberemo Message -> Mark -> As Read nakon čega se po-
MODUL
red “As Read” pojavljuje kvačica i poruka više nije podebljana na popisu poruka.
VII-49
PRO-MIL
Slika 7.56. Označavanje poruke kao pročitane
Da bismo poruku postavili kao nepročitanu, ponovimo gore opisanu proceduru kako
bi uklonili kvačicu pod “As Read” i poruka ponovo biva podebljano ispisana na popisu
poruka.
7.5.1.3 Otvaranje i spremanje privitka poruke na određeno mjesto na disku
Ukoliko poruka ima privitak koji želimo spremiti, otvorimo poruku, kliknemo na privitak
i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Save As.
Slika 7.57. Izbornik desne tipke miša za spremanje privitka
VII-50
PRO-MIL
Nakon toga otvara se standardni dijalog za spremanje dokumenata u kojem odaberemo

lokaciju na koju želimo spremiti dokument kao i naziv pod kojim ćemo ga spremiti.
7.5.2 Odgovor na poruku
7.5.2.1 Uporaba funkcija Odgovori pošiljatelju i Odgovori svima
Da bismo odgovorili na pristiglu poruku, na alatnoj traci odaberemo gumb “Reply”. Poja-
vit će se prozor za pisanje nove poruke s tim da će u polju primatelja biti navedena adresa s
koje smo dobili poruku na koju odgovaramo, polje naslova počet će sa “Re:” i zatim naslov
originalne poruke (“Re” dolazi od engleske riječi reply = odgovor), a u tijelu poruke citirat
će se tekst originalne poruke.
Ukoliko je originalna poruka bila poslana na više primatelja, a mi želimo da naš odgovor
dobiju svi ti primatelji, kliknemo na gumb “Reply All”.
7
MODUL
Slika 7.59. Gumbi “Reply” i “Reply All” na alatnoj traci za rad s porukama
VII-51
PRO-MIL
Kad smo poruku napisali, pošaljemo je na uobičajeni način.
Slika 7.60. Primjer odgovora na originalnu poruku
7.5.2.2 Odgovor bez i s uključivanjem originalne poruke
Kod programa za e-mail uobičajeno je da se u odgovoru citira originalna poruka, a odgovor

na nju dolazi ispod ili iznad originalne poruke. Može se pisati i unutar teksta originalne
poruke ukoliko odgovaramo na pojedine misli/rečenice originala.
Slika 7.61. Primjer citiranja originalne poruke u odgovoru
VII-52
PRO-MIL
U ovoj verziji Thunderbird-a još ne postoji mogućnost stalnog izostavljanja teksta origi-
nalne poruke u odgovoru na nju.
7.5.3 Slanje elektronske pošte
7.5.3.1 Kreiranje nove poruke elektronske pošte
Za kreiranje nove poruke elektronske pošte na alatnoj traci kliknemo na gumb “Write”
nakon čega se otvara prozor za pisanje poruke.
Drugi načini kreiranja poruke jest izbornik Message -> New Message ili kombinacija
tipki Ctrl + N.
Slika 7.62. Gumb “Write” na alatnoj traci
7
MODUL
Slika 7.63. Prozor za pisanje nove poruke

VII-53
PRO-MIL
U točkama koje slijede opisano je kako se poruka adresira te ostale radnje potrebne kod
pisanja nove poruke.
7.5.3.2 Stavljanje e-mail adrese u polje “To:”
Kod svake poruke potrebno je definirati primatelja što se čini u polju “To:” u zaglavlju
poruke (vidi prethodnu sliku). Adresa se može upisati ručno ili se može kliknuti na gumb
“Contacts” na alatnoj traci nakon čega se u sklopu prozora za pisanje poruke otvara adre-
sar iz kojeg možemo odabrati adresu i kliknuti na gumb “Add To:” odnosno “Add Cc:”
kako bi se ta adresa upisala kao adresa primatelja.
Slika 7.64. Otvaranje adresara za izbor adrese primatelja
Ponovnim klikom na gumb “Contacts” na alatnoj traci zatvara se prikaz adresara.
VII-54
PRO-MIL
7.5.3.3 Slanje kopije poruke na drugu adresu ili grupu adresa
Jedna poruka može se poslati na više primatelja pri čemu je uobičajeno da se adresa glav-
nog primatelja stavi u adresno polje “To:” dok se adresa primatelja kopije poruke stavlja u
polje “Cc:” (od engleskog carbon copy = identična kopija).
Da bi se dobilo polje za upis “Cc:” adrese, klikne se na padajući izbornik u polju “To:” i iz
njega se odabere vrijednost “Cc:”.
Slika 7.65. Odabir adresnog polja “Cc:” za adresiranje kopije poruke
Adresa se u polje može upisati ručno ili se može kliknuti na gumb “Contacts” na alatnoj
traci nakon čega nam se u sklopu prozora za pisanje poruke otvara adresar iz kojeg može-
mo odabrati adresu i kliknuti na gumb “Add To:” odnosno “Add Cc:” kako bi se ta adresa
upisala kao adresa primatelja.
7
MODUL
Slika 7.66. Otvaranje adresara za izbor adrese primatelja

VII-55
PRO-MIL
Ponovnim klikom na gumb “Contacts” na alatnoj traci zatvara se prikaz adresara.
Kod slanja poruke postoji i mogućnost slanja poruke na adresu koja je nevidljiva ostalim
primateljima, a koja se upisuje u adresno polje “Bcc:” (od engleskog blind carbon copy
= nevidljiva istovjetna kopija). Princip rada je isti kao kod gore opisanog “Cc:” adresnog
polja.
Slika 7.67. Definiranje “nevidljivog” primatelja poruke
7.5.3.4 Upisivanje naslova u polje “Subject:”
Kao što smo objasnili u uvodnim napomenama o korištenju elektronske pošte, svaka
poruka treba imati naslov. Naslov se upisuje u polje “Subject:” u zaglavlju nove poruke.
Postupak kreiranja nove poruke objašnjen je u točki “7.5.3.1 Kreiranje nove elektronsku
poruke” Poželjno je da naslov bude sažet i jasan.
Ukoliko je nova poruka odgovor na primljenu poruku, automatski joj se dodjeljuje naslov
originalne poruke uz prefiks “Re:” (“Re” dolazi od engleske riječi reply = odgovor).
Ukoliko prosljeđujemo poruku drugim primateljima, automatski joj se dodjeljuje naslov

originalne poruke uz prefiks “Fw:” (“Fw” dolazi od engleske riječi forward = proslijedi).
VII-56
PRO-MIL
7.5.3.5 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa, ispravak pravopisnih

pogrešaka, brisanje riječi koje se ponavljaju
Prilikom pisanja nove poruke može se koristiti funkcija provjere pravopisa koja nam po-
maže da poruku pošaljemo bez pravopisnih greški. U ovoj verziji Thunderbird-a prisutna
je provjera pravopisa za engleski jezik dok za hrvatski još nije raspoloživa.
Za pokretanje provjere pravopisa iz izbornika izaberemo Options -> Check Spelling

(možemo koristiti i kombinaciju tipki Ctrl + K) nakon čega se pojavljuje dijalog za provje-
ru pravopisa.
Slika 7.68. Izbornik Options -> Check Spelling
Slika 7.69. Dijalog za provjeru pravopisa
• Mogućnosti koje se nude kod provjere pravopisa su:
• Misspelled word - riječ koja je pogrešno napisana

7
MODUL
• Suggestion - riječ koja se predlaže kao zamjena. Možemo sami upisati svoj prijedlog
• Language - predloženi jezik za provjeru pravopisa

VII-57
PRO-MIL
• Replace - zamjena riječ predloženom riječi
• Replace All - zamjena svih pojava te riječi u poruci predloženom riječi
• Ignore - ignoriranje pogrešno napisane riječi
• Ignore All - ignoriranje svih pojava pogrešno napisane riječi
• Ad Word - dodavanje riječi u korisnički rječnik
• Edit - uređivanje korisničkog rječnika
• Recheck Page - ponovna provjera pravopisa cijele stranice/poruke
• Check Word - provjera riječi (ukoliko smo upisali svoj prijedlog u polje Suggestion)
• Close - zatvaranje dijaloga
Thunderbird omogućuje i automatsku provjeru pravopisa tijekom pisanja poruke. Ovu

opciju možemo aktivirati u izborniku Options -> Spell Check As You Type.
Slika 7.70. Aktiviranje automatske provjere pravopisa
Ukoliko je opcija aktivirana, riječi koje su krivo napisane bivaju podvučene crveno
(napomena: provjera se vrši prema definiranom jeziku pravopisa, ako je taj jezik pogrešno
postavljen, sav tekst će biti označen kao pogrešno napisan).
Slika 7.71. Primjer označavanja pogrešno napisanog teksta
VII-58
PRO-MIL
Ukoliko na podvučenu riječ kliknemo desnom tipkom miša, pojavljuje se popis predlože-
nih ispravaka, a podvučenu riječ možemo dodati u korisnički rječnik (Add to Dictionary)
ili ignorirati u provjeri pravopisa (Ignore Word).
Slika 7.72. Izbor ispravka pogrešno napisane riječi
7.5.3.6 Dodavanje privitka elektronskoj poruci
Poruci možemo dodati privitak na taj način da prilikom pisanja poruke kliknemo na
gumb “Attach” na alatnoj traci ili odaberemo iz izbornika File -> Attach. Zatim odabere-
mo želimo li dodati datoteku (File), web adresu (Web Page) ili adresnu karticu (Personal
Card).
7
MODUL
Slika 7.73. Gumb za dodavanje privitka
VII-59
PRO-MIL
Slika 7.74. Izbornik File -> Attach
Nakon toga pojavljuje se standardni dijalog za otvaranje datoteke, ukoliko želimo dodati
datoteku kao privitak,ili dijalog za upis web adrese ako želimo dodati web adresu kao
privitak.
Slika 7.75. Dijalog za otvaranje datoteke koja će biti dodana u privitak
Slika 7.76. Dijalog za definiranje web adrese koja će biti dodana u privitak
VII-60
PRO-MIL
Dodani privitak pojavljuje se na dnu prozora za pisanje poruke.
Slika 7.77. Poruka s dodanim privitkom
7.5.3.7 Slanje poruke s visokim/niskim prioritetom
Kod slanja poruke možemo definirati prioritet same poruke kroz izbornik
Option -> Priority. Odaberemo jedan od ponuđenih prioriteta na skali od najnižeg
(lowest) do najvišeg (highest).
7
MODUL
Slika 7.78. Određivanje prioriteta poruke

VII-61
PRO-MIL
7.5.3.8 Slanje poruke korištenjem distribucijske liste
Thunderbird omogućuje stvaranje distribucijskih lista koje omogućuju automatsko slanje

jedne poruke na veći broj adresa. Da bismo definirali distribucijsku listu, idemo u adresar
tako da kliknemo na gumb “Address Book” na alatnoj traci. Otvara se adresar kao što je
prikazano na slici:
Slika 7.79. Adresar
Na alatnoj traci adresara kliknemo na gumb “New List” nakon čega se pojavljuje dijalog
za kreiranje nove distribucijski liste:
Slika 7.80. Dijalog za kreiranje nove distribucijski liste
VII-62
PRO-MIL
• Add to - odabir adresara u koji će se dodati distribucijska lista
• List name - naziv nove liste
• List nickname - nadimak nove liste (služi za lakše pronalaženje i korištenje liste)
• Description - opis liste
• Type email adresses.. - popis adresa koje lista sadrži
Nakon toga pišemo poruku na uobičajeni način opisan u točki “7.5.3.1 Kreiranje nove
elektronske poruke” i adresiramo kao što je opisano u točki “7.5.3.2 Stavljanje e-mail
adrese u polje “To:”” s time da kao adresu primatelja odaberemo naziv liste.
Slika 7.81. Primjer poruke poslane korištenjem distribucijske liste

7
MODUL
VII-63
PRO-MIL
7.5.3.9 Prosljeđivanje elektronske poruke
Da bismo primljenu poruku proslijedili dalje, kliknemo na gumb “Forward” na alatnoj

traci nakon čega se otvara prozor za pisanje nove poruke s time da je u tijelu poruke
citirana originalna poruka.
Slika 7.82. Primjer prosljeđivanja poruke
Kad prosljeđujemo poruku drugim primateljima, automatski joj se dodjeljuje naslov

originalne poruke uz prefiks “Fw:” (“Fw” dolazi od engleske riječi forward = proslijedi).
VII-64
PRO-MIL
7.5.4 Kopiranje, premještanje, brisanje
7.5.4.1 Kopiranje i premještanje teksta unutar poruke ili između drugih

aktivnih poruka
Tekst koji se nalazi unutar jedne poruke može se kopirati ili premjestiti na drugo mjesto
u toj poruci ili u drugu poruku.
Tekst možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izborniku

Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na
tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo kopirati tekst i odaberemo iz izbornika
tipkovnici).
Za premještanje teksta označimo tekst, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži

želimo prenijeti tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili
7
MODUL

VII-65
PRO-MIL
7.5.4.2 Kopiranje teksta s nekog drugog izvora u poruku
U poruci možemo citirati tekst iz nekog drugog izvora (npr. iz nekog tekstnog dokumenta,
s internet stranice i sl.). Princip je isti kao i kod kopiranja ili premještanja teksta unutar
poruke što je opisano u prethodnoj točki.
7.5.4.3 Brisanje dijela teksta iz elektronske poruke
Da bismo obrisali dio teksta iz poruke, označimo željeni tekst i pritisnemo tipku za
brisanje na tipkovnici.
7.5.4.4 Brisanje priložene datoteke iz elektronske poruke koja se šalje
Za brisanje datoteke iz poruke koja se šalje, označimo datoteku koju želimo obrisati i
zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Delete. Možemo koristiti i tipku “Delete”
na tipkovnici.
Slika 7.85. Primjer brisanja datoteke iz poruke koja se šalje
VII-66
PRO-MIL
7.6 Upravljanje porukama
7.6.1 Tehnike
7.6.1.1 Prepoznavanje nekih od tehnika upravljanja porukama: izrada i

pridjeljivanje imena mapi, premještanje poruke u određenu mapu,
brisanje nepotrebnih poruka, korištenje kontakt liste
Za efikasnije korištenje programa preporučuje se bolja organizacija poruka kroz primjenu

ovdje navedenih tehnika.
Izrada i pridjeljivanje imena mapi
Mape nam omogućuju bolju organizaciju poruku (kao što je i slučaj s mapama za čuvanje
dokumenata na disku).
Za stvaranje nove mape dođemo na ime internetskog računa/pretinca u kojem želimo

stvoriti mapu i iz izbornika desne tipke miša odaberemo New Folder.
Slika 7.86. Stvaranje nove mape u pretincu
Pojavljuje se dijalog za stvaranje mape koji nas pita za ime nove mape (“Name”) kao i
kamo želimo staviti novu mapu (“Create as a subfolder of”).
7
MODUL
Slika 7.87. Dijalog za stvaranje nove mape u pretincu

VII-67
PRO-MIL
Kad smo odabrali sve što želimo, na popisu mapa pretinca pojavljuje se i naša nova
mapa.
Slika 7.88. Nova mapa u pretincu
Premještanje poruke u određenu mapu
Da bismo poruku premjestili u neku mapu, kliknemo na poruku koju želimo premjestiti
kako bismo je označili, a zatim je, držeći pritisnutu tipku miša, odvučemo u željenu
mapu.
Slika 7.89. Premještanje poruke korištenjem drag-n-drop metode
VII-68
PRO-MIL
Drugi način premještanja poruka je kroz izbornik Message -> Move.
Slika 7.90. Izbornik Message -> Move
Brisanje nepotrebnih poruka
Za brisanje nepotrebnih poruka označimo poruke koje želimo obrisati, a zatim koristimo
tipku za brisanje na tipkovnici ili gumb za brisanje na alatnoj traci.
Slika 7.91. Gumb za brisanje na alatnoj traci
Obrisane poruke premještene su u mapu “Trash” iz koje se po potrebi vratiti u neki od

7
pretinaca. Ukoliko poruke želimo trajno izbrisati, ispraznimo mapu “Trash” tako da je
MODUL
označimo i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Empty Trash.
VII-69
PRO-MIL
Slika 7.92. Pražnjenje mape “Trash”
Korištenje kontakt liste
Za efikasnije korištenje programa postoji mogućnost stvaranja distribucijske kontakt

liste koja omogućuje slanja jedne poruke na veći broj adresa. Stvaranje i korištenje liste
objašnjeni su u točki 7.5.3.8 Slanje poruke koristeći distribucijsku listu.
7.6.2 Uporaba Kontakata
7.6.2.1 Kreiranje nove kontakt/distribucijske liste
Stvaranje distribucijske liste objašnjeno je detaljnije u točki “7.5.3.8 Slanje poruke

korištenjem distribucijske liste”.
VII-70
PRO-MIL
7.6.2.2 Dodavanje e-mail adrese u Kontakte
Za dodavanje e-mail adrese u kontakte otvorimo adresar tako da kliknemo na gumb

“Address Book” u Thunderbird-u nakon čega se pojavljuje adresar.
Slika 7.93. Adresar u Thunderbird-u
U adresaru kliknemo na gumb “New Card” kako bi se otvorio dijalog za unos nove
adrese:
7
MODUL
Slika 7.94. Dijalog za unos nove adrese

VII-71
PRO-MIL
U adresar možemo unijeti cijeli niz podataka o osobi, a podaci koji se preferiraju su:
• Name, Last - prezime osobe
• Name, First - ime osobe
• Name, Display - način prikaza imena na ekranu
• Name, Nickname - nadimak pod kojim možemo naći osobu (da se ne upisuje cijelo
ime i prezime)
• Email - e-mail adresa
• Additional Email - dodatna e-mail adresa
• Screen Name - način prikaza e-mail adrese na ekranu
• Prefers to receive messages formated as - oblik formatiranja poruke, tj, hoće li se poruka
formatirati kao običan tekst (plain text) ili u obliku uređenog teksta s hipervezama (HTML).
Opcije “Addresses” i “Other” omogućuju upis dodatnih informacija o osobi.
Slika 7.95. Opcije “Addresses” i “Other” u kontaktu
Kad smo upisali kontakt, klikom na “Ok” spremamo podatke.

