You are on page 1of 40

HRV A

HRVATSKI JEZIK
viša razina
KNJIŽEVNOST, NEKNJIŽEVNI TEKST I JEZIK

PROBNI ISPIT DRŽAVNE MATURE ŠK. GOD. 2021./2022.


HRVA.57.HR.R.K1.40
Hrvatski jezik

Način označavanja odgovora na listu za odgovore:

Način ispravljanja pogrešaka na listu za odgovore:

IK
Prepisan točan odgovor Skraćeni potpis

2/40 HRV A IK-1 D-S057


OPĆE UPUTE

Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.


Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri voditelj ispitne prostorije.
Nalijepite identifikacijske naljepnice na sve ispitne materijale koje ste dobili u sigurnosnoj vrećici.
Ispit traje 100 minuta.
Ispred svake skupine zadataka uputa je za rješavanje. Pozorno je pročitajte.
Možete pisati po stranicama ove ispitne knjižice, ali odgovore morate označiti znakom X na
listu za odgovore.
Na 2. stranici ove ispitne knjižice prikazan je način ispravljanja pogrešaka. Pri ispravljanju
pogrešaka potrebno je staviti skraćeni potpis. Zabranjeno je potpisati se punim imenom i
prezimenom.
Upotrebljavajte isključivo kemijsku olovku kojom se piše plavom ili crnom bojom.
Kada riješite zadatke, provjerite odgovore.

Želimo Vam mnogo uspjeha!

Ova ispitna knjižica ima 40 stranica, od toga 2 prazne.

HRV A IK-1 D-S057 3/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

I. Književnost i neknjiževni tekst

Zadatci uz polazni tekst

Zadatci višestrukoga izbora

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.


Točan odgovor morate označiti znakom X na listu za odgovore.
Točan odgovor donosi jedan bod.
Zadatci od 1. do 30. odnose se na polazne tekstove.

Roj zvijezda u nebu očiju

Moje su oči jedno more zvijezda.


Samo u oku zvijezde i postoje.
Iz djetinjstva se tu mi zvijezde roje.
Pjevaju zvijezde kao polet žlijezda.
Umrijet će zvijezda kad i oči moje,
te silne zvijezde što se već ne broje.

Oči, nespokojstvo svjetla, vatre,


kako je teško da plam po plam trne!
Žuljem sam volju i bijes ruku satro
kad um napipah posred noći crne
što priječio da mrak i nadu zaogrne.
Čuvajte oči da se ne prevrne
putnik što po sklisku putu srne.

Oči, poslije vas još ostaje – Noć.


Trun po trun, jedna po jedna pasti će u mora,
jedna za drugom pasti će u bezdan;
a kad se sruši cijeli svemir zvjezdan,
raspuknut će se i zemaljska kora;
i postradat će čovjek, duša, moć. –

O oči moje, na vas vreba noć.


S vama će pasti jedno nebo boje,
umrijet će zvijezde kad i oči moje.
Tin Ujević

4/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
1. Koja je od sljedećih tvrdnja o pjesmi točna?

A. To je pejzažna pjesma u kojoj lirski subjekt govori o zadivljenosti noćnim nebom.


B. To je refleksivna pjesma u kojoj lirski subjekt filozofski promišlja o prolaznosti.
C. To je intimna pjesma u kojoj lirski subjekt iskazuje osobnu otuđenost.
D. To je religiozna pjesma o stvaranju svijeta, svemira i zvijezda.
(1 bod)

2. Na što se odnosi podcrtana riječ u sljedećemu stihu?

Žuljem sam volju i bijes ruku satro


kad um napipah posred noći crne
što priječio da mrak i nadu zaogrne.

A. na žulj
B. na volju
C. na bijes
D. na um
(1 bod)

3. Koji je od sljedećih motiva suprotstavljen motivu očiju?

A. vatra
B. putnik
C. noć
D. duša
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 5/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Vergilije, Eneida

Ne da mirovati srcu Enèjinu očinska briga,


Te on k lađama pošlje Aháta brzoga odmah,
Sve da Askàniju javi i njega u grad dovede.
Sva u Askàniju briga ljubežljivog oca sad stoji.
Još mu donijet reče iz razora trojanskog blago
Spaseno, haljinu svu izvezenu slikama zlatnim,
K tome prijevjes1, što je akàntom2 žutijem optkan,
Argivke Helene nakit, što sa sobom ona ga uze,
Kad iz Mikénê je išla u Pergam na udaju grješnu,
Čudesni to joj dar od matere bio je Lede;
K tome i žezlo, što ga Ilìona nošaše negda,
Kralja Prijama kći najstarija; biserni đerđan3;
Napokon dvostruku krunu od kamenja dragog i zlata.
K lađama zaputi Ahat, da brzo izvrši sve to.
Kiterka4 misao novu i lukavstvo novo u duši
Smisli: da promijeni Kupído5 oblik i lice
Ì mjesto ljupkog da dođe Askànija kraljici i njoj
Pomamu darima uždi i oganj u moždine baci.
Tirske6 se dvoličnosti i nevjere roda se boji,
Muči je ljuta Junona i dolaze pod noć joj brige.
Zato krilatom ona progovori Amoru ovo:
„Sinko, o silo moja i jedina velika moći,
Tifojskih prȅzirâču strijèlâ previšnjeg oca,7
K tebi se utječem, sinko, i tvojem se molim božanstvu.
Kako na brata tvoga Enèju kivna Junona
Mrzi pa pȍ moru s žala nabacuje na žal ga ona,
Sve to znaš i sa mnom dijelio često si žalost.
(...)ˮ

1
prijevjes – platno koje visi od kape do leđa
2
akant – drvo iz čijega se lišća izrađivao nakit
3
đerđan – ogrlica
4
Kiterka – Venera
5
Kupido – Amor
6
tirske – kartažanske
7
tifojske strijele – Jupiterove strijele kojima je usmrtio diva Tifoja

6/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
4. Što je od sljedećega Eneja tražio od Ahata?

A. da vrati Heleni pronađeni obiteljski nakit


B. da mu dovede sina iz razorene Troje
C. da ga izvijesti o posljedicama rata
D. da upozori mornare na opasnost
(1 bod)

5. Što žalosti Veneru?

