HRVATSKI JEZIK

DRŽAVNA MATURA
šk. god. 2022./2023.

ČITANJE, KNJIŽEVNOST I HRVATSKI JEZIK

HRV.61.HR.R.K1.32
Hrvatski jezik

Način označavanja odgovora na listu za odgovore:

Način ispravljanja pogrešaka na listu za odgovore:

IK
Prepisan točan odgovor Paraf (skraćeni potpis)

2/32 HRV IK-1 D-S061

 OPĆE UPUTE

Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.

Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri voditelj ispitne prostorije.
Nalijepite identifikacijske naljepnice na sve ispitne materijale koje ste dobili u sigurnosnoj vrećici.
Ispit traje 100 minuta.
Ispred svake skupine zadataka uputa je za rješavanje. Pozorno je pročitajte.
Možete pisati po stranicama ove ispitne knjižice, ali odgovore morate označiti znakom X
na listu za odgovore.
Na 2. stranici ove ispitne knjižice prikazan je način označavanja odgovora i način ispravljanja
pogrešaka. Pri ispravljanju pogrešaka potrebno je staviti paraf (isključivo skraćeni potpis,
a ne puno ime i prezime).
Upotrebljavajte isključivo kemijsku olovku kojom se piše plavom ili crnom bojom.
Kada riješite zadatke, provjerite odgovore.

Želimo Vam mnogo uspjeha!

Ova ispitna knjižica ima 32 stranice, od toga 1 praznu.

HRV IK-1 D-S061 3/32

Hrvatski jezik Čitanje

I. Čitanje

Zadatci s polaznim tekstom

Zadatci višestrukoga izbora

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.

Točan odgovor morate označiti znakom X na listu za odgovore.
Točan odgovor donosi jedan bod.
Zadatci od 1. do 30. odnose se na polazne tekstove.

Ivan Kozarac, Đuka Begović

U Đukinu sokaku skupljaju se ljudi na divan i razgovor pred kućom čiča-Pane. (...)
Naročito ga ljutilo njihovo isticanje laka života. On je vidio iz njihovih riječi da sve njihove težnje i
sva njihova pregnuća imaju jedinstven cilj u njih: dostignuti lak i lagodan život. Njemu samomu, činilo
se, nije nigda bilo do toga. Njemu je bilo najvećma stalo ne ćutjeti nikakovih veza i spona na sebi, na
duši svojoj, biti neovisan o ljudima, o prilikama, o selu. (...)
– A kolik’ ste vi utukli novaca, a?... Vi se tobože poirošite, pociknete bajagi raspojaso1, skoknete
gajdašu, tucnete ga po ramenu, zazvečite škudama u džepu, ko da ćete sav onaj novac sasuti pred
njega. A šta bude, a? Izvučete par krajcara2, šakom ih turite u njegov rog i onda se još falite, lažovi,
da ste škudu dali. A kod mene?... A kod mog oca Šime, pokoj mu duši? – ciganinu na egedama3
strune pucaju, flaše idu na komade, vino se rasipa ko pljusak kiše! A to je koštalo, ej! Bankama,
peticama je to trebalo plaćati! – sasipava Đuka pred starce i čiče... (...)
Starci dakako vole takovo bančenje i hvalisanje, uživaju naprosto kao da ih se krunom kruni, ali
ne smiju oni da popuste od svoga. I ne dadu se oni.
– E... dobro... dobro... Al, šta j’ najpotlem u tom tvome životu, e? Šta je bolje već u nas, a?
U čemu je tvoj život nadmetniji, u čemu nad našim? – idu starci onda na Đuku, a on još i više
orječuje...
– U čemu? – Eto! Vi ste živili – kaže im Đuka – uvjereni u duši da živite dobro i valjano jer živite
kako živi vaš komšija, vaše selo, vaš kraj. Vi ste živili iz ugledavanja u druge. Da su drugi drugače
živili, i vi bi. (...) Ako drugi ore, orali ste i vi, ako žanje – žnjeli ste i vi. I jeli ste tako! Na rano jutro
idete bajagi u komšiluk na razgovor. A kad tamo: žena vas poslala da vidite što komšinica pravi za
ručak, pa će i ona. Eto – kakvi ste. Svakom loncu poklopac, al nikad sami lonac.
– Kaki ti to onda misliš da smo?
– Kaki? Zapećkari, slabunjci, povađači, skutonoše, lutke. Kud vas tiskaju – tamo idete. A tako i
marva kad joj „iške” vikneš!

1
Vi se tobože poirošite, pociknete bajagi raspojaso – Vi se pravite da ste razuzdani i raspojasani
2
krajcara – sitan novac
3
egeda – vrsta žičanoga instrumenta

4/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
– A ti... ti li si išto bolji?!
– Ne, nisam. Gori sam ja. I volim da sam. Smrt bi bila biti ko vi! (...) Vi imate mozak za drugoga,
a ja za sebe... Al šta da vam pripovidam. Vi bi to čuli samo ušima. Vi što govorite, govorite da se
govori, a ja – ja što govorim – govorim iz nužde, iz srca, iz života. (...) Iz trula ’rasta nikad grede – ni
iz vas više ljudi. Vaš je život razmrskan, za vama je. Još vam samo smrt i – ništa više.
Ovi razgovori sve ih nekako pokunje, rezigniraju. Zamišljaju se u Đukine riječi, i, očito pod
njihovim uplivom, lica im odaju nekakovu tjeskobu i nujnost. Sklad divana dakako biva rastrojen. Kao
dogovorno dižu se onda i odlaze, što svojim kućama, što u birtiju. Mora da ih boli to...

1. Što Đuka zamjera suseljanima?

A. to što razgovaraju na ulici umjesto da rade

B. to što žive oponašajući jedni druge
C. to što se razuzdano ponašaju
D. to što su siromašni
(1 bod)

2. Što znače sljedeće Đukine riječi?