VII-72
PRO-MIL
7.6.2.3 Brisanje e-mail adrese iz Kontakata
Za brisanje e-mail adrese iz kontakta označimo adresu koju želimo obrisati, a onda iz
izbornika desne tipke miša odaberemo Delete.
Slika 7.96. Brisanje kontakta
Drugi način jest da označimo kontakt i pritisnemo tipku za brisanje.
7.6.2.4 Dodavanje e-mail adrese iz dolazne poruke u Kontakte
Da bismo e-mail adresu pošiljatelja (ili nekog od primatelja) iz dolazne poruke stavili u
kontakte, prvo odaberemo i otvorimo poruku, a zatim dođemo mišem iznad e-mail adrese
koju želimo dodati u adresar. Iz izbornika desne tipke miša odaberemo Add To Address
Book nakon čega nam se otvara prije opisan dijalog za dodavanje adrese u kontakte s time
da su u ovom slučaju popunjena polja “Display” i “Email”.
7
MODUL
VII-73
PRO-MIL
Slika 7.97. Dodavanje adrese iz poruke u kontakte
7.6.3 Organiziranje poruka
7.6.3.1 Pretraživanje poruke prema pošiljatelju, predmetu ili sadržaju e-mail

poruke
Na alatnoj traci Thunderbird-a nalazi se polje za pretraživanje poruka. Ukoliko se klikne

na simbol upitnika, može se odabrati način pretraživanja:
• Subject - pretraživanje po naslovu poruke
• Sender - pretraživanje pošiljatelja
• Subject or Sender - pretraživanje naslova ili pošiljatelja
• To or Cc - pretraživanje primatelja
• Entire message - pretraživanje cjelokupnog teksta poruke
• Save Search as a Folder - spremanje rezultata pretrage u zasebnu mapu

VII-74
PRO-MIL
Slika 7.98. Polje za pretraživanje poruka na alatnoj traci
Kad se odabere način pretraživanja i upiše ključna riječ koja će se tražiti, u popisu poruka
pojavljuju se poruke koje zadovoljavaju zadani kriterij.
Slika 7.99. Popis poruka koje zadovoljavaju zadani kriterij pretraživanja
Ukoliko smo označili opciju “Save Search as a Folder “, pojavljuje se dijalog koji nas pita
za naziv nove mape u koju će biti spremljene poruke koje udovoljavaju kriteriju.
7
MODUL
Slika 7.100. Dijalog za stvaranje mape s rezultatima pretrage
VII-75
PRO-MIL
7.6.3.2 Kreiranje nove mape za e-mail poruke
Mape nam omogućuju bolju organizaciju poruka (kao što je slučaj i s mapama za čuvanje
dokumenata na disku).
Za stvaranje nove mape dođemo na ime internetskog računa/pretinca u kojem želimo

stvoriti mapu te iz izbornika desne tipke miša odaberemo New Folder.
Slika 7.101. Stvaranje nove mape u pretincu
Pojavljuje se dijalog za stvaranje mape koji nas pita za ime nove mape (“Name”) kao i
kamo želimo staviti novu mapu (“Create as a subfolder of”).
Slika 7.102. Dijalog za stvaranje nove mape u pretincu
VII-76
PRO-MIL
Kad smo odabrali sve što želimo, na popisu mapa pretinca pojavljuje se i naša nova
mapa.
Slika 7.103. Nova mapa u pretincu
7.6.3.3 Premještanje poruke u novu mapu
Da bismo poruku premjestili u neku mapu, kliknemo na poruku koju želimo premjestiti
kako bismo je označili, a zatim je, držeći pritisnutu tipku miša, odvučemo u željenu mapu.
7
MODUL
Slika 7.104. Premještanje poruke korištenjem drag-n-drop metode

VII-77
PRO-MIL
Drugi način premještanja poruka jest kroz izbornik Message -> Move.
Slika 7.105. Izbornik Message -> Move
7.6.3.4 Razvrstavanje poruka po imenu, datumu
Poruke možemo prikazati razvrstane po naslovu, pošiljatelju, datumu primitka i ostalim

poljima koja se pojavljuju na popisu poruka. Da bismo razvrstali poruke po određenom
polju, kliknemo mišem na naslov tog polja u zaglavlju popisa poruka nakon čega se s
desne strane naslova polja pokazuje mala strelica prema dolje koja označava da su poruke
razvrstane silazno po tom polju.
Ukoliko ponovo kliknemo na isto polje, strelica pokazuje prema gore, a poruke su
razvrstane uzlazno.
VII-78
PRO-MIL
7.6.3.5 Brisanje poruke
Za brisanje nepotrebnih poruka označimo poruke koje želimo obrisati, a zatim koristimo
tipku za brisanje na tipkovnici ili gumb za brisanje na alatnoj traci.
Slika 7.106. Gumb za brisanje na alatnoj traci
Obrisane poruke premještene su u mapu “Trash” iz koje se po potrebi vratiti u neki od

pretinaca. Ukoliko poruke želimo trajno izbrisati, ispraznimo mapu “Trash” tako da je
označimo i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Empty Trash.
7
MODUL
Slika 7.107. Pražnjenje mape “Trash”
VII-79
PRO-MIL
7.6.3.6 Vraćanje poruke iz mape za obrisane poruke
Vraćanje poruke iz mape za obrisane poruke radi se kao i svako drugo premještanje
poruka, kao što je opisano u točki “7.6.1.1 Prepoznavanje nekih od tehnika upravljanja
porukama: izrada i pridjeljivanje imena mapi, premještanje poruke u određenu mapu,
brisanje nepotrebnih poruka, korištenje kontakt liste”.
7.6.3.7 Pražnjenje mape za obrisane poruke
Ukoliko izbrisane poruke želimo trajno izbrisati, ispraznimo mapu “Trash” tako da je
označimo i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Empty Trash kao što je prikazano
na prethodnoj slici.
VII-80
PRO-MIL
7.6.4 Pripreme za ispis
7.6.4.1 Pregledavanje poruke
Da bismo vidjeli kako će poruka izgledati na papiru, odaberemo željenu poruku, iz

izbornika odaberemo File -> Print Preview nakon čega se prikazuje izgled ispisane
poruke na papiru.
Slika 7.108. Prikaz pregleda poruke
Pregled možemo prilagoditi tako da odaberemo:
• Print - ispis poruke
• Page Setup - prilagodba stranice za ispis
• Page - odabir stranice koja se prikazuje (ukoliko poruka ima više stranica)
7
MODUL
• Scale - uvećanje/smanjenje prikaza poruke
• Portrait/Landscape - odabir uspravne ili položene orijentacije papira

VII-81
PRO-MIL
7.6.4.2 Odabir postavki za ispis: cijela poruka, određeni dio poruke i broj
kopija. Ispis
Za ispis poruke na pisač/fax odaberemo izbornik File -> Print ili pomoću tipkovnice
Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi sljedeće opcije:
• Odabir pisača - u dijaloškom okviru "Name” odaberemo ime željenog pisača, ukoliko
ih imamo više. Gumb “Properties” omogućuje dodatno podešavanje odabranog
pisača (npr. odabir rezolucije ispisa, rad s bojom kod pisača u boji i sl.).
• Status, Type, Location i Comment - pobliže opisuju odabrani pisač.
• Print to a file - ispisuje dokument u binarnu datoteku umjesto na pisaču.
• Print range - odabir stranica koje će se ispisati. All” označava cijeli dokument, Pages
omogućuje odabir određenih stranica (npr. “6” je samo 6. str. “6,7” su 6. i 7. str. “6-
12” su 6. do 12. str.), Selection ispisuje prethodno označeni tekst u dokumentu (tekst
treba označiti prije pozivanja ispisa).
• Copies – u koliko će se primjeraka obavljati ispis. Gumb “Collate” omogućuje

sortiranje pojedinih primjeraka što je i grafički ilustrirano kad kliknemo na nju.
• Dodatne opcije za ispis okvira ("Print Frames”) definiraju kako će se ispisivati okviri
ukoliko html poruka ima više okvira.
VII-82
PRO-MIL
Priručnik za bazu test pitanja
Syllabus verzija 4.0
Primjeri testova za ECDL Open Source
Ovo je primjer testova za kandidate koji

namjeravaju polagati ECDL/ICDL Certification
Test. Cilj ovih primjera jest dati kandidatima
mogućnost upoznavanja stila i strukture testa.
Ovi se testovi ne smiju ni u kom slučaju upotrijebiti

prilikom testiranja za certifikaciju.
Open source Primjeri testova
1. UVOD
1.1 Europska računalna diploma
1.2 Ciljevi ECDL-a
1.3 Korisnost ECDL-a
1.4 ECDL ciljna populacija
1.5 ECDL standard
1.6 ECDL primjeri testova
2. ECDL PRIMJERI TESTOVA ZA MODULE 1-7
2.1 Modul 1 – Osnovni pojmovi informacijske tehnologije
2.2 Modul 2 – Korištenje računala i upravljanje datotekama
2.3 Modul 3 - Obrada teksta
2.4 Modul 4 - Tablične kalkulacije
2.5 Modul 5 - Baze podataka
2.6 Modul 6 - Prezentacije
2.7 Modul 7 - Informacije i komunikacije
A-3
PRO-MIL
Dodatak A Primjeri testova Open source
1. Uvod
1.1 Europska računalna diploma (ECDL)/Međunarodna računalna diploma

(ICDL)
Europska računalna diploma (ECDL) potvrđuje da korisnik posjeduje znanja o osnovnim
konceptima informacijske tehnologije (IT) i da je sposoban upotrebljavati osobno računalo
i standardne računalne aplikacije na osnovnoj razini kompetencije. U praksi ECDL/ICDL
certifikat ukazuje da je korisnik položio teorijske testove za provjeru znanja o osnovnim
konceptima informacijske tehnologije te šest praktičnih testova koji ocjenjuju korisnikove
kompetencije u uporabi osobnog računala i rada sa standardnim aplikacijama.
ECDL/ICDL je međunarodno prihvaćeni certifikat. On može omogućiti jednostavnije

zapošljavanje i jamčiti poslodavcu da kandidat za posao, ali i uposlenici, imaju potrebnu
razinu znanja i kompetencija za uporabu računalnih aplikacija. ECDL/ICDL je certifikat
znanja i dokazanih kompetencija koje se baziraju na prihvaćenom nastavnom programu
(syllabusu).
Opći cilj ECDL/ICDL programa jest poboljšanje i podizanje razine osnovnih znanja o
informacijskim tehnologijama te višoj razini kompetencija u uporabi osobnih računala i
standardnih računalnih aplikacija u cijeloj Europi i u svijetu.
ECDL/ICDL uspostavljen je i nadziran od strane European Computer Driving Licence

Foundation. Uloga Fondacije jest promoviranje i koordiniranje razvoja ECDL/ICDL
koncepta. ECDL Fondacija jamči ECDL standard i Fondacija osigurava da je ECDL/ICDL
proveden na jedinstven način u Europi i u svijetu.
ECDL Fondacija formirana je sa svrhom koordiniranja uvođenja i izvođenja ECDL

koncepta u Europi. ECDL koncept vlasništvo je ECDL Fondacije. Fondacija je neprofitna
organizacija koja daje nacionalne licence za uporabu ECDL koncepta i provođenje ECDL
programa u nekoj zemlji. U Europi nositelji nacionalnih licenci moraju biti članovi Vijeća
europskih profesionalnih društava (CEPIS – Council of European Professional Informatics
Societies). Izvan Europe ECDL Fondacija daje licencu organizacijama koje su na temelju
procjene Fondacije kvalificirane da budu nositelji licence.
Izvan Europe ECDL je poznat kao ICDL. ECDL nastavni program (ECDL Foundation
Syllabus) i testna baza verzija 4.0 (MQTB Version 4.0) službeno su publicirani dokumenti
za uporabu u okviru ECDL i ICDL certifikacijskih programa.
Osobno računalo kao termin u ovom dokumentu znači bilo koji brand (marku) stolnog ili
prijenosnog osobnog računala.
A-4
PRO-MIL
1.2 Ciljevi ECDL-a / ICDL-a
• Promoviranje i podržavanje uvođenja informatičke pismenosti za sve
• Podizanje razine znanja o informacijskim tehnologijama i razine

kompetentnosti uporabe osobnih računala i standardnih aplikacija za sve
građane Europe i šire
• Osiguravanje svim korisnicima upoznavanja s dobrim praktičnim primjerima

i prednostima uporabe osobnog računala
• Povećanje produktivnosti zaposlenika koji moraju upotrebljavati računalo
• Osiguravanje valjanosti investicija u informacijsku tehnologiju i time

adekvatan povrat investiranih sredstava
• Određivanje osnovne kvalifikacije koja će omogućiti svim ljudima, bez obzira

na njihovo predznanje, da postanu dio informacijskog društva
1.3 Koristi od ECDL-a/ICDL-a
U današnje vrijeme vještine rada s računalom veoma su važne u svim vidovima života i
rada. ECDL-/ICDL je certifikat za korištenje informacijske tehnologije za sve građane.
Namijenjen je svima koji trebaju ili žele znati kako upotrebljavati osobno računalo.
Pogodan je za sve struke, za ljude koji traže posao, za sve bez obzira na starost. Neke od
koristi ECDL-a/ICDL-a su:
• Vještine rada na računalu za svakoga
• Inovativna i svrsishodna metoda mjerenja vještina i vrednovanje
• Model za obrazovanje i trening za informacijsko društvo
• Vrlo efikasan način podučavanja
• Javna svijest i prihvaćanje koristi od aktivne participacije u

informacijskom društvu
A-5
PRO-MIL
• Fleksibilna i pogodna kvalifikacija koja pruža povećanu mobilnost

onom tko je posjeduje
1.4 ECDL/ICDL ciljana populacija
Ciljana populacija za ECDL/ICDL je široka opća populacija ljudi koji žele upotrebljavati
osobno računalo. ECDL/ICDL kvalifikacija omogućuje svojim certifikatom radnicima,
studentima i građanima formalno dokazivanje da posjeduju osnovna znanja i
kompetencije za uporabu osobnog računala. Primjerice službenici koji žele da njihovo
znanje i sposobnosti rada na osobnom računalu budu priznati, uzet će ECDL/ICDL
testove da bi dobili potvrdu tj. certifikat. Formalno potvrđivanje računalnog znanja važno
je i poslodavcima za procjenu službenikova znanja ili potencijalnih mogućnosti. U tom
smislu ciljna grupa za ECDL/ICDL je vrlo široka populacija ljudi.
1.5 Razine složenosti
ECDL/ICDL certifikat je potvrda znanja i kompetencija uporabe osobnog računala na

osnovnoj razini. Ta osnovna razina je za ECDL/ICDL definirana u nastavnom programu
(ECDL/ICDL Syllabus). U Modulu 1 navedena su detaljno područja i znanja, a u
Modulima 2-7 uključene su vještine i ciljevi koje ECDL/ICDL pokriva. Znanja i vještine
koje ECDL/ICDL uključuje priznaju eksperti praktičari u raznim područjima kao potrebna
znanja i vještine na osnovnoj razini uporabe i primjene osobnih računala i najčešće
upotrebljavanih računalnih aplikacija.
1.6 ECDL / ICDL Standard
Dokument prezentiran u ovoj publikaciji je skup testova ili testna baza (takozvani ECDL
/ ICDL Foundation MQTB Version 4.0 Sample Tests). Taj ECDL standard sastoji se od
sljedećeg :
• ECDL/ICDL nastavni program (syllabus) koji je detaljan opis područja znanja i

skup vještina koje standard pokriva
• Priručnik pitanja i testna baza (Manual – Questions and Test Base /EQTB/) koji
sadrži pitanja i testove koji određuju ECDL/ICDL standard
A-6
PRO-MIL
• Vodič za ECDL/ICDL postupak certifikacije
Za korisnika računala ECDL/ICDL proizvodi su ECDL/ICDL Certifikat i ECDL/ICDL

kartica vještina (ECDL/ICDL Skill Card). Suglasnost primijenjenog programa s ECDL/
ICDL standardom prati i osigurava European Computer Driving Licence Foundation iz
Dublina u Irskoj.
Sve gore navedeno dio je ECDL / ICDL standarda i opisano u detalje u daljnjem tekstu.
1.6.1 Moduli
Modul 1.
Koncept informacijske tehnologije (IT) zahtijeva od kandidata razumijevanje osnovnih

koncepata IT-a na općoj razini. Kandidat treba razumjeti ustroj osobnog računala u
smislu hardware-a i software-a te razumjeti neke koncepte IT-a kao što su npr. memorije
i memoriranje podataka. Kandidat također mora razumjeti kako se informacijske mreže
upotrebljavaju u računalstvu i biti upoznat s računalnim aplikacijama u svakodnevnom
životu. Kandidatu će sigurno koristiti poznavanje nekih aspekata zdravstvene sigurnosti
i zaštite zdravlja kao i nekih ekoloških faktora koji se tiču uporabe računala. Također
kandidat će biti upoznat sa sigurnosnim pitanjima i pitanjima pravne regulative koja se
tiču računala i uporabe računala.
Modul 2.
Uporaba računala i upravljanje datotekama traži od kandidata demonstriranje znanja

i kompetencija u uporabi osnovnih funkcija računala i operacijskog sustava. Kandidat će
biti osposobljen da podesi postavke, upotrebljava ugrađene funkcije za pomoć (built-in-
help features) i da zna postupati s aplikacijama koje ne daju odgovora. Bit će osposobljen
za efikasno upravljanje i korištenje radne površine (desktop) te ikona i prozora. Bit
će osposobljen za upravljanje i organiziranje datoteka i mapa, njihovo kopiranje,
premještanje, komprimiranje i ekstrahiranje. Kandidat će razumjeti što je računalni virus
i kako provjeriti računalo na prisutnost virusa. Kandidat će biti osposobljen za uporabu
jednostavnih alata za obradu i ispisivanje (print) koje operacijski sustav pruža.
Modul 3.
Obrada teksta traži od kandidata demonstriranje sposobnosti uporabe aplikacije za

obradu teksta na računalu. Kandidat će biti osposobljen za izvršavanje svakodnevno
potrebnih zadataka kao što su kreiranje, oblikovanje i završavanje manjeg dokumenta
A-7
PRO-MIL
koji je pogodan za daljnju distribuciju. Bit će osposobljen za kopiranje i premještanje

teksta unutar dokumenta i u druge dokumente. Kandidat će biti osposobljen za uporabu
funkcija pridruženih obradi teksta kao što su kreiranje standardnih tablica, uporaba slika
i crteža unutar dokumenta te uporaba alata za povezivanje dokumenata (merge).
Modul 4.
Tablične kalkulacije traže od kandidata razumijevanje koncepta proračunske tablice

i poznavanje korištenja aplikacije tablične kalkulacije. Kandidat će razumjeti i biti
osposobljen za izvođenje osnovnih operacija kao što su kreiranje, oblikovanje, mijenjanje
i uporaba proračunskih tablica ograničenog dosega. Kandidat će biti osposobljen za
generiranje i primjenu standardne matematičke i logičke formule uporabom standardnih
(ugrađenih) formula i funkcija. Isto tako bit će osposobljen za kreiranje i oblikovanje
grafova i grafičkih prikaza.
Modul 5.
Baze podataka traže od kandidata razumijevanje glavnih koncepata baze podataka

i demonstriranje sposobnosti uporabe baze podataka na računalu. Kandidat treba biti
osposobljen za kreiranje tablice, upita, formulara i izvještaja te pronalaženje, dohvaćanje
i korištenje informacija iz baze podataka uporabom upita i alata za sortiranje koji stoje
na raspolaganju.
Modul 6
Prezentacija traži da kandidat demonstrira kompetentnost u uporabi prezentacijskih

alata na računalu. Kandidat će biti osposobljen za kreiranje, oblikovanje, prilagođavanje
i pripremu prezentacije uporabom raznih prikaza slajdova za projekcije i za ispis. Bit će
također osposobljen za kopiranje i premještanje teksta, slika, crteža i grafova unutar
prezentacije i između pojedinih prezentacija. Moći će demonstrirati sposobnost rukovanja
općim operacijama sa slikama, grafovima i crtanim objektima kao i za uporabu raznih
efekata za prikaz slajdova.
Modul 7
Informacije i komunikacije - podijeljen je u dva dijela. Prvi dio, Informacije, traži od

kandidata razumijevanje koncepata i uvjeta vezanih uz uporabu interneta te shvaćanje
sigurnosti prilikom uporabe interneta. Kandidat će biti osposobljen za i pretraživanje
web-a (Web searsh) uporabom pretraživača i alata koji su mu na raspolaganju. Bit će
također osposobljen da zabilježi web stranice (bookmark) i ispisuje stranice na pisaču.
Kandidat će znati služiti se navigacijom i koristiti razne web bazirane formulare.
A-8
PRO-MIL
U drugom dijelu, Komunikacije, od kandidata će se tražiti razumijevanje koncepta

elektronske pošte (e-mail) i poznavanje sigurnosnih aspekata vezanih za uporabu e-
maila. Osposobit će se za uporabu e-mail software-a, za primanje i odašiljanje poruka te
korištenje privitaka (attachment) porukama. Kandidat će znati organizirati i upravljati
mapama (direktorijima) koje se upotrebljavaju u e-mail software-u.
1.6.2 ECDL/ICDL nastavni program (syllabus)
Svrha ECDL/ICDL nastavnog programa jest da navede područja znanja i pojedinačne

stavke te skupove vještina i ciljeve koje ECDL/ICDL pokriva u svom standardu te izrazi na
općenit način razine znanja i vještina koje se postižu pomoću ECDL/ICDL standarda.
ECDL/ICDL standard bazira se na tome da korisnik računala, poznavajući neke osnovne