A. Amor se pred kraljicom pretvara da je Askanije.


B. Junona Eneji onemogućuje normalnu plovidbu.
C. Amor prezire očeve ratne zasluge.
D. Roditelji su je iznevjerili.
(1 bod)

6. Čiji je Eneja brat?

A. Ahatov
B. Amorov
C. Junonin
D. Helenin

(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 7/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Lav Nikolajevič Tolstoj, Ana Karenjina

Jašući doma u najradosnijem duševnom raspoloženju začuje Levin zvonce od glavnoga prilaza.
„Ta to je sa željeznice – pomisli. – Upravo je vrijeme moskovskog vlaka... Tko je to? Što ako je brat
Nikolaj? Ta rekao je: možda ću otići u kupke, a možda ću k tebi doći.ˮ Prvi čas bilo mu je strašno i
neugodno da će nazočnost brata Nikolaja raspršiti ovo njegovo sretno proljetno raspoloženje. Ali on
se postidi toga čuvstva, i smjesta, kao da je raširio svoj duševni zagrljaj, s radosnim ganućem čekao
je i želio sada svom dušom da bude brat. Potjera konja i izjahavši za bagreme ugleda poštansku
trojku koja se primicala sa željezničke postaje i gospodina u bundi. To nije bio brat. „Ah, da je kakav
ugodan čovjek s kim bih se mogao razgovoritiˮ, pomisli.
– A! – radosno vikne Levin dižući obje ruke uvis. – Evo mila gosta! Kako ti se radujem! – vikne
prepoznavši Stjepana Arkadijeviča.
„Saznat ću pouzdano je li se udala ili kada se udajeˮ, pomisli. I u taj prekrasni proljetni dan osjeti da
ga sjećanje na nju nimalo ne boli.
– Što, nisi očekivao? – reče Stjepan Arkadijevič izlazeći iz saonica s komadićem blata nad nosom,
na obrazu i obrvama, ali sjajući od radosti i zdravlja. – Došao sam da te vidim, to je prvo – reče
grleći i ljubeći ga – da idem na šljuke1, da prodam šumu u Jergušovu, to je treće.
(...)
Levin ga odvede u sobu za goste, kamo su bile unesene i stvari Stjepana Arkadijeviča: vreća, puška
u toku, torbica za smotke, i ostavivši ga da se umije i presvuče ode dotle u poslovnicu reći za oranje
i djetelinu. Agafja Mihajlovna, koja je svagda bila veoma zabrinuta za čast doma, dočeka ga u
predsoblju s pitanjima za objed.
– Činite kako hoćete, samo brže – reče i ode do špana2.
Kad se vratio, izlazio je Stjepan Arkadijevič umiven, počešljan i sjajeći se od smiješka na svoja
vrata, i zajedno pođu gore.

1
šljuka – barska šumska ptica
2
špan – upravitelj vlastelinstva

8/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
7. Zašto se Levin razveselio Stjepanu Arkadijeviču?

A. Siguran je da će mu Arkadijevič pomoći u poslovima na imanju.


B. Misli da će od Arkadijeviča saznati nešto o dragoj osobi.
C. Očekuje da će Arkadijevič s njim otići k španu.
D. Nada se da će ga Arkadijevič pozvati u lov.
(1 bod)

8. Čega se Levin postidio?

A. toga što objed neće biti pripremljen na vrijeme


B. toga što je prebrzo prebolio dragu osobu
C. toga što se nije odmah obradovao bratu
D. toga što nije prvi zagrlio gosta
(1 bod)

9. S kojom je namjerom Stjepan Arkadijevič došao na selo?

A. da upozna Agafju Mihajlovnu


B. da ode s Levinom u kupke
C. da donese Levinu pušku
D. da proda šumu
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 9/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Marcel Proust, Combray

Na povratku s mise često smo susretali gospodina Legrandina, koji je zbog svoga inženjerskog
zanimanja mogao, osim velikih praznika, dolaziti iz Pariza na svoje combraysko imanje samo od
subote navečer do ponedjeljka ujutro. On je bio jedan od onih ljudi što uz svoju znanstvenu karijeru,
u kojoj su, uostalom, sjajno uspjeli, imaju još i posve različitu, književnu, umjetničku kulturu, koja
nije potrebna njihovoj stručnoj specijalnosti, ali koja ima mnogo koristi u konverzaciji. Takvi su ljudi
obrazovaniji od mnogih književnika (mi u to vrijeme nismo znali da gospodin Legrandin ima neki
glas i kao pisac, pa smo se veoma začudili kad smo doznali da je jedan slavni muzičar skladao
neki napjev po njegovim stihovima) i nadareni s više „lakoćeˮ negoli mnogi slikari, te vjeruju da im
život koji vode ne odgovara; (...). Vladao se profinjeno i uglađeno, bio je kozer1 kakva nikad nismo
čuli, pa je po mišljenju moje obitelji, koja ga je uvijek navodila kao primjer, bio tip elitna čovjeka koji
život shvaća najplemenitije i najtankoćutnije. Moja mu je baka prigovarala samo to da predobro
govori, malko suviše kao iz knjige, da u svom govoru nema one prirodnosti kakve je bilo u njegovim
uvijek lepršavim pjesničkim kravatama, u njegovom glatko skrojenom kaputu, gotovo kao u đaka.
Ona se također čudila i njegovim čestim plamenim tiradama2 protiv aristokracije, mondenog3 života
i snobizma, koji je „posve sigurno onaj grijeh na koji je mislio sveti Pavao kad je govorio o grijehu
kojem nema oprostaˮ.
(...)
– Zdravo, prijatelji! – pozdravljao bi nas dolazeći nam u susret. – Sretni ste što mnogo boravite
ovdje; a ja se već sutra moram vratiti u Pariz, u svoju jazbinu. (...) u mojoj kući ima dosta svega što je
suvišno. A nema samo onoga što je nužno: takav veliki komad neba kakav imamo ovdje.

1
kozer – koji umije ugodno i lijepo razgovarati
2
tirada – vrsta govora
3
mondeni – onaj koji oponaša manire visokoga društva

10/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
10. Koju osobinu gospodina Legrandina pripovjedač ističe?

