Upload 2

 Email: info@pdfcoffee.com

  Login

  Register

  English

  Home
  Top Categories 
  Top stories
  Best stories
  Add Story
  My Stories

1. Home
2. Predmet: Softver računara: Seminarski Rad

Predmet: Softver računara: Seminarski Rad

 Author / Uploaded
 Milenko

 
SEMINARSKI RAD Predmet: Softver računara Gradiška, Novembar, 2014. SEMINARSKI RAD Tema : Softver
računara Gradiška

 Views 429  Downloads 22  File size 133KB

 Report DMCA / Copyright

 DOWNLOAD FILE

Recommend Stories

Seminarski Maliciozni-softver

 24 0 124KB Read more

Seminarski Rad

 190 3 475KB Read more

Seminarski Rad

 249 1 193KB Read more

Seminarski Rad

 133 2 821KB Read more

Seminarski Rad

 52 2 648KB Read more

Seminarski Rad

 167 23 88KB Read more

Seminarski Rad

 68 3 153KB Read more

Seminarski Rad...

 57 2 178KB Read more

Seminarski Rad

 63 10 768KB Read more

Seminarski Rad

 39 0 570KB Read more

Citation preview

SEMINARSKI RAD

Predmet: Softver računara

Gradiška, Novembar, 2014.

SEMINARSKI RAD

Tema : Softver računara

Gradiška,Novembar, 2014.

SADRŽAJ

I.

UVOD

II. SOFTVER RAČUNARA 2.1. Veza s hardverom III. PODJELA SOFTVERA 3.1.
Sistemski softver 3.1.1. Operativni sistem 3.2. Aplikativni softver IV. RAČUNARNO
PROGRAMIRANJE 4.1. Algoritam 4.2. Faze programiranja V.ZAKLJUČAK VI. PRAVNI
IZVORI I LITERATURA

I.

UVOD

Da bi se bolje upoznali sa temom seminarskog rada moramo se upoznati sa osnovnim

informatičkim pojmovima. Računar je elektronički uređaj za automatsku obradu podataka.
Ono prikuplja, obrađuje, daje i sprema informacije. Hardver i softver su dva osnovna,
nerazdvojiva dijela računarnog sistema. Riječ kompatibilnost označava međusobnu
usklađenost hardvera i softvera, a jedino u uvjetima „opće“ kompatibilnosti računar može
kvalitetno, sigurno i točno obavljati svoju zadaću.

II.

SOFTVER RAČUNARA

Softver računara su programi ( naredbe, instrukcije ) koji „govore „ kako treba da izvršava
određene zadatke. Softver je način zapisa algoritma u obliku koji je razumljiv računaru.
Pojam softver prvi je koristio John W. Tukey, inženjer informatike, 1957. g. Pojam je nastao
kao analogija pojmu hardver. Na engleskom riječ hardver znači tvrdotvorina, odnosno tvrde
stvari ( hard = tvrdo ). Nasuprot tome riječ soft znači meko. Definicija za pojam softver
potječe od Instituta inženjera Elektrotehnike i Elektronike ( The Institute of Electrical and
Electronics Engineers – IEEE ) koja glasi : Sveobuhvatni zbir informatičkih programa,
procesa, pravila; dokumentacije i datoteka u vezi, koji čine dio operacija jednog
informatičkog sistema.

II.1. Veza s hardverom Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi
bez softvera. Na hardveru ( hard disk ) se nalazi softver ( operativni sistem ), softver upravlja
hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na RAM memoriju, odakle se prosljeđuje
procesoru koji izvršava naredbe koje sadrže neki program ( softver ). Najniži nivo
softverskog koda je binarni kod, najjednostavniji oblik programa koji je teško promijeniti.
Softver se zato češće piše u programskim jezicima višeg nivoa kojeg ljudi mnogo bolje
razumiju nego li nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji
ponovno prevodi taj kod u najniži, mašinski kod, koji računar razumije ( nule i jedinice ).

III.

PODJELA SOFVERA

Općenito čitav postojeći softver koji se koristi u računarskom sistemu se može podjeliti na
dvije osnovne vrste:  Sistemski softver  Aplikativni softver III.1. Sistemski softver
Sistemski softver ( engl. System Software ) predstavlja skup programa koji upravljaju
resursima kao što su centralna procesna jedinica, periferni uređaji i naprave, te
komunikacijski uređaji. Ti programi i dijelovi programa su stalno prisutni u računarskom
sistemu; neposredno i posredno svakom korisniku omogućuje lakše, jednostavnije i efikasnije
korištenje resursa određenog računarskog sistema. Pored toga, sistemski i računarski softver
posreduje između korisnik, njegovog aplikativnog softvera i samog hardvera računara. Čini
ga skup strojno orijentiranih sistema s funkcijom upravljanja i kontrole računalnog sustava u
cilju usklađivanja rada s aplikativnom podrškom. Tu ubrajamo : -

Operativni sustavi – koordiniraju rad računala Uslužni ( pomoćni ) programi ( utility software
) – nalaze se između sistemskog i aplikativnog softvera i daju podršku u nekim operacijama
vezanim za obradu podataka. Uslužna programska potpora ( utility software ) jest skup
različitih programa kojima je namjena da korisniku olakšaju održavanje računalnog sustava.
Tu ubrajamo i programe koji ubrzavaju rad na pojedinom radnom mjestu. Svaki operacijski
sustav ima nekoliko takvih programa već ugrađenih. Naprimjer MS Paint, Disk defragmenter,
Backup, Zip i slično. Također postoje programi koji se instaliraju naknadno Programi
prevoditelji – služe za prevođenje programa pisanih u simboličkim jezicima u strojni jezik.
To su : kompilatori, interpreteri, simulatori, emulatori, generatori. Sustavi za upravljanje
bazama podataka ( DBMS ) – obavljaju sve operacije nad podacima u bazi, te nadgledaju
podatke i vode brigu o zaštiti baze.