činjenice o informacijskoj tehnologiji i imajući osnovna znanja i vještine upotrebe osobnog
računala i aplikacijskog software-a, može rješavati svakodnevne zadatke koji se pred njega
postavljaju. Područja znanja i skupovi vještina koji su potrebni da se usvoji ECDL/ICDL
standard opisani su u ECDL/ICDL nastavnom programu. Svrha ECDL/ICDL nastavnog
programa jest navođenje činjenica koje treba poznavati i vještina kojima se mora ovladati,
a koje pokriva ECDL/ICDL standard tj. ECDL/ICDL Syllabus Version 4.0 publiciran na
web stranici ECDL Fondacije www.ecdl.com (u okviru dijela o proizvodima).
1.6.3 Pitanja i test baza (QTB)
Pitanja i Test baza (QTB) sadrže pitanja i testove koji se upotrebljavaju u postupku
ECDL/ICDL certifikacije. Test baza je vlasništvo ECDL Fondacije i nije u javnoj domeni.
ECDL/ICDL testovi su neovisni o proizvođaču software-a. ECDL/ICDL može se položiti
običnim testiranjem, ali i automatskim testiranjem na računalu.
1.6.4 ECDL/ICDL testovi
ECDL/ICDL testiranje može biti provedeno pomoću skupa testova na računalu i ručnim
vrednovanjem ili alternativno uzimanjem skupa testova na računalu s automatskim vred-
novanjem. ECDL/ICDL postupak certifikacije sve se više pomiče prema automatskom
vrednovanju testiranja.
A-9
PRO-MIL
1.6.5. Primjena ECDL/ICDL testova
ECDL/ICDL se primjenjuje pod nadzorom European Computer Driving Licence Foun-

dation. Kako bi se održavao ECDL/ICDL standard, svaka zemlja mora imati neku ovlaštenu
organizaciju od strane ECDL Fondacije za praćenje baziraju li se svi testovi na ECDL/ICDL
nastavnom programu. Postupci obrazovanja i procedure ispitivanja mogu se razlikovati
među zemljama, međutim ECDL Fondacija zahtijeva da u svim ovlaštenim centrima bude
uspostavljen dobro organiziran proces ispita i pouzdana testna procedura. ECDL/ICDL
postupak dodjele nadziran je od strane ECDL Fondacije da bi se održao standard.
ECDL/ICDL bazira se na standardnom ECDL/ICDL nastavnom programu na engles-

kom jeziku. Nastavni program definira područja i praktične kompetencije koje se traže
u ECDL/ICDL-u. Standardni test lokaliziran je za uporabu u raznim zemljama, međutim
upotrebljava se isti nastavni program i to potvrđuje istu razinu znanja i kompetencija
uporabe računala. Postupak autoriziranja lokalne test baze provjerava se i evidentira od
strane ECDL Fondacije.
Širenje ECDL/ICDL programa razlikuje se od većine nacionalnih ili internacionalnih ob-

razovnih programa jer se bazira na standardnom testu i ispitivanju umjesto na standard-
nom podučavanju. ECDL/ICDL uvijek certificira isti standard znanja i kompetencija, bez
obzira na nacionalnost osobe, obrazovanje, starost, spol i drugo. ECDL/ICDL certifikat
postignut u nekoj zemlji vrijedi i u bilo kojoj drugoj zemlji.
1.6.6 ECDL / ICDL proizvod
ECDL / ICDL proizvod, što se tiče korisnika, sastoji se od dvojega : European Compu-
ter Driving Licence kao potvrde i ECDL / ICDL Skills Card (ECDL kartice) u kojoj je
službeno navedeno (napisano) koji su testovi položeni do sada. ECDL / ICDL Start je
potvrda koja se može dati nakon što se polože bilo koja četiri modula ECDL programa.
ECDL je potvrda kojom se potvrđuje sposobost uporabe osobnog računala i općih apli-
kacija posjedniku takve potvrde i potvrđuje da je osoba bila testirana po ECDL / ICDL
standardu i autoriziranom ECDL / ICDL nastavnom programu. ECDL / ICDL je inter-
nacionalno prihvaćen dokument. Potpuna ECDL/ICDL potvrda temelji se na ECDL /
ICDL kartici vještina. Kandidat dobiva karticu prilikom polaganja prvog testa. Kartica
vještina je službeni oblik registriranja svakog testa koji se uspješno položi. Kartica se
ažurira nakon polaganja novih testova. Kandidat ili test centar šalju karticu nacionalnom
ECDL/ICDL uredu koji izdaje ECDL potvrdu. Moduli se mogu polagati bilo kojim redos-
A-10
PRO-MIL
lijedom u raznim testnim centrima ili čak u raznim zemljama. ECDL/ICDL potvrda ili
kartica izdana u jednoj zemlji vrijedi u svakoj drugoj. I potvrda i kartica međunarodno
su priznate.
A-11
PRO-MIL
2. ECDL/ICDL PRIMJERI TESTOVA ZA MODULE 1-7
2.1 Modul 1 Primjer testa
Koncepti informacijske tehnologije (IT)
Primjer testova za ECDL Modul 1, Koncepti informacijske tehnologije.
Svaki ovdje navedeni primjer testa sadrži 36 pitanja s različitim izborom odgovora što
daje 36 bodova. Standardni ECDL test za modul 1 također sadrži 36 pitanja s različitim
izborom odgovora. Kandidat koji postigne 27/36 (27 od 36) pravilnih odgovora položio je
test. Prolaz za Modul 1 je 75% ispravnih odgovora. Trajanje testa je 45 minuta.
ECDL primjer testa ukazuje na pristup i raspon koji su usvojeni u ECDL standardnim
testovima. Sve stavke u ECDL testu baziraju se na nastavnom programu verzije 4.0 (ECDL
Syllybus Version 4.0). Za ostale informacije o skupovima vještina i područjima znanja u
ECDL testu treba pogledati ECDL nastavni program verzija 4.0 (ECDL Syllybus Version
4.0).
Vodič za odgovore
Broj točnih odgovora za svako pitanje označen je u primjerima testova u zagradi pokraj
pitanja.
Manje pogreške, kao što su pravopisne ili gramatičke, neće se smatrati negativnim
odgovorom.
Kandidat može dobiti prilikom polaganja testova takozvani sample aswerfile to jest
datoteku za odgovor koja se nalazi na njegovom disku ili disketi. To je jednostavan Word
dokument koji omogućuje kandidatu da odgovori na pitanja s višestrukim izborom. Ta
datoteka sadrži brojem obilježene tablice u koje kandidat unosi odgovore kao i dio za
identifikaciju kandidata. Alternativno kandidat može dati svoje odgovore za test Modula
1 na tekst dokumentu.
A-12
PRO-MIL
Prolazni bodovi (točan odgovor je jedan bod) za ECDL test
Sljedeća tablica prikazuje prolazne bodove za razne module ECDL testa
MODUL PROLAZNI %
BODOVI
1 27 bodova od 36 75%
2 24 boda od 32 75%
3 24 boda od 32 75%
4 24 boda od 32 75%
5 24 boda od 32 75%
6 24 boda od 32 75%
7 24 boda od 32 75%
A-13
PRO-MIL
Modul 1, Test primjer 1.1

Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifikacijski
test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura testa
postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju ne smije se
upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.
1.1.1 Koji od sljedećih termina označava hardware?

1. Pisač
2. Računalne igre
3. Proračunske tablice
4. Internetski petraživač
1.1.2 Koji od navedenih tipova računala bi se najvjerojatnije upotrijebio za intenzivna

računanja u velikoj multinacionalnoj organizaciji?
1. Mainframe računalo
2. PDA
3. Radna stanica
4. Notebook računalo
1.1.3 Koji od sljedećih elemenata može usporiti performanse računala?

1. Povećani broj aplikacija koje se izvode
2. Upotreba većih monitora
3. Povećanje RAM-a
4. Ispisivanje s nižom rezolucijom
1.1.4 Koji od navedenih uređaja biste upotrijebili za kreiranje digitalne verzije neke
fotografije?
1. Dodirni ekran (Touch screen)
2. Pisač
3. Crtač
4. Skener
1.1.5 Koji od sljedećih navoda o RAM memoriji je istinit?

1. RAM zadržava podatke kad se računalo isključi
2. RAM je vrsta memorije za čitanje i upisivanje
3. RAM je Read Access Memory
4. RAM se ne može povećati ni u jednom računalu
A-14
PRO-MIL
1.1.6 Instrukcije koje pokreću računalo memorirane su u _____________. Koji od

sljedećih navoda pravilno dopunjuje rečenicu?
1. RAM
2. Cache memorija
3. memorija s direktnim pristupom
4. ROM
1.1.7 Koja od sljedećih mjernih jedinica za memoriju je najmanja?

1. Megabyte
2. Byte
3. Bit
4. Kilobyte
1.1.8 Koja od sljedećih perifernih jedinica se može upotrijebiti kao grafičko korisničko
sučelje?
1. Crtač (Plotter)
2. RAM
3. Pisač
4. Skener
1.1.9 Koji od sljedećih termina se odnosi na računalni sustav koji upotrebljava ikone i
miš?
1. DOS (Disk operating system)
2. Simboličko korisničko sučelje
3. Sučelje s komandama
4. Grafičko korisničko sučelje
1.1.10 Koji od sljedećih naziva označava operacijski sustav?

1. OpenOffice.org Writer
2. OpenOffice.org Base
3. Linux
4. OpenOffice.org Calc
1.1.11 Koji od sljedećih memorijskih uređaja omogućava najbrži pristup dokumentu?

1. CD-ROM
2. Disketa
3. Tvrdi disk (Hard disk)
4. Zip disk
A-15
PRO-MIL
1.1.12 Tablične kalkulacije su najpogodniji software za upotrebu za ________________

____________________________. Koja od sljedećih riječi dopunjuje rečenicu?
1. kreiranje standardnog pisma za elektroničku poštu
2. rezervaciju avionskih karata
3. prikaz podataka o prodaji nekom velikom auditoriju
4. izračunavanje proračuna i priliva sredstava za novi projekt
1.1.13 Koja od navedenih veličina bi bila tipična veličina za malu datoteku?

1. 1 byte
2. 30 kilobytes
3. 1 GB
4. 30 MB
1.1.14 Računalo s 56K modemom odnosi se na …

1. Kapacitet podataka modema
2. Marku proizvođača modema
3. Prijenosni omjer od 56 kilobita u sekundi
4. Prijenosnu brzinu modema
1.1.15 Koji tip računalne aplikacije bi se upotrijebio u bolnici za evidentiranje detalja o

pacijentu?
1. Neki anti-virus utility program
2. Računovodstveni program
3. Aplikacija proračunskih tablica
4. Aplikacija baze podataka
1.1.16 Koji od navedenih nije aplikacijski software?

1. Obrada teksta
2. Baze podataka
3. Prezentacijski software
4. Windows XP
1.1.17 Koji od navedenih tipova treninga je najpogodniji za ljude koji rade na opasnim
poslovima?
1. Simulacije
2. Grupni rad uporabom LAN-a
3. Seminari koji upotrebljavaju prezentacijski software
4. Radionice putem interneta
A-16
PRO-MIL
1.1.18 Koje od navedenog je druga faza razvoja računalno baziranog sustava?

1. Dizajn
2. Analiza
3. Implementacija
4. Programiranje
1.1.19 Računala u lokalnoj uredskoj zgradi povezana su tako da osoblje u zgradi može
zajednički koristiti datoteke i pisač. Kako se takva organizacija računala zove?
1. LAN
2. ISDN
3. WAN
4. FTP
1.1.20 PSTN, ISDN i ADSL su sve tipovi ….

1. Operacijskog sustava
2. Komunikacijske tehnologije
3. Uredske aplikacije
4. Licenci software-a za krajnjeg korisnika
1.1.21 Što termin analogno znači u telekomunikacijama?

1. Signal koji kontinuirano varira u snazi
2. Način pretvaranja signala
3. Računalne informacije prikazane nulama i jedinicama
4. Tip memorijskog uređaja
1.1.22 Koji od nevedenih termina najbolje opisuje Extranet?

1. Svjetska mreža poslužitelja na kojima je memorirana skupina povezanih
hipertekstualnih dokumenata
2. Produžetak mrežnog operacijskog sustava za kontrolu i nadzor toka
podataka
3. Produžetak intraneta koji upotrebljava internet tehnologiju za bolju
komunikaciju sa specifičnim korisnicima izvan intraneta
4. Vanjski umreženi datotečni sustav za izradu sigurnosnih kopija (backup)
velikih datoteka
1.1.23 Koje od sljedećeg se podrazumijeva kao računalna opasnost?

1. Zaglavljeni papir u pisaču
2. Neispravna tipkovnica
3. Previše otvorenih aplikacija
4. Neosigurani kablovi za struju
A-17
PRO-MIL
1.1.24 Koje od sljedećeg predstavlja dobru praksu uporabe računala?

1. Reduciranje svjetla na mjestima oko računala
2. Uzimanje čestih odmora od rada na računalu
3. Sjedenje u udobnom stolcu kada se upotrebljava računalo
4. Smještaj tipkovnice na stolu ispod razine ručnog zgloba
1.1.25 Koje ime odgovara uporabi interneta za kupovanje i prodavanje robe?

1. e-pošta
2. e-razmjena podataka
3. e-prodaja
4. e-poslovanje
1.1.26 Što predstavlja dobru praksu kod učitavanje podataka s udaljenog računala
(download)?
1. Isključiti software za detektiranje virusa prilikom učitavanja
2. Otvoriti svu elektronsku poštu koju ne prepoznajemo
3. Uključiti software za detektiranje virusa i prenositi podatke samo iz
sigurnih mjesta
4. Učitavati datoteke s internetskih oglasnih ploča (Internet bulletin boards)
1.1.27 Što od navedenog predstavlja uporabu interneta kod kuće?

1. Ispis novinskih brošura
2. Uređivanje obiteljskih slika
3. Traženje destinacija za odmor
4. Upravljanje kućnim proračunom
1.1.28 Koja od sljedećih aktivnosti može voditi do širenja računalnih virusa?

1. Samo uporaba software-a koji je provjeren na prisustvo virusa
2. Redovito održavanje antivirusnog software-a
3. Otvaranje samo onih priloga koji su provjereni na viruse
4. Uporaba disketa nepoznatog izvora za razmjenu podataka
1.1.29 Koje ime odgovara licenciranom software-u koji se može bez plaćanja
upotrebljavati u nekom pokusnom periodu, a kasnije se mora platiti za trajnu uporabu?
1. Shareware
2. Freeware
3. Licencirani software
4. Pakirani Software
A-18
PRO-MIL
1.1.30 Instalirali ste novu verziju software-a na vašem kučnom računalu. Verzija je……
1. Broj koji identificira stanje razvoja software-a
2. Broj koji identificira izdanje software-a
3. Broj koji identificira autora software-a
4. Broj koji identificira gdje je software instaliran
1.1.31 Što od navedenog se primjenjuje kad je na računalu instaliran software zaštićen

autorskim pravom?
1. Nositelj prava zadržava autorsko pravo
2. Nositelj prava zadržava autorsko pravo za neko ograničeno vrijeme
3. Nositelj prava uvijek zadržava autorsko pravo za godinu dana
4. Nositelj prava ne zadržava dalje autorsko pravo
1.1.32 Koji od sljedećih navoda o autorskom pravu software-a je istinit?

1. Autorsko pravo promovira ilegalnu uporabu software-a
2. Autorsko pravo je ekskluzivno legalno pravo autora software-a da izrađuje
kopije vlastitog software-a
3. Autorsko pravo ima namjenu štititi disk od računalnih virusa
4. Autorsko pravo spriječit će kopiranje CD-ROM-a
1.1.33 Što od dolje navedenog može biti prednost elektroničkog dokumenta?