Iz trula ’rasta nikad grede

A. da od nečega lošeg ne nastaje ništa dobro

B. da bolest onemogućuje ispunjen život
C. da se nešto staro ne može obnoviti
D. da tvrdoglavost sprečava napredak
(1 bod)

3. Koja je od sljedećih tvrdnja o Đuki točna?

A. Poučava suseljane kako trošiti novac.

B. Važno mu je da ga sredina prihvati.
C. Osuđuje ponašanje svojega oca.
D. Njegov je ideal osobna sloboda.
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 5/32

Hrvatski jezik Čitanje

4. Na kojemu se stilskom obilježju temelji govorna karakterizacija likova u polaznome tekstu?

A. na retoričkim pitanjima
B. na novotvorenicama
C. na dijalektizmima
D. na umanjenicama
(1 bod)

5. Kojom se rečenicom iskazuje da suseljani Đukine riječi doživljavaju istinitima?

A. Svakom loncu poklopac, al nikad sami lonac.

B. Zapećkari, slabunjci, povađači, skutonoše, lutke.
C. Kud vas tiskaju – tamo idete.
D. Mora da ih boli to...
(1 bod)

6/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
Antun Gustav Matoš, Camao

Prođe i ljeto, a Kamenski se još ne smiri. Nedavno primi pismo koje ga još više uzruja. Majka mu
onako mimogred javljaše kako je Š., njegov znanac, ubio u nekom gaju tik Zagreba mladu učiteljicu
J-ovu, koju Kamenski također poznavaše jer joj roditelji stanovahu u istoj kući s njegovom majkom,
i sebe. Od tog djevojčeta ostade mu u uspomeni samo blijeda, žuta koprena od lica, a na njoj se
vampirski krijese velike, vlažne i ponoćne oči i ruje bolesne usne kao rumen karanfil na sirotinjskom
prozorčetu. Š-a poznavaše kao veliku ćutljivicu, držaše ga kukavcem koji ne bi ni pileta zaklao, i gle
– –! Ko bi, ko bi to i u snu pomislio! Samotno šumsko veče, plahi i pogureni Š. u crnim naočarima
sastaje se sa crnim, vampirskim očima i strasnim usnama koje su namijenjene drugomu. Tihi stari
ljubavnik pita, moli, preklinje, vuče drhtavom rukom iz džepa revolver,... ona bježi, on puca, onako
kratkovid zapliće se o šiblje, crni mu naočari padaju, juri kao bjesomučnik, trza ju za dugačku vranu
kosu i probije joj djevičansko blijedo čelo posljednjim kuršumom, a ona mu probija uzdrhtalo srce
posljednjim očajnim vriskom... I Š. ... nađe svoje naočare, ide kući po pušku, vrati se, pali šikarjem
žigice i zabada se glogom, i kupinom, padne preko crnih, vampirskih očiju i krvavih pjega i – prosvira
si mozak...
– Pa to da se desi u Zagrebu... ni u snu se ne bih tomu nadao! – I Kamenski se zabrinuo,
pribojavao, pa ipak je tajno žudio taku ljubav, taku smrt!
Jedne večeri ode u svratište Metropolu svome meceni i, skidajući u predsoblju ogrtač, čuje
barona šaptati kroz pritvorena vrata:
– Ha, gospođo, ovo je moj pijanista koji vas toliko zanimaše danas poslije podne te me počastiste
svojom dragom posjetom! Odmah će svirati: to će biti nešto za vas! Samo se, molim vas, ne
pokazujte, jer moj „tip” pred nepoznatima svira konvencionalno, slabije.
Kamenskoga ujede u grudima. Uđe i, pozdravivši glasno domaćina, šane mu kod glasovira:
– Našto ta komedija? Tu ima još neko. Šta se skriva iza vrata?
– Oprostite! Ali to je neka ekscentrična, napola luda moja aristokratkinja iz Beča. Pst! Svirajte!
Kamenski sjedne uz glasovir, rastežući konvulzivno dugačke i mršave prste. Bacivši cigaretu,
osjeti nježni i slatki ženski parfem iz kojega se izvije blijeda koprena, a na njoj dva škura, ponoćna
oka, usnice ko krvav karanfil, a večernji suton, koji gustijaše po sobi, stane mu čisto dirati čelo kao
razbarušena i meka ženska kosa. Na glasoviru opazi gospodsku bijelu rukavicu, iza zastora na
protivnim vratima začu prigušeno disanje. (...)
– Još vam jedared velim, dragi Kamenski, još vas jedared, čujete li, molim da pođete sa mnom –
veli Diamant čisto promuknuv od zanosa.
– Samac sam, u mene ćete živjeti dobro, platit ću vam koliko želite. Vi niste za koncerte, vi niste
za nikakovu vrst praktičnog života. Vas će ubiti takozvana publika i moda. Vi niste da svirate na
daskama!
Uto izađe ona gospođa iz svog skrovišta i sjedne pored Kamenskoga bez riječi. On se ne mače.
Bijaše satrven i kao začaran. Bankar, paleći lampu, pokaza mu glavom na nju, začkilji okom i metnu
sumnjivo prst na čelo. – Svjetlost povrati pijanistu, ali gospođa se nasmije i rekne toplim, prekrasnim
altom:
– Ostanite samo ovako! Ta ja te odavna poznajem.
– I ja tebe!

HRV IK-1 D-S061 7/32

Hrvatski jezik Čitanje

6. Zašto je Kamenskoga iznenadila majčina vijest o ubojstvu?

A. jer je ubojicu na ubojstvo potaknuo susret s vampirom

B. jer je ubojica tijekom ubojstva bio nespretan
C. jer se ubojica morao vraćati kući po oružje
D. jer je ubojica šutljiv i povučen čovjek
(1 bod)

7. Koji Š.-ov susret zamišlja Alfred Kamenski?

A. s učiteljicom
B. s vampirom
C. sa starcem
D. s majkom
(1 bod)

8. Kojim se od sljedećih podcrtanih primjera izražava metafora?

A. bolesne usne kao rumen karanfil

B. plahi i pogureni Š. u crnim naočarima
C. trza ju za dugačku vranu kosu
D. parfem iz kojeg se izvije blijeda koprena,
(1 bod)

9. U kojim uvjetima Kamenski najbolje svira?

A. kad se želi dokazati pred nepoznatima

B. kad je u društvu aristokrata
C. kad svira na koncertima
D. kad nema publike
(1 bod)

8/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
10. Što je od sljedećega iskazano o odnosu gospođe i Kamenskoga?