3.1.1.Operativni sistem

Operativni sistem je kompleksan programski sistem sastavljen od skupa programa koji

trebaju omogućiti lako i efikasno korištenje računara. Najpoznatiji operativni sistemi: -

MS Windows ( 95, 98, ME, 2000, NT, XP, Vista, 7 ) UNIX GNU/Linux MAC

Osnovne funkcije : -

Upravljanje perifernim jedinicama Upravljanje memorijom Upravljnje procesorom

kompjuterskog sistema Upravljanje podacima i programima Testiranje sistema ( uključujući i
otkrivanje i otklanjanje grešaka )računarskim sistemom Efikasno i pouzdano korištenej
računarskog sistema Komunikacija korisnika sa računarskim sistemom

Struktura operativnog sistema: -

Mikrokod – skup programa za određeni hardver, grupiran u jednom modulu BIOS ( Basic
Input Output System ), koji je upisan u ROM memoriju Jezgra – skup programa koji
osiguravaju upravljanje osnovnim resursima računara Ljuska ( shell ) je komandni interfejs
koji interpretira ulazne komande korisnika i/ili programa i aktivira odgovarajuće sistemske
programe

III.2. Aplikativni softver Aplikativni softver ( engl. Application Software ) je skup instrukcija
pisanih u nekom programskom jeziku s namjerom rješavanja nekog konkretnog problema –
aplikacije potrebe korisnika. Za razliku od sistemskog softvera koji korisniku ne daje uvijek
upotrebljive rezultate, već se ti rezultati koriste unutar računarskog sistema, aplikativni
softver daje uvijek rezultate koje korisnik može neposredno koristiti. Aplikativni programi
diktiraju način primjene računara da bi se spunile potrebe korisnika za obradom podataka, od
obrade teksta do složenih poslovnih, stručnih i znanstvenih aplikacija. Neki od takvih
programa su:u  Programi za pisanje i obradu teksta ( Microsoft Word, Notepad, Wordpad,
Writer )  Rad s tabelama ( Microsoft Excel, Cals )  Prezentacije ( MS PowerPoint,
Impress )  Crtanje ( Paint, Corel Draw, AutoCAD, Inkscape )

IV.

RAČUNARNO PROGRAMIRANJE

Programiranje je pisanje uputa računaru što i kako učiniti, a izvodi se u nekom od

programskih jezika. Programiranje je umjetnost i umijeće u stvaranju programa za računala.
Stvaranje programa sadrži u sebi pojedine elemente dizajna, umjetnosti, znanosti, matematike
kao i inženjeringa. Osoba koja stvara program, zove se programer. Pod terminom program,
podrazumijevamo skup programskih instrukcija/naredbi napisanih nekim programskim
jezikom, na temelju koje će računar, po svakoj pojedinoj programskoj instrukciji slijediti i
izvršavati sve zadate operacije i tako obaviti određeni zadatak. IV.1. Algoritam Algoritam je
postupak ili metoda rješavanja nekog problema. Svodi se na izvođenje pojedinih osnovnih
operacija zadanim redosljedom, a sastoji se od skupa koraka. Algoritam je potpuno razrađen
postupak za izvršavanje svih instrukcija ( operacija ) nad zadanim podacima nakon čega se
dobije traženi rezultat. Algoritam se prikazuje koristeći grafičke simbole ( dijagram toka ) ili
se opisuje govornim jezikom ( pseudokod ). Kodiranjem algoritma napisanog u izabranom
programskom jeziku dobije se program. Algoritam treba materijalizirati i dokumentirati,
odnosno zabilježiti ga u nekom čovjeku razumljivu, obliku. Kao takav, on može poslužiti kao
podloga za izradu ( razvijanje ) program.

Osnovni algoritamski konstrukti:  Sekvenca ( slijed ) - skup jednog ili više koraka algoritma
koji se odvijaju jedan za drugim  Selekcija ( grananje ) – odluka koju od dvije ili više
sekvenci treba izvršiti s obzirom na postavljeni uvijet  Iteracija ( ponavljanje ) – slijed
algoritamskih koraka koji se provodi određeni broj pua, sve dok se zadani uvijet ne ispuni
IV.2. Faze programiranja

Koraci u razvijanju programa ili, jednostavno, programiranje je fazni postupak kojim se u

računalo ugrađuje ljudsko metodološko znanje, kako bi ono moglo izvršavati zadatke
( poslove ) što će mu ih, kada program bude dovršen, zadavati čovjek. Faze programiranja su
sljedeće: 1. Definiranje problema – utvrditi dvije stvari: suštinu i granicu problema 2.
Stvaranje algoritma – izbor jedne ili više metoda rješavanja problema, uključujući
metodološko znanje 3. Dokumentiranje algoritma – dogovoren i standardiziran način 4.
Pisanje programa – odabrati najadekvatniji ( najpopularniji su C++ i Visual Basic ) 5.
Testiranje programa – utvrđivanje formalnih grešaka 6. Dokumentiranje programa – rezultati
testiranja, dodatna objašnjenja, komentari, upute za uporabu 7. Implementiranje programa –
pohranjivanje na računalo 8. Uporaba i održavanje programa – eventualne korekcije i
prilagodbe

V.

ZAKLJUČAK

VI.

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

Knjige: Linkovi s interneta:

Contact information
Ronald F. Clayton
 info@pdfcoffee.com

 Address:

46748 Colby MotorwayHettingermouth, QC T3J 3P0

 About Us
 Contact Us
 Copyright
 Privacy Policy
 Terms and Conditions
 FAQ
 Cookie Policy

SUBSCRIBE OUR WEEKLY

NEWSLETTER
Subscribe

Copyright © 2023 PDFCOFFEE.COM. All rights reserved.

