APLIKATIVNI SOFTVER

Sofver se dijeli na 2 velika područja:

1. sistemski softver
2. aplikativni softver

Sistemski softver se sastoji od programa nižeg reda koji interact s kompjuterom na osnovnom
novou.

S druge strane, aplikativni softver se nalazi na vrhu sistemskog softvera jer ne može raditi bez
operativnog sistema i uslužnih programa. Uključuje baze podataka, procesore teksta i
proračunske tablice.

BAZA PODATAKA: Baza podataka je organizirani skup informacija ili podataka u

kompjutorski čitljivom obliku. Tradicionlane baze podataka su organizirane u poljima,
zapisima i fajlovima. Polje (filed) je jedna informacija, zapis (record) je set polja, a fajl (file)
je kolekcija zapisa. Na primjer telefonski imenik je fajl koji sadrži zapise sastavljene od tri
polja: imena, adrese i telefonskog broja.

Alternativni koncept baze podataka je poznat kao hipertekst. U ovakvom tipu baze podataka
bilo koji objekt, bio to dio teksta, slike ili filma, može biti povezan s bilo kojim drugim
objektom. Koristan je za organiziranje velikog broja bitno različitih informacija, ali nije
dizajniran za numeričku analizu.

Kako bi se pristupilo informacijama u bazi podataka, potrebno je imati kolekciju programa

koje omogućuju ulazak, organiziranje i selektiranje podataka iz baze. Ti programi su poznati
pod nazivom database management system (DBMS).

PROCESOR TEKSTA: program koji omogućuje procesiranje tekstovnih funkcija.

PRORAČUNSKE TABLICE: tablice koje vrijednosti uređuju po redovima i stupcim

a. Svaka vrijednost ima definiranu vezu s ostalim vrijednostima. Ukoliko se izmjeni jedna
vrijednost, potrebno je izmjeniti i ostale vrijednosti zbog njihove međusobne povezanosti.
Aplikativne proračunske tablice: su kompjuetrski programi koji omogućuju kreiranje i
manipuliranje proračunskim tablicama na elektornički način. U ovom načinu svaka se
vrijednost upisuje u ćeliju. Omogućeno je definiranje tipa podatka i način na koji različite
ćelije ovise jedna o drugoj. Veze između ćelija se zovu formule, a imena ćelija se zovu
oznake.

Mnoge proračunske tablice su multidimenzionalne što znači da se mogu povezivati jedne s

drugima.

KOMUNIKACIJA: to je zapravo emisija podataka od jednog kompjutera do drugog.

Primjer su modemi, kablovi I ostali komunikacijski uređaji. Komunikacijski softver uključuje
programe koji omogućuju prijenos podataka.

Aplikativni softver je dio kompjuterskog softvera koji sadrži mogućnosti direktnog i

temeljitog obavljanja zadataka.
Zapravo se radi o kontrastu sa sistemskim softverom koji uključuje i integrira mnoge
mogućnosti kompjutera, ali se one ne odnose direktno na performanse zadataka koje
doprinose krajnjem korisniku. U tom kontekstu izraz aplikacija označava i aplikativni softver
i njegovu implementaciju.

Tipični primjeri aplikativnog softvera su tekst procesor, proračunska tablica i media player.
Neke aplikacije se nalaze u paketu i primjeri toga su Microsoft Office i OpenOffice.org koji
sadrže već navedene primjere aplikativnog softvera. Odvojene aplikacije u tim aplikativnim
nastavcima obično imaju korisničko sučelje koje korisniku olakšava učenje kako koristiti
pojedinu aplikaciju i u krajnjoj liniji olakšava i samo korištenje. Često takve aplikacije imaju
mogućnost i povezivanja s ostalim tako da koristi korisniku. Tako se na primjer, proračunska
tablica može umetnuti u dokument napravljen u word processoru, iako je napravljena u drugoj
aplikaciji.

Korisnički napisan softver sadrži sisteme prilagođene specifičnim potrebama korisnika. Takav
softver uključuje obrasce proračunskih tablica, znanstvene simulacije, grafičke i anomatorske
datoteke itd. Čak su i filteri elektronske pošte jedan tip korisničkog softvera. Sami korisnici
kreiraju taj softver i zatim ga često nadgledaju s ciljem dobivanja informacije o važnosti
kreiranog softvera.
Nije moguće točno identificiranje softverskog sistema kao što je operativni sistem i
aplikativni softver i često je to predmet rasprave. Primjer toga je i suđenje Microsoftu u SAD-
u gdje je jedan od predmeta rasprave bilo i pitanje je li Internet Explorer web browser dio
operativnog sistema Windowsa ili je to poseban dio aplikativnog softvera.

