Professional Documents
Culture Documents
HRVATSKI JEZIK
viša razina
KNJIŽEVNOST, NEKNJIŽEVNI TEKST I JEZIK
IK
Prepisan točan odgovor Skraćeni potpis
A. na žulj
B. na volju
C. na bijes
D. na um
(1 bod)
A. vatra
B. putnik
C. noć
D. duša
(1 bod)
Vergilije, Eneida
1
prijevjes – platno koje visi od kape do leđa
2
akant – drvo iz čijega se lišća izrađivao nakit
3
đerđan – ogrlica
4
Kiterka – Venera
5
Kupido – Amor
6
tirske – kartažanske
7
tifojske strijele – Jupiterove strijele kojima je usmrtio diva Tifoja
A. Ahatov
B. Amorov
C. Junonin
D. Helenin
(1 bod)
Jašući doma u najradosnijem duševnom raspoloženju začuje Levin zvonce od glavnoga prilaza.
„Ta to je sa željeznice – pomisli. – Upravo je vrijeme moskovskog vlaka... Tko je to? Što ako je brat
Nikolaj? Ta rekao je: možda ću otići u kupke, a možda ću k tebi doći.ˮ Prvi čas bilo mu je strašno i
neugodno da će nazočnost brata Nikolaja raspršiti ovo njegovo sretno proljetno raspoloženje. Ali on
se postidi toga čuvstva, i smjesta, kao da je raširio svoj duševni zagrljaj, s radosnim ganućem čekao
je i želio sada svom dušom da bude brat. Potjera konja i izjahavši za bagreme ugleda poštansku
trojku koja se primicala sa željezničke postaje i gospodina u bundi. To nije bio brat. „Ah, da je kakav
ugodan čovjek s kim bih se mogao razgovoritiˮ, pomisli.
– A! – radosno vikne Levin dižući obje ruke uvis. – Evo mila gosta! Kako ti se radujem! – vikne
prepoznavši Stjepana Arkadijeviča.
„Saznat ću pouzdano je li se udala ili kada se udajeˮ, pomisli. I u taj prekrasni proljetni dan osjeti da
ga sjećanje na nju nimalo ne boli.
– Što, nisi očekivao? – reče Stjepan Arkadijevič izlazeći iz saonica s komadićem blata nad nosom,
na obrazu i obrvama, ali sjajući od radosti i zdravlja. – Došao sam da te vidim, to je prvo – reče
grleći i ljubeći ga – da idem na šljuke1, da prodam šumu u Jergušovu, to je treće.
(...)
Levin ga odvede u sobu za goste, kamo su bile unesene i stvari Stjepana Arkadijeviča: vreća, puška
u toku, torbica za smotke, i ostavivši ga da se umije i presvuče ode dotle u poslovnicu reći za oranje
i djetelinu. Agafja Mihajlovna, koja je svagda bila veoma zabrinuta za čast doma, dočeka ga u
predsoblju s pitanjima za objed.
– Činite kako hoćete, samo brže – reče i ode do špana2.
Kad se vratio, izlazio je Stjepan Arkadijevič umiven, počešljan i sjajeći se od smiješka na svoja
vrata, i zajedno pođu gore.
1
šljuka – barska šumska ptica
2
špan – upravitelj vlastelinstva
Na povratku s mise često smo susretali gospodina Legrandina, koji je zbog svoga inženjerskog
zanimanja mogao, osim velikih praznika, dolaziti iz Pariza na svoje combraysko imanje samo od
subote navečer do ponedjeljka ujutro. On je bio jedan od onih ljudi što uz svoju znanstvenu karijeru,
u kojoj su, uostalom, sjajno uspjeli, imaju još i posve različitu, književnu, umjetničku kulturu, koja
nije potrebna njihovoj stručnoj specijalnosti, ali koja ima mnogo koristi u konverzaciji. Takvi su ljudi
obrazovaniji od mnogih književnika (mi u to vrijeme nismo znali da gospodin Legrandin ima neki
glas i kao pisac, pa smo se veoma začudili kad smo doznali da je jedan slavni muzičar skladao
neki napjev po njegovim stihovima) i nadareni s više „lakoćeˮ negoli mnogi slikari, te vjeruju da im
život koji vode ne odgovara; (...). Vladao se profinjeno i uglađeno, bio je kozer1 kakva nikad nismo
čuli, pa je po mišljenju moje obitelji, koja ga je uvijek navodila kao primjer, bio tip elitna čovjeka koji
život shvaća najplemenitije i najtankoćutnije. Moja mu je baka prigovarala samo to da predobro
govori, malko suviše kao iz knjige, da u svom govoru nema one prirodnosti kakve je bilo u njegovim
uvijek lepršavim pjesničkim kravatama, u njegovom glatko skrojenom kaputu, gotovo kao u đaka.