 Email: info@pdfcoffee.com
   Login

  Register

  English

  Home
  Top Categories 
  Top stories
  Best stories
  Add Story
  My Stories

1. Home

2. Predmet: Softver računara: Seminarski Rad

Predmet: Softver računara: Seminarski Rad

 Author / Uploaded

 Milenko

SEMINARSKI RAD Predmet: Softver računara Gradiška, Novembar, 2014. SEMINARSKI RAD Tema : Softver
računara Gradiška

 Views 429  Downloads 22  File size 133KB

 Report DMCA / Copyright

 DOWNLOAD FILE

Recommend Stories

Seminarski Maliciozni-softver

  24  0  124KB Read more

Seminarski Rad

  190  3  475KB Read more

Seminarski Rad
  249  1  193KB Read more

Seminarski Rad

  133  2  821KB Read more

Seminarski Rad

  52  2  648KB Read more

Seminarski Rad

  167  23  88KB Read more

Seminarski Rad

  68  3  153KB Read more

Seminarski Rad...

  57  2  178KB Read more

Seminarski Rad

  63  10  768KB Read more

Seminarski Rad

  39  0  570KB Read more

Citation preview

SEMINARSKI RAD

Predmet: Softver računara

Gradiška, Novembar, 2014.

SEMINARSKI RAD

Tema : Softver računara

Gradiška,Novembar, 2014.

SADRŽAJ

I.

UVOD

II. SOFTVER RAČUNARA 2.1. Veza s hardverom III. PODJELA SOFTVERA 3.1.
Sistemski softver 3.1.1. Operativni sistem 3.2. Aplikativni softver IV. RAČUNARNO
PROGRAMIRANJE 4.1. Algoritam 4.2. Faze programiranja V.ZAKLJUČAK VI. PRAVNI
IZVORI I LITERATURA

I.

UVOD
Da bi se bolje upoznali sa temom seminarskog rada moramo se upoznati sa osnovnim
informatičkim pojmovima. Računar je elektronički uređaj za automatsku obradu podataka.
Ono prikuplja, obrađuje, daje i sprema informacije. Hardver i softver su dva osnovna,
nerazdvojiva dijela računarnog sistema. Riječ kompatibilnost označava međusobnu
usklađenost hardvera i softvera, a jedino u uvjetima „opće“ kompatibilnosti računar može
kvalitetno, sigurno i točno obavljati svoju zadaću.

II.

SOFTVER RAČUNARA

Softver računara su programi ( naredbe, instrukcije ) koji „govore „ kako treba da izvršava
određene zadatke. Softver je način zapisa algoritma u obliku koji je razumljiv računaru.
Pojam softver prvi je koristio John W. Tukey, inženjer informatike, 1957. g. Pojam je nastao
kao analogija pojmu hardver. Na engleskom riječ hardver znači tvrdotvorina, odnosno tvrde
stvari ( hard = tvrdo ). Nasuprot tome riječ soft znači meko. Definicija za pojam softver
potječe od Instituta inženjera Elektrotehnike i Elektronike ( The Institute of Electrical and
Electronics Engineers – IEEE ) koja glasi : Sveobuhvatni zbir informatičkih programa,
procesa, pravila; dokumentacije i datoteka u vezi, koji čine dio operacija jednog
informatičkog sistema.

II.1. Veza s hardverom Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi
bez softvera. Na hardveru ( hard disk ) se nalazi softver ( operativni sistem ), softver upravlja
hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na RAM memoriju, odakle se prosljeđuje
procesoru koji izvršava naredbe koje sadrže neki program ( softver ). Najniži nivo
softverskog koda je binarni kod, najjednostavniji oblik programa koji je teško promijeniti.
Softver se zato češće piše u programskim jezicima višeg nivoa kojeg ljudi mnogo bolje
razumiju nego li nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji
ponovno prevodi taj kod u najniži, mašinski kod, koji računar razumije ( nule i jedinice ).

III.

PODJELA SOFVERA

Općenito čitav postojeći softver koji se koristi u računarskom sistemu se može podjeliti na
dvije osnovne vrste:  Sistemski softver  Aplikativni softver III.1. Sistemski softver
Sistemski softver ( engl. System Software ) predstavlja skup programa koji upravljaju
resursima kao što su centralna procesna jedinica, periferni uređaji i naprave, te
komunikacijski uređaji. Ti programi i dijelovi programa su stalno prisutni u računarskom
sistemu; neposredno i posredno svakom korisniku omogućuje lakše, jednostavnije i efikasnije
korištenje resursa određenog računarskog sistema. Pored toga, sistemski i računarski softver
posreduje između korisnik, njegovog aplikativnog softvera i samog hardvera računara. Čini
ga skup strojno orijentiranih sistema s funkcijom upravljanja i kontrole računalnog sustava u
cilju usklađivanja rada s aplikativnom podrškom. Tu ubrajamo : -

Operativni sustavi – koordiniraju rad računala Uslužni ( pomoćni ) programi ( utility software
) – nalaze se između sistemskog i aplikativnog softvera i daju podršku u nekim operacijama
vezanim za obradu podataka. Uslužna programska potpora ( utility software ) jest skup
različitih programa kojima je namjena da korisniku olakšaju održavanje računalnog sustava.
Tu ubrajamo i programe koji ubrzavaju rad na pojedinom radnom mjestu. Svaki operacijski
sustav ima nekoliko takvih programa već ugrađenih. Naprimjer MS Paint, Disk defragmenter,
Backup, Zip i slično. Također postoje programi koji se instaliraju naknadno Programi
prevoditelji – služe za prevođenje programa pisanih u simboličkim jezicima u strojni jezik.
To su : kompilatori, interpreteri, simulatori, emulatori, generatori. Sustavi za upravljanje
bazama podataka ( DBMS ) – obavljaju sve operacije nad podacima u bazi, te nadgledaju
podatke i vode brigu o zaštiti baze.