1. Ne može se nikad izgubiti
2. Može se uvijek poslati elektroničkom poštom bez obzira na veličinu
3. Može smanjiti uporabu papira
4. Ne može se nikad kopirati
1.1.34 Koja od sljedećih tvrdnji opisuje dobar pristup informacijskoj sigurnosti neke
organizacije?
1. Osjetljivi podaci su na raspolaganju svakome
2. Računalni sustav se kopira da se dobiju rezervne kopije (backup)
3. Nema postupaka za izvještavanje o sigurnosnim propustima
4. Lozinke osoblja se nikad ne mijenjaju
1.1.35 Sigurnosni propisi reguliraju __________ da bi dopustili ili zabranili korisniku

mogućnost kreiranja, gledanja, mijenjanja ili brisanja podataka u računalnom sustavu.
Koji od navedenih termina dopunjuje rečenicu?
1. prava klijenta
2. prava pristupa
3. znak na pravo
4. prava ulaza
A-19
PRO-MIL
1.1.36 Krađa kojeg od dolje navedenih uređaja rezultira gubitkom mogućnosti pristupa?
1. Pisač
2. PDA
3. Modem
4. Memorija
A-20
PRO-MIL
Modul 1 Test primjer 1.2

Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL
certifikacijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i
struktura testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa se ni u
kom slučaju ne smije upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.
1.2.1 Koji od dolje navedenih naziva označava software?

1. Internetski pretraživač
2. Pisač
3. Monitor
4. Tipkovnica
1.2.2 Koji od dolje navedenih uređaja/računala bi bio najprikladniji za nekog tko putuje
vlakom da mu omogući rad na raznim lokacijama?
1. Radna stanica
2. Veliko računalo (Mainframe)
3. Prenosno računalo (Laptop)
4. Stolno računalo (Desktop)
1.2.3 Prijenosno računalo će najvjerojatnije imati jedan od dolje navedenih uređaja kao
standardni ulazni uređaj. Koji?
1. Dodirni zaslon (Touchscreen)
2. Lasersko pero (Laser pen)
3. Miš
4. Dodirni podložak (Touch pad)
1.2.4 Što znači kratica CPU?

1. Calculating Process Unit
2. Control Program Unit
3. Control Process Unit
4. Central Processing Unit
1.2.5 Vaše računalo sporo izvodi neke aplikacije. Što od dolje navedenog će
najvjerojatnije poboljšati karakteristike vašeg računala?
1. Zip uređaj
2. Veći monitor
3. Instaliranje veće memorije
4. Instaliranje bržeg CD-ROM uređaja
A-21
PRO-MIL
1.2.6 Koja tvrdnja za ROM (Read Only Memory ) od dolje navedenih je istinita?
1. Aplikacijski programi mogu upisivati podatke u ROM
2. Sadržaji ROM-a ne mogu se izbrisati kad se računalo isključi
3. Internetske stranice smještene su u ROM dok se pune
4. Sadržaji ROM-a brišu se kad se računalo isključi
1.2.7 Koja je svrha punog formatiranja diskete?

1. Da ispita sadrži li disketa viruse
2. Da zaključa disketu
3. Da pripremi disketu za upis datoteka
4. Da omogući pristup za čitanje/upisivanje datotekama na disketi
1.2.8 Koje od nevedenih tvrdnji najbolje opisuje grafičko ulazno sučelje (GUI)?
1. Način komuniciranja s računalom uporabom teksta
2. Međunarodni standard za rangiranje monitora
3. Međunarodni standard za rangiranje ulaznih uređaja
4. Način komuniciranja s računalom uporabom uređaja s pokazivačem za rad s
ikonama, izbornicima i tekstom.
1.2.9 Linux je …
1. Aplikacija baze podataka
2. Antivirusni skener
3. Program za kreiranje rezervne kopije
4. Operacijski sustav
1.2.10 Koja od dolje navedeni tvrdnji najbolje opisuje periferni uređaj?

1. Periferni uređaj je tip računala
2. Periferni uređaj je uređaj koji se može priključiti na računalo
3. Periferni uređaj je tip grafičkog sučelja
4. Periferni uređaj je samo tip tipkovnice ili skenera
1.2.11 Koji od sljedećih uređaja može biti upotrijebljen i za ulaz i izlaz podataka?
1. Dodirni ekran
2. Monitor
3. Tipkovnica
4. Miš
1.2.12 Kolika je veličina kilobajta?

1. 1,000,000 bajta
2. 1000 bajta
3. 1024 bita
4. 1024 bajta
A-22
PRO-MIL
1.2.13 Koji medij za memoriranje podataka ima najmanji kapacitet?

1. Zip disk
2. Tvrdi disk
3. Disketa
4. CD ROM
1.2.14 Koja od aktivnosti se normalno izvodi posljednja u postupku razvoja sustava?

1. Programiranje
2. Testiranje
3. Dizajn
4. Analiza
1.2.15 Koji tip software-a kontrolira dodjelu resursa u računalu?

1. Operacijski sustav
2. Utility software
3. Intenetski pretraživač
4. Sigurnosni software
1.2.16 Baza podataka najprikladnija je aplikacija za ……

1. Dizajn naslovne stranice časopisa
2. Kreiranje standardnog pisma za elektroničku poštu
3. Evidenciju detalja vezanih za trening osoblja
4. Izračunavanje proračuna za novi projekt
1.2.17 Koja kategorija software-a je najprikladnija za razvoj sustava za on-line zahtjeve u

nekom sustavu osiguranja?
1. Softweare za stolno izdavaštvo
2. Software za obradu teksta
3. Software velikih aplikacija
4. Software operacijskog sustava
1.2.18 Koje od navedenog bi bila tipična veličina datoteke za pismo od 2 stranice

kreirano obradom teksta?
1. 30 bita
2. 100 bajta
3. 30 kilobajta
4. 1 megabajta
A-23
PRO-MIL
1.2.19 Koje se od navedenog odnosi na uporabu računala za trening?

1. WAN
2. CBT
3. HTTP
4. LAN
1.2.20 Koji od zadataka će vjerojatnije biti izveden bez uporabe računala?

1. Izrada repetitivnih izračuna velikom brzinom
2. Dijagnostička analiza
3. Intervjuiranje kandidata za neki posao
4. Obrada čekova u banci
1.2.21 Koji od nevedenih uređaja trebate da biste mogli komunicirati s nekim drugim
računalom preko telefonskih linija?
1. Zvučnici
2. Crtač
3. Modem
4. CD-ROM
1.2.22 Što u telekomunikacijama znači termin ‘digitalni’ ?

1. Način pretvaranja signala
2. Signal koji varira po jačini
3. Informacija predstavljena u računalu nulama i jedinicama
4. Prikaz niza obojenih piksela
1.2.23 Što će poslužiti za povezivanje računala neke multinacionalne firme u uredima u

Italiji i Engleskoj?
1. WWW
2. LAN
3. WAN
4. e-poslovanje
1.2.24 Koji od navedenih termina se odnosi na mrežu gdje jedno računalo posjeduje
zajedničke resurse koje dijele ostala računala?
1. Poslužitelj/klijent
2. Klijent/korisnik
3. Klijent/poslužitelj
4. Poslužitelj/ Pružatelj internetskih usluga
A-24
PRO-MIL
1.2.25 World Wide Web je …

1. Multimedijski aplikacijski paket koji se upotrebljava u obrazovanju
2. Skup dokumenata za računalno bazirani trening i učenje putem LAN-a
3. Svjetska mreža računala povezanih telefonskim linijama
4. Skup dokumenata na HTTP poslužiteljima povezanih hipertekstom
1.2.26 Intranet je …
1. Mreža od maksimalno 3 računala
2. Privatna mreža neke tvrtke
3. Samo za uporabu kod kuće
4. Svjetska mreža računala
1.2.27 Koje od navedenog je prednost rada na daljinu?

1. Naglasak na timski rad
2. Dozvoljava samo rad za vrijeme fiksnog uredovnog vremena
3. Dozvoljava rad u fleksibilno radno vrijeme
4. Ne treba nikad upotrebljavati računalo ili telefon
1.2.28 Što od navedenog obično prouzrokuje RSI?

1. Gledanje u monitor koji ima puno sjaja i refleksija
2. Rad u neadekvatnm uvjetima osvjetljenja i ventilacije
3. Uporaba stolice bez naslonjača za ruke
4. Tipkanje kroz neki dugi period bez odmora i prekida
1.2.29 Koja od navedeni udaljenosti se smatra primjerenom za sjedenje ispred ekrana

računala?
1. 30 centimetara (12 inches)
1.2.30 __________ je samoproširujući program koji može naštetiti datotekama u

računalu. Koji naziv pravilno dopunjuje rečenicu?
1. Puž
2. Crv
3. Osa
4. Miš
A-25
PRO-MIL
1.2.31 Dezinfekcija datoteka je postupak …

1. uklanjanja nastavaka iz imena datoteka
2. uklanjanje karakteristika datoteka da se može samo čitati
3. uklanjanje virusa iz inficiranih datoteka
4. premještanje datoteka na periferne jedinice
1.2.32 Software copyright …

1. negira prava autora software-a
2. uzrokuje da se software teško instalira
3. štiti autora od softwarskog piratstva
4. potiče softwarsko piratstvo
1.2.33 Kako se odnosi copyright na članke koji se uzimaju iz novinskih web stranica
(download)?
1. Copyright se nikada ne primjenjuje na kopiranje (download) članaka
2. Puni copyright se primjenjuje i na preuzete članke
3. Copyright se primjenjuje kroz mjesec dana od datuma preuzimanja
4. Samo dio copyright prava se primjenjuje na preuzete članke
1.2.34 Koji je najbolji način zaštite računala od gubitaka podataka?

1. Zaključati računalo kada se ne upotrebljava
2. Mijenjati redovno lozinku
3. Brisati arhivirane datoteke svaki mjesec
4. Raditi redovito backup podataka na izmjenjivu vanjsku memoriju
1.2.35 Koji od navedenih rezultata računalnog kriminala ima najozbiljnije dugotrajne

posljedice?
1. Gubitak vremena računalne obrade
2. Nužnost reinstaliranja software-a
3. Mogućnost zloupotrebe ili gubitka tajnih datoteka i podataka
4. Nužnost ponovnog izdavanja lozinki
1.2.36 Zakonska regulativa zaštite podataka …

1. daje vlasniku računala pravo da se zaštiti od računalnih prijevara
2. daje vlasniku software-a pravo da promovira zabranu kopiranja software-a
3. daje vlastima pravo da kontroliraju pristup internetu
4. daje pravo pojedincima da se brinu o postojanju svojih osobnih podataka
A-26
PRO-MIL
2.2 Modul 2 Test primjer
Uporaba računala i upravljanje datotekama
Slijedi primjer testa za ECDL Modul 2, Uporaba računala i upravljanje datotekama.

Ovaj primjer testa sadrži 24 pitanja koja mogu dati ukupno 32 boda. Trajanje testa je 45
minuta.
ECDL test primjer daje naznaku o rasponu i pristupu koji je usvojen za ECDL standardne
testove. Sva pitanja u ECDL testovima baziraju se na nastavnom programu verzija 4.0
(ECDL Syllabus Version 4.0).
Za daljnje informacije o tome šta pokriva Skup vještina i Područja znanja u ECDL
testovima treba pogledati na ECDL nastavni program verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version
4.0)
Prolazni bodovi za ECDL testove
MODUL PROLAZNI %
BODOVI
1 27 bodova od 36 75%
2 24 boda od 32 75%
3 24 boda od 32 75%
4 24 boda od 32 75%
5 24 boda od 32 75%
6 24 boda od 32 75%
7 24 boda od 32 75%
A-27
PRO-MIL
Kandidatova jedinica
Kandidatova jedinica je memorijska jedinica namijenjena kandidatu za smještaj test

primjera za module 2-7. Tamo gdje se traže smještene pomoćne datoteke, mape, radne
datoteke ili datoteka za odgovore (answer file) koja odgovara za pojedini test, one se
nalaze i stavljaju se na tu kandidatovu jedinicu.
Upute za postavke
Za korištenje datoteka i mapa za testove u modulu 2 treba učiniti sljedeće :
- Uvjerite se imate li instaliran alat za baratanje komprimiranim arhivama.
- napravite dvoklik na M2 mapu na MQTB CD-u da je otvorite
- Zatim dvoklik na Workfile mapu
- Dvoklik na ecdltest.zip datoteku
- raspakirajte datoteku
- Izvadite edcltest.zip datoteku
- To će kreirati ecdltest mapu te sve podmape i tražene datoteke.
Ispis u datoteku
Za neke testne centre mogu postojati restrikcije u vezi s ispisom dokumenata izlazne
radne datoteke. U takvim slučajevima upotrebljava se ispis u datoteku ( “print-to-file” ) Za
daljnje detalje treba kontaktirati nacionalnog koordinatora.
A-28
PRO-MIL

Slijedi primjer testa za Modul 2, Uporaba računala i upravljanje datotekama.
U tom test primjeru od vas se traži da odgovorite na pitanja vezana za operacijski sustav
i uporabu vašeg računala. Trebate kreirati datotečnu strukturu i izvesti razne operacije s
datotekama i mapama u toj strukturi. [32 boda]
1. Pronađite mapu answer na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite primjer datoteku

answerfile 2.1 koja se nalazi u answer mapi. [2 boda].
2. Upišite vašu identifikaciju u prostor predviđen za to, red 1 tablice u datoteci sample
answerfile 2.1 na vašoj kandidatskoj jedinici . [2 boda]
3. Koja od sljedećih ikona predstavlja mapu? Upišite vaš odgovor (a,b,c,ili d) u datoteku
sample answerfile 2.1 (određen prostor za 3. pitanje). [1 bod]
(a) (b) c) (d)
4. Koji gumb između dolje navedenih treba pritisnuti da se obnovi prozor? Upišite vaš
odgovor (a, b, c, ili d) u sample answerfile 2.1 (određen prostor za 4. pitanje). [1 bod]
(a) (b) (c) (d)
5. Koja od navedenih opcija će privremeno zaustaviti pisač? Upišite vaš odgovor (a, b, c, ili
d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za 5. pitanje) [1 bod]
(a) Uporaba pisača Offline
(b) Postavi kao Default vrijednost (Set as defaut)
(c) Poništi ispisivanje (Purge Print)
(d) Zaustavi ispisivanje (Pause Printing)
A-29
PRO-MIL
6. Koje od navedenog nije svojstvo desktop ekrana? Upišite vaš odgovor (a, b,
c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za 6. pitanje). [1 bod]
(a) Odabir tzv. screen saver-a
(b) Odabir default pisača
(c) Odabir rezolucije ekrana
(d) Promjena pozadinske slike na ekranu desktopa
7. Što je ime i verzija operacijskog sustava računala koje upotrebljavate za ovaj test
primjer. Upišite odgovor u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 7)
[1 bod]
8. Što se događa kad se formatira disk? Upišite odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile
2.1 (prostor predviđen za pitanje 8) [1 bod]
(a) Disk je napravljen samo za čitanje (read-only)
(b) Sve datoteke na disku se zaključavaju radi zaštite
(c) Disk je spreman za smještaj podataka
(d) Sve datoteke na disku se komprimiraju
9. Koja od navedenih tvrdnji o računalnom virusu je točna? Upišite odgovor (a,b,c, ili d)
u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 9) [1 bod]
(a) Tekstualne datoteke su jedine datoteke koje mogu biti iskvarene od virusa
(b) Datoteke postaju permanentno uništene od virusa
(c) Datoteke mogu biti uništene od virusa
(d) Komprimirane datoteke ne mogu nikad biti uništene od virusa
10. Što se događa kad se zatvori aplikacija koja ne daje odgovora? Upišite odgovor (a,b,c,
ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 10) [1 bod]
(a) Računalo se ponovno pokreće (restart)
(b) Aplikacija se zatvara
(c) Aplikacija bude minimizirana
(d) Aplikacija se deinstalira
11. Koje od navedenog je rezultat obnove datoteke iz košare za smeće (Recycle Bin).
Upišite odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 10)
[1 bod]
(a) Datoteka se kopira na desktop
(b) Datoteka se kopira na svoju originalnu poziciju
(c) Datoteka se premješta na neku privremenu kaciju
(d) Datoteka se premješta na svoju originalnu lokaciju
A-30
PRO-MIL
12. Koja od navedenih ikona predstavlja prečac do neke mape? Upišite odgovor (a,b,c, ili
d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 12) [1 bod]
(a) (b) (c) (d)
13. Upotrijebite funkciju operacijskog sustava za pomoć (Help function) da pronađete

informaciju o start izborniku (start menu). Upišite dvije linije teksta informacije o start
izborniku u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 13) i spremite datoteku.
[2 boda]
14. Locirajte i otvorite ecdltest mapu na vašoj kandidatskoj jedinici. Prikažite mape i
datoteke, njihovo ime, veličinu, tip, i datum modificiranja. Sortirajte prikaz da prikazuje
najnovije modificiranu datoteku kao prvu na listi. [2 boda]
15. Odaberite tri zadnje (najnovije) modificirane datoteke. [1 bod]
16. Zahvatite sliku na ekranu koja pokazuje te odabrane datoteke i nalijepite je na drugu
stranicu datoteke sample answerfile 2.1. Spremi sample answerfile 2.1. [2 boda]
17. Locirajte mapu Planets na vašoj kandidatskoj jedinici i kreirajte strukturu podmapa
prikazanu na dolje navedenom dijagramu [2 boda]
Planets
Jupiter Pluto
18. Locirajte datoteku helpctx.odt u ecdltest mapi i preimenujte je u userlist.odt

[1 bod]
19. Izbrišite datoteku Provence.odt [1 bod]
20. Kopirajte datoteku earth quiz.odt u Earth podmapu. [1 bod]

A-31
PRO-MIL
21. Premjestite sve datoteke formata ‘rich text’ (.rtf) files u Earth podmapu. [1 bod]
22. Izbrojite broj datoteka (uključujući i podmape) koje su sadržane u ecdltest mapi.
Upišite svoj odgovor u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 22).
[2 boda]
23. Tražite sve datoteke u ecdltest mapi (uključujuči i podmape) čije ime počinje sa
fa i upišite broj pronađenih datoteka kao odgovor u sample answerfile 2.1 (prostor
predviđen za pitanje 23). [2 boda]
24. Ispišite jednu kopiju datoteke sample answerfile 2.1 na pisaču. Spremite i zatvorite
sample answerfile 2.1 [1 bod]
A-32
PRO-MIL

postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa se ni u kom slučaju ne
smije upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.
Slijedi test primjer za Modul 2, Uporaba računala i upravljanje datotekama.
U test primjeru od vas se traži da odgovorite na pitanja u vezi s rukovanjem i uporabom

vašeg računala. Traži se da kreirate strukturu mapa i izvedete razne operacije s datoteka-
ma i mapama ove strukture. [32 boda]
1. Locirajte answer mapu na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite sample answerfile

2.2 koji se nalazi u mapi answerr. [2 boda]
2. Upišite svoju kandidatsku identifikaciju u predviđeni prostor u prvom retku tablice u

datoteci sample answerfile 2.2 na vašoj kandidatskoj jedinici. [2 boda]
3. Koji od dolje navedenih tipova datoteke je muzička datoteka? Upišite vaš odgovor
(a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 3). [1 bod]
(a) .zip
(b) .png
(c) .ods
(d) .mp3
4. Koji od sljedećih zadataka se može izvršiti direktno na desktopu bez otvaranja neke
mape? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za
pitanje 4). [1 bod]
(a) Deinstaliranje aplikacije
(b) Promjena datuma i vremena
(c) Promjena default pisača
(d) Postavljanje modema
A-33
PRO-MIL
5. Koje od navedenih imena je pravilno za dolje prikazanu sliku? Upišite vaš odgovor
(a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 5). [1 bod]
(a) Menu Bar (b) Title Bar (c) Scroll Bar (d) Status Bar
6. Koja od navedenih ikona predstavlja datoteku koja je kreirana u nekoj aplikaciji?

Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje
6). [1 bod]
(a) (b) (c) (d)
7. Zašto morate redovito obnavljati (ažurirati) antivirusni scanning software?

Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje
7). [1 bod]
(a) Da se zaštitite od infekcije novim virusima
(b) Da obnovite ugovor za korištenje antivirusnog scanning software-a
(c) Da zaustavite nedozvojeni pristup računalu
(d) Da izbjegnete nenamjerno brisanje antivirusnog software-a
8. Koje od navedenog je rezultat kompresije datoteke? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d)
u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 8). [1 bod]
(a) Datoteka je izbrisana
(b) 3 znaka za nastavak u imenu su skrivena
(c) Smanjena je veličina datoteke
(d) Sve karakteristike datoteke su izgubljene
9. Zašto je važno da rezervne datoteke (backup) budu na nekom izmjenjivom

memorijskom mediju? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2
(prostor predviđen za pitanje 9). [1 bod]
(a) Radi povećanja prostora na internom čvrstom disku
(b) Radi oslobađanja prostora u košari za smeće (recycle bin)
(c) Radi lakšeg i bržeg pronalaženja važnih datoteka
(d) Da se izbjegne gubitak podataka ako čvrsti disk bude u kvaru
A-34
PRO-MIL
10. Zašto je važno da ime datoteke ima pravilan nastavak (extension)? Upišite vaš
odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 10). [1 bod]
(a) Da se omogući kompresija datoteke
(b) Da se poveže datoteke s pravilnom i odgovarajućom aplikacijom
(c) Da se poveže datoteka s pravilnom mapom
(d) Da se omogući da datoteka bude stavljena u košaru za smeće
11. Koliko ima memorije s direktnim pristupom (Random Access Memory) u računalu
koje upotrebljavate za ovaj test primjer? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample
answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 11). [2 boda]
12. Upotrijebite funkciju za pomoć operacijskog sustava (Help function) da pronađete

informaciju o multimediji. Upišite dvije linije teksta informacije o multimediji kao
svoj odgovor na pitanje br. 12 u predviđeni prostor u sample answerfile 2.2 i spremite
tu datoteku. [2 boda]
13. Koje od navednog je rezultat pražnjenja košare za smeće (Recycle Bin)? Upišite vaš
odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 11). [1 bod]
(a) Datoteke su premještene u privremenu mapu
(b) Datoteke su obnovljene na prijašnjoj lokaciji
(c) Datoteke su kopirane i preimenovane
(d) Datoteke su trajno izbrisane
14. Locirajte ecdltest mapu na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite ecdltest mapu da se
prikaže ime, veličina, tip i datum modifikacije datoteke. [1 bod]
15. Sortirajte datoteke u ecdltest mapi po veličini, tako da najveća datoteka bude prva na
listi. [1 mark]
16. Odaberite dvije najveće datoteke i zahvatite sliku koja prikazuje odabrane datoteke.
Nalijepite (Paste) sliku na drugu stranicu sample answerfile 2.2 datoteke. [2 boda]
17. Upotrijebite tražilicu da pronađete sve datoteke s nastavkom .gif u ecdltest

mapi (uključujući podmape) i upišite broj datoteka kao odgovor u sample answerfile
2.2 (prostor predviđen za pitanje 17). [2 boda]
A-35
PRO-MIL
18. Locirajte mapu Oceans na vašoj kandidatskoj jedinici i kreirajte strukturu podmapa
kao što je prikazano na dijagramu. [2 boda]
Oceans
Atlantic Pacific
19. Odaberite (Select) datoteku ocean info.odt i atlantic ocean.odt. Kopirajte odabranu
datoteku u mapu Atlantic. [2 boda]
20. Premjestite datoteku earth quiz.odt u mapu Earth. [1 bod]
21. Preimenujte test.odt u decision.odt [1 bod]
22. Izbrišite datoteke factors.dat i agenda1.ods [1 bod]
23. Promijenite atribute datoteke delivery.ods tako da se datoteka može otvoriti i

promijeniti. [1 bod]
24. Ispišite jednu kopiju datoteke sample answerfile 2.2 na pisaču. Spremite i zatvorite
sample answerfile 2.2 [1 bod]
A-36
PRO-MIL
2.3 Modul 3 Test primjer
Slijede test primjeri za ECDL Modul 3, Obrada teksta
Svaki test primjer sadrži 32 test pitanja za ukupno 32 boda. Standardni test za Modul 3
također sadrži 32 pitanja za 32 boda. Trajanje testa je 45 minuta. ECDL primjeri testova
daju indikaciju o širini i pristupu u ECDL standardnim testovima. Sve stavke u ECDL
testovima baziraju se na ECDL nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version
4.0). Za daljnje informacije o skupovima vještina i području znanja u ECDL testovima
treba se obratiti na ECDL Syllabus Version 4.0.
MODUL PROLAZNI %
BODOVI
1 27 bodova od 36 75%
2 24 boda od 32 75%
3 24 boda od 32 75%
4 24 boda od 32 75%
5 24 boda od 32 75%
6 24 boda od 32 75%
7 24 boda od 32 75%

nalaze i stavljaju se na tu kandidatovu jedinicu.
A-37
PRO-MIL

Vaš zadatak je da radite na dokumentu koji se odnosi na vrtni centar. U testnom primjeru
od vas će tražiti da uredite (editirate) informativni obrazac koji služi za upute o zalijevanju
biljaka. Trebat ćete urediti informativni obazac i primijeniti razne oblike oblikovanja te
kreirati tablicu. [32 boda]
1. Otvorite aplikaciju obrade teksta i otvorite datoteku nazvanu sampletest31.odt na

vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]
2. Spremite dokument na vašu kandidatsku jedinicu pod imenom spring garden.odt

[1 bod]
3. Poravnajte glavni dio teksta na stranici 1 od A monthly fact… do … spring and

summer months. [1 bod]
4. Odaberite (select) cijeli tekst u dokumentu i promijenite font u Arial. [1 bod]
5. Odaberite tekst od A monthly fact… do …summer months i primijenite 0.21cm

razmak iza (ispod) svakog odlomka te spremite dokument. [1 bod]
6. Podcrtajte naslovni tekst gardening for amateurs. [1 bod]
7. Promijenite naslov gardening for amateurs u velika slova i spremite dokumet.

[1 bod]
8. Umetnite današnji datum ispod teksta gardening for amateurs. [1 bod]
9. Uredite tekst monthly fact sheet u prvom odlomku da glasi weekly information
sheet. [1 bod]
10. Primijenite italred stil na tekst Gardening tips for Spring. [1 bod]
11. U odlomku koji počinje s Bed in new young plants… započnite novi odlomak na
mjestu gdje rečenica počinje s Apply a good… i Complete all… [1 bod]
A-38
PRO-MIL
12. Primijenite automatsko brojanje na odlomke koji počinju s Bed in new… do

…spring and summer months. [1 bod]
13. Izbrišite prijelom stranice između stranica 1 i 2. [1 bod]
14. Kreirajte tablicu s dva stupca i četiri retka ispod teksta koji počinje sa Special Offers
This Week. [1 bod]
15. Umetnite sljedeći tekst u tablicu kao što je dolje prikazano. [1 bod]
Plant Price
Crocus 2.99
Pansy 4.99
Lily 3.50
16. Dodajte 2.50 pt plavi rub svim ćelijama u tablici. [1 bod]
17. Kopirajte oblikovanje teksta Gardening tips for Spring i primijenite ga na naslove u
prvom retku tablice. [1 bod]
18. Poravnajte desno cijeli tekst u stupcu 2 (Price € ) u tablici. [1 bod]
19. Promijenite gornju i donju marginu dokumenta da bude 2.5 cm i spremite ga. [1 bod]
20. Upotrijebite program za ispravljanje i unesite promjene ako je potrebno. (Ispravljanje

imena nije uključeno). Spremite dokument i zatvorite spring garden.odt [1 bod]
21. Otvorite datoteku nazvanu plants.odt na vašoj kandidatskoj jedinici. Izbrišite sliku
vrtnog centra dolje ispod teksta THE CONTAINER GARDNER na stranici 1. [1 bod]
22. Premjestite sliku ruže na dnu stranice 2 u datoteci plants.odt na stranicu 1 ispod
teksta Hanging Baskets [1 bod]
23. Promijenite dimenzije slike tako da bude 5cm visine.[1 bod]
24. Stavite naslov THE CONTAINER GARDENER masnim slovima (bold) na vrh
dokumenta.[1 bod]
25. Upišite vaše puno ime i prezime, npr. Joe Bloggs, nakon teksta Author: u
zaglavlju dokumenta. [1 bod]
26. Primijenite za cijeli dokument automatsko lijevo poravnanje brojeva stranice na dnu
stranice i spremite dokument. [1 bod]
A-39
PRO-MIL
27. Ostavite otvorenu datoteku plants.odt, kreirajte novi prazni dokument.1 bod]
28. Kopirajte tabelu sa stranice 2 datoteke plants.odt u novi prazni dokument.[1 bod]
29. U novom dokumentu promijenite širinu drugog stupca (Flowering Season) tablice
tako da bude 4 cm.[1 bod]
30. Spremite dokument na vašu kandidatsku jedinicu pod imenom containerplants.odt

i zatvorite dokument.[1 bod]
31. Ispišite na pisaču jednu kopiju stranice 1 datoteke plants.odt. Spremite i zatvorite
plants.odt dokument. [1 bod]
32. Otvorite datoteku beddingplants.odt na vašoj kandidatskoj jedinici. Spremite

dokument beddingplants.odt na vašu kandidatsku jedinicu u tekstualnom formatu kao
bedding.txt. Spremite sve otvorene datoteke i zatvorite aplikaciju obrade teksta.[1 bod]
A-40
PRO-MIL
Modul 3 Test primjer3.2

postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa se ni u kom slučaju ne
smije upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.
Vaš je zadatak pripremiti pismo i raspored za glavni sastanak lokalnog Windsurfing

kluba. U test primjeru tražiti će se da izmijenite pismo, primijenite razna oblikovanja kao
i da izvedete operaciju spajanja (mail merge) tako da se pismo može poslati kao cirkularno
pismo svim članovima Windsurfing kluba. [32 boda]
1. Otvorite aplikaciju obrade teksta i otvorite datoteku sampletest32.odt na vašoj

kandidatskoj jedinici.[1 bod]
2. Spremite dokument na vašu kandidatsku jedinicu pod imenom windagm.odt [1 bod]
3. Promijenite orijentaciju čitavog dokumenta da bude ‘portrait’. [1 bod]
4. Promijenite format papira za ispis na pisaču iz ‘legal’ u A4 (nemojte ispisivati) i

spremite dokument. [1 bod]
5. Podcrtajte naslov southampton windsurfing club. [1 bod]
6. Promijenite naslov southampton windsurfing club da bude pisan velikim slovima i

spremite dokument. [1 bod]
7. Unesite datum 14/7/2006 iznad teksta To the members of the Windsurfing Club.
[1 bod]
8. Odaberite tekst To the members of the Windsurfing Club i promijenite font u Times
New Roman. [1 bod]
9. Poravnajte tekst u odlomku koji počinje s This is a call… [bod]
10. Centrirajte tekst Agenda [1 bod]
11. Uvucite stavke teksta Agenda od Election of the Chairman… sve do …for 2007 &
2008 za 2 cm od lijeve margine i spremite dokument.[1 bod]
A-41
PRO-MIL
12. Primijenite točke (bullets) na listu stavki od Election of the Chairman… sve do …
for 2007 & 2008 [1 bod]
13. Primijenite dvostruki prored na točke od Election of the Chairman… sve do…for
2007 & 2008 [1 bod]
14. Izbrišite prijelom iza riječi Sea u odlomku koji počinje s There are
still spaces… [1 bod]
15. Postavite i primijenite lijevi tabulator na 2.5cm od početka teksta koji počinje sa
Special Rate For... [1 bod]
16. Primijenite natpis (superscript) na tekst See Anne for details i spremite dokument.
[1 bod]
17. Umetnite prijelom stranice neposredno prije teksta 2007 EXPEDITIONS [1 bod]
18. Dodajte 2.5 pt plavi rub tekstu 2007 EXPEDITIONS na početku stranice 2. [1 bod]
19. Umetnite na vrhu stranice 2 ispod teksta 2007 EXPEDITIONS 3 simbola zastavica
() iz Wingdings fonta. [1 bod]
20. Primijenite plavu boju na simbole zastavice i spremite dokument. [1 bod]
21. Umetnite dodatni stupac desno od Dates stupca u tablici na stranici 2. [1 bod]
22. Dodajte novom stupcu zaglavlje Fares i umetnite cijene kao što je dolje prikazano.
[1 bod]
Fares
€999
€425
€750
€295
23. Izbrišite prazni redak u tablici. [1 bod]
24. Primijenite sjenčanje žute boje na prvi redak tablice. [1 bod]
A-42
PRO-MIL
25. Zamijenite sva pojavljivanja riječi club riječju association. [1 bod]
26. Upotrijebite program za ispravak pravopisa i načinite promjene ako je potrebno.

(Ispravna imena ili imena mjesta nisu uključena u provjeru i mogu se ignorirati).
Spremite windagm.odt dokument. [1 bod]
27. Umetnite ispod tablice na stranici 2 sliku iz datoteke sail.jpg s vaše kandidatske
jedinice. [1 bod]
28. Kopirajte sliku jedrenja sa stranice 2 na stranicu 1 između SOUTHAMPTON

WINDSURFING ASSOCIATION i imena Gareth Williams na vrhu pisma.[1 bod]
29. Promijenite veličinu slike na stranici 1 da bude 30% od originalne visine i širine.
[1 bod]
30. Upišite vaše puno ime i prezime u lijevu stranu zaglavlja dokumenta, npr. Joe
Bloggs. Spremite dokument windagm.odt. [1 bod]
31. Ispišite na pisaču jednu kopiju stranice datoteke windagm.odt. Zatvorite dokument
windagm.odt. [1 bod]
32. Otvorite dokument faxtoDW.odt na vašoj kandidatskoj jedinici u template formatu

kao surffax.ott. Zatvorite surffax.dot template i zatvorite aplikaciju obrade teksta.
[1 bod]
A-43
PRO-MIL
2.4 Modul 4, Primjeri testova
Slijede test primjeri testova za ECDL Modul 4, Proračunske tablice.
Svaki primjer testa sadrži 32 stavke za ukupno 32 boda. Standardni test sadrži također 32
test stavke za ukupno 32 boda. Trajanje testa je 45 minuta.
ECDL test primjeri daju indikaciju o širini i pristupu koji je usvojen za ECDL standardne
testove. Svi testovi su bazirani na ECDL nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus
Version 4.0).
Sljedeća tablica prikazuje prolazne bodove za razne module ECDL testa:
MODUL PROLAZNI %
BODOVI
1 27 bodova od 36 75%
2 24 boda od 32 75%
3 24 boda od 32 75%
4 24 boda od 32 75%
5 24 boda od 32 75%
6 24 boda od 32 75%
7 24 boda od 32 75%
Kandidatova jedinica je memorijska jedinica namijenjena kandidatu za smještaj testnih

nalaze i stavljaju na tu kandidatovu jedinicu.
A-44
PRO-MIL

postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju ne smije se
Sljedeći primjer testa za Modul 4, Proračunske tablice, odnosi se na kreiranje proračunskih

tablica za jedriličarski klub. Traži se izrada proračuna kluba da bi se unaprijedile klubske
mogućnosti, izrada izračuna prije nego se prezentira proračun članovima kluba te
izvođenje raznih oblikovanja. [32 boda]
1. Otvorite aplikaciju proračunske tablice i otvorite datoteku sailingbudget.ods koja je

na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]
2. Spremite sailingbudget.ods tablicu pod imenom extensionbudget.ods na vašu

kandidatsku jedinicu.[1 bod]
3. Zumirajte costings radnu tablicu na 100% [1 bod]
4. Proširite na costings radnoj tablici stupac A koliko treba tako da su upisani podaci
potpuno vidljivi. [1 bod]
5. Spojite i centrirajte naslov Budget For Extension to Sailing Club u ćeliji A1 preko
raspona ćelija A1 : F1 [1 bod]
6.Upišite 2700 u ćeliju C9 i promijenite broj u ćeliji D7 s 52002 na 5200 [1 bod]
7. Upišite formulu u ćeliju B12 koja će izračunavati sumu raspona ćelija B7 : B11
[1 bod]
8. Kopirajte formulu iz ćelije B12 u raspon ćelija C12 : E12 te spremite tablicu. [1 bod]
9. Upišite formulu koja dijeli sadržaj ćelije E7 sa ćelijom E12, u ćeliju F7 s apsolutnom
adresom (za samo jednu ćeliju). Kopirajte formulu iz ćelije F7 u raspon ćelija F8:F12.
[1 bod]
10. Oblikujte raspon ćelija F7 : F11 da prikazuje postotak s 2 decimalna mjesta. [1 bod]
11. Upišite formulu u ćeliju B14, koja oduzima ćeliju B12 od ćelije B3. Kopirajte
formulu iz ćelije B14 u raspon ćelija C14 : E14 [1 bod]
A-45
PRO-MIL
12. Upišite formulu u ćeliju B15 koja računa maksimum u rasponu ćelija B7 : B11.
Kopirajte formulu iz ćelije B15 u raspon ćelija C15 : E15 [1 bod]
13. Upišite formulu u ćeliju B16 koja računa minimum u rasponu B7 : B11. Kopirajte
formulu iz ćelije B16 u raspon ćelija C14 : E16 [1 bod]
14. Upišite formulu u ćeliju B17 koja računa prosjek u rasponu ćelija B7 : B11.
Kopirajte formulu iz ćelije B17 u raspon ćelija C17 : E17 [1 bod]
15. Upišite formulu u ćeliju J18 uporabom + operatora koji zbraja ćeliju B7 i ćeliju B9
[1 bod]
16. Upišite formulu u ćeliju B20 koja prikazuje riječ Yes ako je broj u ćeliji E14 manji
od nule odnosno riječ No ako nije manji od nule.[1 bod]
17. Oblikujte raspon ćelija B3 : E17 da prikazuje valutu € bez decimalnih mjesta.
[1bod]
18. Kopirajte oblikovanje ćelije A6 u ćeliju A14 (proširite stupac A, ako je potrebno, da
se podaci u potpunosti vide). [1 bod]
19. Izbrišite redak 5 u radnoj tablici costings. [1 bod]
20. Umetnite lijevo poravnano polje, koje pokazuje ime radne tablice, u podnožje
(footer) radne tablice costings.[1 bod]
21. U radnoj tablici donations sortirajte raspon ćelija A2 : D135 po datumu, (Date) u
rastućem redoslijedu. 1 bod]
22. U radnoj tablici donations zamrznite redak 1 i spremite tablicu. [1 bod]
23. Promijenite orijentaciju radne tablice donations da bude portrait. [1 bod]
24. U radnoj tablici donations promijenite postavke tako da se naslov u prvom redku
automatski pojavljuje na vrhu svake stranice tablice. Nemojte ispisivati tablicu. 1 bod]
25. Izbrišite tablicu memberst. [1 bod]
26. Preimenujte tablicu bank loan da bude funding i spremite je. [1 bod]
27. U tablici funding kreirajte stupčasti dijagram iz raspona ćelija A2 : B6.(preuzmite