Ona se također čudila i njegovim čestim plamenim tiradama2 protiv aristokracije, mondenog3 života
i snobizma, koji je „posve sigurno onaj grijeh na koji je mislio sveti Pavao kad je govorio o grijehu
kojem nema oprostaˮ.
(...)
– Zdravo, prijatelji! – pozdravljao bi nas dolazeći nam u susret. – Sretni ste što mnogo boravite
ovdje; a ja se već sutra moram vratiti u Pariz, u svoju jazbinu. (...) u mojoj kući ima dosta svega što je
suvišno. A nema samo onoga što je nužno: takav veliki komad neba kakav imamo ovdje.
1
kozer – koji umije ugodno i lijepo razgovarati
2
tirada – vrsta govora
3
mondeni – onaj koji oponaša manire visokoga društva
A. muzikalnost
B. religioznost
C. snobizam
D. svestranost
(1 bod)
(1 bod)
– Čujete li ga, tihi Eustahije? – zašapće Maestro u nekakvom strahu. Glas mu je podrhtavao,
no možda je to od pijanosti i hladnoće, pomisli Melkior. – Čujete li ziii... ziii... ziii... kako podmuklo
meditira zlotvor! Reklo bi se da to noć, glasom prirode... zrikavci, popci1... ali nije to, Eustahije,
poslušajte. Ja ga tako slušam iz noći u noć... Moli se đavlu, svome gospodaru... ili, pošto nema
đavla, onoj glupoj Sili koja njime trese, zato i zuzucka tako. Kao grešnik koji se tresucka od Boga što
djeluje u njemu...
Maestro se sav tresao od nekakve groze i glas mu se prekinuo od te drhtavice.
– Ali o kome vi to govorite? – Strah sada prijeđe i na Melkiora.
– Zar mu ne vidite krakove i pipke? Pogledajte tamo u daljinu. – Maestro je drhtavom rukom
pokazivao u tamu. – Tamo, tamo, zar ne vidite pruge kojima je rasječeno nebo, to je njegov trag. On
vodi... do granica sa kojih se nijedan putnik više ne vraća, kako reče danski kraljević.
Sada je tek razabrao Melkior: tu nedaleko u visini Maestrova balkona, možda svega na dva tri
metra udaljenosti, prolazio je električni vod. Tamne crte moćnih i debelih žica smiono su rasijecale
tminu. A zujanje je dolazilo od električnoga stupa što je stršio tu nedaleko, visok kao kuća. Tu valjda
često udara i grom, misli Melkior.
– Pa čega se tako bojite? – reče Maestru kao djetetu – to je električni vod.
– Da-le-ko-vod – naglasi Maestro – „visokog napona, opasno po životˮ. Dolje u dnu stupa je i
mrtvačka glava, ljubazno upozorenje: ne igraj se ovim. Ali može da bude i mamac.
1
popci – cvrčci
A. zlotvor
B. đavao
C. sila
D. grešnik
(1 bod)
A. na Hamletove
B. na Meursaultove
C. na Raskoljnikovljeve
D. na Wertherove
(1 bod)
DŽIVO DŽIVO
Dobra kob, junače! Što si tuj takoj sam? Ne mjerim ja gori nebeske visine,
ni pamet ma nori6 tej morske dubine;
STANAC u srijedu udaram, blaženi gdi idu,
Zdrav, mili moj brače, ȍvo ni sam ne znam! sam sebe ne varam hode u nevidu7.
Sinoćka u ovi grad uljezoh čestiti,
u kom ni star ni mlad ne ktje me primiti STANAC
na stan svoj; ter, ne znav kud se inud1 svrnuti, Ti s’ njeki razumnik, viđu ja, brate moj;
k vodi idoh ovdi uprav da bih počinuti. ja dosad nijesam vik besjedit čuo takoj.
