GLAGOLI

1.

LEKSIKE OSOBINE:

.promjenljiva

vrsta rijei kojom se

iskazuje radnja, stanje, zbivanje

podjela

glagola po njihovim leksikim

osobinama:

glagoli radnje dogaanja izazvana

svjesnim djelovanjem:
hodati, pisati, pjevati, raditi, graditi
a)

glagoli zbivanja dogaanja izazvana

prirodnim silama:
narasti, ostarjeti, vehnuti, truhnuti, naoblaiti se,
razvedriti se
b.

glagoli stanja stanje u kojem se neko ili

neto nalazi, a pritom nita ne radi:
leati, sjediti, osjeati, patiti, eljeti
c.

2.

LEKSIKO-GRAMATIKE
OSOBINE

vid
b) prijelaznost
c) stanje
a)

3.

GRAMATIKE OSOBINE

a)

lice
vrijeme
nain
rod
broj

b)
c)
d)
e)

KONJUGACIJA promjena glagola kroz

lice, vrijeme, nain, pri emu se iskazuju i
gramatike osobine roda i broja
ja sam itala
KO?
KAD?
KAKO?
MUKO ili ENSKO?
KOLIKO?

GLAGOLSKI VID (aspekt)

oznaava

trajanje glagolske radnje,

njenu ogranienost ili neogranienost

vidski parnjaci:
graditi sagraditi
doekati doekivati
.

1.

glagoli svrenog (perfektivnog) vida

iskazuju izvrenost glagolske radnje:

stati, maknuti, namignuti, puhnuti, pasti

2.

glagoli nesvrenog (imperfektivnog)

vida iskazuju neogranienost trajanja
glagolske radnje:

stajati, micati, namigivati, puhati, padati

Kako
.

znati razlikovati vid glagola?

glagoli svrenog vida ne mogu se

dijeliti na faze (poetak, nastavak,
zavretak)

*poeti napisati
. ali zato moe poeti pisati

glagoli

svrenog vida ostvaruju se u

prolom i buduem vremenu:

Juer je napisao pjesmu.

Sutra e napisati pjesmu.
*Danas napie pjesmu.
glagoli

nesvrenog vida ostvaruju se

u sva tri glagolska vremena

apnuti aptati
napisati pisati
pogledati gledati
tvorba svrenih glagola od nesvrenih
zove se PERFEKTIZACIJA
doekivati doekati
skakati skoiti
lijegati lei
tvorba

nesvrenih glagola od svrenih

zove se IMPERFEKTIZACIJA

GLAGOLSKA PRIJELAZNOST
(tranzitivnost)
osobina

prijelaznosti ili neprijelaznosti

radnje glagola na imenicu (blii objekat)

1. PRIJELAZNI (tranzitivni) glagoli za

izricanje radnje ovih glagola potrebna je
imenica u akuzativu bez prijedloga (blii
objekat):
itati (knjigu)
kupiti (auto)
nai (odgovor)
napisati (pismo)

2. NEPRIJELAZNI (intranzitivni) glagoli

radnja ne zahtijeva blii objekat:
ii, izlaziti, leati, plivati, etati
podvrsta

neprijelaznih glagola su:

POVRATNI (refleksivni) radnja prelazi na
objekat, ali je objekat istovremeno i subjekat:
uvati se, hvaliti se, umivati se, spremiti se
*povratna zamjenica se uvijek se moe
zamijeniti punim oblikom sebe

GLAGOLSKO STANJE (dijateza)

oznaava

odnos izmeu subjekta i

radnje, stanja ili zbivanja

dvojaka

usmjerenost glagola:
1. ka subjektu
2. ka procesu radnje

AKTIV - subjekat svojom voljom vri

radnju, on je agens
Doktorica pregleda djeaka.
2. PASIV subjekat trpi radnju, on je
pacijens
Djeak je pregledan.
3. MEDIJ stanje oznaeno glagolom se
deava bez volje subjekta
Ujesen lie vehne.
1.

GLAGOLSKO LICE
iskazuje

se vrilac ili trpilac radnje

izraava se linim nastavcima za razliite
glagolske oblike
1. -m -mo
2. -
-te
3. -
-ju
(pjevam, pjeva, pjeva pjevamo, pjevate,
pjevaju)

znaenje

linih nastavaka identino je

znaenju linih zamjenica

ja pjevam
ti pjeva
on pjeva

GLAGOLSKO VRIJEME
vremenski

odnos radnje glagola prema

trenutku govora

odnosu na trenutak govora govorimo o

tri glagolska vremena:

1.
2.
3.

sadanjost
prolost
budunost

GLAGOLSKI NAIN
oznaava

odnos glagolskog sadraja

prema stvarnosti:

glagolski sadraj se moe ostvarivati u

nekom vremenu, dakle, moe biti realan

glagolski sadraj se moe samo zamiljati,

pretpostavljati, dakle, moe biti nerealan

tri

su glagolska naina:

1. INDIKATIV izjavni nain:

iskazuje se realna radnja
itam knjigu. itao sam knjugu. itat u
knjigu.
2. KONDICIONAL mogui (pogodbeni)
nain
Ti bi itala knjigu. Ti bi bila itala knjigu.
3. IMPERATIV zapovijedni nain:
itaj knjigu.