A. Gospođa je osobno pozvala Kamenskoga da joj svira.

B. Gospođa je otprije zainteresirana za Kamenskoga.
C. Gospođa i Kamenski upoznali su se u Zagrebu.
D. Kamenski je odbio susret s gospođom.
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 9/32

Hrvatski jezik Čitanje

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

... On trči uz konjića, potrkuje pred njim, vidi kako ga tuku po očima, po samim očima! Plače.
Srce mu se nadima, suze curkom cure. Jedan od onih što šibaju konja zahvati ga po licu, ali on ništa
ne osjeća, krši ruke, viče (...). Jedna ga seljanka hvata za ruku i hoće da ga odvede, ali joj se on
otima i opet hita do konjića. Konjić je već posve klonuo, ali se još jedanput počinje ritati. (...) Nekoliko
momaka, isto tako crveni i pijani, grabe tko što stigne – bičeve, štapove, rukunicu1 – i jure do kobilice
što izdiše. Mikolka stane sa strane i mlati je nasumce polugom po leđima. Kljuse ispruži glavu, teško
uzdahne i ugiba. (...)
– Moja je! – dere se Mikolka s polugom u rukama, krvlju podljevenih očiju. Stoji kao da mu je žao
što nema više koga tući.
– Pa zbiljam, bome, nisi ti krštena duša! – dovikuju mu već mnogi iz svjetine.
Siroti dječak nije više pri sebi. Vrišteći probija se kroz svjetinu do riđuše, grli joj mrtvu,
okrvavljenu glavu i ljubi je, ljubi je u oči, u gubicu... Zatim odjednom skoči na noge i izbezumljeno
navali svojim šačicama na Mikolku. U taj hip ga otac, koji je već dugo jurio za njim, napokon hvata i
iznosi iz svjetine.
– Idemo! Idemo! – govori mu. – Idemo kući!
– Tatice! Zašto su oni... jadnog konjića... ubili?... – jeca on, ali mu dah zastaje, a riječi mu se
otimaju kao vrisak iz stiješnjenih prsa.
– Pijani su pa luduju, što nas briga, idemo! – govori mu otac. On grli oca, ali ga u prsima nešto
guši, guši. Htio bi predahnuti, viknuti, i uto se probudi.
Probudi se sav uznojen, kosa mu mokra od znoja, jedva diše. Pridiže se užasnut.
– Hvala bogu, to je bio samo san! – reče sjedajući pod drvo i duboko predišući. – Ali što to znači?
Da me ne hvata vrućica: kakav ružan san!
Bio je sav kao isprebijan; u duši mu mutež i tmina. (...)
– Bože! – usklikne. – Pa zar ću ja zbilja, zar ću zbilja uzeti sjekiru i udariti je po glavi, razmrskati
joj lubanju... pa gaziti po ljepljivoj toploj krvi, obijati bravu, krasti i tresti se; sakrivati se sav obljeven
krvlju... sa sjekirom... Bože sveti, zar ću zbilja to učiniti?
Podrhtavao je kao list na vjetru dok je to govorio.
„Ama, što ja ovo radim?” produži uspravljajući se ponovno, nekako strahovito iznenađen. „Znao
sam da to ne bih mogao, pa što sam sve dosad mučio sama sebe? Pa i jučer, jučer, kad sam išao
na tu probu, i jučer sam već potpuno shvatio da ne bih to mogao... Pa što sad hoću? Zašto sam još
sve dosad sumnjao? Upravo jučer, dok sam silazio niza stube, rekao sam da je to podlo, gadno,
nepošteno, nepošteno... (...) Baš da i nema nikakve sumnje u tim mojim proračunima, kad bi sve to
što sam smislio u ovo mjesec dana bilo jasno kao dan, točno kao matematika, bože mili, svejedno
se ne bih mogao nakaniti! Ne bih mogao, ne bih mogao!” (...)
Bio je blijed, oči mu gorjele, osjećao je iznemoglost u svim udovima, ali je odjednom nekako
lakše disao. Ćutio je da je već zbacio sa sebe ono strašno breme što ga je toliko dugo pritiskalo
i odjednom mu bje lako i mirno pri duši. „Bože!” molio se. „Pokaži mi put, a ja se odričem one
proklete... tlapnje svoje!”

1
rukunica – držak; drška

10/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
11. Kojim se stilskim obilježjem ukazuje na dječakov emocionalni odnos prema konju?

A. ponavljanjem imperativa
B. upotrebom umanjenica
C. apostrofiranjem Boga
D. retoričkim pitanjima
(1 bod)

12. Koja je vrsta karakterizacije lika prisutna u sljedećoj rečenici?

Probudi se sav uznojen, kosa mu mokra od znoja, jedva diše.

A. etička
B. govorna
C. psihološka
D. socijalna
(1 bod)

13. Zašto je Raskoljnikov podrhtavao kao list na vjetru?

A. Bio je izbezumljen.
B. Bilo mu je hladno.
C. Bio je pretučen.
D. Bio je ljut.
(1 bod)

14. Što san otkriva o Raskoljnikovu u kontekstu djela u cjelini?