Studena vodica umjesto pr’jatelja
ter mi je družica, a kami postelja;
DŽIVO
i meni t’ nije spat nego bdjet i javi
Ako je ki razum i mudros u meni,
danicu svitlu zvat da bil dan objavi,
taj mudros ni taj um od Gacka, brate, ni.
u noćnoj da tmasti2 zločinac ki mene
Ja prvo u ovi grad kad dođoh čestiti
ne bude pokrasti kon vode studene.
bijeh star a ne mlad jak8 sam viditi.
Tržak sam donio: kozlece, grudicu,
od šta sam ončas3 mnio primiti aspricu4.
Ovdi sam toj takoj; ma nu mi kaži sad STANAC
tko si ti, brate moj, er ti sam veomi rad. Da to se s’ pomladio?
DŽIVO DŽIVO
S Gacka sam trgovac, govedi trgujem, Pomladio, brate moj!
vri mi pritio lonac, dužan se ne čujem; Bradat sam i sijed bio.
putujem na suho, more mi drago ni,
spim s uha na uho, zlo mi se i ne sni: STANAC
u vjeru5 ne davam, jamac se ne hitam, Koje je čudo toj?!
na vrat ne prodavam, mo’e posle činim sam.
STANAC
Čestit se kažeš ti i obrazom svitlim
i dobrom pameti i tvojim trgom tim.
1
inud – drugdje
2
tmasti – tami
3
ončas – odmah
4
asprica – novac
5
u vjeru – na povjerenje
6
nori – roni
7
hode u nevidu – hodeći u mraku
8
jak – kakav
A. da bi sklopio prijateljstvo
B. da bi postao pametniji
C. da bi prodao svoju robu
D. da bi postao mlađi
(1 bod)
A. na neprijatelja
B. na fontanu
C. na rijeku
D. na ženu
(1 bod)
PUBA: Treba štampati izjavu i tužiti uredništvo zbog klevete i uvrede poštenja! (...) Treba citirati sve
na sudu utvrđene činjenice: kako Rupertica prije svega nije bila nikakva radnica nego prosjakinja,
dakle pasivan član društva, neke vrste parazit! Treba naglasiti, und zweimal unterstreichen1 kako
je svjedocima na sudu utvrđeno da je stara ubogarka redovno pila po rakijašnicama i kako je još
nekoliko minuta prije svoje smrti popila svoj obligatni fraklić! Da, ja znam, to je dosadno, ali to treba
babama na periferiji objasniti, mi to znamo, ali – nažalost, zar ne – te babe na periferiji, one su
javno mišljenje, a ne mi! Da! I to treba štampati, kako je kočijaš na zaokretu, propisno, u smislu
cestoredarstvenoga reda, dva puta viknuo „hop, hop”, i kako barunica nije vozila brzinom većom
nego što je dopušteno. (...) Stara pijana ubogarka nije bila pregažena četveropregom nego oborena
blatobranom, i to iz vlastite krivnje, jer, molim lijepo, sjetimo se samo: stara nije oborena na cesti
nego je pala na pločniku, što je po mnijenju stručnjaka utvrđeno kao tehnička nemogućnost, da
netko, pregažen kolima, padne na pločnik! Stara, dakle, nije umrla pregažena, nego se samo
onesvijestila, i liječnik, koji je stigao na mjesto nesreće sedam minuta poslije samog događaja,
konstatirao je da je još sedam minuta kasnije srce vrlo jasno kucalo. Meinetwegen2, ja mislim da
bi bilo vrlo dobro da se toj protuizjavi priloži ovjerovljeni liječnički nalaz, i da se štampa službeni
razudbeni nalaz, iz koga može i slijepac vidjeti jasno da uzrokom smrti nije nikakav četveropreg
nego visokostepena arterioskleroza, plus degenerirano, hipertrofirano srce na posljednjoj niti
insuficijencije, plus sedamdeset i tri godine, plus alkohol, jednako, logično: smrt! Posve običan
slučaj, u sedamdeset i trećoj godini svakodnevna pojava smrtonosnog šlaganfala3, a nikakvo
ubojstvo!