A. muzikalnost
B. religioznost
C. snobizam
D. svestranost
(1 bod)

11. Što od sljedećega pripovjedačeva baka zamjera Legrandinu?

A. da previše pozornosti posvećuje svojemu izgledu


B. da je zatajio svoje pjesničke sklonosti
C. da je zapustio svoje imanje
D. da govori izvještačeno
(1 bod)

12. Što gospodin Legrandin govori svojim sugovornicima?

A. da njihov način života ima prednosti u usporedbi s njegovim


B. da će im darovati ono što je njemu suvišno
C. da ih poziva na svoje imanje u Combrayu
D. da će ih usrećiti njegov odlazak u Pariz

(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 11/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Ranko Marinković, Kiklop

– Čujete li ga, tihi Eustahije? – zašapće Maestro u nekakvom strahu. Glas mu je podrhtavao,
no možda je to od pijanosti i hladnoće, pomisli Melkior. – Čujete li ziii... ziii... ziii... kako podmuklo
meditira zlotvor! Reklo bi se da to noć, glasom prirode... zrikavci, popci1... ali nije to, Eustahije,
poslušajte. Ja ga tako slušam iz noći u noć... Moli se đavlu, svome gospodaru... ili, pošto nema
đavla, onoj glupoj Sili koja njime trese, zato i zuzucka tako. Kao grešnik koji se tresucka od Boga što
djeluje u njemu...
Maestro se sav tresao od nekakve groze i glas mu se prekinuo od te drhtavice.
– Ali o kome vi to govorite? – Strah sada prijeđe i na Melkiora.
– Zar mu ne vidite krakove i pipke? Pogledajte tamo u daljinu. – Maestro je drhtavom rukom
pokazivao u tamu. – Tamo, tamo, zar ne vidite pruge kojima je rasječeno nebo, to je njegov trag. On
vodi... do granica sa kojih se nijedan putnik više ne vraća, kako reče danski kraljević.
Sada je tek razabrao Melkior: tu nedaleko u visini Maestrova balkona, možda svega na dva tri
metra udaljenosti, prolazio je električni vod. Tamne crte moćnih i debelih žica smiono su rasijecale
tminu. A zujanje je dolazilo od električnoga stupa što je stršio tu nedaleko, visok kao kuća. Tu valjda
često udara i grom, misli Melkior.
– Pa čega se tako bojite? – reče Maestru kao djetetu – to je električni vod.
– Da-le-ko-vod – naglasi Maestro – „visokog napona, opasno po životˮ. Dolje u dnu stupa je i
mrtvačka glava, ljubazno upozorenje: ne igraj se ovim. Ali može da bude i mamac.

1
popci – cvrčci

12/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
13. Koja je od sljedećih riječi metafora dalekovoda?

A. zlotvor
B. đavao
C. sila
D. grešnik
(1 bod)

14. Na čije se riječi Maestro poziva?

A. na Hamletove
B. na Meursaultove
C. na Raskoljnikovljeve
D. na Wertherove
(1 bod)

15. Što posredno najavljuje Maestro?

A. Melkiorov odlazak u vojsku


B. bombardiranje grada
C. svoje samoubojstvo
D. Melkiorovo ludilo
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 13/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Marin Držić, Novela od Stanca

DŽIVO DŽIVO
Dobra kob, junače! Što si tuj takoj sam? Ne mjerim ja gori nebeske visine,
ni pamet ma nori6 tej morske dubine;
STANAC u srijedu udaram, blaženi gdi idu,
Zdrav, mili moj brače, ȍvo ni sam ne znam! sam sebe ne varam hode u nevidu7.
Sinoćka u ovi grad uljezoh čestiti,
u kom ni star ni mlad ne ktje me primiti STANAC
na stan svoj; ter, ne znav kud se inud1 svrnuti, Ti s’ njeki razumnik, viđu ja, brate moj;
k vodi idoh ovdi uprav da bih počinuti. ja dosad nijesam vik besjedit čuo takoj.
Studena vodica umjesto pr’jatelja
ter mi je družica, a kami postelja;
DŽIVO
i meni t’ nije spat nego bdjet i javi
Ako je ki razum i mudros u meni,
danicu svitlu zvat da bil dan objavi,
taj mudros ni taj um od Gacka, brate, ni.
u noćnoj da tmasti2 zločinac ki mene
Ja prvo u ovi grad kad dođoh čestiti
ne bude pokrasti kon vode studene.
bijeh star a ne mlad jak8 sam viditi.
Tržak sam donio: kozlece, grudicu,
od šta sam ončas3 mnio primiti aspricu4.
Ovdi sam toj takoj; ma nu mi kaži sad STANAC
tko si ti, brate moj, er ti sam veomi rad. Da to se s’ pomladio?

DŽIVO DŽIVO
S Gacka sam trgovac, govedi trgujem, Pomladio, brate moj!
vri mi pritio lonac, dužan se ne čujem; Bradat sam i sijed bio.
putujem na suho, more mi drago ni,
spim s uha na uho, zlo mi se i ne sni: STANAC
u vjeru5 ne davam, jamac se ne hitam, Koje je čudo toj?!
na vrat ne prodavam, mo’e posle činim sam.

STANAC
Čestit se kažeš ti i obrazom svitlim
i dobrom pameti i tvojim trgom tim.

1
inud – drugdje
2
tmasti – tami
3
ončas – odmah
4
asprica – novac
5
u vjeru – na povjerenje
6
nori – roni
7
hode u nevidu – hodeći u mraku
8
jak – kakav

14/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
16. S kojom je namjerom Stanac došao u grad?

A. da bi sklopio prijateljstvo
B. da bi postao pametniji
C. da bi prodao svoju robu
D. da bi postao mlađi
(1 bod)

17. Što je od sljedećega izgovoreno s namjerom da se prevari sugovornik?