3.1.1.Operativni sistem

Operativni sistem je kompleksan programski sistem sastavljen od skupa programa koji

trebaju omogućiti lako i efikasno korištenje računara. Najpoznatiji operativni sistemi: -

MS Windows ( 95, 98, ME, 2000, NT, XP, Vista, 7 ) UNIX GNU/Linux MAC

Osnovne funkcije : -

Upravljanje perifernim jedinicama Upravljanje memorijom Upravljnje procesorom

kompjuterskog sistema Upravljanje podacima i programima Testiranje sistema ( uključujući i
otkrivanje i otklanjanje grešaka )računarskim sistemom Efikasno i pouzdano korištenej
računarskog sistema Komunikacija korisnika sa računarskim sistemom

Struktura operativnog sistema: -

Mikrokod – skup programa za određeni hardver, grupiran u jednom modulu BIOS ( Basic
Input Output System ), koji je upisan u ROM memoriju Jezgra – skup programa koji
osiguravaju upravljanje osnovnim resursima računara Ljuska ( shell ) je komandni interfejs
koji interpretira ulazne komande korisnika i/ili programa i aktivira odgovarajuće sistemske
programe

III.2. Aplikativni softver Aplikativni softver ( engl. Application Software ) je skup instrukcija
pisanih u nekom programskom jeziku s namjerom rješavanja nekog konkretnog problema –
aplikacije potrebe korisnika. Za razliku od sistemskog softvera koji korisniku ne daje uvijek
upotrebljive rezultate, već se ti rezultati koriste unutar računarskog sistema, aplikativni
softver daje uvijek rezultate koje korisnik može neposredno koristiti. Aplikativni programi
diktiraju način primjene računara da bi se spunile potrebe korisnika za obradom podataka, od
obrade teksta do složenih poslovnih, stručnih i znanstvenih aplikacija. Neki od takvih
programa su:u  Programi za pisanje i obradu teksta ( Microsoft Word, Notepad, Wordpad,
Writer )  Rad s tabelama ( Microsoft Excel, Cals )  Prezentacije ( MS PowerPoint,
Impress )  Crtanje ( Paint, Corel Draw, AutoCAD, Inkscape )

IV.

RAČUNARNO PROGRAMIRANJE

Programiranje je pisanje uputa računaru što i kako učiniti, a izvodi se u nekom od

programskih jezika. Programiranje je umjetnost i umijeće u stvaranju programa za računala.
Stvaranje programa sadrži u sebi pojedine elemente dizajna, umjetnosti, znanosti, matematike
kao i inženjeringa. Osoba koja stvara program, zove se programer. Pod terminom program,
podrazumijevamo skup programskih instrukcija/naredbi napisanih nekim programskim
jezikom, na temelju koje će računar, po svakoj pojedinoj programskoj instrukciji slijediti i
izvršavati sve zadate operacije i tako obaviti određeni zadatak. IV.1. Algoritam Algoritam je
postupak ili metoda rješavanja nekog problema. Svodi se na izvođenje pojedinih osnovnih
operacija zadanim redosljedom, a sastoji se od skupa koraka. Algoritam je potpuno razrađen
postupak za izvršavanje svih instrukcija ( operacija ) nad zadanim podacima nakon čega se
dobije traženi rezultat. Algoritam se prikazuje koristeći grafičke simbole ( dijagram toka ) ili
se opisuje govornim jezikom ( pseudokod ). Kodiranjem algoritma napisanog u izabranom
programskom jeziku dobije se program. Algoritam treba materijalizirati i dokumentirati,
odnosno zabilježiti ga u nekom čovjeku razumljivu, obliku. Kao takav, on može poslužiti kao
podloga za izradu ( razvijanje ) program.

Osnovni algoritamski konstrukti:  Sekvenca ( slijed ) - skup jednog ili više koraka algoritma
koji se odvijaju jedan za drugim  Selekcija ( grananje ) – odluka koju od dvije ili više
sekvenci treba izvršiti s obzirom na postavljeni uvijet  Iteracija ( ponavljanje ) – slijed
algoritamskih koraka koji se provodi određeni broj pua, sve dok se zadani uvijet ne ispuni
IV.2. Faze programiranja

Koraci u razvijanju programa ili, jednostavno, programiranje je fazni postupak kojim se u

računalo ugrađuje ljudsko metodološko znanje, kako bi ono moglo izvršavati zadatke
( poslove ) što će mu ih, kada program bude dovršen, zadavati čovjek. Faze programiranja su
sljedeće: 1. Definiranje problema – utvrditi dvije stvari: suštinu i granicu problema 2.
Stvaranje algoritma – izbor jedne ili više metoda rješavanja problema, uključujući
metodološko znanje 3. Dokumentiranje algoritma – dogovoren i standardiziran način 4.
Pisanje programa – odabrati najadekvatniji ( najpopularniji su C++ i Visual Basic ) 5.
Testiranje programa – utvrđivanje formalnih grešaka 6. Dokumentiranje programa – rezultati
testiranja, dodatna objašnjenja, komentari, upute za uporabu 7. Implementiranje programa –
pohranjivanje na računalo 8. Uporaba i održavanje programa – eventualne korekcije i
prilagodbe

V.

ZAKLJUČAK

VI.

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

Knjige: Linkovi s interneta:

Contact information
Ronald F. Clayton
 info@pdfcoffee.com

 Address:

46748 Colby MotorwayHettingermouth, QC T3J 3P0

 About Us
 Contact Us
 Copyright
 Privacy Policy
 Terms and Conditions
 FAQ
 Cookie Policy

SUBSCRIBE OUR WEEKLY

NEWSLETTER

Subscribe

Copyright © 2023 PDFCOFFEE.COM. All rights reserved.