1
und zweimal unterstreichen – i dvaput podcrtati
2
Meinetwegen – Što se mene tiče
3
šlaganfal – srčani udar
A. svjedoke na sudu
B. babe na periferiji
C. kočijaša
D. liječnika
(1 bod)
A. ciničnim
B. empatičnim
C. ravnodušnim
D. sućutnim
(1 bod)
Brojna sociološka i politološka istraživanja pokazuju kako mnogim ljudima, posebice mladima,
politika znači djelatnost prema kojoj osjećaju mješavinu cinizma, skeptičnosti i nepovjerenja.
Značajan broj građana percipira politiku kao nešto nečasno i nemoralno, nešto s čim pristojan
građanin ne bi trebao imati posla. Takvi građani ne glasuju na izborima i ne sudjeluju u drugim
oblicima političkog angažmana. Naročito zabrinjava činjenica da je među takvim građanima
značajan broj mladih ljudi. Takva je situacija za demokraciju opasna jer je nesklonost sudjelovanju
u suprotnosti sa samim temeljima normativnog razumijevanja demokracije, prema kojemu je upravo
sudjelovanje građana ono po čemu se demokracija razlikuje od drugih režima. Demokracija kao
vladavina naroda, u bilo kojem obliku, nezamisliva je bez sudjelovanja građana. Osim toga, apatični
građani nisu nepolitični građani, oni su građani koji ostavljaju stvari onakvima kakve jesu. Problemi
društava u kojima živimo neće se riješiti politikom predaje i odustajanja, nego samo sudjelovanjem i
preobrazbom politike na način koji nam omogućuje da djelotvornije oblikujemo i organiziramo svoje
živote. Sudjelujući u procesu donošenja odluka koje utječu i na naše živote, mi učimo kako postati
bolji građani i demokrati. Pritom je vrlo važno osvijestiti kako nećemo uvijek biti na strani pobjednika,
to jest kako odluke koje će biti donesene neće uvijek biti u skladu s našim željama. Političko
sudjelovanje donosi i pobjede i poraze, ali bitan dio demokratske političke kulture jest spremnost
da se i nakon poraza vratimo u političku sferu i borimo za svoje interese i interese zajednice u
kojoj živimo. Čak i ako odbacimo filozofsku poziciju prema kojoj je aktivno građanstvo nužno za
ljudski napredak, ili republikansko shvaćanje po kojemu je djelovanje za javno dobro superiornije od
ostvarivanja privatnih interesa, ipak je teško odbaciti tezu da će povlačenje građana iz javnog života
u određenoj točki ugroziti stabilnost demokratske političke zajednice. Stoga je politička pismenost
važan element političke kulture svake zajednice koja želi graditi dugotrajnu i stabilnu demokraciju.
https://www.gong.hr/media/uploads/odgaja_li_skola_dobre_gradjane.pdf
A. Demokracija je oblik vladavine u kojemu svoje interese ostvaruju samo obrazovani ljudi.
B. Politička pismenost omogućuje da građani budu na pobjedničkoj političkoj strani.
C. Politički pismeni ljudi smatrat će politiku časnom i moralnom djelatnošću.
D. Demokratski sustav utemeljen je na političkoj uključenosti građana.
(1 bod)
Odijevanje
Odijevanje je svojstveno samo čovjeku i nastalo je iz potrebe da zaštiti svoje tijelo od štetnih
vanjskih, ponajviše klimatskih utjecaja (hladnoća, kiša, vlaga, vrućina). Jedan je od razloga pojave
odijevanja i stid (prema Bibliji, odnosno konceptu prvoga grijeha). S vremenom je odjeća postala
znak civiliziranosti (dokaz nadmoći razuma nad osjetilima) i udobnosti. Poslije se javila i potreba da
se uljepša izgled i naglasi estetska funkcija, što je utjecalo na česte promjene stilova i mode. (...)
U tropskim krajevima odjeća je svedena na minimum (pregača s pojasom ili povez oko bokova), dok
ju neki primitivniji narodi ne koriste. U toplim krajevima česta je komotna, nabrana odjeća duljine
uglavnom do pola bedara. U suptropskim krajevima nosi se neka vrsta košulje, dok se u hladnijim
krajevima pokriva cijelo tijelo, uglavnom krznenom ili višeslojnom odjećom koja zadržava tjelesnu
toplinu.