default prikaz dijagrama).[1 bod]
A-46
PRO-MIL
28. U tablici funding premjestite stupačasti dijagram tako da počinje od ćelije C3.
[1 bod]
29. Promijenite boju stupaca u dijagramu da bude žuta. [1 mark]
30. Ispišite na pisaču 1 kopiju sadržaja tablice funding. Spremite i zatvorite radnu
tablicu extensionbudget.ods. [1 bod]
31. Otvorite datoteku competition.ods na vašoj kandidatskoj jedinici. Premjestite radnu

tablicu teams tako da postane prva tablica (ispred junior tabele) i spremite je.[1 bod]
32. Spremite proračunsku tablicu Competition.ods na vašu andidatsku jedinicu u

template formatu kao teamresults.ots. Spremite i zatvorite sve otvorene tablice i
zatvorite aplikaciju. [1 bod]
A-47
PRO-MIL

postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa se ni u kom slučaju ne smije
Primjer testa za Modul 4, Proračunske tablice.
Vaš zadatak bazira se na kreiranju proračunskih tablica za Hannah’s Garden Centre. U

testnom primjeru tražiti će se da uredite proračunske tablice koje se odnose na prodaju
i na troškove iz prošle godine, zatim da izvedete razna oblikovanja te neka računanja i
kreirate dijagram. [32 boda]
1. Otvorite aplikaciju proračunskih tablica i otvorite datoteku hannah.ods na vašoj

kandidatskoj jedinici.[1 bod]
2. Spremite hannah.ods tablicu pod imenom garden budget.ods na vašu kandidatsku

jedinicu. [1 bod]
3. Na budget tablicu primijenite plavu boju fonta na ćeliju A1 [1 bod]
4. Na tablici budget prilagodite visinu 3. redka tako da upisani podaci budu u

potpunosti vidljivi. [1 bod]
5. Upišite 719 u ćeliju D6 i promijenite broj u ćeliji B11 da bude 517 umjesto 71. [1 bod]
6. Upišite formulu u ćeliju B13 da računa zbroj raspona ćelija B5 : B12 [1 bod]
7. Kopirajte formulu iz ćelije B13 u raspon ćelija C13 : F13 i spremite tablicu.[1 bod]
8. Oblikujte raspon ćelija B5 : F13 da nema decimalnih mjesta, ali ima separator za
tisuće.[1 bod]
9. Upišite formulu u ćeliju B16 da računa maksimum prodaje u rasponu ćelije B5 : B12.
Kopirajte formulu iz ćelije cell B16 u raspon ćelija C16 : F16 [1 bod]
10. Upišite formulu u ćeliju B17 da računa minimum prodaje u rasponu ćelija B5 : B12.
Kopirajte formulu iz ćelije B17 u raspon ćelija C17 : F17 [1 bod]
A-48
PRO-MIL
11. Upišite formulu u ćeliju B18 koja će računati vrijednost prodaje iz raspona ćelija B5 :
B12 [1 bod]
12. Upišite formulu u ćeliju G5 s apsolutnom adresom (samo za jednu ćeliju) koja će
dijeliti sadržaj ćelije F5 sa sadržajem ćelije F13. Kopirajte formulu iz ćelije G5 u
raspon ćelija G6 : G13. [1 bod]
13. Upišite formulu u ćeliju J8 koja će oduzeti sadržaj ćelije J6 od sadržaja ćelije F13
[1 bod]
14. Upišite formulu u ćeliju J11 koja će prikazati tekst iz ćelije L2 ako je broj u ćeliji
F13 veći od broja u ćeliji J6, a ako nije, onda tekst iz ćelije L3. [1 bod]
15. Upišite formulu u ćeliju J14 koja će množiiti vrijednost u ćeliji F12 s vrijednošću u
ćeliji L4 [1 bod]
16. Oblikujte ćeliju I2 tako da bude prikazan datum; godina, dan, mjesec i spremite
tablicu. [1 bod]
17. Promijenite gornju i donju marginu za tablicu budget da bude 2. [1 bod]
18. Umetnite tekst Plant Sales 2006 u desnu stranu zaglavlja u tablici budget. [1 bod]
19. Prilagodite raspon ćelija B2 : E2 tako da se sadržaj prikazuje pod kutem od 45o.
[1 bod]
20. Izbrišite tekst u ćeliji A22 [1 bod]
21. U tablici planting prelomite sadržaj u ćeliji A2l. [1 bod]
22. Izbrišite stupac B u tablici planting. [1 bod]
23. U tablici planting odaberite raspon ćelija B4 : M4 i centrirajte sadržaj u njima.

[1 bod]
24. U tablici planting prikažite mrežu za potrebe ispisa i spremite tablicu. Nemojte
ispisivati tablicu. [1 bod]
25. U tablici planting promijenite postavke (bez prilagođivanja veličine fonta ili
margine) tako da se sadržaj ispisuje na dvije stranice. Nemojte ispisivati tablicu.
Spremite je. [1 bod]
A-49
PRO-MIL
26. Otvorite datoteku orders.ods na vašoj kandidatskoj jedinici. Kopirajte tablicu

bedding iz tablice orders.ods u tablicu garden budget.ods (ispred tablice budget).
[1 bod]
27. Idite na tablicu orders.odst. Kopirajte raspon ćelija A1 : G4 iz tablice bedding u

tablicu perennials počevši od ćelije cell A1 te spremite i zatvorite tablicu orders.ods
[1 bod]
28. U tablici trees 06 kreirajte kružni dijagram (preuzmite default postavke) s podacima
iz raspona ćelija A2 : B5. [1 bod]
29. Dodajte dijagramu naslov Evergreen Tree Sales. [1 bod]
30. U tablici potted plants promijenite veličinu linijskog dijagrama tako da se dijagram
i podaci mogu ispisati na jednoj stranici. Nemojte ispisivati tablicu.[1 bod]
31. Ispišite samo linijski dijagram na pisaču. Spremite i zatvorite garden budget.ods
tablicu. [1 bod]
32. Otvorite datoteku CustomerList.ods na vašoj kadidatskoj jedinici. Spremite na vašu

kandidatsku jedinicu tablicu CustomerList.ods kao tekst CSV datoteku (tab elimited)
pod imenom customer.cs (kliknite na Yes u dijaloškom okviru). Spremite sve tablice i
zatvorite aplikaciju. [1 bod]
A-50
PRO-MIL
2.5 Modul 5, Primjeri testova
Slijede primjeri testova za ECDL Modul 5, Baze podataka. Svaki test sadrži 28 test stavki
dajući ukupno 32 boda. Standardni ECDL test Modul 5 sadrži također 28 test pitanja koja
daju ukupno 32 boda. Trajanje testa je 45minuta.
testove. Svi testovi su bazirani na ECDL nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus
Version 4.0)
Baze podataka
Radne datoteke baza podataka date su na kandidatskoj jedinici, a sastoje se od tablica,

upita, formulara i izvještaja te omogućuju kandidatu da uredi test. Formati podataka za
aplikaciju baze podataka moraju biti postavljeni u formatu dd/mm/yy da mogu odražavati
specifična pitanja test baze Modula 5 (Question and Test Base (QTB). Sve standardne
aplikacije baze podataka moraju biti instalirane prije testa kako bi kandidat mogao odg-
ovoriti na specifična pitanja.
MODUL PROLAZNI %
BODOVI
1 27 bodova od 36 75%
2 24 boda od 32 75%
3 24 boda od 32 75%
4 24 boda od 32 75%
5 24 boda od 32 75%
6 24 boda od 32 75%
7 24 boda od 32 75%
A-51
PRO-MIL

A-52
PRO-MIL

Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifika-
cijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura
testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju
ne smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.
Sljedeći test primjer za Modul 5, Baze podataka, bazira se na bazi podataka nazvanoj
Painting Sales. U ovom testu vi trebate kreirati tablicu, upisati podatke, uspostaviti jed-
nostavne relacije, dizajnirati upite koji će izvući podatke iz baze podataka te kreirati jed-
nostavne formulare za odgovore i jednostavne izvještaje.[32 Marks]
1.Otvorite Sample answer file 5.1 na vašoj kandidatskoj jedinici i odgovorite na pitanja
1, 2, 3 i 4. Spremite i zatvorite datoteku nswer file 5. [4 boda]
2. Otvorite bazu podataka Painting Sales na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]
3. Kreirajte novu tablicu s 2 polja sa svojstvima kao što je prikazano dolje. [2 boda]
4. Postavite Category ID polje kao primarni ključ. [1 bod]
5. Spremite tablicu pod imenom Painting Types i zatvorite je.[1 bod]
6. Otvorite tablicu Painting Types i dodajte sljedeće slogove. Spremite i zatvorite tablicu.
[1 bod]
A-53
PRO-MIL
7. Uredite tablicu Artists tako da dodate sljedeće polje. Spremite i zatvorite tablicu.
[1 bod]
8. Otvorite tablicu Artists i zamijenite prezime Vine sa svojim prezimenom. Spremite i

zatvorite tablicu. [1 bod]
9. Uredite tablicu Paintings tako da modificirate svojstvo polja Price da pokazuje dva
decimalna mjesta za sve slogove. Spremite tablicu. [1 bod]
10. Kreirajte novi indeks Art Titles u tablici Paintings koristeći indeks polje Title.
Osigurajte da indeks polje nije jednoznačno i sortirajte ga u silaznom redoslijedu.
Zatvorite i spremite tablicu [1 bod]
11.Otvorite tablicu Paintings. Postavite širinu stupca Title polja na 2.5cm. Zatvorite
tablicu.[1 bod]
12. Uporabom Artist ID polja iz tablice Artists i Artist ID polja iz tablice Exhibitions
kreirajte među tablicama odnos jedan-mnogo.[1 bod]
13. Izbrišite odnos među tablicama Paintings i Stock. Spremite ih i zatvorite prozor
odnosa. [1 bod]
14. Otvorite tablicu Customers i sortirajte je silaznim redoslijedom po polju First

Name. [1 bod]
15. U tablici Customers primijenite filter tako da prikaže samo slogove s proračunom
klijenata većim od €300,000. Zatvorite tablicu. [1 bod]
16. Uporabom polja Date of Purchase u tablici Customers i polja Price u tablici
Paintings, kreirajte upit koji će pokazati datum kupnje za sve slike vrjednije od
€30000. Spremite upit Purchases > 30000 i zatvorite upit. [1 bod]
17. Kreirajte upit pomoću polja Location iz tablice Exhibitions i polja Last Name
iz tablice Artists koji će pokazati prezimena svih umjetnika koji su izlagali u Parizu ili
Amsterdamu. Spremite upit pod imenom Exhibit i zatvorite upit.[1 bod]
A-54
PRO-MIL
18. Kreirajte upit uporabom polja u tablici Customers koji će pokazati klijente s
datumom kupnje (Date of Purchase) iza 01/07/05 (prihvatite default format podataka).
Spremite upit kao After May 07 i zatvorite upit. [1 bod]
19. Uredite upit Painting ID tako da izbrišete kriterij 5. Spremite i zatvorite upit. [1 bod]
20. Izbrišite upit Stock <3. [1 bod]
21. Uredite upit Customer Purchases tako da izbrišete polje Invoice Number.
Spremite i zatvorite upit. [1 bod]
22. Kreirajte jednostavni formular uporabom svih polja iz tablice Paintings. Spremite
formular pod imenom Paintings Details (prihvatite preostale default postavke) i
zatvorite formular. [1 bod]
23. Uredite formular Customer Names tako da promijenite tekst Details na vrhu
formulara da glasi Content. Spremite i zatvorite formular. [1 bod]
24. Izbrišite formular Buyers. [1 bod]
25. Kreirajte izvještaj uporabom First Name, Last Name, Painting ID and Customer
Budget i Customers tablica (prihvatite default postavke). Spremite izvještaj kao
Collectors i zatvorite izvještaj. [1 bod]
26. Kreirajte izvještaj uporabom svih polja iz tablice Exhibitions grupiranih prema polju
Location (prihvatite default postake). Spremite izvještaj kao Display i zatvorite
izvještaj [1 bod]
27. Uredite izvještaj Paintings tAko da modificirate tekst Good Artists na vrhu
izvještaja da glasi Great Artists. [1 bod]
28. Premjestite tekst Page 1/1 na vrhu izvještaja pod poljem Date u podnožje. Spremite
i zatvorite izvještaj Paintingst. Spremite sve promjene i zatvorite aplikaciju baze
podataka. [1 bod]
A-55
PRO-MIL

Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifikaci-
jski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura
Slijedi test primjer za Modul 5, Baze podataka.
Vaš se zadatak bazira na otvaranju baze podataka nazvane CarAccessoriesSales. U testu

ćete kreirati malu tablicu i upisati neke podatke, postaviti neke relacije (odnose) među
tablicama, dizajnirati upite koji će izvući podatke iz baze te kreirati neke upite i formulare.
[32 boda]
1. Otvorite dokument Sample answer file 5.2 na vašoj kandidatskoj jedinici i pokušajte
pitanja Questions 1, 2, 3 i 4. Spremite i zatvorite Sample answer file 5.2 dokument.
[4 boda]
2. Otvorite bazu CarAccessoriesSales na vašoj kandidatskoj jedinici.[1 bod]
3. Kreirajte novu tablicu s 3 polja sa svojstvima kako je dolje prikazano.[2 boda]
4. Postavite polje Part ID za primarni ključ. [1 bod]
5. Spremite tablicu pod imenom Parts i zatvorite je. [1 bod]
6. Otvorite tablicu Parts i dodajte sljedeće slogove. Zatim zatvorite tablicu. 1 bod]
A-56
PRO-MIL
7. Uredite tablicu Parts tako da dodate polje kao dolje. Spremite tablicu. [1 bod]
8. Kreirajte novi indeks nazvan Items u tablici Parts koristeći indeks polje Part
Name. Osigurajte da detalji nisu jednoznačni i sortirajte polja u padajućem redoslijedu.
Zatvorite i spremite tablicu. [1 bod]
9. Otvorite tablicu Customers i zamijenite prezime Newman s Oldman [1 bod]
10. Postavite širinu stupca polja Address u tablici Customers na 4 cm. Spremite i
zatvorite tablicu Customers. [1 bod]
11. Uporabom polja Merit ID iz tablice Merit i tablice Merchandise, kreirate među
tablicama odnos (relaciju) jedan-mnogo. [1 bod]
12. Izbrišite relaciju među tablicama Outdated Stock i Merchandise. Spremite i

zatvorite prozor relacije. [1 bod]
13. Otvorite tablicu Merchandise i sortirajte tablicu po polju Product Name u

rastućem redoslijedu. Zatvorite tablicu.[1 bod]
14. Otvorite tablicu Sales, primijenite standardni filter da budu prikazani svi slogovi za
Customer ID veći od 14. Zatvorite tablicu. [1 bod]
15. Otvorite tablicu Payment Methods i izbrišite filter da se prikazuju svi slogovi sa
Cash kao načinom plaćanja. [1 bod]
16. Uporabom polja First Name, Last Name i Payment Method u Customers tablici i
polja Delivery Date u Sales tablici, kreirajte upit koji će prikazati ime kupca, način
plaćanja i datume isporuke robe. Spremite upit kao Delivery Details i zatvorite upit.
[1 bod]
17. Kreirajte novi upit uporabom polja Product Name i Price iz tablice Merchandise
koji će prikazati sve proizvode čija je cijena manja od €200. Spremite upit kao less than
€200 i zatvorite upit. [1 bod]
18. Uredite upit Date of Sale tako da izbrišete uvjet ’Deflectors’. Spremite i zatvorite
upit. [1 bod]
A-57
PRO-MIL
19. Uredite upit Delivery Dates tako da izbrišete polje First Name. Spremite i zatvorite
upit. [1 bod]
20. Uredite upit Payment tako da također prikažete polje Payment Method. Spremite i
zatvorite upit. [1 bod]
21. Uredite upit Accessories tako da polje Merit ID ne bude vidljivo. Spremite i
zatvorite upit. [1 bod]
22. Izbrišite upit Names. [1 bod]
23. Kreirajte formular uporabom svih polja tablice Merchandise (prihvatite default
postavke). Spremite formular kao Sales Information i zatvorite formular. [1 bod]
24. Uredite formular Merchandise modificirajući tekst Details na vrhu formulara tako
da postane Merchandise Details, font veličine 18, boja plava. Spremite i zatvorite
formular. [1 bod]
25. Izbrišite formular Clients. [1 bod]
26. Kreirajte izvještaj uporabom svih polja tablice Sales (prihvatite default postavke).
Spremite izvještaj kao Sales i zatvorite ga. [1 bod]
27. Uredite izvještaj Cities premještajući tekst Sales by City s dna stranice 1 na vrh
izvještaja pokraj teksta Title. Spremite i zatvorite izvještaj. [1 bod]
28. Kreirajte izvještaj uporabom polja Last Name, City, Address, Post Code, Payment
Method iz tablice Customers grupiranih prema polju Payment Method. Spremite
izvještaj kao Payment i zatvorite izvještaj. Spremite sve promjene i zatvorite
aplikaciju baze podataka. [1 bod]
A-58
PRO-MIL
2.6 Modul 6, primjer testova
Slijede primjeri testova za ECDL Modul 6, Prezentacije.
Svaki test sadrži 32 test stavke dajući ukupno 32 boda. Standardni ECDL test Modul 6
sadrži također 32 test pitanja koja daju ukupno 32 boda. Trajanje testa je 45 minuta.
testove. Svi testovi su bazirani na ECDL nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Sylla-
bus Version 4.0) Za daljnje detaljnije informacije o skupu vještina i području znanja testa
treba vidjeti ECDL Syllabus Version 4.0.
MODUL PROLAZNI %
BODOVI
1 27 bodova od 36 75%
2 24 boda od 32 75%
3 24 boda od 32 75%
4 24 boda od 32 75%
5 24 boda od 32 75%
6 24 boda od 32 75%
7 24 boda od 32 75%