  Email: info@pdfcoffee.com

  Login

  Register

  English

  Home
  Top Categories 
  Top stories
  Best stories
  Add Story
  My Stories

1. Home

2. Predmet: Softver računara: Seminarski Rad

Predmet: Softver računara: Seminarski Rad

 Author / Uploaded

 Milenko

 
SEMINARSKI RAD Predmet: Softver računara Gradiška, Novembar, 2014. SEMINARSKI RAD Tema : Softver
računara Gradiška

 Views 429  Downloads 22  File size 133KB

 Report DMCA / Copyright

 DOWNLOAD FILE

Recommend Stories

Seminarski Maliciozni-softver

  24  0  124KB Read more

Seminarski Rad

  190  3  475KB Read more

Seminarski Rad

  249  1  193KB Read more

Seminarski Rad

  133  2  821KB Read more

Seminarski Rad

  52  2  648KB Read more

Seminarski Rad

  167  23  88KB Read more

Seminarski Rad

  68  3  153KB Read more

Seminarski Rad...

  57  2  178KB Read more

Seminarski Rad

  63  10  768KB Read more

Seminarski Rad

  39  0  570KB Read more

Citation preview

SEMINARSKI RAD

Predmet: Softver računara

Gradiška, Novembar, 2014.

SEMINARSKI RAD

Tema : Softver računara

Gradiška,Novembar, 2014.

SADRŽAJ

I.

UVOD

II. SOFTVER RAČUNARA 2.1. Veza s hardverom III. PODJELA SOFTVERA 3.1.
Sistemski softver 3.1.1. Operativni sistem 3.2. Aplikativni softver IV. RAČUNARNO
PROGRAMIRANJE 4.1. Algoritam 4.2. Faze programiranja V.ZAKLJUČAK VI. PRAVNI
IZVORI I LITERATURA

I.

UVOD

Da bi se bolje upoznali sa temom seminarskog rada moramo se upoznati sa osnovnim

informatičkim pojmovima. Računar je elektronički uređaj za automatsku obradu podataka.
Ono prikuplja, obrađuje, daje i sprema informacije. Hardver i softver su dva osnovna,
nerazdvojiva dijela računarnog sistema. Riječ kompatibilnost označava međusobnu
usklađenost hardvera i softvera, a jedino u uvjetima „opće“ kompatibilnosti računar može
kvalitetno, sigurno i točno obavljati svoju zadaću.

II.

SOFTVER RAČUNARA

Softver računara su programi ( naredbe, instrukcije ) koji „govore „ kako treba da izvršava
određene zadatke. Softver je način zapisa algoritma u obliku koji je razumljiv računaru.
Pojam softver prvi je koristio John W. Tukey, inženjer informatike, 1957. g. Pojam je nastao
kao analogija pojmu hardver. Na engleskom riječ hardver znači tvrdotvorina, odnosno tvrde
stvari ( hard = tvrdo ). Nasuprot tome riječ soft znači meko. Definicija za pojam softver
potječe od Instituta inženjera Elektrotehnike i Elektronike ( The Institute of Electrical and
Electronics Engineers – IEEE ) koja glasi : Sveobuhvatni zbir informatičkih programa,
procesa, pravila; dokumentacije i datoteka u vezi, koji čine dio operacija jednog
informatičkog sistema.

II.1. Veza s hardverom Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi
bez softvera. Na hardveru ( hard disk ) se nalazi softver ( operativni sistem ), softver upravlja
hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na RAM memoriju, odakle se prosljeđuje
procesoru koji izvršava naredbe koje sadrže neki program ( softver ). Najniži nivo
softverskog koda je binarni kod, najjednostavniji oblik programa koji je teško promijeniti.
Softver se zato češće piše u programskim jezicima višeg nivoa kojeg ljudi mnogo bolje
razumiju nego li nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji
ponovno prevodi taj kod u najniži, mašinski kod, koji računar razumije ( nule i jedinice ).

III.

PODJELA SOFVERA

Općenito čitav postojeći softver koji se koristi u računarskom sistemu se može podjeliti na
dvije osnovne vrste:  Sistemski softver  Aplikativni softver III.1. Sistemski softver
Sistemski softver ( engl. System Software ) predstavlja skup programa koji upravljaju
resursima kao što su centralna procesna jedinica, periferni uređaji i naprave, te
komunikacijski uređaji. Ti programi i dijelovi programa su stalno prisutni u računarskom
sistemu; neposredno i posredno svakom korisniku omogućuje lakše, jednostavnije i efikasnije
korištenje resursa određenog računarskog sistema. Pored toga, sistemski i računarski softver
posreduje između korisnik, njegovog aplikativnog softvera i samog hardvera računara. Čini
ga skup strojno orijentiranih sistema s funkcijom upravljanja i kontrole računalnog sustava u
cilju usklađivanja rada s aplikativnom podrškom. Tu ubrajamo : -

Operativni sustavi – koordiniraju rad računala Uslužni ( pomoćni ) programi ( utility software
) – nalaze se između sistemskog i aplikativnog softvera i daju podršku u nekim operacijama
vezanim za obradu podataka. Uslužna programska potpora ( utility software ) jest skup
različitih programa kojima je namjena da korisniku olakšaju održavanje računalnog sustava.
Tu ubrajamo i programe koji ubrzavaju rad na pojedinom radnom mjestu. Svaki operacijski
sustav ima nekoliko takvih programa već ugrađenih. Naprimjer MS Paint, Disk defragmenter,
Backup, Zip i slično. Također postoje programi koji se instaliraju naknadno Programi
prevoditelji – služe za prevođenje programa pisanih u simboličkim jezicima u strojni jezik.
To su : kompilatori, interpreteri, simulatori, emulatori, generatori. Sustavi za upravljanje
bazama podataka ( DBMS ) – obavljaju sve operacije nad podacima u bazi, te nadgledaju
podatke i vode brigu o zaštiti baze.