Stilove u odijevanju uvelike su obilježili ratovi i seobe. Pobjednici su poraženima nametali nov
način života, a time i nove stilove odijevanja te ukrase specifične za određene kulture. U zapadnoj
kulturi očiti su različiti utjecaji, koji su potaknuli česte promjene u modnoj povijesti, dok je u drugim
krajevima bio jak utjecaj tradicije, sve do proširenja industrijalizacije.
Katkad odjeća ima magično značenje (zaštita od uroka). Odijevanjem su primitivni ljudi pripisivali
sebi različite značajke (npr. snaga), te štitili genitalije od zlih utjecaja. Ornamenti koji se nose
identificiraju osobu sa životinjama, bogovima i herojima. Odjeća i kostimi tijekom povijesti služili
su da prikažu i nametnu autoritet i poštovanje. Odjeća (kostim) koju su nosili indijanski poglavice
prikazivala je moć, dok je uniforma ratnika trebala pokazati njegovu snagu. U svim su razdobljima
povlašteni društveni slojevi svojim odijevanjem nastojali istaknuti razliku između sebe i širih
društvenih slojeva. Kod primitivnijih naroda razlika se naglašavala tetoviranjem, bojenjem tijela,
frizurom i nakitom.
A. nametanje autoriteta
B. dokazivanje snage
C. ratovanje i seobe
D. isticanje statusa
(1 bod)
ALVESCO® 80 mikrograma
stlačeni inhalat, otopina
ciklezonid
Pažljivo pročitajte cijelu uputu prije nego što počnete primjenjivati ovaj lijek jer sadrži Vama
važne podatke.
Što je Alvesco?
Alvesco je prozirna i bezbojna otopina u spremniku pod tlakom koja se u obliku aerosola kroz usta
udiše u pluća. To je protuupalni lijek (kortikosteroid) i treba ga koristiti svakodnevno, a djelotvoran je
samo ako se udahne u pluća. Djelatna je tvar ovog lijeka ciklezonid.
Alvesco nije lijek za liječenje iznenadnih napada otežanoga disanja. Za brzo ublažavanje
takvoga napada koristite samo lijek za brzo širenje dišnih putova, npr. salbutamol.
A. Ako se pojave znakovi suženja bronha pri primjeni Alvesca, može se uzeti salbutamol.
B. Kod iznenadnih poteškoća s disanjem treba učestalo udisati Alvesco.
C. Čim prestanu simptomi astme, treba prestati uzimati Alvesco.
D. Dugotrajnom upotrebom Alvesca može se izliječiti astma.
(1 bod)
II. Književnost
A. nebesa
B. zvijezdam
C. mjesec
D. svijeća
(1 bod)
A. Kraljević i prosjak
B. Prokleta avlija
C. Zločin i kazna
D. Crni mačak
(1 bod)
A. balada
B. farsa
C. poema
D. saga
(1 bod)
36. Tko je od sljedećih pjesnika svoju zbirku pjesama naslovio metaforom ogrlice koju bi objesio
voljenoj ženi oko vrata?
A. Beowulf
B. Eneida
C. Odiseja
D. Osman
(1 bod)
38. Na što se odnosi podcrtani izraz u sljedećemu tekstu iz romana Zločin i kazna?
On je već dvorski savjetnik, zove se Petar Petrovič Lužin, i u rodu je s Marfom Petrovnom koja
je mnogo svemu ovome pridonijela. Najprije je preko nje izrazio želju da se upozna s nama, pa
smo ga primili, kao što je red, ponudili ga kavom, a sutradan nam je poslao pismo u kojem je
vrlo uljudno iznio svoju ponudu i zamolio za hitan i konačan odgovor.
Hitlera je trebalo ubiti prije deset godina (možda i ranije), a Mussolinija prije dvadeset dobro
izdevetati po stražnjici dok ne zaplače i ne zamoli za oproštenje. (...) Ovako valja s njima
ratovati i pobijediti uz tko zna kakvu cijenu (ako ikako i bude pobjede?) da bi se napokon
zadavilo ta dva historijska majmuna. Ali opet prekasno, prekasno... zbog one iste hamletske
indolencije i naivnosti.