A-59
PRO-MIL

postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju ne
smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.
Sljedeći primjer testa za Modul 6, Prezentacije, bazira se na modificiranju prezentacija

za Apple Marketing Board. Vaš je zadatak dodavanje informacija, oblikovanje sadržaja
prezentacija, dodavanje grafova i ispis prezentacije za dolazeći sastanak prodaje. [32
boda]
1. Pokrenite aplikaciju prezentacije i otvorite datoteku apple varieties.odp na vašoj

kandidatskoj jedinici. [1 bod]
2. Spremite prezentaciju apple varieties.odp na vašu kandidatsku jedinicu kao

OpenDocument Presentation Template pod imenom apple varieties.otp. Zatvorite
datoteku apple varieties.otp. [1 bod]
3. Otvorite datoteku apple pips.odp na vašoj kandidatskoj jedinici i spremite na nju

prezentaciju pod imenom apple marketing.odp. [1bod]
4. Zumirajte prezentaciju apple marketing.odp na normalni izgled od 75% [1 bod]
5. Promijenite izgled slajda 1 u naslovni slajd. [1 bod]
6. Na slajdu 1 dodajte podnaslov Apple Marketing Board. [1 bod]
7. Primijenite sjenu na tekst Apple Marketing Board i spremite prezentaciju. [1 bod]
8. Primijenite design template Dark Blue with Orange na apple marketing.odp

prezentaciju. [1 bod]
9. Umetnite slikovnu datoteku (image file) red apple.jpg s vaše kandidatske jedinice na
najviše gornje desno mjesto tako da se pojavljuje na svim slajdovima. [1 bod]
10. Dodajte na slajdu 2 u organizacijskoj strukturi ime Carl Kent s titulom Assistant
Accountant kao podređenu osobu gospodinu John Browne čija je titula Finance
Manager i spremite prezentaciju.[1 bod]
A-60
PRO-MIL
11. Dodajte slajdu 2 bilješke prezentatora (presenter note) Carl Kent – newly appointed
to the Finance Team. [1 bod]
12. Na slajdu 3 povećajte veličinu fonta na 44 za naslov Apple Varieties. [1 bod]
13. Na slajdu 3 poravnajte lijevo tekst označen točkastim znakom za označavanje

(bulleted text). [1 bod]
14. Na slajdu 3 u desnom donjem uglu slajda dodajte tekstualni okvir s vašim imenom i
prezimenom. [1 bod]
15. Na slajdu 4 promijenite slova naslova Green Applesu u velika slova, dakle GREEN
APPLES.[1 bod]
16. Na slajdu 4 s naslovom Green Apples promijenite veličinu zelene i sive jabuke da
bude 10 cm visoka i 8.68 cm široka. Spremite apple marketing.odp prezentaciju.
[1 bod]
17. Na slajdu 6 s naslovom Green Apples Make… upišite sljedeći tekst označen
točkastim znakovima za označavanje.[1 bod]
• Jams and jellies
• Classic pies and crumbles
• Sauce for meats - goose and pork
18. Na slici 6 bez premještanja objekata postavite nacrtani objekt “Pie” ispred objekata
“Jam” i “Sauce”. [1 bod]
19. Na slajdu 7 okrenite strelicu vertikalno. [1 bod]
20. Umetnite novi slajd neposredno nakon slajda 7 s prikazom dijagrama i naslovom
slajda Apple Production Statistics. [1 bod]
21. Na novom slajdu 8 kreirajte kružni dijagram (pie chart) s dolje navedenim podacima
(prihvatite default postavke za pie chart) : [1 bod]
Pie 10
Jam 25
Sauce 10
Juice 55
22. Na slajdu 8 dodajte naslov dijagrama Apple Production i prikažite relevantne

postotke kao dio kružnog dijagrama za svaki navedeni dio. [1 bod]
A-61
PRO-MIL
23. Izbrišite slajd 9 Cooking With Apples iz apple marketing.odp prezentacije.[1 bod]
24. Na slajdu 9 Apple Nutrition… promijenite prored između odlomaka s točkastim

oznakama na 1.5 liniju. [1 bod]
25. Premjestite slajd 5 Finally… tako da postane posljednji slajd u apple marketing.odp
prezentaciji i spremite prezentaciju.[1 bod]
26. Primijenite prijelazni efekt Wipe Down među slajdovima prezentacije. [1 bod]
27. Otvorite datoteku Apple Trees.odp na vašoj kandidatskoj jedinici. Kopirajte “cut
apple” sliku sa slajda 2 na donji desni ugao slajda 6 apple marketing.odp
prezentacije. Zatvorite Apple Trees.odp. [1 bod]
28. Provjerite (Spell-check) pravopisno apple marketing.odp prezentaciju. (Imena nisu

uključena u provjeru i mogu se ignorirati). [1 bod]
29. Sakrijte slajd 4 Green Apples u apple marketing.odp u prezentaciji. [1 bod]
30. Na slajdu 9 finally... promijenite boju fonta za tekst An apple a day keeps the
doctor away da bude žuta. [1 bod]
31. Na posljednjem slajdu apple marketing.odp prezentacije s naslovom finally... tekst

An apple a day keeps the doctor away neka bude prikazan masnim slovima (bold).
[1 bod]
32. Ispišite slajd 3 Apple Varieties of prezentacije apple marketing.odp na pisaču.

Spremite apple marketing.odp prezentaciju na vašu kandidatsku jedinicu i zatvorite
aplikaciju. [1 bod]
A-62
PRO-MIL

certifikacijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil
i struktura testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u
kom slučaju ne smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.
Sljedeći primjer testa za Modul 6, Prezentacije, bazira se na modificiranju prezentacije
ColourBright - an Interior Design Company. Vaš zadatak uključuje dodavanje informacija

prezentaciji, oblikovanje sadržaja, dodavanje dijagrama i ispisivanje prezentacije na pisaču
za potrebe klijenata.[32 boda]
1. Pokrenite prezentaciju i otvorite datoteku Colourbright Design.odp na vašoj

kandidatskoj jedinici. [1 bod]
2. Spremite Colourbright Design.odp prezentaciju na vašu kandidatsku jedinicu kao

OpenDocument Presentation Template pod nazivom colourbright.otp. Zatvorite
colourbright.otp datoteku. [1 bod]
3. Otvorite datoteku colour.odp na vašoj kandidatskoj jedinici i spremite prezentaciju na

vašu kandidatsku jedinicu kao interior.odp. [1 bod]
4. Promijenite boju fonta za sve naslove u interior.odp prezentaciji u plavu.[1 bod]
5. Na slajdu 1 dodajte vaše ime i prezime ispod podnaslova ColourBright Design Ltd.
[1 bod]
6. Na slajdu 1 izbrišite sliku sunflower s vrha slajda i spremite prezentaciju.[1 bod]
7. Na slajdu 1 poravnajte sliku colour wheel da bude na dnu slajda.[1 bod]
8. Na slajdu 1 primijenite bijelu podlogu (background) i spremite prezentaciju. [1 bod]
9. Na slajdu 2 promijenite prikaz slajda da bude lista s točkastim oznakama (bulleted list
slide). [1 bod]
10. Na slajdu 2 promijenite font teksta Colour effects the human eye: u Arial.[1 bod]
11. Na slajdu 2 promijenite točkasti stil (bullet style) u okrugle točke relativne veličine
90% (round shaped bullets with a relative size of 90%). [1 bod]
A-63
PRO-MIL
12. Na slajdu 2 promijenite širinu strjelice na 3.25 pt. [1 bod]
13. Na slajdu 2 primijenite animacijski efekt na točke za označavanje (bullet points)

(prihvatite default postavke). [1 bod
14. Neposredno nakon slajda 2 umetnite novi slajd s novim naslovom Primary and
Secondary Colours [1 bod]
15. Na novoumetnutom slajdu 3 kreirajte proračunske tablice kako slijedi : [1 bod]

Primary Colours Secondary Colours
Red Green
Yellow Orange
Blue Violet
16. Na slajdu 4 podcrtajte naslov slajda Consider … [1 bod]
17. Na slajd 5 umetnite ispod postojeće slike slikovnu datoteku floral paper.jpg s vaše
kandidatske jedinice i spremite prezentaciju. [1 bod]
18. Na slajd 6 primijenite strukturu organizacijskog dijagrama tako da Hannah Holmes

s titulom Design Assistant bude sada podređena Kirsty Grahamu s titulom Chief
Designer. [ 1 bod]
19. Izbrišite Gareth Jones s titulom Cashier iz organizacijskog dijagrama i spremite

interior.odp prezentaciju.[1 bod]
20. Na slajdu 7 promijenite tekst Grey, Brown and Green da bude Black, Grey and
White i spremite prezentaciju.[1 bod]
21. Otvorite datoteku blue strawberry.odp na vašoj kandidatskoj jedinici. Premjestite

slajd 2 iz blue strawberry.odp prezentacije u interior.odp prezentaciju tako da
postane slajd 3. Spremite blue strawberry.odp prezentaciju na vašu kandidatsku
jedinicu i zatvorite blue strawberry.odp datoteku. [1 bod]
22. Na slajdu 9 Decorating Costs promijenite stupčasti dijagram u linijski dijagram

(prihvatite sve default opcije za linijski dijagram). [1 bod]
23. Promijenite boje linija u dijagramu da budu plave za osnovne (Basic) linije, smeđe
standardne linije (Standard) i žute superiorne linije (Superior). [1 bod]
24. Na slajdu 9 dodajte dijagramu naslov Decorating Spend 1995 - 2005 [1 bod]
A-64
PRO-MIL
25. Sakrijte slajd 9 u interior.odp prezentaciji. [1 bod]
26.Na slajdu 2 izrežite sliku Shades of Green i nalijepite je na isto mjesto na slajdu 10.
[1 bod]
27. Promijenite veličinu slike Shades of Green na slajdu 10 da bude 4 cm visoka. [1 bod]
28. Na slajdu 11 promijenite boju ispune od smeđe na plavu i spremite prezentaciju.

[1 bod]
29. Promijenite efekt prijelaza u cijeloj prezentaciji interior.odp da bude Venetian

blinds horizontal (prihvatite default postavke) i spremite prezentaciju. [1 bod]
30. Provjerite gramatički i pravopisno (Spell-check) prezentaciju interior.odp. (Imena

nisu uključena u provjeru i mogu se ignorirati.) [1bod]
31. Umetnite tekući datum tako da se automatski obnavlja (ažurira) u podnožju svih
slajdova osim naslovnih slajdova interior.odp prezentacije. [1 bod]
32. Ispišite na pisaču samo slide 1 COLOUR IN INTERIOR DESIGN od cijele

prezentacije interior.odp. Spremite prezentaciju interior.odp i zatvorite aplikaciju.
[1 bod]
A-65
PRO-MIL
2.7 Modul 7, Test primjeri
Slijede primjeri testa za ECDL Module 7. Primjeri sadrže 30 test stavki za ukupno 32
boda. I test primjeri i i pravi testovi za Modul 7 podijeljeni su u dva dijela. Prvi dio su
Informacije, a drugi dio su Komunikacije. Trajanje testa je 45 minuta. ECDL primjeri testa
daju indikaciju o širini i i pristupu koji je usvojen u standardnim ECDL testovima. Svi
testovi baziraju se na nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version 4.0). Za
daljnje informacije o skupu vještina i području znanja u ECDL testovima treba pogledati
ECDL Syllabus Version 4.0.
Instrukcije za postavke za test Komunikacija
Za dio Komunikacije u Modulu 7 zahtijeva se da autorizirani ECDL ispitivač kreira e-mail

account na koji će kandidat moći slati odgovore za dio testa iz Komunikacija.
Generička adresna shema “_ _ _@_ _ _._ _” daje se u testnim papirima da bi se poslala

poruka. Ovlašteni ECDL ispitivač (Authorised ECDL Tester) mora umetnuti e-mail
adresu na koju se šalje kandidatova poruka. Ovlašteni ECDL ispitivač mora također
kreirati drugi e-mail account – generička adresna shema “_ _ _@_ _ _._ _” daje se u test
papirima za cc poruke i i za blind copy. Ovlašteni ECDL ispitivač mora umetnuti adresu
na koju se šalje cc i i bcc kandidatova e-mail poruka. Treba osigurati da e-mail adrese
budu aktivirane u e-mail aplikaciji.
Ovlašteni ECDL ispitivač mora također kreirati treći e-mail account – generička adresna
shema “_ _ _@_ _ _._ _” daje se u test papirima za prosljeđivanje poruka (forward).
Ovlašteni ispitivač mora umetnuti e-mail adresu na koju će biti prosljeđivane kandidatove
e-mail poruke.
Za izvođenje testova svi kandidati moraju imati postavljene e-mail račune. Ovlašteni
ispitivač mora dati detalje o ovim računima samim kandidatima prije testa.

nalaze i i stavljaju na tu kandidatovu jedinicu.
A-66
PRO-MIL
MODUL PROLAZNI %
BODOVI
1 27 bodova od 36 75%
2 24 boda od 32 75%
3 24 boda od 32 75%
4 24 boda od 32 75%
5 24 boda od 32 75%
6 24 boda od 32 75%
7 24 boda od 32 75%
Ovlašteni ECDL ispitivač mora poslati sljedeće poruke svakom kandidatu prije početka
svakog testa.
Test primjer 7.1

Subject: Scrapbooking
Ova poruka treba sadržavati sljedeći tekst.:
Hi
We are starting a new class in September for creating a scrapbook of memories. If
you are interested please contact Paula for further information.
Lorraine
Tutor
Ova poruka sadrži privitak Babypage.jpg koji se daje.

Subject: embellishments
Ova poruka treba sadržavati sljedeći tekst :
Embellishments can be added to your scrapbook pages – Ribbon, buttons, clips and
pins. Anything you can imagine to add interest and texture to your pages.
Regards
Claire
A-67
PRO-MIL
Test primjer 7.2

Subject: Waves
Ova poruka mora sadržavati sljedeći tekst:
Hi
We had a fantastic trip with sailing every day. i have been jumping the new board
but not yet looped.
Will you come with us next year?
Regards
Gareth
Ova poruka sadrži privitak Mauritius.jpg koji je zadan.

Subject: Tricks
Ova poruka sadrži sljedeći tekst:
Advance Notice.
Learn how to Carve Gybe at a clinic next Monday evening. All sailors welcome.
Paul Smyth
Instructor
A-68
PRO-MIL

žOvo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifi-
kacijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struk-
tura testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom
slučaju ne smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.
Sljedeći test primjer za Modul 7, Informacije i i Komunikacije, podijeljen je u dva dijela.

U informacijskom dijelu test primjera traži se da se izvedu neki osnovni zadaci aplikacije
web pretraživanja i napravi traženje o Mauricijusu.[32 boda]
1. Pronađite mapu answer na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite sample answerfile

7.1 koji je sadržan u mapi answer . Upišite svoju kandidatsku identifikaciju u ćeliju koja
je za to predviđena i spremite sample answerfile 7.1 na vašu kandidatsku jedinicu.
[3 boda]
2. Što je FTP FTP? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor
predviđen za pitanje 2) [1 bod]
(a) File Transaction Protocol
(b) Fast Transmission Protocol
(c) File Transfer Protocol
(d) Fast Transaction Protocol
3. Što je URL? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor
predviđen za pitanje 3) [1 bod]
(a) User Resource Locator
(b) Uniform Refresh Locator
(c) Uniform Resource Link
(d) Uniform Resource Locator
4. Što se od sljedeće navedenog odnosi na ime domene u URL-u http://www.ecdl.com?

