eDUKACIJSKI PROGRAM

CRYPTO

VACULA
2022
Sadržaj
1. UVODNO PREDAVANJE........................................................................................................................1
1.1. Crypto – uvod..............................................................................................................................1
1.2. Blockchain....................................................................................................................................1
1.3. Sigurnost i decentralizacija..........................................................................................................1
1.4. Mjenjačnice i walleti....................................................................................................................2
1.5. Whale-ovi i Market makeri..........................................................................................................2
1.6. Povezanost kripto svijeta sa tržištem dionica..............................................................................2
2. Razumijevanje grafova.............................................................................................................................3
2.1. Grafovi i candlesticks – uvod.......................................................................................................3

1
 1. UVODNO PREDAVANJE
1.1. Crypto – uvod
Crypto predstavlja virtualni oblik „novca“, ali ustvari predstavlja vrijednost određenim blokovima i
protokolima koda koji imaju određenu svrhu. Kao i svaka druga valuta, kritpovaluta ima svoju vrijednost
iskazanu u odnosu na Američki dolar (USD). Kako se američki dolar da bi bio uspoređivan sa
kriptovalutom morao je biti prebačen u digitalni oblik – USD Tether (USDT). 1$≈1 USDT

1.2. Blockchain
Kriptovalute same po sebi predstavljaju neko skladištenje podataka, može se opisati kao neka velika i
dosta naprednija baza podataka. Naime, kriptovalute su izgrađene na nekim protokolima za skladištenje
podataka u tzv. BLOKOVE (eng. BLOCKS). Svaki taj blok ima svoj kapacitet, i kad se ispuni sav dostupni
kapacitet bloka, on se protokolom veže za blok prije njega i otvara se novi blok, koji će isto tako kad se
dostigne njegov puni kapacitet, povezati sa prethodnim. Ovakav način oblikovanja omogućuje
povezivanje blokova podataka u BLOCKCHAIN (strukturu blokova podataka).

Sama vrijednost je definirana mogućnostima BLOCKCHAIN-a, broju prisutnih coin-a (supply) i novca koji
je u tim coin-ima (Market cap).

Primjer vrijednosti Bitcoina:

Market cap: 366 255 000 000 $

Supply: 19 160 000
Cijena po coin-u: MARKET CAP / SUPPLY = 19 115.61 $

1.3. Sigurnost i decentralizacija

Sistem bankarstva nam govori da svaka država ima svoju valutu i da ta valuta ima vrijednost povezanu
sa rezervom zlata, naftnih derivata i nekih drugih rezervi države. U svakoj državi se printa određeni broj
novca za vrijednost navedenih znamenitosti koje država posjeduje. Zatim se gleda vrijednost te valute u
odnosu na Američki dollar i kupovna moć stanovnika u toj državi – koliko se različitih proizvoda može
kupiti za 1$ u toj državi. Ovim valute dobivaju internacionalnu vrijednost i ubacuju se na tržište/burzu.
Zbog toga današnji sistem bankarstva nije pouzdan, jer je centraliziran i manipuliran državnom
institucijom koja može u svakom trenutku izdati naredbu za prinatnjem više novca što dovodi do inflacije
i recesije, te sam taj novac polako počinje gubiti vrijednost.

Za razliku od svjetskih banaka i nacionalnih rezervi, Blockchain-ovi se raspoređuju po serverima na

internetu. Umrežavanjem raznih servera izgrađeni su sistemi i protokoli kripto valuta. Ovim dobijemo
kriptovalute (sa njihovom jedinstvenom vrijednošću – poglavlje 1.2.) razgranate po internetu. Ova
osobina digitalnog novca - kriptovaluta se naziva DECENTRALIZACIJA. To nam ustvari znači da ih ne drži
jedna institucija, već su na Internetu i ne gravitiraju na jednu organizaciju