A. Sinoćka u ovi grad uljezoh čestiti,


u kom ni star ni mlad ne ktje me primiti
B. i meni t’ nije spat nego bdjet i javi
danicu svitlu zvat da bil dan objavi,
C. Tržak sam donio: kozlece, grudicu,
od šta sam ončas mnio primiti aspricu.
D. S Gacka sam trgovac, govedi trgujem,
vri mi pritio lonac, dužan se ne čujem;
(1 bod)

18. Na koji se pojam odnosi podcrtana riječ u sljedećemu stihu?

Studena vodica umjesto pr’jatelja

A. na neprijatelja
B. na fontanu
C. na rijeku
D. na ženu
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 15/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

PUBA: Treba štampati izjavu i tužiti uredništvo zbog klevete i uvrede poštenja! (...) Treba citirati sve
na sudu utvrđene činjenice: kako Rupertica prije svega nije bila nikakva radnica nego prosjakinja,
dakle pasivan član društva, neke vrste parazit! Treba naglasiti, und zweimal unterstreichen1 kako
je svjedocima na sudu utvrđeno da je stara ubogarka redovno pila po rakijašnicama i kako je još
nekoliko minuta prije svoje smrti popila svoj obligatni fraklić! Da, ja znam, to je dosadno, ali to treba
babama na periferiji objasniti, mi to znamo, ali – nažalost, zar ne – te babe na periferiji, one su
javno mišljenje, a ne mi! Da! I to treba štampati, kako je kočijaš na zaokretu, propisno, u smislu
cestoredarstvenoga reda, dva puta viknuo „hop, hop”, i kako barunica nije vozila brzinom većom
nego što je dopušteno. (...) Stara pijana ubogarka nije bila pregažena četveropregom nego oborena
blatobranom, i to iz vlastite krivnje, jer, molim lijepo, sjetimo se samo: stara nije oborena na cesti
nego je pala na pločniku, što je po mnijenju stručnjaka utvrđeno kao tehnička nemogućnost, da
netko, pregažen kolima, padne na pločnik! Stara, dakle, nije umrla pregažena, nego se samo
onesvijestila, i liječnik, koji je stigao na mjesto nesreće sedam minuta poslije samog događaja,
konstatirao je da je još sedam minuta kasnije srce vrlo jasno kucalo. Meinetwegen2, ja mislim da
bi bilo vrlo dobro da se toj protuizjavi priloži ovjerovljeni liječnički nalaz, i da se štampa službeni
razudbeni nalaz, iz koga može i slijepac vidjeti jasno da uzrokom smrti nije nikakav četveropreg
nego visokostepena arterioskleroza, plus degenerirano, hipertrofirano srce na posljednjoj niti
insuficijencije, plus sedamdeset i tri godine, plus alkohol, jednako, logično: smrt! Posve običan
slučaj, u sedamdeset i trećoj godini svakodnevna pojava smrtonosnog šlaganfala3, a nikakvo
ubojstvo!

1
und zweimal unterstreichen – i dvaput podcrtati
2
Meinetwegen – Što se mene tiče
3
šlaganfal – srčani udar

16/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
19. S kojom namjerom Puba govori o slučaju stare Rupertice?

A. da savjetuje Glembajevima da se trebaju javno braniti argumentima


B. da opravda liječnika koji je stigao sedam minuta nakon nesreće
C. da uvjeri barunicu da prihvati odgovornost za nesreću
D. da utječe na sudsku odluku
(1 bod)

20. Koga Puba suprotstavlja Glembajevima?

A. svjedoke na sudu
B. babe na periferiji
C. kočijaša
D. liječnika
(1 bod)

21. Kakvim tonom Puba govori o smrti Rupertice?

A. ciničnim
B. empatičnim
C. ravnodušnim
D. sućutnim

(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 17/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Berto Šalaj, Politička pismenost mladih u Hrvatskoj: teorija i istraživanje

Brojna sociološka i politološka istraživanja pokazuju kako mnogim ljudima, posebice mladima,
politika znači djelatnost prema kojoj osjećaju mješavinu cinizma, skeptičnosti i nepovjerenja.
Značajan broj građana percipira politiku kao nešto nečasno i nemoralno, nešto s čim pristojan
građanin ne bi trebao imati posla. Takvi građani ne glasuju na izborima i ne sudjeluju u drugim
oblicima političkog angažmana. Naročito zabrinjava činjenica da je među takvim građanima
značajan broj mladih ljudi. Takva je situacija za demokraciju opasna jer je nesklonost sudjelovanju
u suprotnosti sa samim temeljima normativnog razumijevanja demokracije, prema kojemu je upravo
sudjelovanje građana ono po čemu se demokracija razlikuje od drugih režima. Demokracija kao
vladavina naroda, u bilo kojem obliku, nezamisliva je bez sudjelovanja građana. Osim toga, apatični
građani nisu nepolitični građani, oni su građani koji ostavljaju stvari onakvima kakve jesu. Problemi
društava u kojima živimo neće se riješiti politikom predaje i odustajanja, nego samo sudjelovanjem i
preobrazbom politike na način koji nam omogućuje da djelotvornije oblikujemo i organiziramo svoje
živote. Sudjelujući u procesu donošenja odluka koje utječu i na naše živote, mi učimo kako postati
bolji građani i demokrati. Pritom je vrlo važno osvijestiti kako nećemo uvijek biti na strani pobjednika,
to jest kako odluke koje će biti donesene neće uvijek biti u skladu s našim željama. Političko
sudjelovanje donosi i pobjede i poraze, ali bitan dio demokratske političke kulture jest spremnost
da se i nakon poraza vratimo u političku sferu i borimo za svoje interese i interese zajednice u
kojoj živimo. Čak i ako odbacimo filozofsku poziciju prema kojoj je aktivno građanstvo nužno za
ljudski napredak, ili republikansko shvaćanje po kojemu je djelovanje za javno dobro superiornije od
ostvarivanja privatnih interesa, ipak je teško odbaciti tezu da će povlačenje građana iz javnog života
u određenoj točki ugroziti stabilnost demokratske političke zajednice. Stoga je politička pismenost
važan element političke kulture svake zajednice koja želi graditi dugotrajnu i stabilnu demokraciju.

https://www.gong.hr/media/uploads/odgaja_li_skola_dobre_gradjane.pdf

18/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
22. Koja je namjena polaznoga teksta?

