Regija i regionalizacija

NUTS regije – službene statističke regije Europske Unije, predstavljaju jedinstvenu regionalizaciju EU
NUTS regije hijerarhijski uspostavljene prema broju stanovnika:
 NUTS 1 (3-7 milijuna st.)
 NUTS 2 (800 000 – 3 milijuna st.)
 NUTS 3 (150 000 – 800 000 st.)
 NUTS 4, NUTS 5 (<150 000 st.)  lokalne upravne jedinice (LAU 1, LAU 2)
U trenutačnoj regionalizaciji cijela Hrvatska je NUTS 1 regija
NUTS 2 : Kontinentalna i Jadranska regija
NUTS 3 : razina županije
Regija:
- prostor obilježen nekim zajedničkim prirodnim i/ili društvenim posebnostima
- dio Zemljine površine koji je izdvojen prema različitim obilježjima koja je čine jedinstvenom i drukčijom
od ostalih područja
- vezano za državu  politika kao nositelj regionalizacije
Preduvjeti izdvajanja regije:
- prostorno-teritorijalni aspekt (jasnije prostorno definirane granice, politička, socijalna, kulturna homogenost)
Kriterij regionalizacije:
- Regije prema broju kriterija:
- jednostavne (na osnovi jednog kriterija)
- složene (na osnovi više kriterija)
- totalne (obuhvaća cjelokupna prirodna i društvena obilježja regije)
Regionalizacija:
- neprekidni proces organiziranja prostora na manje teritorijalne jedinice (regije)
- na različitim razinama i prema različitim kriterijima
- odraz vrlo složenih etničkih, kulturoloških obilježja
identitet regije – priroda, krajolik, izgrađen okoliš, kultura, etnicitet, dijalekt, ekonomski uspjeh, odnos središte-
periferija, marginalizacija, stereotipi o ljudima i zajednici,…
- svaka regija ima svoje više ili manje jasne granice, simbole, institucije
regionalni identitet – identifikacija ljudi s regijom i dio šireg identiteta
Komodifikacija:
- pretvaranje predmeta, umijeća, dobara i usluga u robu na tržištu pri čemu se nečemu što nije imalo
ekonomsku vrijednost pridaje određena tržišna vrijednost, a kulturna se obilježja, jezik ili identitet
pretvaraju u potrošačku robu
- provodi se brendiranjem
Brendiranje – složen multidisciplinarni projekt kojim se identificiraju tvorbeni elementi regije na osnovi kojih će se
stvoriti prepoznatljiva slika (brand) regije koja će se marketinški plasirati na tržište

Podjela regija prema primijenjenim kriterijima:

1. Negeografski koncepti:
- administrativne regije – političko-teritorijalna podjela države
- tehničke regije – prostorne granice za izgradnju velikih prostornih projekata
- historijske (povijesne) regije – povijesne pokrajine
2. Geografski koncepti:
- prirodne regije – fizički elementi prostora; izdvajanje prema istim/sličnim obilježjima reljefa, klime,
vegetacije, pedološkim ili biogeografskim obilježjima
- fizionomske regije – geografska fizionomija osnovni pokazatelj prostora
3. Ekonomsko geografski koncepti:
- ekološke/potencijalne regije
- ekonomsko-geografske regije
- homogene ekonomske regije
- planske regije – udruživanje manjih političko-teritorijalnih jedinica
- funkcionalne regije – regije kao različiti prostori

Unutar kulturne geografije razlikujemo:

Uvjetno-homogena regionalizacija Hrvatske:

- Temelji se na prirodno-geografskim obilježjima prostora (reljefne strukture, klimatsko-ekološka obilježja,
povijesno-geografski razvoj)
- Elementi prirodne osnove manje međusobno različiti od elemenata susjednog prostora
Nodalno-funkcionalna regionalizacija Hrvatske:
- Temelji se na gradovima kao mjestima veće koncentracije st. i djelatnosti
- Ovisi o polarizirajućoj snazi grada u njezinu središtu
- Dinamične granice, poklapaju se s prirodnim regijama
Polarizirani prostor (regija) – veća/manja gravitacijska zona čije st. svoje različite potrebe ostvaruje u gradu
Upravno-politička regionalizacija Hrvatske:
- Najbolje upravljanje državnim teritorijem u svim njegovim aspektima