A. da je postao ubojica zbog nasilja kojemu je bio izložen kao dijete

B. da njegova savjest ne može podnijeti fizičku okrutnost i ubojstvo
C. da još uvijek tuguje za konjem bez kojega je ostao u djetinjstvu
D. da su u njegovu sjećanju i dalje žive uspomene na oca
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 11/32

Hrvatski jezik Čitanje

15. Na koji se događaj iz cjeline djela odnosi podcrtana riječ u sljedećemu primjeru?

jučer, kad sam išao na tu probu,

A. na obavijesni razgovor s Porfirijem Petrovičem

B. na priznanje ubojstva Sonji Marmeladovoj
C. na odlazak Aljoni Ivanovnoj
D. na upoznavanje s Lužinom
(1 bod)

12/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
William Shakespeare, Hamlet

Hamlet. O, da prekruta ova put okopnjet hoće,

Rastopiti se i rasplinuti u rosu!
Ili da barem Vječni svojim zakonom
Nije zabranio samoubojstvo! Bože!
O, Bože! Kako mi se bljutav, dosadan
I beskoristan čini cijeli ovaj svijet!
Strahota! Fuj! O, to je vrt neoplijevljen;
U sjeme ide, obrastao sav u korov
I divlji drač. Da moralo je doć do toga!
Dva mjeseca tek mrtav! – ne, ni puna dva.
Izvrstan kralj koji je prema ovom bio
Hiperion prema satiru; tako ljubežljiv
Spram moje majke te nije dao da vjetri
Nebeski pregrubo taknu njezino lice.
Nebo i zemljo! Moram li se sjećati?
Ta, znala mu se dugo vješat oko vrata
Kao da želja bujaše od svoje hrane.
A ipak, tek za mjesec dana – neću na to
Ni misliti – Krhkosti, ime ti je žena! –
Tek mjesec; prije nego iznije postole
U kojima je slijedila mog mrtvog oca,
Ko Nioba, sva suzna – ona, da, baš ona –
O Bože! Zvijer što dara nema razuma
Tugovala bi dulje – pošla za mog strica,
Za brata oca mog što sličan je mom ocu
Kao što ja sam Herkulu! Za mjesec dana,
Il prije nego sol njezinih lažnih suza
Crvenit prestala je nadražene oči,
Ona se preudala. – O, grešna hitnjo, jurit
U rodoskvrne plahte s tolikom brzinom!
To nije dobro i ne može biti dobro.
Al pukni, moje srce; ja moram šutjeti!
(Ulaze Horacije, Marcel i Bernardo.)
Horacije. Gospodstvu vašem, zdravo!

Hamlet. Dobro ste mi došli.

Je li to Horacije – ili se ja varam.

Horacije. On je, moj gospodaru; i vaš sluga uvijek.

HRV IK-1 D-S061 13/32

Hrvatski jezik Čitanje

Hamlet. Moj prijatelj; taj ću naziv izmijeniti s vama.

A što mi, Horacije, radite daleko
Od Wittenberga? – Marcel!

Marcel. Dragi moj gospodaru –

Hamlet. Vrlo sam sretan što vas vidim. (Bernardu.)

Dobro veče. –
Zbilja, kako to da niste u Wittenbergu?

Horacije. Ljenčarenje me spopalo, moj gospodaru.

Hamlet. Ni neprijatelj ne bi vam to smio reći;

I nećete učinit nasilje mom uhu
Da mora vjerovati to što kažete
O samu sebi. Znam da niste ljenivac.
No, što vas vodi ovamo u Elsinore?
Tu brzo ćemo vas naučiti na piće.

Horacije. Dođoh na pogreb vašem ocu, gospodaru.

Hamlet. Molim te, ne šali se sa mnom, školski

druže;
Znam da si došao na svadbu moje majke.

Horacije. Da, istina; uslijedila je skoro zatim.

Hamlet. Štednja, moj Horacije, štednja! Pogrebnim

Kolačem hladno je podvoren pirni stol.
O, da sam sreo ljutog dušmana u nebu
Prije no ugledah taj dan, moj Horacije! –
Moj otac – čini mi se da vidim svog oca.
Horacije. O, gdje, moj kneže?

Hamlet. U oku svog duha, Horacije.

Horacije. Vidjeh ga jednom; divan je to bio kralj.

Hamlet. Bio je čovjek; kad sve zajedno se uzme,

Vidjeti neću nikad više njemu ravna.

Horacije. Moj kneže, mislim da ga vidjeh noćas.

Hamlet. Vidjeste? Koga?

Horacije. Moj gospodaru, kralja, vašeg oca.

14/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
16. Za čim žudi Hamlet izgovarajući sljedeće riječi?

O, da prekruta ova put okopnjet hoće,

Rastopiti se i rasplinuti u rosu!

A. za istinom
B. za ljubavlju
C. za smrću
D. za vlašću
(1 bod)

17. Na što se odnosi podcrtani izraz u sljedećemu primjeru?

O, to je vrt neoplijevljen;...

A. na svijet u koji odlaze samoubojice

B. na vrt koji se ne obrađuje
C. na svijet u kojemu se živi
D. na vrt koji je zaleđen
(1 bod)

18. Tko je prema Hamletovu mišljenju počinio rodoskvrnuće?

A. Gertruda
B. Herkul
C. Nioba
D. Ofelija
(1 bod)

19. U kojemu je od sljedećih primjera izražena ironija?

A. Vrlo sam sretan što vas vidim. (Bernardu.)

B. Tu brzo ćemo vas naučiti na piće.
C. Štednja, moj Horacije, štednja!
D. U oku svog duha, Horacije.
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 15/32

Hrvatski jezik Čitanje

20. Što je Hamlet iskazao o ženama u sljedećemu primjeru?

Krhkosti, ime ti je žena!

A. Ženama su najvažnije vanjština i ljepota.

B. Žene su fizički slabije od muškaraca.
C. Žene su nepouzdane i povodljive.
D. Žene žele zaštitu muškaraca.
(1 bod)

16/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
Kristina Duvnjak, O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

Za početak, možemo se zapitati kakve su naše potrošačke navike.