A. protumačiti razlike između demokracije i ostalih oblika vladavine


B. objasniti zašto je potrebno politički educirati građane
C. informirati o tome što su javni, a što osobni interesi
D. potaknuti mlade da postanu političari
(1 bod)

23. Koju od sljedećih tvrdnja o apatičnosti građana iskazuje autor?

A. Zbog građanske apatičnosti na izborima uvijek je isti pobjednik.


B. Unatoč tomu što su građani apatični, politika će se promijeniti.
C. Apatični građani protive se demokraciji kao vladavini naroda.
D. Građanska je apatičnost također određeni politički stav.
(1 bod)

24. Zašto je važno ostvariti političku pismenost građanstva?

A. Demokracija je oblik vladavine u kojemu svoje interese ostvaruju samo obrazovani ljudi.
B. Politička pismenost omogućuje da građani budu na pobjedničkoj političkoj strani.
C. Politički pismeni ljudi smatrat će politiku časnom i moralnom djelatnošću.
D. Demokratski sustav utemeljen je na političkoj uključenosti građana.
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 19/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Odijevanje

Odijevanje je svojstveno samo čovjeku i nastalo je iz potrebe da zaštiti svoje tijelo od štetnih
vanjskih, ponajviše klimatskih utjecaja (hladnoća, kiša, vlaga, vrućina). Jedan je od razloga pojave
odijevanja i stid (prema Bibliji, odnosno konceptu prvoga grijeha). S vremenom je odjeća postala
znak civiliziranosti (dokaz nadmoći razuma nad osjetilima) i udobnosti. Poslije se javila i potreba da
se uljepša izgled i naglasi estetska funkcija, što je utjecalo na česte promjene stilova i mode. (...)
U tropskim krajevima odjeća je svedena na minimum (pregača s pojasom ili povez oko bokova), dok
ju neki primitivniji narodi ne koriste. U toplim krajevima česta je komotna, nabrana odjeća duljine
uglavnom do pola bedara. U suptropskim krajevima nosi se neka vrsta košulje, dok se u hladnijim
krajevima pokriva cijelo tijelo, uglavnom krznenom ili višeslojnom odjećom koja zadržava tjelesnu
toplinu.
Stilove u odijevanju uvelike su obilježili ratovi i seobe. Pobjednici su poraženima nametali nov
način života, a time i nove stilove odijevanja te ukrase specifične za određene kulture. U zapadnoj
kulturi očiti su različiti utjecaji, koji su potaknuli česte promjene u modnoj povijesti, dok je u drugim
krajevima bio jak utjecaj tradicije, sve do proširenja industrijalizacije.
Katkad odjeća ima magično značenje (zaštita od uroka). Odijevanjem su primitivni ljudi pripisivali
sebi različite značajke (npr. snaga), te štitili genitalije od zlih utjecaja. Ornamenti koji se nose
identificiraju osobu sa životinjama, bogovima i herojima. Odjeća i kostimi tijekom povijesti služili
su da prikažu i nametnu autoritet i poštovanje. Odjeća (kostim) koju su nosili indijanski poglavice
prikazivala je moć, dok je uniforma ratnika trebala pokazati njegovu snagu. U svim su razdobljima
povlašteni društveni slojevi svojim odijevanjem nastojali istaknuti razliku između sebe i širih
društvenih slojeva. Kod primitivnijih naroda razlika se naglašavala tetoviranjem, bojenjem tijela,
frizurom i nakitom.

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.


<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44736>.

20/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
25. Koja je namjena teksta?

A. analizirati kako način odijevanja utječe na društveni status


B. opisati različite načine odijevanja u odnosu na podneblje
C. uputiti kako odjećom postići autoritet i poštovanje drugih
D. objasniti nastanak, smisao i značenje odijevanja
(1 bod)

26. Što je od sljedećega osnovni razlog pojave odjeće?

A. potreba za isticanjem u društvu


B. potreba za uljepšavanjem tijela
C. potreba za očuvanjem tradicije
D. potreba za zaštitom tijela
(1 bod)

27. Što od sljedećega nije posljedica izazvana načinom odijevanja?

A. nametanje autoriteta
B. dokazivanje snage
C. ratovanje i seobe
D. isticanje statusa
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 21/40


Hrvatski jezik Književnost i neknjiževni tekst

Uputa o lijeku: informacija za bolesnika

ALVESCO® 80 mikrograma
stlačeni inhalat, otopina
ciklezonid

Pažljivo pročitajte cijelu uputu prije nego što počnete primjenjivati ovaj lijek jer sadrži Vama
važne podatke.

‒ Sačuvajte ovu uputu. Možda ćete je trebati ponovno pročitati.


‒ Ovaj je lijek propisan samo Vama. Nemojte ga davati drugima. Može im štetiti, čak i ako su njihovi
znakovi bolesti jednaki Vašima.
‒ Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. To uključuje i
svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi.

1. Što je Alvesco i za što se koristi?

Što je Alvesco?
Alvesco je prozirna i bezbojna otopina u spremniku pod tlakom koja se u obliku aerosola kroz usta
udiše u pluća. To je protuupalni lijek (kortikosteroid) i treba ga koristiti svakodnevno, a djelotvoran je
samo ako se udahne u pluća. Djelatna je tvar ovog lijeka ciklezonid.

Za što se Alvesco koristi?


Alvesco se koristi za kontrolu trajne astme u odraslih i adolescenata (12 godina i više). Pomaže lakše
disati olakšavajući simptome astme i smanjujući pojavnost napada astme. Tek se redovitom primjenom
postiže puno djelovanje, pa ovaj lijek treba koristiti svakodnevno, čak i kad se dobro osjećate.

Alvesco nije lijek za liječenje iznenadnih napada otežanoga disanja. Za brzo ublažavanje
takvoga napada koristite samo lijek za brzo širenje dišnih putova, npr. salbutamol.

2. Što morate znati prije nego što počnete uzimati Alvesco?

Nemojte primjenjivati Alvesco:


• ako ste alergični na ciklezonid ili bilo koji drugi sastojak ovoga lijeka.