Prostorni identiteti – geografski pristup identitetskoj problematici

Primjer mijenjanja regionalne pripadnosti – općina i naselje Legrad (nalazi se na ušću Mure u Dravu): do poplave 1710.
dio Međimurja, nakon postaje dio Podravine

Politički geografi – smatraju identitet ključnim za razumijevanje regionalizama, nacionalizama i državljanstva

Danas  identitet važan, ali postoji i njegovo gašenje zbog:
- smanjenja ekološke i demografske održivosti
- nestajanja lokalne društvene i gospodarske ekonomije
- neplanskoga korištenja zemljištem i urbanističkoga kaosa
- degradiranja baštine

Važnost sudjelovanja stanovništva kao dijela lokaliziranog otpora globalizaciji i nametnutim regionalizacijama:
- neki ljudi se strastveno poistovjećuju s regijom
- drugi imaju manje afektivno stajalište
- treći pružaju otpor homogeniziranom identitetu

Prostor – jedan od temeljnih tvorbenih elemenata regionalnoga identiteta i medij u kojem se događa sav društveni život
Društveni identitet – ima snažnu prostornu dimenziju sadržanu u pojmu prostornog ili geografskog identiteta
Prostorni identitet – skup međuovisnih prirodno – geografskih i društveno – geografskih obilježja određenog
prostora na kojemu se zasniva njegova društvena identifikacija ili samoidentifikacija
Prostorni identiteti – promjenjiva kategorija
Mogućnost istodobnih višestrukih identiteta:
- Razine prostornih identiteta:
1. Supranacionalni identiteti
- Povezivanje regije s regijama izvan nacionalnog prostora
- Proces povezivanja regija unutar Europe – odgovor na globalizacijske procese te ujedinjavanje europskih država i
stvaranje europskog građanstva
- Europe regija – pokret  program se zasniva na izravnoj suradnji regija europskih država u EU, ali i izvan
2. Nacionalni identiteti
- Pojam se javlja u 19. i 20. st.
 - Proces modernizacije, tj. integriranje svih prostornih dijelova jednog naroda na osnovi jedinstvenoga
književnog (standardnog) jezika, gospodarstva, političkog sustava i nacionalnih institucija
- Narodi – entitet koji se često poistovjećuje s državom
- Nacionalne države – stanovništvo se poistovjećuje s običajima i institucijama svoje države
3. Regionalni identiteti
- Poistovjećivanje s regijom, većim (nadlokalnim) prostorom i oni su afektivna (emocionalna) veza stanovništva s
prostorom
- Skup lokalnih identiteta povezanih zajedničkom sviješću o pripadnosti istome kulturnom krugu i
zajedničkoj povijesti čime se razlikuju od drugih susjednih prostora
4. Lokalni identiteti:
- Mjesto rođenja ili zavičaj (tj. veza s prostorom) te afektivna povezanost s društvom tog prostora koja se
očituje u prihvaćanju specifičnog sustava vrijednosti
- Jači u: a) prostorno izoliranim regijama, b) regijama u kojim je spor proces modernizacije

Neki primjeri (našla na internetu):