U kompjuterskoj znanosti, aplikacija je kompjuterski program dizajniran za pomoć

korisnicima u nekom njihovom određenom poslu. Iz toga slijedi da se aplikacija razlikuje od
operativnog sistema (koji pokreće kompjuter), uslužnog programa (koji je zadužen za
održavanje sitnih poslova) i programskog jezika (pomoću kojeg su kreirani kompjuterski
programi). Ovisno o poslu za koje je dizajnirana, aplikacija može manipulirati tekstom,
brojevima, grafikom ili kombinacijom ta tri elemneta. Neki aplikativni paketi nude značajnu
računalnu snagu fokusirajući se na jedan zadatak, kao što je procesiranje teksta. Ostali, koji se
nazivaju integriranim softverom, nude nešto manju snagu, ali uključuju više aplikacija, kao
što su procesiranje teksta, računalne tablice i baze podataka.

Postoje različiti tipovi aplikativnog softvera:

 Enterprise software koristan u organiziranju procesa i protoka podatka. Uglavnom se

koristi u velikim okruženjima kao što su finacije, odnosi s javnošću, nabava
itd. Infrastrukutra ovog softvera uključuje baze podataka, elektornsku poštu, rad u
mreži itd
 Information worker software koristan za pojedinačnog korisnika za kreiranje i
upravljanje informacijama. Uglavnom se koristi kod individualnih projekata u
pojedinim odjelima što ga razlikuje od prethodnog aplikativnog softvera. Primjeri
 ovog softvera su: upravljanje vremenom, upravljanje resursima, alati za dokumente
itd.
 Content access software je softver koji se primarno koristi za uvid u informacijski
sadržaj bez uređivanja, ali može uključivati i informcijski sadržaj koji omogućuje
uređivanje. Primjeri: Media Player, pretraživač interneta, igre itd.)
 Educational software je povezan s Mediom Entertainment Softverom, ali ima
posebne zahtjeve za isporučivanje evaluacija i praćenje progresa kroz materijale. Ono
što je značajno kod ovog sofvera je njegova mogućnost surađivanja s ostalim
sofverima.
 Grafics sofware: omogućuje prikazivanje i manipulaciju slikama. Mnogi aplikativni
softveri uključuju grafičke komponente. Za takve programe se kaže da su podrška
grafici. Na primjer, određeni word processor podržava grafiku jer omogućuju
crtanje ili umetanje slika. Slijedeći programi se također smatraju grafičkim
aplikacijama:
 programi za crtanje (paint programs) :omogućuju ručno kreiranje crteža.
 ilustrativni programi I programi za dizajniranje (illustration/design programs): po
državaju više sadržaja od programa za slikanja, osobito u području crtanja sa zakrivlje
nim linijama..
 presentation graphics software: omogućuju kreiranje grafičkih prikaza u obliku st
upaca, krugova Itd.
 animacijski softver (animation software): omogućuje poredak serije slika kako bi s
e simulirao pokret.
 CAD software: koristan arhitektima i inženjerima za dizajniranje.
 desktop publishing : omogućuje potpun set procesiranja teksta kao i kontrolu nad
mjestom teksta i grafikom kako bi se mogle kreirati knjige, letci i ostali tipovi dokumenata

 Simulation software je kompjuterski softver za simulaciju fizičkih i apstraktnih sistem