– Kupujemo li namirnice koje potječu iz udaljenih zemalja u trgovačkim centrima dok iste te
namirnice možemo kupiti na tržnici od lokalnih proizvođača?
– Bacamo li hranu ili pažljivo planiramo obroke?
– Razdvajamo li otpad i zbrinjavamo li ga pravilno?
– Promišljamo li prije kupnje je li nam neki proizvod uistinu potreban ili ga već imamo dovoljno?
Možda možemo izabrati jedan svoj postupak ili više njih koje možemo promijeniti i tako doprinijeti
održivosti našeg planeta. Nije zanemarivo i da svojim pozitivnim primjerom možemo utjecati na ljude
oko sebe, kao i na njihove potrošačke navike.
Stanje u svijetu poražavajuće je i zabrinjavajuće kada proučimo i razmislimo o dostupnim
podatcima. Prema podatcima Svjetske agencije za hranu i poljoprivredu (FAO) čak 1,3 milijardi
tona hrane baci se svake godine, skoro 2 milijarde ljudi u svijetu je gladno ili pothranjeno, dok je
istovremeno 2 milijarde ljudi na svijetu pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu težinu. Ista ta proizvodnja
hrane odgovorna je za udio od 22 % u nastanku stakleničkih plinova koji, kako znamo, doprinose
globalnom zagrijavanju planeta. (...)
U Hrvatskoj se svake godine baca oko 400 000 tona hrane, najviše iz kućanstava, gdje svaka
osoba baci 75 kg hrane u godini dana, što je manje od europskog prosjeka koji, nažalost, iznosi
92 kg po osobi godišnje. Vlada RH 2019. godine donijela je Plan sprečavanja i smanjenja nastajanja
otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. godine. Doneseni plan predstavlja sveobuhvatni
dokument, prvi takve vrste u Republici Hrvatskoj, koji donosi popis mjera, aktivnosti i financijskih
sredstava usmjerenih prema sprečavanju nastajanja otpada od hrane duž cijelog prehrambenog
lanca. U narednom razdoblju saznat ćemo hoće li i kako ovaj Plan doprinijeti smanjenju bacanja
hrane. Višak hrane, odnosno prekomjerno konzumiranje hrane u Hrvatskoj, i javnozdravstveni je
problem jer je, kao i u Europi, više od polovice osoba starijih od 18 godina pretilo ili ima prekomjernu
tjelesnu masu, njih 57,4 %, od čega je pretilo 18,7 % stanovnika.
Što se tiče recikliranja i zbrinjavanja otpada, Hrvatska bilježi uistinu poražavajuće rezultate.
Premda je količina komunalnog otpada po stanovniku godišnje skoro jednaka onoj u Europi (podatci
iz 2018.), udio recikliranog i kompostiranog otpada (2017.) u Europi je 46 %, a u Hrvatskoj svega
24 %. Premda je cilj bio do kraja 2020. doći do 50 %, zadnji podatci govore da smo stigli do 28 %.
Osim malog udjela u recikliranju velik je problem u našoj državi i način na koji zbrinjavamo otpad.
Više od 60 % komunalnog otpada u Hrvatskoj odlaže se pod zemlju (slično kao i u Rumunjskoj,
Bugarskoj, Slovačkoj) dok, usporedbe radi, u sjeverozapadnoj Europi odlaganje pod zemlju jedva da
postoji (npr. Švedska je na 0 %, Nizozemska i Belgija na 1 %).
Da nije sve tako crno, za kraj izdvajamo i neke pozitivne vijesti iz naše zemlje. Dobre vijesti
dolaze iz energetskog sektora, gdje je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji 2019. bio
24,2 %, što je malo više od svjetskog prosjeka (20 %). Kao što pogađate, radi se o energiji dobivenoj
iz hidroelektrana. Udio ostalih obnovljivih izvora energije (energija vjetra, biodizel, energija sunca,
geotermalna energija i bioplin) povećan je u 2019. godini na 9,7 %, no tu još postoji mnogo prostora
za napredak.

Prilagođeno prema: biologija.com.hr

HRV IK-1 D-S061 17/32

Hrvatski jezik Čitanje

21. Koja je namjena polaznoga teksta?

A. potaknuti čitatelje na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje

B. dokazati kako se u Hrvatskoj baca manje hrane nego u Europi
C. objasniti zašto je dobro kupovati od hrvatskih proizvođača
D. educirati čitatelje o načinima zbrinjavanja otpada
(1 bod)

22. Koji je od sljedećih ciljeva Hrvatska pokušala ostvariti do kraja 2020. godine?

A. povećati udio recikliranoga i kompostiranoga otpada

B. povećati udio proizvoda lokalnih proizvođača
C. povećati udio neobnovljivih izvora energije
D. povećati udio energije vjetra i sunca
(1 bod)

23. U kojemu je od sljedećih područja Hrvatska bolja od svjetskoga prosjeka?

A. u recikliranju i zbrinjavanju otpada

B. u udjelu obnovljivih izvora energije
C. u smanjivanju broja pretilih osoba
D. u javnozdravstvenim uslugama
(1 bod)

24. Koji se obnovljivi izvor energije u Hrvatskoj najviše upotrebljava?

A. geotermalna energija
B. sunčeva energija
C. energija vjetra
D. energija vode
(1 bod)

18/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
25. U kojemu je od sljedećih primjera iskazan autoričin stav?