A. Adam ATMA
B. don Fernando
C. Melkior
D. Ugo
(1 bod)
42. Kojoj se poetici suprotstavlja Johann Wolfgang Goethe u romanu Patnje mladog Werthera?
A. baroknoj
B. klasicističkoj
C. realističkoj
D. romantičarskoj
(1 bod)
47. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na dramu Život je san Calderóna de la Barce?
A. esej
B. novela
C. sonet
D. tragedija
(1 bod)
A. gongorizam
B. kulteranizam
C. marinizam
D. petrarkizam
(1 bod)
51. Za koje je od sljedećih razdoblja karakteristično gomilanje stilskih figura i želja da pjesma
začudi čitatelja?
A. za barok
B. za klasicizam
C. za renesansu
D. za romantizam
(1 bod)
A. na barok
B. na klasicizam
C. na romantizam
D. na realizam
(1 bod)
A. avangardni časopis
B. barokna pjesnička škola
C. futuristički manifest
D. predromantičarski pokret
(1 bod)
54. S kojim književnim djelom Marinković naslovom romana Kiklop uspostavlja intertekstualnu
vezu?
A. s Antigonom
B. s Kraljem Edipom
C. s Odisejom
D. s Okovanim Prometejem
(1 bod)
A. Novica
B. pjevač Bauk
C. starac Durak
D. svećenik
(1 bod)
III. Jezik
A. isčitati
B. iščitati
C. izčitati
D. ižčitati
(1 bod)
A. zastarjevati
B. zasjedati
C. zaljevati
D. zaljepiti
(1 bod)
A. posjećena izložba
B. potlaćen narod
C. zajamćen iznos
D. zamraćena soba
(1 bod)
A. Apollo 11 bila je svemirska misija koja je 20. srpnja 1969. dovela prve ljude na zemljin satelit
Mjesec.
B. Taj se let smatra velikim postignućem u povijesti istraživanja svemira i pobjeda je SAD-a u
hladnoratovskoj utrci sa Sovjetskim savezom.
C. Armstrong i Aldrin sletjeli su na prostor nazvan More tišine i postali prvi ljudi na površini
Mjeseca.
D. Tri astronauta vratila su se na Zemlju s 21,55 kg mjesečeva kamenja, sletjevši 24. srpnja u
Tihi Ocean.
(1 bod)
61. U kojoj je od sljedećih riječi provedeno jednačenje po mjestu tvorbe i ispadanje suglasnika?
A. bezvučan
B. bežičan
C. isušen
D. izbačen
(1 bod)
A. kruščić
B. lončić
C. obraščić
D. prozorčić
(1 bod)
A. vòditeljica
B. vodìteljica
C. voditèljica
D. voditeljìca
(1 bod)
A. Zagledao se u nju.
B. Ne primjećujem ih.
C. Putujem s njima.
D. Voliš li ti mene?
(1 bod)
65. Koji morfem u riječi prekooceanski ima značenje odnosnosti (posvojnosti, pripadnosti)?
A. preko-
B. -ocean-
C. -sk-
D. -i
(1 bod)
Nije nijednom za sebe pomislio da bi ikoga mogao povrijediti svojim postupcima, a svejedno su
ga svi optužili da ih je iznevjerio.
A. u dativu
B. u akuzativu
C. u lokativu
D. u instrumentalu
(1 bod)
A. opomenuo je
B. ne bude
C. se okrenu
D. ne bi čuo
(1 bod)
Riječ linč vjerojatno je nastala od imena američkoga kapetana Williama Lyncha, koji je
organizirao nezakonita suđenja u državi Virginiji, a najčešće su mu žrtve bili Afroamerikanci.
A. linč
B. američkoga
C. Williama
D. Afroamerikanci
(1 bod)
A. ludim
B. pronicavim
C. rijetkim
D. važnim
(1 bod)
A. grančica
B. jabučica
C. kupaonica
D. nogavica
(1 bod)
A. prefiksalno-sufiksalnom tvorbom
B. složeno-sufiksalnom tvorbom
C. sufiksalnom tvorbom
D. čistim slaganjem
(1 bod)
A. dalekosežan
B. prekooceanski
C. tamnoplav
D. vodootporan
(1 bod)
A. antroponimima
B. ekonimima
C. hidronimima
D. oronimima
(1 bod)
ca
ni
ra
st
a
zn
ra
P
ca
ni
ra
st
a
zn
ra
P