3.1.1.Operativni sistem

Operativni sistem je kompleksan programski sistem sastavljen od skupa programa koji

trebaju omogućiti lako i efikasno korištenje računara. Najpoznatiji operativni sistemi: -

MS Windows ( 95, 98, ME, 2000, NT, XP, Vista, 7 ) UNIX GNU/Linux MAC

Osnovne funkcije : -

Upravljanje perifernim jedinicama Upravljanje memorijom Upravljnje procesorom

kompjuterskog sistema Upravljanje podacima i programima Testiranje sistema ( uključujući i
otkrivanje i otklanjanje grešaka )računarskim sistemom Efikasno i pouzdano korištenej
računarskog sistema Komunikacija korisnika sa računarskim sistemom

Struktura operativnog sistema: -

Mikrokod – skup programa za određeni hardver, grupiran u jednom modulu BIOS ( Basic
Input Output System ), koji je upisan u ROM memoriju Jezgra – skup programa koji
osiguravaju upravljanje osnovnim resursima računara Ljuska ( shell ) je komandni interfejs
koji interpretira ulazne komande korisnika i/ili programa i aktivira odgovarajuće sistemske
programe

III.2. Aplikativni softver Aplikativni softver ( engl. Application Software ) je skup instrukcija
pisanih u nekom programskom jeziku s namjerom rješavanja nekog konkretnog problema –
aplikacije potrebe korisnika. Za razliku od sistemskog softvera koji korisniku ne daje uvijek
upotrebljive rezultate, već se ti rezultati koriste unutar računarskog sistema, aplikativni
softver daje uvijek rezultate koje korisnik može neposredno koristiti. Aplikativni programi
diktiraju način primjene računara da bi se spunile potrebe korisnika za obradom podataka, od
obrade teksta do složenih poslovnih, stručnih i znanstvenih aplikacija. Neki od takvih
programa su:u  Programi za pisanje i obradu teksta ( Microsoft Word, Notepad, Wordpad,
Writer )  Rad s tabelama ( Microsoft Excel, Cals )  Prezentacije ( MS PowerPoint,
Impress )  Crtanje ( Paint, Corel Draw, AutoCAD, Inkscape )

IV.

RAČUNARNO PROGRAMIRANJE

Programiranje je pisanje uputa računaru što i kako učiniti, a izvodi se u nekom od

programskih jezika. Programiranje je umjetnost i umijeće u stvaranju programa za računala.
Stvaranje programa sadrži u sebi pojedine elemente dizajna, umjetnosti, znanosti, matematike
kao i inženjeringa. Osoba koja stvara program, zove se programer. Pod terminom program,
podrazumijevamo skup programskih instrukcija/naredbi napisanih nekim programskim
jezikom, na temelju koje će računar, po svakoj pojedinoj programskoj instrukciji slijediti i
izvršavati sve zadate operacije i tako obaviti određeni zadatak. IV.1. Algoritam Algoritam je
postupak ili metoda rješavanja nekog problema. Svodi se na izvođenje pojedinih osnovnih
operacija zadanim redosljedom, a sastoji se od skupa koraka. Algoritam je potpuno razrađen
postupak za izvršavanje svih instrukcija ( operacija ) nad zadanim podacima nakon čega se
dobije traženi rezultat. Algoritam se prikazuje koristeći grafičke simbole ( dijagram toka ) ili
se opisuje govornim jezikom ( pseudokod ). Kodiranjem algoritma napisanog u izabranom
programskom jeziku dobije se program. Algoritam treba materijalizirati i dokumentirati,
odnosno zabilježiti ga u nekom čovjeku razumljivu, obliku. Kao takav, on može poslužiti kao
podloga za izradu ( razvijanje ) program.

Osnovni algoritamski konstrukti:  Sekvenca ( slijed ) - skup jednog ili više koraka algoritma
koji se odvijaju jedan za drugim  Selekcija ( grananje ) – odluka koju od dvije ili više
sekvenci treba izvršiti s obzirom na postavljeni uvijet  Iteracija ( ponavljanje ) – slijed
algoritamskih koraka koji se provodi određeni broj pua, sve dok se zadani uvijet ne ispuni
IV.2. Faze programiranja

Koraci u razvijanju programa ili, jednostavno, programiranje je fazni postupak kojim se u

računalo ugrađuje ljudsko metodološko znanje, kako bi ono moglo izvršavati zadatke
( poslove ) što će mu ih, kada program bude dovršen, zadavati čovjek. Faze programiranja su
sljedeće: 1. Definiranje problema – utvrditi dvije stvari: suštinu i granicu problema 2.
Stvaranje algoritma – izbor jedne ili više metoda rješavanja problema, uključujući
metodološko znanje 3. Dokumentiranje algoritma – dogovoren i standardiziran način 4.
Pisanje programa – odabrati najadekvatniji ( najpopularniji su C++ i Visual Basic ) 5.
Testiranje programa – utvrđivanje formalnih grešaka 6. Dokumentiranje programa – rezultati
testiranja, dodatna objašnjenja, komentari, upute za uporabu 7. Implementiranje programa –
pohranjivanje na računalo 8. Uporaba i održavanje programa – eventualne korekcije i
prilagodbe

V.

ZAKLJUČAK

VI.

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

Knjige: Linkovi s interneta:

Contact information
Ronald F. Clayton
 info@pdfcoffee.com

 Address:

46748 Colby MotorwayHettingermouth, QC T3J 3P0

 About Us
 Contact Us
 Copyright
 Privacy Policy
 Terms and Conditions
 FAQ
 Cookie Policy

SUBSCRIBE OUR WEEKLY

NEWSLETTER

Subscribe

Copyright © 2023 PDFCOFFEE.COM. All rights reserved.