A. Nije zanemarivo i da svojim pozitivnim primjerom možemo utjecati na ljude oko sebe, kao i
na njihove potrošačke navike.
B. U Hrvatskoj se svake godine baca oko 400 000 tona hrane, najviše iz kućanstava, gdje
svaka osoba baci 75 kg hrane u godini dana, (...).
C. Vlada RH 2019. godine donijela je Plan sprečavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane
Republike Hrvatske 2019. – 2022. godine.
D. Višak hrane, odnosno prekomjerno konzumiranje hrane u Hrvatskoj, i javnozdravstveni je
problem (...).
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 19/32

Hrvatski jezik Čitanje

Planinarenje

Već na samom početku uspona svaki neiskusni hodač čini istu pogrešku. Osjećajući se odmoran i
pun snage, krenut će brzim tempom, sve dok vrlo skoro ne stane, iscrpljen i zapuhan, hvatajući zrak.
Da bi mogao podnijeti dugotrajno pješačenje i ostale planinarske napore, planinar treba biti u što
boljoj fizičkoj kondiciji. Ako se obično na usponu zapušeš, prije nego te noge počnu konstantno
boljeti, trebaš poraditi na kondiciji ili skidanju viška kilograma, a dotada ne idi na zahtjevnije izlete.
Ako te noge zabole prije pluća, znači da si u dobroj kondiciji. U oba slučaja treba na vrijeme smanjiti
tempo pa neće biti nikakvih bolova ni muka. (...)
Na čelu i začelju većih skupina uvijek treba biti po jedan iskusan planinar. Vodič pazi na
markacije i brine se za tempo hoda skupine, a zadnji (tzv. metla ili gonič) brine se za one koji su
zaostali u napredovanju. Promatraj stazu ispred i ispod sebe kako se ne bi dogodilo da zapneš
za korijen drveta, upadneš u neku rupu ili blato, posklizneš se na klizav kamen ili zapneš za nisku
granu. Izbjegavaj naslage starog lišća jer nikad ne znaš što je ispod njih.
Na strminama, gdje se to može, treba se penjati u zavojima, ne krateći stazu, jer tako bolje
održavamo ravnotežu i manje se umaramo. Na mjestima gdje možeš birati između dviju staza,
računaj na to da je kraća ujedno i strmija. (...)
Dugotrajno hodanje u nerazgaženim ili premalenim gojzericama ili s nedovoljnim brojem čarapa
(najmanje dva para!) na nogama može izazvati žuljeve. U slučaju žulja, još prije nego se pojavi
mjehur, treba zalijepiti flaster i, po potrebi, obući još čarapa. Nove gojzerice treba razgaziti na kraćim
izletima. (...)
Kako bismo se u slučaju pada mogli spretno dočekati, za vrijeme hodanja ruke trebaju biti
slobodne (izuzetak su štapovi). Doći ćeš možda u napast da prazne ruke gurneš u prazne džepove,
ali ako nemaš i praznu glavu na ramenima, sjetit ćeš se da je to, iz istog razloga, još opasnije.
Ako ti gojzerice propuštaju vodu, na noge preko čarapa navuci obične PVC-vrećice, kako bi ti
noge ostale suhe. U naprtnjači ponesi rezervne čarape. Neki planinari gojzerice špricaju sprejem
za impregnaciju kože kako bi koža duže zadržala svoja svojstva. Treba, međutim, znati da gojzerice
obično najprije popuste i promoče na šavovima, a ne kroz kožu.
Kočenje pri silasku poseban je napor za noge i lako se dogode padovi i ozljede. Zato se kaže
da je silazak teži od uspona. Ne samo da se tako kaže, nego je uistinu tako! (...) Usredotoči se i
pazi kako hodaš pri silasku. Imaj na umu da su na silasku posebno opterećena koljena i hrskavice
u njima (trajno oštećenje zove se artroza, a to znači kraj planinarske karijere) te mišići (grčevi).
Pogotovo izbjegavaj trčanje nizbrdo!
U trenucima kad se osjećamo slabo i iscrpljeno, za oporavljanje upotrebljavamo autotransfuziju.
To nije transfuzija krvi za automobile, već položaj tijela u kojem su glava i noge blago povišene. Tako
se postiže gravitacijsko slijevanje krvi prema srcu i ostalim životnim organima. Takav način odmora
osobito je koristan za obnovu energije izgubljene dugotrajnim hodanjem.

Prilagođeno prema: www.hps.hr

20/32 HRV IK-1 D-S061

Čitanje Hrvatski jezik
26. Koja je namjena polaznoga teksta?

A. usporediti iskusnoga i neiskusnoga hodača u planinama

B. poučiti čitatelje o tome kako se kretati u planinama
C. dokazati da u planinama često dolazi do ozljeda
D. objasniti kako se najbrže popeti do vrha planine
(1 bod)

27. Koja situacija prema autorovu mišljenju može izazvati žuljeve na nogama?

A. bol u nogama prije nego što se planinar zapuhao

B. mokre noge jer gojzerice propuštaju vodu
C. nekoliko pari čarapa obuvenih na noge
D. nove gojzerice na nogama
(1 bod)

28. O čemu se prema polaznome tekstu brine metla ili gonič?

A. o tumačenju oznaka na stazi kojom se skupina kreće

B. o prikupljanju smeća koje skupina ostavlja iza sebe
C. o sigurnosti staze kojom će skupina proći
D. o najsporijim članovima skupine
(1 bod)

29. Što se postiže upotrebom 2. lica jednine?

A. kritički stav prema početnicima u planinarenju

B. objektivnost u iznošenju uputa čitateljima
C. slikovitost opisa planinarskih staza
D. prisnost autora i čitatelja
(1 bod)

30. Kojim se sredstvom u posljednjemu ulomku postiže humor?

A. igrom riječi
B. upotrebom paradoksa
C. upotrebom fizikalnih pojmova
D. tumačenjem uzroka i posljedice
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 21/32

Hrvatski jezik Književnost

II. Književnost

Zadatci bez polaznoga teksta

Zadatci višestrukoga izbora

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.

Točan odgovor morate označiti znakom X na listu za odgovore.
Točan odgovor donosi jedan bod.

31. Kojom se riječju u sljedećemu primjeru izražava metonimija?

Kad je popio tri čaše i utažio žeđ, počeo je razmišljati kako se njegova i njezina glad razlikuju.
On je uporno gladovao ne želeći prositi, a ona je u toj bogataškoj kući bila gladna ljubavi.