Upozorenje i mjere opreza


Obavijestite odmah svojega liječnika ako tijekom liječenja Alvescom:
• disanje postane otežano i pogoršaju se simptomi poput kašlja, gubitka daha, piskanja pri
disanju, stezanja u prsima, povećanja čujnosti disanja ili drugih znakova suženja bronha
(U navedenim slučajevima uzmite npr. salbutamol koji bi trebao dovesti do brzoga poboljšanja.)
• noću se budite zbog simptoma
• ne postižete očekivano poboljšanje nakon primjene salbutamola.

Liječnik će odlučiti o daljnjemu tijeku liječenja.

22/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost i neknjiževni tekst Hrvatski jezik
28. Koja je od sljedećih tvrdnja o Alvescu točna?

A. Ako se pojave znakovi suženja bronha pri primjeni Alvesca, može se uzeti salbutamol.
B. Kod iznenadnih poteškoća s disanjem treba učestalo udisati Alvesco.
C. Čim prestanu simptomi astme, treba prestati uzimati Alvesco.
D. Dugotrajnom upotrebom Alvesca može se izliječiti astma.
(1 bod)

29. Koja od sljedećih skupina ne smije uzimati Alvesco?

A. bolesnici kojima su nestali simptomi astme


B. ljudi alergični na ciklezonid
C. djeca starija od 12 godina
D. kronični astmatičari
(1 bod)

30. Koje je od sljedećih obilježja polaznoga teksta karakteristično za znanstveni stil?

A. obraćanje čitatelju u 2. licu


B. pitanja u podnaslovima
C. upotreba imperativa
D. upotreba termina
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 23/40


Hrvatski jezik Književnost

II. Književnost

Zadatci bez polaznoga teksta

Zadatci višestrukoga izbora

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.


Točan odgovor morate označiti znakom X na listu za odgovore.
Točan odgovor donosi jedan bod.

31. Koja je od podcrtanih riječi u sljedećim stihovima metaforična?

Nebesa se osuše zvijezdam,


Već što zapad mrki pramen ovi;
A krn mjesec o po neba trepti,
Tužna svijeća pozorišta tužna.

A. nebesa
B. zvijezdam
C. mjesec
D. svijeća
(1 bod)

32. Koji je od sljedećih naslova utemeljen na antitezi?

A. Kraljević i prosjak
B. Prokleta avlija
C. Zločin i kazna
D. Crni mačak
(1 bod)

33. Koja od sljedećih književnih vrsta pripada dramskomu rodu?

A. balada
B. farsa
C. poema
D. saga
(1 bod)

24/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost Hrvatski jezik
34. Koja se od sljedećih rečenica odnosi na književnu vrstu davoriju?

A. To je lirsko-epska pjesma u koju monolozi i dijalozi često unose dramsku sastavnicu, a


prikazuje prizore iz svakodnevice i idealiziranu sliku života na selu ili u prirodi.
B. Namijenjena je iskazivanju poštovanja i privrženosti, a pisala se u slavu bogova, ratnika,
državnika ili povodom kakva svečanoga događaja.
C. Ima obilježje programske borbene pjesme, a svrha joj je buđenje nacionalne svijesti i poziv
u boj za ostvarenje slobode.
D. To je istočnjački pjesnički oblik od 8 do 13 stihova s ponovljenim rimama, a najčešće je
smirenoga, idiličnoga tona.
(1 bod)

35. Koja pjesnička zbirka započinje stihom Pjesnici su čuđenje u svijetu?

A. Lelek sebra Tina Ujevića


B. Kanconijer Francesca Petrarce
C. Cvjetovi zla Charlesa Baudelairea
D. Preobraženja Antuna Branka Šimića
(1 bod)

36. Tko je od sljedećih pjesnika svoju zbirku pjesama naslovio metaforom ogrlice koju bi objesio
voljenoj ženi oko vrata?

A. Antun Branko Šimić


B. Charles Baudelaire
C. Francesco Petrarca
D. Tin Ujević
(1 bod)

37. Koje je od sljedećih djela srednjovjekovni ep?

A. Beowulf
B. Eneida
C. Odiseja
D. Osman
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 25/40


Hrvatski jezik Književnost

38. Na što se odnosi podcrtani izraz u sljedećemu tekstu iz romana Zločin i kazna?

On je već dvorski savjetnik, zove se Petar Petrovič Lužin, i u rodu je s Marfom Petrovnom koja
je mnogo svemu ovome pridonijela. Najprije je preko nje izrazio želju da se upozna s nama, pa
smo ga primili, kao što je red, ponudili ga kavom, a sutradan nam je poslao pismo u kojem je
vrlo uljudno iznio svoju ponudu i zamolio za hitan i konačan odgovor.

A. na posredovanje između Dunje i Svidrigajlova


B. na kupovinu kuće Puljherije Aleksandrovne
C. na pravnu pomoć Raskoljnikovu
D. na Lužinov brak s Dunjom
(1 bod)

39. Koje se od sljedećih obilježja odnosi na klasicističku tragediju?

A. Mora biti pisana u stihovima, stil je nužno uzvišen, a karakteri plemeniti.


B. Glavni junaci bune se protiv ustaljenih društvenih norma.
C. Isprepleću se značajke komičnoga i tragičnoga.
D. Glavni su likovi građani i pučani.
(1 bod)

40. Tko u romanu Kiklop izgovara sljedeće riječi?

Hitlera je trebalo ubiti prije deset godina (možda i ranije), a Mussolinija prije dvadeset dobro
izdevetati po stražnjici dok ne zaplače i ne zamoli za oproštenje. (...) Ovako valja s njima
ratovati i pobijediti uz tko zna kakvu cijenu (ako ikako i bude pobjede?) da bi se napokon
zadavilo ta dva historijska majmuna. Ali opet prekasno, prekasno... zbog one iste hamletske
indolencije i naivnosti.

A. Adam ATMA
B. don Fernando
C. Melkior
D. Ugo
(1 bod)

26/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost Hrvatski jezik
41. Koje je od sljedećih obilježja zajedničko Kafkinu Preobražaju i Camusjevu Strancu?