Upišite vaš odgovor (a, b, c or d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za
pitanje 4) [1 bod]
(a) .com
(b) http://
(c) //www.
(d) ecdl
A-69
PRO-MIL
5. Zašto se označavaju stranice (bookmark)? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample
answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 5) [1 bod]
(a) Da se sačuva web stranica kao tekst datoteka za ispis
(b) Da se odabere web stranica kao početna stranica pretraživača
(c) Da se označi web stranica za brisanje
(d) Da se zapamti web stranica za buduće pretraživanje
6. Kako se promijeni početna stranica web pretraživača ? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili
d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 6) [1 bod]
(a) Spremi se stranica kao bookmark
(b) Upotrijebi se izbornik Options da se postavi tekuća stranica za početnu
(c) Pošalje se e-mail vašem ISP i i traži promjena
(d) Instalira se novi pretraživač
7. Vatrozid (firewall) se upotrebljava za … Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample

(a) zaštitu računala od ispada struje
(b) skeniranje računala na viruse
(c) enkripciju e-mail poruka
(d) zaštitu računalnog sustava od neautoriziranog pristupa
8. Za koju od navedenih aktivnosti je vjerojatno da je subjekt prijevara? Upišite vaš

odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 8 [1 bod]
(a) Upisivanje vašeg grada, poštanskog broja i detalja o zemlji u elektronički
formular
(b) Upisivanje količine kupljene robe u elektronički formular
(c) Upisivanje vaših podataka o kreditnoj kartici kad kupujete na internetu
(d) Slanje e-mail poruka o proizvodima na web stranici
9. Otvorite aplikaciju web pretraživanja i i idite na adresu

http://www.ecdl.com/m7testv4/ [1 bod]
10. Spremite muzičku sliku iz ECDL Syllabus 4 Module 7 Test Page kao score.gif na
vašu kandidatsku jedinicu. [1 bod]
11. Aktivirajte Book Order Form hyperlink na ECDL Syllabus 4 Module 7 Test stranici .
[1 bod]
12. Sa Book Order Form naručite 3 kopije knjige Persuasion i 2 kopije knjige Emma.
Kad ste ispunili narudžbu knjiga, kliknite na gumb Order. Upišite broj koji je prikazan u
sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 12) i i spremite datoteku.[1 bod]
13. Pristupite tražilici i pretražite koristeći riječ Mauritius. [1 bod]
A-70
PRO-MIL
14. Odaberite iz rezultata pretraživanja web stranicu koja daje informacije o Mauricijusu
i spremite je u mauritius.txt na vašu kandidatsku jedinicu. [1 bod]
15. Kopirajte URL web stranice o Mauritiusu u sample answerfile 7.1 (prostor
predviđen za pitanje 15). Spremite sample answerfile 7.1 [1 bod]
Vi sada počinjete dio Komunikacija koji je također dio testa. Upotrebljavat ćete
također sample answerfile 7.1 za ovaj dio test primjera.
16. U e-mail adresi dwilliams@ldce.uk koji dio adrese identificira geografsko područje?
Upišite svoj odgovor (a,b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za
pitanje 16) [1 bod]
(a) @
(b) dwilliams
(c) uk
(d) ldce
17. Koja od sljedećih tvrdnji je istinita? Upišite svoj odgovor (a,b, c ili d) u sample
(a) e-mail ne može prenositi slike kao privitak
(b) e-mail je jeftin način za slanje i primanje poruka
(c) e-mail ne može biti inficiran virusima
(d) e-mail je siguran način za slanje i memoriranje povjerljivih informacija
18. Što je distribucijska lista? Upišite svoj odgovor (a,b, c ili d) u sample answerfile 7.1
(prostor predviđen za pitanje 18) [1 bod]
(a) Lista poslanih e-mail poruka
(b) Lista proslijeđenih e-mail poruka
(c) Lista primatelja na nekoj e-mail listi
(d) Lista e-mailova u izlaznoj pošti (outbox-u)
19. Poslat ćete e-mail poruku. Otvorite e-mail aplikaciju i kreirajte novu poruku. [1 bod]
20. Pripremite poruku s adresom _ _ _ _@_ _ _ _._ _1 i Craft Class kao subjektom
poruke. [1 bod]
A-71
PRO-MIL
21. Upišite sljedeći kratki tekst kao e-mail poruku: [1 bod]

Dear Molly
The next meeting of the craft class will be on Tuesday morning. Sally is baking
scones for our coffee. Attached is a birthday card. We hope to see you there.
Regards
Jenny
1
Ovlašteni ECDL ispitivač treba umetnuti e-mail adresu na koju se šalje poruka.
22. Upotrijebite bcc mogućnost tako da Craft Class poruka ode na

adresu _ _ _ _@_ _ _ _._ _ 2. [1 bod]
2 Ovlašteni ECDL ispitivač treba umetnuti drugu e-mail adresu za bcc poruku
23. Umetnite datoteku Happy.odt s vaše kandidatske jedinice kao privitak (attachment)
Craft Class poruci. [1 bod]
24. Pošaljite Craft Class poruku s visokim prioritetom. [1 bod]
25. Otvorite poruku Scrapbooking u vašoj ulaznoj pošti (inbox). [1 bod]
26. Spremite privitak (attachment) Babypage.jpg u Scrapbooking poruci na vašu

kandidatsku jedinicu. [1 bod]
27. Vi ćete odgovoriti na Scrapbooking poruku. Otvorite datoteku memories.odt

na vašoj kandidatskoj jedinici, kopirajte tekst dokumenta u lijevi gornji kut
Scrapbooking poruke i pošaljite je (sa ili bez umetanja originalne poruke). Zatvorite
poruku i otvorite bez spremanja. [1 bod]
28. Potražite poruku u vašoj ulaznoj pošti koja sadrži tekst buttons [1 bod]
29. Ispišite na pisaču kopiju poruke koja sadrži tekst buttons. [1 bod]
30. Sada ćete proslijediti poruku koja sadrži tekst Gybe na adresu _ __ _@_ _ _ _._ _ 3.
Umetnite sljedeće : Please tell me if you plan to attend kao prvu liniju i proslijedite
(forward) poruku. Zatvorite otvorene poruke bez spremanja i zatvorite e-mail aplikaciju.
[1 bod]
3 Ovlašteni ECDL ispitivač treba umetnuti treću e-mail adresu za forward poruku
A-72
PRO-MIL

Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifika-
cijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura
Sljedeći test za Modul 7, Informacije i komunikacije, podijeljen je na dva dijela. U informa-

cijskom dijelu testa traži se od vas da izvedete neke osnovne zadatke vezane uz uporabu
web pretraživača i poduzmete neka web pretraživanja o leptirima. [ 32 boda]
1. Pronađite mapu answer na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite datoteku sample

answerfile 7.2 koja se nalazi u mapi. Upišite vašu kandidatsku identifikaciju u
predviđeni prostor i spremite sample answerfile 7.2 na vašu kandidatsku jedinicu.
[3 boda]
2. Kakva je razlika između interneta i World Wide Web-a? Upišite svoj odgovor (a, b, c
ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 2) i spremite datoteku.
[1 bod]
(a) Nema razlike; to su različiti termini za isto
(b) Internet je svjetska mreža računala, a World Wide Web je dio interneta koji
upotrebljava povezane hypertext dokumente
(c) Vlada posjeduje internet, a komercijalne organizacije posjeduju World Wide
Web
(d) Pristup na World Wide Web je slobodan; ostala mjesta na internetu se
plaćaju
3. Što je ISP? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor
predviđen za pitanje 2) i spremite datoteku.[1 bod]
(a) Program koji pretražuje World Wide Web
(b) Program za enkripciju
(c) Hyperlink na web stranicu
(d) Tvrtka koja daje usluge povezivanja na internet
4. Koje od sljedećeg u URL-u http://www.ecdl.com se odnosi na transfer protokol?

Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za
pitanje 4) i spremite datoteku.[1 bod]
(a) .com
(b) http://
(c) //www.
(d) ecdl
A-73
PRO-MIL
5. Što od sljedećeg najbolje opisuje cache pridružen Web Browser pretraživaču? Upišite
svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 5) i
spremite datoteku.[1 bod]
(a) Mapa gdje su spremljene zapamćene (bookmarked) web stranice
(b) Dio tvrdog diska za sortiranje i brisanje web stranica
(c) Program za prijenos web stranica
(d) Dio tvrdog diska za smještaj nedavno gledanih stranica
6. Što je digitalni certifikat? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2
(prostor predviđen za pitanje 6) i spremite datoteku.[1 bod]
(a) Verifikacija da je web stranica čista od virusa
(b) Verifikacija datuma i vremena kad ste gledali web stranicu
(c) Verifikacija koja potvrđuje autentičnost web stranice
(d) Broj verzije koji ukazuje kad je stranica publicirana
7. Što je zaštićena web stranica ? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile
7.2 (prostor predviđen za pitanje 7) i spremite datoteku.[1 bod]
(a) Web stranica koja dozvoljava pristup neuatoriziranim korisnicima
(b) Web stranica koja daje anti-virusni software
(c) Web stranica za koju se plaća pristup
(d) Web stranica koja ne dozvoljava preuzimanje (download) slika
8. Što od sljedećeg bi moglo vjerojatno inficirati vaše računalo? Upišite svoj odgovor
(a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 8) i spremite
datoteku.[1 bod]
(a) Download datoteka s web-a
(b) Obnavljanje web stranice
(c) Onemogućavanje kolačića (cookies)
(d) Instaliranje vatrozida
9. Otvorite web pretraživač aplikaciju i idite na web adresu :

http://www.ecdl.com/m7testv4/ [1 bod]
10. Aktivirajte Buying a Computer hyperlink u ECDL Syllabus 4 Module 7 Test

Page. [1 bod]
11. Kopirajte odlomak ‘Talking to someone who ….needs similar to yours.’ s

Buying a Computer web stranice u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za
pitanje 11) i spremite datoteku. [1 bod]
12. Pristupite tražilici i pretražujte ključnom riječju: butterflies [1 bod]
A-74
PRO-MIL
13. Na temelju pretraživanja odaberite jednu web stranicu koja daje informacije o
leptirima i upišite je u butterflies.htm na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]
14. Profinite pretraživanje i uključite swallowtail te odaberite stranicu koja daje

informacije o leptirima nazvanim lastin rep swallowtail butterflies. [1 bod]
15. Ispišite na pisaču jednu kopiju web stranice o leptirima zvanim lastin rep. [1 bod]
Sada počinjete komunikacijski dio test primjera. Upotrebljavat ćete također sample
answerfile 7.2 za ovaj dio test primjera.
16. Koje od navedenog ilustrira strukturu e-mail adrese d.williams@ldce.com?

Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2. (prostor predviđen za
pitanje 16) [1 bod]
(a) domain name@host name.host name suffix
(b) domain name@host name.username
(c) username@host name.domain name
(d) host name@domain name.username
17. Koje od navedenog se ne slaže s mrežnim pravilima ponašanja? Upišite svoj

odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2. (prostor predviđen za pitanje 16) [1 bod]
(a) Uvijek upotrebljavajte subject liniju u e-mail porukama
(b) Uvijek koristite provjeru pravopisa za izlazne e-mail poruke
(c) Komprimirajte velike datoteke prije nego ih šaljete kao privitake-mail poruci
(d) Odgovarajte samo visoko prioritetnim e-mail porukama
18. Koje od navedenih akcija bi vjerojatno mogle inficirati računalo virusom? Upišite
svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2. (prostor predviđen za pitanje 28)
[1 bod]
(a) Kopiranje teksta iz e-mail poruke u dokument
(b) Brisanje e-mail privitka
(c) Otvaranje e-mail privitka
(d) Dodavanje nove adrese u adresar
19. Kreirati ćete i poslati jednu e-mail poruku. Otvorite e-mail aplikaciju i kreirajte
novu poruku.[1 bod]
20. Pripremite poruku s adresom _ _ _ _@_ _ _ _._ _4 , a za subjekt stavite Sailing

[1 bod]
4
Ovlašteni ECDL ispitivač mora unijeti adresu na koju će poruka biti poslana
A-75
PRO-MIL
21. Upišite sljedeći tekst u odgovarajući dio e-mail poruke: [1 bod]

Dear John
Have you seen the weather forecast for tomorrow yet? Are you going sailing?
Attached is the information on the new board.
Regards
Simon
22. Upotrijebite cc moćnost da pošaljete Sailing poruku na adresu _ _ _ _@_ _ _ _._ _ 5.

[1 bod]
5
Ovlašteni ECDL ispitivač mora unijeti adresu na koju će cc poruka biti poslana
23. Umetnite datoteku sail.odt s vaše kandidatske jedinice kao privitak Sailing e-mail
poruci. [1 bod]
24. Pošaljite Sailing e-mail poruku kao poruku s niskim prioritetom. [1 bod]
25. Otvorite poruku imenom Waves iz vaše ulazne pošte (inbox). [1 bod]
26. Spremite privitak Mauritius.jpg iz Waves poruke na vašu kandidatsku jedinicu.

[1 bod]
27. Odgovorit ćete na Waves poruku. Otvorite datoteku board.odt na vašoj kandidatskoj
jedinici i kopirajte cijeli tekst u gorni lijevi ugao Waves poruke te pošaljite poruku (sa
ili bez originalnog teksta). Zatvorite otvorene poruke bez spremanja.[1 bod]
28. Pretražite poruku u ulaznoj pošti sadrži li tekst Gybe [1 bod]
29. Ispišite na pisač jednu kopiju poruke koja sadrži tekst Gybe. [1 bod]
30. Sada ćete proslijediti poruku koja sadrži riječ Gybe. Upišite adresu
_ _ _ _@_ _ _ _._ _ 6 Umetnite sljedeći tekst Please tell me if you plan to attend
kao prvu liniju i pošaljite poruku (proslijedite). Zatvorite otvorene poruke bez spremanja
i zatvorite e-mail aplikaciju. [1 bod]
Ovlašteni ECDL ispitivač mora unijeti adresu na koju će forward poruka biti
6, 6
poslana.
A-76
PRO-MIL
A-77
PRO-MIL
A-77
PRO-MIL

ECDL Za Ubuntu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ECDL Za Ubuntu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Grundler, Kudumija, Kuzminski

ECDL Open Source

1.1 Osnovni pojmovi  I-3

1.1.1 Informacijska tehnologija  I-3

1.1.1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware)  I-3

1.1.1.2 Računalni programi (engl. software)  I-3

1.1.2 Vrste računala  I-4

1.1.3. Glavni dijelovi računala  I-6

1.1.3.1 Središnja jedinica za obradu  I-6

1.1.3.2 Memorija  I-7

1.1.3.3 Sabirnice  I-7

1.1.3.4 Ulazno-izlazni uređaji  I-8

1.1.3.5 Tvrdi disk  I-9

1.1.3.6 Vanjski uređaji  I-9

1.1.4 Rad računala  I-10

1.1.4.1 Brzina obrade podataka  I-10

1.1.4.2 Raspoloživa memorija  I-10

1.2 Računalni uređaji  I-11

1.2.1 Središnja jedinica za obradu  I-11

1.2.2 Memorija  I-13

1.2.3 Ulazni uređaji  I-22

1.2.4 Izlazni uređaji  I-28

1.2.5 Ulazno/izlazni uređaji  I-33

1.2.6 Uređaji za pohranu  I-34

1.2.6.1 Usporedba uređaja za pohranu I-43

1.3 Programi (engl. software)  I-44

1.3.1 Vrste programa  I-44

1.3.2 Operacijski sustav  I-45

1.3.3 Korisnički programi  I-46

1.3.4 GUI  I-48

1.3.5 Razvoj računalnih programa  I-49

1.4 Informacijske mreže  I-54

1.4.1 LAN i WAN  I-55

1.4.2 Intranet i extranet  I-57

1.4.3 Internet  I-58

1.4.4 Telefonska mreža u računalstvu  I-61

1.4.5 Razmjena digitalnih podataka  I-63

1.4.5.1 Analogno i digitalno  I-63

1.4.5.2 Prijenos digitalnih podataka I-64

1.4.5.3 Modem  I-65

1.5 Uporaba informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu  I-67

1.5.1 Računala na poslu  I-68

1.5.2 Elektronički svijet  I-72

1.6 Zdravlje, sigurnost i okoliš  I-79

1.6.1 Ergonomija  I-79

1.6.2 Zdravstvene posljedice rada s računalom  I-81

1.6.3 Mjere opreza  I-81

1.6.4 Okoliš  I-82

1.7 Sigurnost informacijskih sustava  I-84

1.7.1 Sigurnost podataka  I-84

1.7.2 Računalni virusi  I-90

1.8 Autorska prava i zakon  I-95

1.8.1 Vrste i distribucija programa s gledišta autorskih prava  I-96

1.8.2 Licenca  I-97

Korištenje računala i upravljanje datotekama  II-1

2.1 Računalna okolina  II-3

2.1.1 Prvi koraci na računalu  II-3

2.1.1.1 Uključivanje računala II-3

2.1.1.2 Isključivanje računala korištenjem pravilnog postupka II-3

2.1.1.3 Restartanje računala korištenjem pravilnog postupka II-5

2.1.1.4 Gašenje aplikacije koja ne reagira II-6

2.1.2 Osnovne informacije i operacije  II-7

2.1.2.1 Pregled glavnih računalnih sistemskih informacija - operacijski

2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline - datum i

1.1 Osnovni pojmovi I-3

1.1.1 Informacijska tehnologija I-3

1.1.1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware) I-3

1.1.1.2 Računalni programi (engl. software) I-3

1.1.2 Vrste računala I-4

1.1.3. Glavni dijelovi računala I-6

1.1.3.1 Središnja jedinica za obradu I-6

1.1.3.2 Memorija I-7

1.1.3.3 Sabirnice I-7

1.1.3.4 Ulazno-izlazni uređaji I-8

1.1.3.5 Tvrdi disk I-9

1.1.3.6 Vanjski uređaji I-9

1.1.4 Rad računala I-10

1.1.4.1 Brzina obrade podataka I-10

1.1.4.2 Raspoloživa memorija I-10

1.2 Računalni uređaji I-11

1.2.1 Središnja jedinica za obradu I-11

1.2.2 Memorija I-13

1.2.3 Ulazni uređaji I-22

1.2.4 Izlazni uređaji I-28

1.2.5 Ulazno/izlazni uređaji I-33

1.2.6 Uređaji za pohranu I-34

1.2.6.1 Usporedba uređaja za pohranu I-43

1.3 Programi (engl. software) I-44

1.3.1 Vrste programa I-44

1.3.2 Operacijski sustav I-45

1.3.3 Korisnički programi I-46

1.3.4 GUI I-48

1.3.5 Razvoj računalnih programa I-49

1.4 Informacijske mreže I-54

1.4.1 LAN i WAN I-55

1.4.2 Intranet i extranet I-57

1.4.3 Internet I-58

1.4.4 Telefonska mreža u računalstvu I-61

1.4.5 Razmjena digitalnih podataka I-63

1.4.5.1 Analogno i digitalno I-63

1.4.5.2 Prijenos digitalnih podataka I-64

1.4.5.3 Modem I-65

1.5 Uporaba informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu I-67

1.5.1 Računala na poslu I-68

1.5.2 Elektronički svijet I-72

1.6 Zdravlje, sigurnost i okoliš I-79

1.6.1 Ergonomija I-79

1.6.2 Zdravstvene posljedice rada s računalom I-81

1.6.3 Mjere opreza I-81

1.6.4 Okoliš I-82

1.7 Sigurnost informacijskih sustava I-84

1.7.1 Sigurnost podataka I-84

1.7.2 Računalni virusi I-90

1.8 Autorska prava i zakon I-95

1.8.1 Vrste i distribucija programa s gledišta autorskih prava I-96

1.8.2 Licenca I-97

Korištenje računala i upravljanje datotekama II-1

2.1 Računalna okolina II-3

2.1.1 Prvi koraci na računalu II-3

2.1.1.1 Uključivanje računala II-3

2.1.1.2 Isključivanje računala korištenjem pravilnog postupka II-3

2.1.1.3 Restartanje računala korištenjem pravilnog postupka II-5

2.1.1.4 Gašenje aplikacije koja ne reagira II-6

2.1.2 Osnovne informacije i operacije II-7

2.1.2.3 Postavljanje i promjena jezika na tipkovnici II-13

2.1.2.4 Formatiranje prijenosnih diskovnih medija II-14

2.1.2.5 Instaliranje i deinstaliranje softverskih aplikacija II-15

2.1.2.7 Korištenje funkcije pomoći II-20

2.1.3 Uređivanje teksta II-21

2.1.3.3 Zatvaranje programa za obradu teksta II-24

2.2 Radna okolina – desktop II-25

2.2.1 Rad s ikonama II-26

2.2.1.2 Selektiranje i pomicanje ikona II-27

2.2.1.3 Otvaranje datoteke, mape, programa s radne površine II-28

2.2.1.4 Kreiranje prečaca i startera na radnoj površini II-29

2.2.2 Rad s prozorima II-31

2.2.2.3 Prijelaz između otvorenih prozora II-35

2.3 Upravljanje datotekama II-36

2.3.1 Pojam II-36

2.3.2 Mape (direktoriji, folderi) II-38

2.3.2.1 Navigacija do datoteke, mape na uređaju za pohranu II-38

2.3.2.2 Kreiranje mapa i podmapa II-38

2.3.2.3 Prikaz detalja – imena, veličine i lokacije mape na disku II-39

2.3.3 Rad s datotekama II-40