A. čaše
B. žeđ
C. glad
D. kući
(1 bod)

32. Koji su od sljedećih stihova karakteristični za bugarštice?

A. Odiljam se, moja vilo, Bog da nam bude u družbu;

plač i suze i moju tužbu da bi znala, moja vilo!
B. Blažen čas i vrime najprvo kada čuh
ljeposti tve ime kojoj dah vas posluh.
C. Slavonijo, zemljo plemenita,
Vele ti si lipo uzorita
D. Grihota bi, da se stara
Ova lipost uzorita,
(1 bod)

22/32 HRV IK-1 D-S061

Književnost Hrvatski jezik
33. Koja antička književna vrsta prema Aristotelu ima katarzičan učinak?

A. himna
B. elegija
C. ep
D. tragedija
(1 bod)

34. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na razdoblje renesanse?

A. Pokreće se tiskanje Enciklopedije, čiji je cilj na jednome mjestu skupiti sve znanje onoga
vremena.
B. Razdoblje je obilježila vladavina apsolutističkoga vladara Luja XIV., a njegov dvor u
Versaillesu središte je kulturnoga života.
C. To je vrijeme katoličke obnove, pod čijim se utjecajem pojavljuju religiozne i mistične teme u
kojima se naglašava čovjekova prolaznost.
D. Nastala je u Italiji, i to u urbanim središtima sjeverne i srednje Italije, u sklopu razvoja
neovisnih gradova država i njihove građanske kulture.
(1 bod)

35. Na koje se književnopovijesno razdoblje odnosi sljedeća rečenica?

Postupno je izgubio pogrdno značenje i prometnuo se u stilsku oznaku za bitna obilježja

umjetnosti između renesanse i klasicizma.

A. na barok
B. na romantizam
C. na realizam
D. na modernizam
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 23/32

Hrvatski jezik Književnost

36. Na koje se obilježje romantičarske poetike odnosi sljedeća tvrdnja?

Poema i epistolarni roman važne su književne vrste.

A. na lirizaciju književnosti
B. na stilski pluralizam
C. na kriterij doličnosti
D. na načelo tipičnosti
(1 bod)

37. Na kojoj se antitezi temelji značenje sljedećih stihova iz Novele od Stanca?

Smiješni su oci ovi! Neće im se njekad

da su i oni bili svi lovci kako i mi sad,
ki noćno lovimo kako i jeji.

A. dan – noć
B. lovac – lovina
C. mladost – starost
D. smiješno – ozbiljno
(1 bod)

38. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na Kranjčevićevu poetiku?

A. Mnoge su mu pjesme utemeljene na biblijskim, povijesnim i socijalnim motivima.

B. Njegove pjesme karakterizira neopetrarkistički odnos prema ženi.
C. U njegovim pjesmama važnu ulogu ima simbolika boja.
D. Nastojao je prikazati vezu zla i ljepote.
(1 bod)

24/32 HRV IK-1 D-S061

Književnost Hrvatski jezik
39. Iz kojega je književnog djela sljedeći ulomak?

Tko zna kakav će te klipan lopatom lupati po lubanji... ako poslije svega još ostane cijela.
I neće biti Hamleta da pita ‘čija je?’ ‘nekog ludog vragolana... izjela ga kuga, tog ludog
ugursuza. To je lubanja Parampionova’... Da vidim (Hamlet uzima lubanju) ‒ Ah, ubogi
Parampione! ‒ Poznavao sam ga, Eustahije ‒ bio je to beskrajno šaljiv čovjek. ‒ Gdje su sada
tvoje rugalice, tvoje skakutanje, gdje su tvoje pjesme, tvoje blistave šale od kojih se često čitav
stol grohotom smijao?

A. iz Hamleta
B. iz Kiklopa
C. iz Stranca
D. iz Zločina i kazne
(1 bod)

40. Na kojega se književnika odnosi sljedeća rečenica?

Na pitanje može li se nadvladati sudbina, u svojemu djelu nudi dvojak odgovor: Klarinova smrt
pokazuje kako sudbinu ne možemo izbjeći, a čini se kako je Sigismund uspio pobijediti sudbinu
tako što je pobijedio sama sebe.

A. na Sofokla
B. na Williama Shakespearea
C. na Pedra Calderόna de la Barcu
D. na Johanna Wolfganga Goethea
(1 bod)

41. Na koji se književni lik odnosi sljedeća tvrdnja?

Svoja politička uvjerenja mijenja ovisno o tome koja mu stranka daje veću financijsku korist
kako bi mogao sinu omogućiti školovanje u inozemstvu.

A. na Antu Stipančića
B. na don Fernanda
C. na Ignjata Glembaja
D. na prijana Lovru
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 25/32

Hrvatski jezik Književnost

42. O kojoj se književnosti kritički progovara u sljedećemu primjeru iz Šenoina Prijana Lovre?

Vazda jedno te isto. Dvoje mladih se zavoli, ali im se nameću kojekakve vrlo obične prepone
kojih vrlo običnim načinom uklone, pa budu, hvala budi Bogu, svoji. K tomu malo sunca,
mjeseca, cvijeća, suza – i pripovijest je svršena. Samo katkad uđe kome piscu u glavu, te junak
ili junakinja moraju se otrovati, probosti, pače umrijeti od suhe bolesti! Vječna idila, vječna
monotonija!

A. o renesansnoj
B. o baroknoj
C. o romantičarskoj
D. o realističkoj
(1 bod)

26/32 HRV IK-1 D-S061

Hrvatski jezik Hrvatski jezik

III. Hrvatski jezik

Zadatci višestrukoga izbora

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.

Točan odgovor morate označiti znakom X na listu za odgovore.
Točan odgovor donosi jedan bod.

43. Koji je od sljedećih primjera pravopisno točan?

A. bezcarinska trgovina
B. bezgranični prostor
C. bezkofeinska kava
D. beztežinsko stanje
(1 bod)

44. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i maloga
početnog slova?