 Perušićanin (lokalni identitet), Ličanin (regionalni identitet) i Hrvat (nacionalni identitet u smislu etničke
pripadnosti i državljanstva)
 Otočanin (lokalni identitet), Ličanin (regionalni identitet) i Hrvat (nacionalni identitet u smislu etničke
pripadnosti i državljanstva)
 Udbinjanin (lokalni identitet), Ličanin (regionalni), Srbin (nacionalni identitet u smislu etničke pripadnosti) i
Hrvat (nacionalni identitet u smislu državljanstva)
DETALJNO: Tvorbeni elementi prostornih identiteta (tj. regionalnog identiteta):
 PROSTOR tradicijske regije
- Glavna odrednica i polazište svake analize
- Tradicijske regije često nemaju jasno određene granice  bitno utvrditi njihov teritorijalni obuhvat i utvrditi
granična područja (u njima najvidljiviji razlikovni elementi regionalnih identiteta susjednih tradicijski regija)
- U pograničnim regijama – utjecaj susjednih prostora obilježenih nacionalnom, etničkom ili religijskom
identifikacijom
- U teritorijskim jedinicama – oblikuje se specifična organizacija života i prostorautječe na osjećaj zajedništva i
pripadnost regiji (izraženo u upravnim i tradicijskim regijama npr. Međimurska i Istarska županija)
- Ime tradicijske regije (horonim ja msm):
 Važan simbolički element regionalnoga identiteta
  Osnova za stvaranje etnika kojima se stanovnici regije predstavljaju i izražavaju regionalnu pripadnost
 GOVOR
- Najizrazitiji povezujući element regionalne identifikacije
- Analiziramo ga u odnosu prema standardnom jeziku i dijalektu kojemu pripada
- Subregionalni govori  važan razlikovni element na subregionalnoj, posebice lokalnoj razini
- Stanovnici regije raspoznaju i lociraju govore na lokalnoj razini i time iskazuju svoj lokalni identitet (pripadnost
lokalnoj zajednici, pojedinom naselju) dok ovi izvan regije prepoznaju samo dijalekt
- Standardni govor i unošenje tuđica  ugrožavaju regionalni govor, a time i regionalni identitet
- Bednjanski govor – rijeka Bednja u Hrv. Zagorju, proglašen hrvatskim kulturnim dobrom i uvršten na Popis
zaštićenih dobara
 TRADICIJA
- Prenošenje znanja, spoznaja, vjerovanja, legendi, običaja, kulturnih vrijednosti s generacije na generaciju
usmenom ili pismenom predajom te odgojem
- Vidljiva u kulturnom pejzažu  materijalna ili nematerijalna baština
- Materijalna kulturna baština:
 Nepokretna - graditeljska baština, arheološka baština i kulturni krajolici
 Pokretna – muzejska baština, arhivska građa i knjižnička baština
- Nematerijalna kulturna baština -prenošenje običaja, sustava vrijednosti i načina života s naraštaja na
naraštaj (160 zapisano u hrv. registru, a 17 zaštićeno kao dio baštine čovječanstva)
- Etnografska baština – prikaz života u prošlim vremenima, važan čimbenik pri brendiranju prostora kao
npr. turističkog proizvoda
- KUD  Kulturno–umjetničko društvo
 MENTALITET
- Način mišljenja i ukupnost duhovnih osobina i sklonosti pojedinca ili zajednice
- Radni mentalitet (dominacija pojedinih djelatnosti i opća gospodarska razvijenost prostora te zadovoljstvo
stanovništva svojim životnim standardom
- Svakidašnjica stanovništva (ovisi o podneblju, a izražava u probitačnosti (korisnosti, isplativosti) i
ekstrovertiranosti stan. regija u odnosu prema introvertiranosti i zatvorenosti u zajednice u drugim
regijama
- Otvorenost stanovništva prema suradnji s drugima i drukčijima

Tvorbeni elementi prostornih identiteta (kratko)

PROSTOR:

 teritorijalni obuhvat MENTALITET:

 granice  Način života
 teritorijalna organizacija  Radni mentalitet
 horonim (ime tradicijske regije)  Regionalna kohezija
 GOVOR:

 Odnos prema standardnom jeziku TRADICIJA:

 Govor kao čimbenik regionalne - Baština (prirodna i društvena)

integracije - Etnografske posebnosti
 Govor kao čimbenik izdvajanja - Gastronomija
subregionalnih indentiteta

Makedonija – regija na jugoistoku Europe podijeljena među nekoliko država (Grčka, Sjeverna Makedonija i Bugarska,
mali dio u Srbiji i Albaniji)