ROD GLAGOLA
nemaju

svi glagolski oblici mogunost

iskazivanja tri razliita roda
rod se iskazuje samo glagolskim
pridjevima:
itao - itan
itala - itana
italo - itano

BROJ GLAGOLA
veina

glagolskih oblika razlikuje jedninu i

mnoinu
ne razlikuju jedninu od mnoine samo
glagolski prilozi i infinitiv:
gladati
gledavi
gledajui

SISTEM GLAGOLSKIH OBLIKA

razliiti
.

.
.
.

oblici u kojima se mogu nai

glagoli:
glagolska vremena: prezent, perfekat,
imperfekat, pluskvamperfekat, futur I,
futur II
glagolski naini: imperativ, kondicional
I, kondicional II
glagolski pridjevi: radni i trpni
glagolski prilozi: sadanji i proli

Glagolske

oblike prema tipu tvorbe

dijelimo na:

1. PROSTI imaju samo jednu rije u kojoj

je sadrano i leksiko i gramatiko znaenje:
infinitiv, prezent, aorist, imperfekat,
imperativ, glagolski pridjev radni i trpni,
glagolski prilog sadanji i proli
tvore

se od infinitivne ili prezentske osnove i

odgovarajuih nastavaka

2. SLOENI imaju dvije ili vie rijei:

perfekat, pluskvamperfekat, kondicional I,
kondicional II, futur I, futur II
tvore

se od odgovarajuih oblika
pomonog glagola BITI i HTJETI (koji nose
gramatiko znaenje) i glavnog glagola
koji nosi leksiko i dio gramatikog
znaenja

Glagolske

oblike prema prisutnosti ili

odsutnosti lica dijelimo na:

1.

2.

LINI prezent, perfekat, imperfekat,

pluskvamperfekat, aorist, futur I, futur
II, imperativ, kondicional I, kondicional
II
NELINI infinitiv, glagolski pridjev
radni i trpni, glagolski prilog sadanji i
proli

TVORBA GLAGOLSKIH OBLIKA

1. prezent iskazuje sadanje vrijeme

koje se podudara sa trenutkom govora
Tvorba: prezentska osnova + lini nastavci
ploviti (plovi + m) - plovim
putovati (putuj + em) - putujem
nositi (nos + im) - nosim
pisati (pis + jem) - piem

2. aorist iskazuje skoro prolo vrijeme,

radnju koja je trajala ogranieno u prolosti
imaju ga samo glagoli svrenog vida:
pasti, a ne padati
odbiti, a ne odbijati
.

upotreba aorista je stilski obiljeena

Tvorba aorista:
infinitivna osnova + nastavci
gledati (gleda + h) gledah
pasti (pad + oh) padoh
1. h
2. -/
3. -/

-smo
-ste
-ste

1. oh
2. e
3. e

-osmo
-oste
-oe

3. imperfekat iskazuje radnju koja je

neogranieno trajala u prolosti
.

imaju ga samo glagoli nesvrenog vida:

padati, a ne pasti
odbijati, a ne odbiti
.

u jeziku je izrazito stilski obiljeen

4. IMPERATIV
glagolski nain kojim se izraava zapovijed,
molba ili elja
ne iskazuje vrijeme vrenja radnje
TVORBA: prezentska osnova + nastavci:
1.
2.
3.

/
gledaj
/ (neka gleda)

gledajmo
gledajte
/ (neka gledaju)

1.
2.
3.

4.
5.
6.

/
Idi
/ (neka ide)

/
putuj
/ (neka putuje)

idimo
idite
/ (neka idu)

putujmo
putujte
/ (neka putuju)

5. GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI

prosti,

bezlini gl. oblik koji ne iskazuje gl.

vrijeme nego samo gramatiki rod

slui

za tvorbu nekih sloenih gl. oblika:

perfekat, pluskvamperfekat, futur II,
kondicional I i II
TVORBA: infinitivna osnova + nastavci:
jednina:o/ao-la-lo mnoina: li-le-la
itao-itala-italo / itali-itale-itala

6. GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI

koristi

se za pasivne reenice

pjevan-pjevana-pjevano/pjevani-pjevane-pjevana
upoznat-upoznata-upoznato/upoznati-upoznate-upoznata
dobijen-dobijena-dobijeno/dobijeni-dobijene-dobijena
dobiven-dobivena-dobiveno/dobiveni-dobivene-dobivena

7. GLAGOLSKI PRILOG SADANJI

prost, bezlian
iskazuje ranju koja je istovremena s
nekom drugom radnjom izreenom linim
gl. oblikom
Zaraujem za ivot prodajui knjige.
Zaraivat u za ivot prodajui knjige.
Zaraivao sam za ivot prodajui knjige.

TVORBA: 3. lice mn. prezenta + I

gl.

prilog sadanji imaju glagoli

nesvrenog vida

nalaziti, a ne nai
gledajui
pratei
troei

8. GLAGOLSKI PRILOG PROLI

iskazuje

radnju koja se desila prije neke

druge radnje izreene linim glagolskim
oblikom

Uspavavi djecu, i ja sam legla.

imaju

ga glagoli svrenog vida

TVORBA: infinitivna osnova + VI ili AVI

gledavi
rekavi