A. prikaz čovjekove otuđenosti


B. uokvirena kompozicija
C. pripovjedač u 1. licu
D. elementi fantastike
(1 bod)

42. Kojoj se poetici suprotstavlja Johann Wolfgang Goethe u romanu Patnje mladog Werthera?

A. baroknoj
B. klasicističkoj
C. realističkoj
D. romantičarskoj
(1 bod)

43. Koji je od sljedećih elemenata u pripovijetci Preobražaj Franza Kafke nadrealističan?

A. netrpeljivost Gregorove obitelji prema njemu


B. Gregorova razmišljanja o vlastitome poslu
C. Gregorov strah zbog gubitka ljudskosti
D. Gregorova pretvorba u kukca
(1 bod)

44. Koja se od sljedećih rečenica odnosi na postupak deus ex machina?

A. Naglo razrješenje dramske situacije ne proizlazi iz same radnje.


B. Dramski nesporazum proizlazi iz zamjene pojmova.
C. Na početku djela zazivaju se više sile.
D. Radnja se usporava ponavljanjima.
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 27/40


Hrvatski jezik Književnost

45. Tko u tragediji Hamlet izgovara sljedeće riječi?

Da tako mami! – predobio je


Za svoje sramne želje kraljicu mi
I drugu, koja naoko je bila
Vrlina sama.

A. dvorski savjetnik Polonije


B. Duh Hamletova oca
C. kraljević Fortinbras
D. kralj Klaudije
(1 bod)

46. Koje od sljedećih riječi u tragediji Antigona izgovara Hemon?

A. Za njega gradu evo ja proglasih sad,


Da grob mu nitko ne spremi nit zakuka,
B. Moj oče, tvoj sam, mojim mislim’ ravnaš ti
Sam dobre gajeć, a njih ja ću poslušat.
C. Ja te, da – ja te pogubih, o jadan ja!
Jest ja, po istini kažem!
D. Teško li meni! Oj kobne mi odluke!
Sinko moj, mlađahan preranom pogibe –
(1 bod)

47. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na dramu Život je san Calderóna de la Barce?

A. To je lakrdija u kojoj se mladići našale s priprostim seljakom koji je prenoćio uz jednu


fontanu.
B. To je filozofska drama koja istražuje sukob između sudbine i čovjekove slobodne volje.
C. To je tragedija u čijemu je središtu danski kraljević koji traga za istinom.
D. To je alegorijska pastorala koja slavi prirodnu ljubav i slobodu.
(1 bod)

28/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost Hrvatski jezik
48. Što se od sljedećega odnosi na socijalni sloj drame Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže?

A. razgovor oca i sina o slikarstvu


B. ubojstvo barunice Castelli
C. slučaj Rupert-Canjeg
D. rasprava o smrti
(1 bod)

49. Koji je od sljedećih književnih oblika nastao u antici?

A. esej
B. novela
C. sonet
D. tragedija
(1 bod)

50. Koji je od sljedećih poetskih pravaca karakterističan za razdoblje renesanse?

A. gongorizam
B. kulteranizam
C. marinizam
D. petrarkizam
(1 bod)

51. Za koje je od sljedećih razdoblja karakteristično gomilanje stilskih figura i želja da pjesma
začudi čitatelja?

A. za barok
B. za klasicizam
C. za renesansu
D. za romantizam
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 29/40


Hrvatski jezik Književnost

52. Na koje se književno razdoblje odnosi sljedeća tvrdnja?

Književna djela temelje se na načelima doličnosti i dosljednosti i u njima se ističu općeljudske


moralne vrijednosti, osobito čast, dužnost, dostojanstvo i hrabrost.

A. na barok
B. na klasicizam
C. na romantizam
D. na realizam
(1 bod)

53. Što se označava pojmom Sturm und Drang?

A. avangardni časopis
B. barokna pjesnička škola
C. futuristički manifest
D. predromantičarski pokret
(1 bod)

54. S kojim književnim djelom Marinković naslovom romana Kiklop uspostavlja intertekstualnu
vezu?

A. s Antigonom
B. s Kraljem Edipom
C. s Odisejom
D. s Okovanim Prometejem
(1 bod)

30/40 HRV A IK-1 D-S057


Književnost Hrvatski jezik
55. Tko izgovara sljedeće stihove u epu Smrt Smail-age Čengića?

Djeco moja, hrabri zatočnici,


Vas je ova zemlja porodila,
Kršovita, ali vami zlatna.
Djedi vaši rodiše se tudijer,
Oci vaši rodiše se tudijer,
I vi isti rodiste se tudijer:
Za vas ljepše u svijetu neima.

A. Novica
B. pjevač Bauk
C. starac Durak
D. svećenik
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 31/40


Hrvatski jezik Jezik

III. Jezik

Zadatci višestrukoga izbora

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.


Točan odgovor morate označiti znakom X na listu za odgovore.
Točan odgovor donosi jedan bod.

56. Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?

A. isčitati
B. iščitati
C. izčitati
D. ižčitati
(1 bod)

57. Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?

A. zastarjevati
B. zasjedati
C. zaljevati
D. zaljepiti
(1 bod)

58. Koji je od sljedećih izraza pravopisno točan?

A. posjećena izložba
B. potlaćen narod
C. zajamćen iznos
D. zamraćena soba
(1 bod)

32/40 HRV A IK-1 D-S057


Jezik Hrvatski jezik
59. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i maloga
početnog slova?

A. Apollo 11 bila je svemirska misija koja je 20. srpnja 1969. dovela prve ljude na zemljin satelit
Mjesec.
B. Taj se let smatra velikim postignućem u povijesti istraživanja svemira i pobjeda je SAD-a u
hladnoratovskoj utrci sa Sovjetskim savezom.
C. Armstrong i Aldrin sletjeli su na prostor nazvan More tišine i postali prvi ljudi na površini
Mjeseca.
D. Tri astronauta vratila su se na Zemlju s 21,55 kg mjesečeva kamenja, sletjevši 24. srpnja u
Tihi Ocean.
(1 bod)

60. U kojoj su od sljedećih rečenica točno upotrijebljeni rečenični znakovi?

A. Pitanje je bilo upućeno susjedu „I, onda, gdje smo stali?”


B. „Znam, znam” rekao je potreseno „gdje su ga našli.”
C. Želite li, posjetit ćemo vas sljedeći tjedan.
D. Pitali su se hoće li stići na vrijeme?
(1 bod)