Nacionalna identifikacija – identifikacija stanovništva na pojedinom prostoru vezana za zajedničko ime članova
zajednice, svijest o zajedničkoj prošlosti, zajedničkom teritoriju, zajedničkoj kulturi (jezik, običaji…) te osjećaju
solidarnosti među članovima zajednice
Domoljublje – nacionalna identifikacija dominantno izražena osjećajem teritorijalne pripadnosti državi,
(specifična za narod)
Rodoljublje – nacionalna identifikacija dominantno vezana za pripadnost naciji
Nacija
- Društvena zajednica koja je politički organizirana
- Ako je ostvarila svoju državu primordijalna nacija (nosi isto ime za državu, narod, jezik te povijesno
nasljeđe)
Nacionalna pripadnost nije urođena  prenosi se sa starijih naraštaja na mlađe
Moderne države teže monoidentifikaciji (u definiciji nacionalnog identiteta
priznaje samo jedan kulturni identitet) gotovo neostvarivo
Nacionalna homogenost – riječ o primordijalnim nacijama
Višenacionalne države – više nacija
Države u kojim se nacionalna pripadnost veže za prostorni aspekt npr. SAD

Multikulturalnost
- Prožimanje i suživot više kultura i oblika kulturnog života na nekom području bilo da je riječ o lokalnoj
sredini, regiji ili državi
- Suživot stanovništva različitih kulturnih identiteta  visok stupanj tolerancija prema drugima i drukčijima
Nacionalizam
- Ideja pripadnosti i odanosti naciji
- U povijesti prisutan njegov negativan aspekt težnje za dominacijom jedne nacije nad ostalima
Nacionalne manjine – pripadnici drugih naroda koji žive na teritoriju neke države iako postoje njihove nacionalne
države
Hrvatska:
- Etnički homogena država (udio matičnog naroda >90%)
- 22 etničke manjine
New York – kozmopolitski grad izražene multikulturalnosti
Melting pot - ideja da se multietničko društvo integrira tako da se od kulture svake etničke skupine uzme ponešto kako bi
se uspostavila zajednička kultura i identitet te što čvršća međusobna povezanost.

Prostorni identitet u Hrvatskoj

 Individualni identitet – pripadnost u odnosu prema drugi pojedincima I skupinama
 Tko sam ja?
 dobivamo odgovor iz životopisa pojedinca
 Društveni identitet – Tko smo mi?
 rodni, dobni, rodbinski, jezični, vjerski, nacionalni, regionalni, klasni,
profesionalni, organizacijski, klupski, politički, tradicionalni…
 može biti podijeljen ili višestruki (poput jezičnog – dvojezičnost)
 neki su isključivi (rodni npr)
 tradicijska (tradicionalna) regija – odnosi se na regionalni identitet (Slavonac, Dalmatinac, Zagorac…)
 nisu jasno određene
Istra

 tradicijska regija, na poluotoku Istra

 tijekom povijesti pripadala Mletačkoj Republici – provodila talijanizaciju, pa danas ima obilježja
multikulturalnosti
 posebnost kulture, jezika, tradicije, svakodnevnog života
Dalmacija

 regionalni identitet snažno izražen iako postoje i snažno izraženi subregionalni identiteti vezani uz obalno
područje, otoke i zaleđe
Slavonija

 hrvatska žitnica, između rijeka Save, Drave i Dunava

 zbog poljoprivrede niži stupanj urbanizacije ali i sela čuvaju veliko tradicijsko blago
 hidrografske granice (riječne)
 foklor, poljoprivreda i tradicijska kuhinja

UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA IDENTITET

*primjer Eurosonga i Olimpijskih igara u globalizaciji u međunarodnim odnosima
*prve Olimpijske igre održane u Ateni 1894.
Kultura
- složena cjelina koju čine institucije, vrijednosti, predodžbe i prakse koje obilježavaju život jedne
skupine ljudi, a prenose se i primaju učenjem od predaka ili ostalih članova zajednice
- materijalno se manifestira kao kulturni krajolik

Globalizacija omogućuje dodir s drugim kulturama što rezultira ili sukobima ili suživotom.