1
 1.4. Mjenjačnice i walleti
Mjenjačnice su ustvari distributeri (platforme) blockchain-ova kriptovaluta na tržište. One nam
omogućuju pregled statistike, cijena, volumena, te samo kupovanje i trgovanje kripta. Na ovim
platformama mozemo napraviti svoj nalog i na njemu skladištiti kripto koji želimo kupiti za sebe. Kripto
kupujemo iz par razloga: skladištenje novca radi očuvanja vrijednosti, investicije zbog potencijalnog
rasta, radi plaćanja internetom… Za svaki coin koji želimo kupiti moramo napraviti adresu wallet-u
(virtualnom „novčaniku“). Svaki korisnik ima jedinstvene adrese za svoje coine koje kupi. Time smo dobili
način slanja sa računa na račun novce u obliku kripta; ako želimo poslati nekom ili platiti nešto samo na
mjenjačnici upišemo destinacijsku adresu i iznos koji šaljemo. Zatim ista ta mjenjačnica uzme sebi
određenu proviziju (provizija je drukčija za svaki coin) i šalje kripto na željeni račun (wallet adresu). Dosta
iskusnih kriptotrejdera drže na svojim računima neke coine koje su uzeli na nižim cijenam i tako dobili
neki profit sa strane.

Crypto mjenjačnice su naravno decentralizirane, dijele nam informacije o mreži blockchaina kriptovaluta
i time nam pružaju pristup kriptu. One su samo posrednici u cijeloj priči.

Top 3 mjenjačnice koje su najpogodnije i najkorištenije su:

1 – Binance
2 – Coinbase
3 – Bybit

1.5. Whale-ovi i Market makeri

Walleti koji na svojoj adresi sadrže jako velike količine coina nazivaju se Whale računi. Oni mogu biti iza
neke organizacije ili individualne osobe. To su vrijednosti koje ako se prodaju ili kupe u velikim
količinama mogu promijeniti stanje marketa. Primjer whale računa je adresa koja sadrži preko 1000 BTC
(oko 20 000 000 $ ). Ovakvi računi često nakupljaju što više coina koliko mogu.

Market makeri – ogromni nalozi koji svojim trgovanjem upravljaju rastom ili padom tržišne cijene neke
kriptovalute.

1.6. Povezanost kripto svijeta sa tržištem dionica

Tržište dionica, za razliku od kripto tržišta koje je otvoreno za trgovanje 24/7, ima svoje radno vrijeme.
Ova dva tržišta su usko povezani. Naime, u svijetu postoji nekoliko velikih mjenjačnica za dionice i ispod
je tablica njihovog radnog vremena (vrijeme prema centralnoj Europi):

REGIJA NAZIV OPEN CLOSE

EUROPA (UK) LONDON 00 24
EUROPA FRANKFURT 09:00 17:30
S. AMERIKA NEW YORK 15:30 22:00
KINA HONG KONG 03:30 10:00
-vikendi su neradni

2
2. Razumijevanje grafova
2.1. Grafovi i candlesticks – uvod
Kretanje cijene kroz vremenske periode pratimo pomoću grafova. Grafove možemo postaviti da nam
budu linearni ili u obliku candlstick-ova. Linearni nam pokazuju cijenu pomoću jedne linije koja se
proteže kroz vrijeme. Za praćenje tržišta je
pogodnije pratiti candlestickove jer oni nam
predstavljaju promjenu cijene (gore ili dole) u
jednom periodu vremena. Oni mogu pokazivati
promjenu u npr. 4 sata, 1 satu ili 1 minuti (ima i
većih i manjih perioda). Primjer candlesticka:

- Ako je candlestick zelen znači da se

otvorio na donjem dijelu (open na slici) i
zatvorio na gornjem dijelu (close) -> rast
cijene. Tanki dijelovi candlesticka su ustvari cijene do kud je išao candle – otvoren je i zatim išao
ispod opena i zatim se vratio iznad opena pa je ostalo tanko tijelo ispod opena što je u biti
najniže do kud se spustila cijena od opena. Ista stvar je sa gornjim tanjim tijelom candle-a ;
cijena je otišla gore i zatim se vratila malo ispod najviše cijene i zatvorio ju je vremenski period
kojim je ograničena.
- Isto vrijedi za crveni candlestick; samo što je on otvoren gore na openu i zatvoren dole na close.
Tanka tijela isto pokazuju kretnju izvan opena i izvan close-a. Na ovom primjeru otvoren je gore,
cijena se penjala iznad i zatim se spustila ispod opena – candle je pokazao pad cijene. Zatim je
došao do najniže pozicije i dobio malo poticaja i vratio se malo gore dok ga vremenski period
nije zatvorio.

3
4