61. U kojoj je od sljedećih riječi provedeno jednačenje po mjestu tvorbe i ispadanje suglasnika?

A. bezvučan
B. bežičan
C. isušen
D. izbačen
(1 bod)

62. U kojoj je od sljedećih riječi glas č nastao kao rezultat palatalizacije?

A. kruščić
B. lončić
C. obraščić
D. prozorčić
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 33/40


Hrvatski jezik Jezik

63. U kojemu je primjeru riječ voditeljica točno naglašena?

A. vòditeljica
B. vodìteljica
C. voditèljica
D. voditeljìca
(1 bod)

64. U kojoj je od sljedećih rečenica jedna naglasna cjelina?

A. Zagledao se u nju.
B. Ne primjećujem ih.
C. Putujem s njima.
D. Voliš li ti mene?
(1 bod)

65. Koji morfem u riječi prekooceanski ima značenje odnosnosti (posvojnosti, pripadnosti)?

A. preko-
B. -ocean-
C. -sk-
D. -i
(1 bod)

66. U kojemu je padežu podcrtana riječ u sljedećoj rečenici?

Nije nijednom za sebe pomislio da bi ikoga mogao povrijediti svojim postupcima, a svejedno su
ga svi optužili da ih je iznevjerio.

A. u dativu
B. u akuzativu
C. u lokativu
D. u instrumentalu
(1 bod)

34/40 HRV A IK-1 D-S057


Jezik Hrvatski jezik
67. U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtana imenica srednjega roda?

A. Na leđima je imala madež u obliku zvijezde.


B. I ove ćemo godine staviti jaslice pod bor.
C. Svaki rat za sobom ostavlja siročad.
D. Čula je to na svoje uši.
(1 bod)

68. U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtana riječ gramatički točna?

A. Stalno nešto izigravaju kako bi svratili pozornost na sebe.


B. Nisu im dopustili da surađivaju pri izradi makete.
C. Sestrična i bratić svake večeri prodavaju školjke.
D. Cijeli mi sat samo dodavaju loptu.
(1 bod)

69. Koji je glagol u sljedećoj rečenici u prezentu?

Opomenuo ga je da ne bude neugodan prema gostima, a potom se naglo okrenu kako ne bi


čuo njegove izgovore.

A. opomenuo je
B. ne bude
C. se okrenu
D. ne bi čuo
(1 bod)

70. U kojoj je od sljedećih rečenica upotrijebljen načinski prilog?

A. Gledala je to nestašno ždrijebe kako se propinje.


B. Sve se dogodilo prebrzo da bi stigao reagirati.
C. Već u četvrtoj godini plivao je kao riba.
D. Trudio se do iznemoglosti.
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 35/40


Hrvatski jezik Jezik

71. U kojoj je od sljedećih rečenica prijedlog radi točno upotrijebljen?

A. Začuđeno je gledao radi otvorene sučeve prijetnje.


B. Situacija je teška radi visokoga državnog duga.
C. Napisao je molbu radi ostvarenja svojih prava.
D. Nije mogao okrenuti glavu radi kostobolje.
(1 bod)

72. Koja je od podcrtanih riječi u sljedećoj rečenici eponim?

Riječ linč vjerojatno je nastala od imena američkoga kapetana Williama Lyncha, koji je
organizirao nezakonita suđenja u državi Virginiji, a najčešće su mu žrtve bili Afroamerikanci.

A. linč
B. američkoga
C. Williama
D. Afroamerikanci
(1 bod)

73. Što znači frazem u sljedećoj rečenici?

Obitelji je prodajom imanja upala sjekira u med.

A. Svakako bi brzo trebalo nešto učiniti.


B. Iznenada se došlo do velike dobiti.
C. Naslijedilo se nešto bezvrijedno.
D. Sve bi moglo loše završiti.
(1 bod)

74. Koja je od sljedećih riječi bliskoznačna podcrtanoj riječi u sljedećoj rečenici?

U svojim je lucidnim trenutcima došao do bitnih spoznaja.

A. ludim
B. pronicavim
C. rijetkim
D. važnim
(1 bod)

36/40 HRV A IK-1 D-S057


Jezik Hrvatski jezik
75. Koja je od sljedećih riječi nastala tvorbenim sufiksom -ica?

A. grančica
B. jabučica
C. kupaonica
D. nogavica
(1 bod)

76. Kojim je tvorbenim načinom nastala riječ padobranac?

A. prefiksalno-sufiksalnom tvorbom
B. složeno-sufiksalnom tvorbom
C. sufiksalnom tvorbom
D. čistim slaganjem
(1 bod)

77. Koja je od sljedećih riječi nastala složeno-sufiksalnom tvorbom?

A. dalekosežan
B. prekooceanski
C. tamnoplav
D. vodootporan
(1 bod)

78. U kojoj je od sljedećih rečenica upotrijebljen egzotizam?

A. Slavoljub Penkala izumio je penkalu, prvu mehaničku olovku na svijetu.


B. Huliganstvo je tako nazvano prema irskome razbojniku Hooliganu.
C. Lord je britanska titula, a doslovno znači gospodar.
D. Hrvatski naziv za grad Wien jest Beč.
(1 bod)

HRV A IK-1 D-S057 37/40


Hrvatski jezik Jezik

79. Kojoj skupini imena pripada podcrtano ime u sljedećoj rečenici?

Tijekom prošloga tjedna asfaltiran je odvojak ceste do Banske Gorice.

A. antroponimima
B. ekonimima
C. hidronimima
D. oronimima
(1 bod)

80. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na filološku školu hrvatskih vukovaca?

A. Standardizirali su jezik na temelju ravnopravnosti triju narječja.


B. Smatrali su da standardni jezik treba biti utemeljen na ikavici.
C. Zagovarali su morfem -ah u genitivu množine.
D. Zalagali su se za fonološki pravopis.
(1 bod)

38/40 HRV A IK-1 D-S057


Hrvatski jezik

ca
ni
ra
st
a
zn
ra
P

HRV A IK-1 D-S057 39/40


Hrvatski jezik

ca
ni
ra
st
a
zn
ra
P

40/40 HRV A IK-1 D-S057

You might also like