A. Hrvatski kralj Petar Krešimir Četvrti pripadao je dinastiji Trpimirovića, koji su ime dobili po
Knezu Trpimiru.
B. Prijestolnica Istočnoga Rimskog Carstva bio je Carigrad, grad koji se danas zove Istanbul i
glavni je grad Turske.
C. U Mohačkoj bitki 1526. godine Osmanlije su porazile Hrvatsko-Ugarskoga kralja Ludovika II.
D. Sveta Eufemija u Rovinju rekonstruirana je u razdoblju Baroka u venecijanskome stilu.
(1 bod)

45. Koja je riječ u antonimnome odnosu s podcrtanom riječju u sljedećoj rečenici?

Za taj posao nije bilo kompetentnijega kandidata od njega.

A. nemotiviranijega
B. nesposobnijega
C. neučinkovitijega
D. nezainteresiranijega
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 27/32

Hrvatski jezik Hrvatski jezik

46. Što znači podcrtana riječ u sljedećoj rečenici?

Upravo minuciozno reproducira on na platnu pigment toga lica, očiju, kose.

A. detaljno
B. kontrastno
C. proporcionalno
D. skladno
(1 bod)

47. Koja od sljedećih rečenica znači ‘i nikom ništa’ / ‘nema posljedica’?

A. Vuk dlaku mijenja, a ćud nikada.

B. Tjerajući lisicu, istjerao vuka.
C. I vuci siti i ovce na broju.
D. Pojeo vuk magare.
(1 bod)

48. Koja je od sljedećih sintagma dopunska/objektna?

A. kutija za cipele
B. hodati unatrag
C. pričati viceve
D. plavo nebo
(1 bod)

49. Koja je od sljedećih zavisnosloženih rečenica subjektna rečenica?

A. Prestao je pušiti da ne bi štetio svojemu zdravlju.

B. Traje kampanja da je pušenje štetno za zdravlje.
C. Djeca moraju znati da pušenje šteti zdravlju.
D. Zna se da je pušenje štetno za zdravlje.
(1 bod)

28/32 HRV IK-1 D-S061

Hrvatski jezik Hrvatski jezik
50. Koja je zavisnosložena rečenica točna preoblika podcrtane priložne oznake u sljedećoj
rečenici?

Bez truda ne možeš uspjeti.

A. S obzirom na to da se trudiš, uspjet ćeš.

B. Toliko se trudiš da ćeš sigurno uspjeti.
C. Ako se ne trudiš, ne možeš uspjeti.
D. Iako se trudiš, ne možeš uspjeti.
(1 bod)

51. Koja je od sljedećih rečenica gramatički točna?

A. Svakodnevno me traže pomoć oko kuhanja.

B. Ne marimo mi za njom i njezinim vrtom.
C. Rugala ga je zbog njegova izgleda.
D. Gleda me u oči i laže mi.
(1 bod)

52. Koja je imenica u sljedećoj rečenici u dativu?

Naizgled aseksualnim aktovima u svojim je poznim godinama vjernoj publici predstavio

najprovokativnije radove iz ciklusa o poznatoj pariškoj velikaškoj obitelji.

A. aktovima
B. godinama
C. publici
D. obitelji
(1 bod)

53. U kojoj je od sljedećih rečenica upotrijebljen točan oblik superlativa pridjeva?

A. To je najgorkije piće koje sam pila.

B. Živio je u najtješnjemu stanu koji je mogao zamisliti.
C. Bio je najžestokiji od svih boraca koji su sudjelovali.
D. Sjedio je pokraj najvišljega mladića kojeg su svi uočili.
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 29/32

Hrvatski jezik Hrvatski jezik

54. Koja je riječ u sljedećoj rečenici prijedlog?

Stigli smo navrijeme iako su nebrojene okolnosti bile protiv nas.

A. navrijeme
B. iako
C. nebrojene
D. protiv
(1 bod)

55. Koja od sljedećih tvorenica nije nastala od imenice?

A. školski
B. gledatelj
C. pravopisni
D. građevinar
(1 bod)

56. U kojoj se od sljedećih riječi provodi sibilarizacija u dativu jednine?

A. baka
B. kocka
C. luka
D. lutka
(1 bod)

57. Na koji se spomenik hrvatske srednjovjekovne pismenosti odnosi sljedeća tvrdnja?

Zbornik je običajnoga prava kojim se uređuju odnosi između općina i krčkih knezova,
a pisan je glagoljicom 1288. godine.

A. na Bašćansku ploču
B. na Misal po zakonu rimskoga dvora
C. na Povaljsku listinu
D. na Vinodolski zakonik
(1 bod)

30/32 HRV IK-1 D-S061

Hrvatski jezik Hrvatski jezik

Zadatak višestrukoga izbora s nadopunjavanjem

U zadatku višestrukoga izbora s nadopunjavanjem (58.1. – 58.5.) samo je jedan odgovor točan.
Točan odgovor morate označiti znakom X na listu za odgovore.
Svaki točan odgovor donosi jedan bod.
U zadatku višestrukoga izbora s nadopunjavanjem moguće je ostvariti 5 bodova.

58. Bliži se (1.) __________, dan polaganja završnoga ispita. (2.) ____________, još nisam počeo
učiti, sve me više muči (3.)________ i sve se lošije osjećam (4.) __________ se ne mogu
prisiliti da počnem. Dani prolaze, a ja još uvijek samo govorim da (5.) _______ učiti i nikako da
počnem.
58.1. 58.4.

A. 15-i lipanj A. zbog toga jer

B. 15. lipanj B. radi toga što
C. 15. lipnja C. zato jer
D. 15 lipnja D. jer
(1 bod) (1 bod)

58.2. 58.5.

A. Međutim A. budem počeo

B. Pogotovo B. ću početi
C. Štoviše C. početi ću
D. Točnije D. ću počet
(1 bod) (1 bod)

58.3.

A. grižnjom savješću
B. grižnja savješću
C. grižnja savjesti
D. grižnja savjest
(1 bod)

HRV IK-1 D-S061 31/32

Hrvatski jezik

ca
ni
ra
st
a
zn
ra
P

32/32 HRV IK-1 D-S061