a u svrhu istraživanja, zabave ili nekog drugog razloga.
 Music software omogućuje kreiranje digitalnih zvukova i glazbenih zapisa putem:
1. Audio editing software
2. CD ripper software
3. Audio encoding software
4. Ear training software
5. Notation software
6. Computer-aided music software
7. MIDI sequencing software
 Media development software se uglavnom koristi u komercijalne i edukativne svrhe.
 Video editing and DVD authoring software omogućuje paket alata za:
 1. Transfer video slike sa kamera na kompjuter
2. Izrezivanje neželjenih slika
3. Grupiranje video segmenata
4. Dodavanje specijalnih vizualnih efekata
5. Dodavanje zvučnog zapisa
 Product engineering software koristi se za razvijanje hardverskih i softverskih proizv
oda.
 Software suite ili application suite je kolekcija kompjuterskim programa, najčešće
aplikativnog softvera i programskog softvera, koji su funkcijski povezani te često više-
manje dijele zajedničko sučelje te imaju sposobnost da razmjenjuju podatke jedan s
drugim. Najčešći tipovi software suit su:
1. office suit- koji se ponekad zove i office software suite ili productivity suit.,
2. internet suit je internetski povezan softver suit, on najčešće uključuje web
brovser, e-mail klijenta, HTML editor itd. i
3. grafički suit je namijenjen grafičkom radu, programi su obično u mogućnosti
biti u interakciji jedni s drugima na višoj razini nego što to obično dopušta
operativni sistem.
 Entertainment software se koristi u zabavne svrhe, kao što mu i sam naziv govori.
Uključuje razne igre od kojih neke mogu biti i edukativne jer razvijaju logičko
razmišljanje i kombinatoriku. To je ujedno i najpopularniji tip aplikativnog softvera
jer uključuje igre koje sadrže:
1. akciju
2. avanturu
3. strategiju
4. sport
5. slagalice
6. simulaciju
 “Number crunching” software omogućuje strukturiranu okolinu posvećenu
određenom broju “usitnjenih” zadataka. Uključuje:
1. matematički model softvera
2. softver za upravljanje novcem
3. softver za osobne financije
4. softver za porez
 Document production software omogućuje skladanje, uređivanje, dizajniranje,
printanje i elektroničko objavljivanje podataka. Može uključivati:
1. spelling checker
2. rječnik
3. grammar checker
 4. element koji analizira razinu čitanja
5. element koji traži i nadomješćuje
Dodatne mogućnosti tekstovnog procesora su:
- automatsko generiranje tablica prema sadržaju i indeksu
- broj i pozicija fusnota
- omogućuje okvire za dokumenet
 Business software je svaki softverski program koji pomaže u poslovanju i povećava
produktivnost i mjerenje te produktivnosti. korištenja u poslovanju poduzeća i može
biti kategoriziran prema malim, srednjim i velikim matricama:

1. malo poslovno tržište se sastoji od računovodstvenog softvera i Microsoft

Office-a i OpenOffice-a.org
2. Srednje veliko sadrži računovodstvo, odnose s javnošću, ljudske resurse,
nabavu i ostale
3. posljednji segment pokriva poduzetničku razinu softverskih aplikacija kao što
su upravljanje poslovnim procesima, životni vijek proizvoda itd.
Tehnologije koje su prije postojale samo u istorazinskim softverskim aplikacijama,
kao što su Kazaa i Napster, počele su s uvođenje poslovnih aplikcija. JXTA je
otvorena platforma koja omogućuje kreiranje jezično neutralnih aplikacija.

Zaključak
Aplikativni softver danas ima izuzetno značajno mjesto ne samo u poslovanju
poduzeća, već i za privatne svrhe raznih korisnika. Zbog jednostanosti korištenja i opcija koje
pruža, aplikativni softver je prilagođen različitim dobnim skupinama i različitim grupama
ljudi. Obuhvaća jednostavne funkcije, ali također i razne složene operacije koje su veoma
korisne i u poslovnom i privatnom životu.
Aplikativni softver se može kupiti na tržištu kao gotov, ili se koristiti adekvatnim
softverom u javnom vlasništvu, a može se i naručiti njegova izrada ili ga se samostalno
izraditi. Zbog ovakve dostupnosti, njegova primjena je široko rasprostranjena, a količina
gotovog softvera na tržištu raste geometrijskom progresijom. Omogućuje razne funkcije s
nekoliko različitih područja kao što su statistika, edukacija, grafika, dizajniranje, tehnika itd.,
pa stoga ne čudi da aplikativni softver uslužuje široku lepezu ljudi različitih zanimanja i
potreba. Takvi specijalizirani programi pomažu ljudima u svim strukama da svoj posao
obavljaju efikasnije i brže.

Jedan od najpopularnijih je svakako softver za igru koji nije prisutan samo kod mlađe
generacije, već objedinjuje razne dobne skupine. Također su bitni za naglasiti i antivirusni
softveri koji su nužni u današnje vrijeme veoma napredne informatike. Kod antivirusnih
softvera potrebno je spomenuti i backup softver za zaštitu podataka i programa koji je
najpotrebniji poduzećima koji svakodnevno imaju protok i pohranu veoma važnih informacija
za svoje poslovanje. Informacijska tehnologija se izuzetno dinamično razvija što, pored
potrebe da taj razvoj prati odgovarajući sistemski softver, utječe na to da aplikativni softver
bude sve kvalitetniji i bliži krajnjem korisniku i da se time krug korisnika računala sve više
širi.

U aplikativne programe spadaju programi za:

· obradu teksta,
· rad sa tabelama ,
· crtanje,
· rad sa bazama podataka,
· obradu slika i animacija,
· komponovanje i obradu zvučnih zapisa,
· proračune u nauci i tehnici i statistiku,
· igre i dr.