 Email: info@pdfcoffee.com

  Login

  Register

  English
   Home
  Top Categories 
  Top stories
  Best stories
  Add Story
  My Stories

1. Home

2. Predmet: Softver računara: Seminarski Rad

Predmet: Softver računara: Seminarski Rad

 Author / Uploaded

 Milenko

SEMINARSKI RAD Predmet: Softver računara Gradiška, Novembar, 2014. SEMINARSKI RAD Tema : Softver
računara Gradiška

 Views 429  Downloads 22  File size 133KB

 Report DMCA / Copyright

 DOWNLOAD FILE

Recommend Stories

Seminarski Maliciozni-softver

  24  0  124KB Read more

Seminarski Rad

  190  3  475KB Read more

Seminarski Rad

  249  1  193KB Read more

Seminarski Rad

  133  2  821KB Read more

Seminarski Rad

  52  2  648KB Read more

Seminarski Rad

  167  23  88KB Read more

Seminarski Rad

  68  3  153KB Read more

Seminarski Rad...

  57  2  178KB Read more

Seminarski Rad

  63  10  768KB Read more

Seminarski Rad

  39  0  570KB Read more

Citation preview

SEMINARSKI RAD

Predmet: Softver računara

Gradiška, Novembar, 2014.

SEMINARSKI RAD

Tema : Softver računara

Gradiška,Novembar, 2014.

SADRŽAJ

I.

UVOD

II. SOFTVER RAČUNARA 2.1. Veza s hardverom III. PODJELA SOFTVERA 3.1.
Sistemski softver 3.1.1. Operativni sistem 3.2. Aplikativni softver IV. RAČUNARNO
PROGRAMIRANJE 4.1. Algoritam 4.2. Faze programiranja V.ZAKLJUČAK VI. PRAVNI
IZVORI I LITERATURA

I.

UVOD
Da bi se bolje upoznali sa temom seminarskog rada moramo se upoznati sa osnovnim
informatičkim pojmovima. Računar je elektronički uređaj za automatsku obradu podataka.
Ono prikuplja, obrađuje, daje i sprema informacije. Hardver i softver su dva osnovna,
nerazdvojiva dijela računarnog sistema. Riječ kompatibilnost označava međusobnu
usklađenost hardvera i softvera, a jedino u uvjetima „opće“ kompatibilnosti računar može
kvalitetno, sigurno i točno obavljati svoju zadaću.

II.

SOFTVER RAČUNARA

Softver računara su programi ( naredbe, instrukcije ) koji „govore „ kako treba da izvršava
određene zadatke. Softver je način zapisa algoritma u obliku koji je razumljiv računaru.
Pojam softver prvi je koristio John W. Tukey, inženjer informatike, 1957. g. Pojam je nastao
kao analogija pojmu hardver. Na engleskom riječ hardver znači tvrdotvorina, odnosno tvrde
stvari ( hard = tvrdo ). Nasuprot tome riječ soft znači meko. Definicija za pojam softver
potječe od Instituta inženjera Elektrotehnike i Elektronike ( The Institute of Electrical and
Electronics Engineers – IEEE ) koja glasi : Sveobuhvatni zbir informatičkih programa,
procesa, pravila; dokumentacije i datoteka u vezi, koji čine dio operacija jednog
informatičkog sistema.

II.1. Veza s hardverom Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi
bez softvera. Na hardveru ( hard disk ) se nalazi softver ( operativni sistem ), softver upravlja
hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na RAM memoriju, odakle se prosljeđuje
procesoru koji izvršava naredbe koje sadrže neki program ( softver ). Najniži nivo
softverskog koda je binarni kod, najjednostavniji oblik programa koji je teško promijeniti.
Softver se zato češće piše u programskim jezicima višeg nivoa kojeg ljudi mnogo bolje
razumiju nego li nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji
ponovno prevodi taj kod u najniži, mašinski kod, koji računar razumije ( nule i jedinice ).

III.

PODJELA SOFVERA

Općenito čitav postojeći softver koji se koristi u računarskom sistemu se može podjeliti na
dvije osnovne vrste:  Sistemski softver  Aplikativni softver III.1. Sistemski softver
Sistemski softver ( engl. System Software ) predstavlja skup programa koji upravljaju
resursima kao što su centralna procesna jedinica, periferni uređaji i naprave, te
komunikacijski uređaji. Ti programi i dijelovi programa su stalno prisutni u računarskom
sistemu; neposredno i posredno svakom korisniku omogućuje lakše, jednostavnije i efikasnije
korištenje resursa određenog računarskog sistema. Pored toga, sistemski i računarski softver
posreduje između korisnik, njegovog aplikativnog softvera i samog hardvera računara. Čini
ga skup strojno orijentiranih sistema s funkcijom upravljanja i kontrole računalnog sustava u
cilju usklađivanja rada s aplikativnom podrškom. Tu ubrajamo : -

Operativni sustavi – koordiniraju rad računala Uslužni ( pomoćni ) programi ( utility software
) – nalaze se između sistemskog i aplikativnog softvera i daju podršku u nekim operacijama
vezanim za obradu podataka. Uslužna programska potpora ( utility software ) jest skup
različitih programa kojima je namjena da korisniku olakšaju održavanje računalnog sustava.
Tu ubrajamo i programe koji ubrzavaju rad na pojedinom radnom mjestu. Svaki operacijski
sustav ima nekoliko takvih programa već ugrađenih. Naprimjer MS Paint, Disk defragmenter,
Backup, Zip i slično. Također postoje programi koji se instaliraju naknadno Programi
prevoditelji – služe za prevođenje programa pisanih u simboličkim jezicima u strojni jezik.
To su : kompilatori, interpreteri, simulatori, emulatori, generatori. Sustavi za upravljanje
bazama podataka ( DBMS ) – obavljaju sve operacije nad podacima u bazi, te nadgledaju
podatke i vode brigu o zaštiti baze.