Globalna kultura
- negativan utjecaj na kulturnu raznolikost svijeta
- prijeti nacionalnim identitetima
- najviše utječe na male narode
- “zapadnjački način života”

Elementi kulture su jezik, vrijednosti, simboli, rituali i norme.

Jezik
- identitetsko obilježje
- jezični pluralizam se zamjenjuje jednim jezikom (danas je engleski globalni jezik)
- u antici je bio latinski
- u Aziji i Africi arapski
- u Latinskoj Americi španjolski

Religija
- kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam
- neke religije (pravoslavna i protestantska crkva) vezane uz narod i državu
- ekumenski pokret za zbližavanje kršćanskih crkava
- 1966. Svjetska konferencija religija za mir – promicanje mira i suživota među različitim religijama
- 1993. Svjetski parlament religija

Globalizacija
- glavna ideja globalizacije je stvoriti svijet mjestom jednakih mogućnosti, ali ona u realnosti samo povećava
razlike između bogatih i siromašnih
- nositelji globalizacije su međunarodne organizacije i multinacionalne kompanije
- prosvjedi kao najvidljivija reakcija na globalizaciju
Antiglobalizacijski pokreti
- upozoravaju na nejednakosti u svijetu i bore se za demokraciju i pravdu
- udruge, sindikati, građanske skupine i slični pokreti
- desno krilo: ističe ugrozu zapadnjačke kulture i bijelog čovjeka
- lijevo krilo: ističe opasnosti za nacionalne ekonomije i stvaranje asimetrične moći
- cyberactivism

Politička globalizacija
- cilj je učiniti svijet jedinstvenim prostorom globalnog građanskog društva s univerzalnim ljudskim
vrijednostima i vladavinom zakona
- proces prenošenja dijela suvereniteta države na međunarodne organizacije
- 1944. Svjetska banka – financira projekte, naplaćuje kamate na izdane kredite, potiče provođenje reformi...
- ulaskom u EU članice prihvaćaju zajedničko zakonodavstvo i time smanjuju suverenost, ali i napreduju

NATO
- Sjevernoatlantski savez
- vojno-politički savez 30 sjevernoameričkih i europskih država
- Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili U Sjevernoj Americi
smatrati napadom na sve njih

Gospodarska polarizacija svijeta

- Na prostorni identitet utječu mnogobrojni čimbenici (npr. Gospodarstvo i gospodarska razvijenost)
o Viši životni standard
o Više plaće
o Viši BDP
o Viši DHI
o Vanjski pokazatelji životnog standarda stanovništva
- Prostori višeg standarda komunalno i estetski uređenija
 Gradnji i uređenju kuća i okućnica, gradnja objekta društvene namjene
Faktori važni za gospodarski razvoj

- Prirodni preduvjeti
- Politička ovisnost – prostori koji su prostorno dominanti postaju stjecište kapitala i u njih se ulaže
- Društvene promjene – npr. Kapitalizam i komunizam (kapitalizam (koji je bio poslije 2. sv. Rata. na
Zapadu Europe) gospodarstvo temelji na praćenju tržišne prodaje i potražnje, privatnom vlasništvu i
poduzetnom duhu dok komunizam (koji je bio na Istoku Europe) koristi planski model gospodarske
aktivnosti, ukidanje privatnog vlasništva, miješanje države u organizaciji gospodarstva

Gospodarska polarizacija svijeta

- Polarizacija – grupiranje u dvije oprečne skupine država s obzirom na postignuti stupanj gospodarskog razvoja
- Kriteriji za stvaranje polova gospodarske razvijenosti se mijenjaju kroz povijest
- Česti kriteriji su BDP i BDP po stanovniku
Podjela svijeta