3.1.1.Operativni sistem

Operativni sistem je kompleksan programski sistem sastavljen od skupa programa koji

trebaju omogućiti lako i efikasno korištenje računara. Najpoznatiji operativni sistemi: -

MS Windows ( 95, 98, ME, 2000, NT, XP, Vista, 7 ) UNIX GNU/Linux MAC

Osnovne funkcije : -

Upravljanje perifernim jedinicama Upravljanje memorijom Upravljnje procesorom

kompjuterskog sistema Upravljanje podacima i programima Testiranje sistema ( uključujući i
otkrivanje i otklanjanje grešaka )računarskim sistemom Efikasno i pouzdano korištenej
računarskog sistema Komunikacija korisnika sa računarskim sistemom

Struktura operativnog sistema: -

Mikrokod – skup programa za određeni hardver, grupiran u jednom modulu BIOS ( Basic
Input Output System ), koji je upisan u ROM memoriju Jezgra – skup programa koji
osiguravaju upravljanje osnovnim resursima računara Ljuska ( shell ) je komandni interfejs
koji interpretira ulazne komande korisnika i/ili programa i aktivira odgovarajuće sistemske
programe

III.2. Aplikativni softver Aplikativni softver ( engl. Application Software ) je skup instrukcija
pisanih u nekom programskom jeziku s namjerom rješavanja nekog konkretnog problema –
aplikacije potrebe korisnika. Za razliku od sistemskog softvera koji korisniku ne daje uvijek
upotrebljive rezultate, već se ti rezultati koriste unutar računarskog sistema, aplikativni
softver daje uvijek rezultate koje korisnik može neposredno koristiti. Aplikativni programi
diktiraju način primjene računara da bi se spunile potrebe korisnika za obradom podataka, od
obrade teksta do složenih poslovnih, stručnih i znanstvenih aplikacija. Neki od takvih
programa su:u  Programi za pisanje i obradu teksta ( Microsoft Word, Notepad, Wordpad,
Writer )  Rad s tabelama ( Microsoft Excel, Cals )  Prezentacije ( MS PowerPoint,
Impress )  Crtanje ( Paint, Corel Draw, AutoCAD, Inkscape )

IV.

RAČUNARNO PROGRAMIRANJE

Programiranje je pisanje uputa računaru što i kako učiniti, a izvodi se u nekom od

programskih jezika. Programiranje je umjetnost i umijeće u stvaranju programa za računala.
Stvaranje programa sadrži u sebi pojedine elemente dizajna, umjetnosti, znanosti, matematike
kao i inženjeringa. Osoba koja stvara program, zove se programer. Pod terminom program,
podrazumijevamo skup programskih instrukcija/naredbi napisanih nekim programskim
jezikom, na temelju koje će računar, po svakoj pojedinoj programskoj instrukciji slijediti i
izvršavati sve zadate operacije i tako obaviti određeni zadatak. IV.1. Algoritam Algoritam je
postupak ili metoda rješavanja nekog problema. Svodi se na izvođenje pojedinih osnovnih
operacija zadanim redosljedom, a sastoji se od skupa koraka. Algoritam je potpuno razrađen
postupak za izvršavanje svih instrukcija ( operacija ) nad zadanim podacima nakon čega se
dobije traženi rezultat. Algoritam se prikazuje koristeći grafičke simbole ( dijagram toka ) ili
se opisuje govornim jezikom ( pseudokod ). Kodiranjem algoritma napisanog u izabranom
programskom jeziku dobije se program. Algoritam treba materijalizirati i dokumentirati,
odnosno zabilježiti ga u nekom čovjeku razumljivu, obliku. Kao takav, on može poslužiti kao
podloga za izradu ( razvijanje ) program.

Osnovni algoritamski konstrukti:  Sekvenca ( slijed ) - skup jednog ili više koraka algoritma
koji se odvijaju jedan za drugim  Selekcija ( grananje ) – odluka koju od dvije ili više
sekvenci treba izvršiti s obzirom na postavljeni uvijet  Iteracija ( ponavljanje ) – slijed
algoritamskih koraka koji se provodi određeni broj pua, sve dok se zadani uvijet ne ispuni
IV.2. Faze programiranja

Koraci u razvijanju programa ili, jednostavno, programiranje je fazni postupak kojim se u

računalo ugrađuje ljudsko metodološko znanje, kako bi ono moglo izvršavati zadatke
( poslove ) što će mu ih, kada program bude dovršen, zadavati čovjek. Faze programiranja su
sljedeće: 1. Definiranje problema – utvrditi dvije stvari: suštinu i granicu problema 2.
Stvaranje algoritma – izbor jedne ili više metoda rješavanja problema, uključujući
metodološko znanje 3. Dokumentiranje algoritma – dogovoren i standardiziran način 4.
Pisanje programa – odabrati najadekvatniji ( najpopularniji su C++ i Visual Basic ) 5.
Testiranje programa – utvrđivanje formalnih grešaka 6. Dokumentiranje programa – rezultati
testiranja, dodatna objašnjenja, komentari, upute za uporabu 7. Implementiranje programa –
pohranjivanje na računalo 8. Uporaba i održavanje programa – eventualne korekcije i
prilagodbe

V.

ZAKLJUČAK

VI.

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

Knjige: Linkovi s interneta:

Contact information
Ronald F. Clayton
 info@pdfcoffee.com

 Address:

46748 Colby MotorwayHettingermouth, QC T3J 3P0

 About Us
 Contact Us
 Copyright
 Privacy Policy
 Terms and Conditions
 FAQ
 Cookie Policy

SUBSCRIBE OUR WEEKLY

NEWSLETTER

Subscribe

Copyright © 2023 PDFCOFFEE.COM. All rights reserved.