- Razvijeni Sjever i nerazvijeni Jug

o Polarizacija svijeta (na sjevernoj Zemljinoj polutci su razvijene države, a na južnoj su one slabije
razvijenosti)
o Nepravedna podjela jer se na jugu nalaze neke od najrazvijenijih država poput Australije, Novog
Zelanda, JAR, a na sjeveru su neke od slabije razvijenih država
- Podjela na Prvi, Drugi i Treći svijet
o Zastarjelo / ne korsiti se
o Prvi svijet – razvijene države čije se gospodarstvo temeljilo na tržišnim kapitalističkim odnosima
o Drugi svijet – socijalističke države čije se gospodarstvo razvija na osnovi centraliziranog planskog
gospodarstva
o Treći svijet – države najslabije gospodarske razvijenosti (iz Afrike, Latinske Amerike, Azije)
 Hrvatska je bila dio Jugoslavije, a Jugoslavija je bila na čelu Pokreta nesvrstanih iako je
bila socijalistička država
o Ta podjela je politički uvjetovana i odraz je podjele svijeta na demokratski zapad i komunistički istok a
države trećeg svijeta ostale su neopredijeljene  stvaraju Pokret nesvrstanih
- zbog globalizacije, više se ne može polarizirati svijet u prostornom smislu – one države koje su iskoristile svoje
prednosti i uključile se u globalizaciju zovemo nove industrijalizirane države
- podjela svijeta na jezgru, poluperiferiju i periferiju
- globalizacija je zapravo dovela do dodatne razlike između razvijen i nerazvijenih zemalja
- jezgra (ili centar) – viša razvijenost, veća koncentracija stanovništva, moći, razvoj tehnologije
- periferija – u podređenom položaju, slabije gospodarski razvijena

Gospodarski potencijali

- globalizacija ubrzava gospodarski razvoj (pojedinih) država (najčešće države koje su promijenile svoju razvojnu
politiku)
- razvoj tehnologije i ulaganje u inovacije  brže trendove razvoja  opće poboljšanje životnog standarda
stanovništva
- razvoj trgovine i prometa  razvoj distribucije proizvoda svijetom
- velik broj stanovništva  jeftina radna snaga
- najčešće su takve države Istočne i Jugoistočne Azije (SAD i europske sile se spuštaju na ljestvici BDP-a dok se
NR Kina i Indija penju)
o te su države: - velike površinom i brojem stanovnika
  posjeduju znatne sirovine i energente
 posjeduju ljudski potencijal (znanje) što je preduvjet za suvremeni razvoj
Svjetske velesile

- velesile – države koje se ističu gospodarskom snagom, veličinom, brojem stanovnika, vojnom snagom i
globalnim utjecajem
- do sloma komunizma (u Europi početkom 90-ih 20.st.) svjetske velesile su bile SAD i SSSR
o nakon sloma komunizma Ruska Federacija (ex SSSR) nema gospodarsku ni političku snagu kao u
vrijeme hladnog rata
- neke velesile: SAD, Ruska Federacija, Japan, NR Kina, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo
- interesni blokovi – prostori na koje svjetske velesile žele proširiti svoje ideologije i nametati svoju moć (moć
shvaćamo kao nametanje volje drugima radi izazivanja promjena)
- vojna moć – jedan od najbitnijih aspekata moći velesila
o karakteristike su: veličina vojne snage
 opremljenost suvremenim oružjem
 izdvajanje iz BDP-a za financiju vojske
 posjedovanje nuklearnog oružja
- općenito se ide prema razvojačenju država svijeta (posebno po pitanju nuklearnog oružja)
o zašto? Opasnost za globalni mir
o oni koji ga imaju ga smatraju jamcem mira jer bi njegovo korištenje moglo izazvati globalno uništenje
o strah od nuklearnog rata i dalje postoji
o države koje posjeduju nuklearno oružje: Sad, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Francuska, NR Kina, Indija, Pakistan, Izrael i DNR Koreja
- jačanje novih velesila  promjene u globalnim odnosima  moguća opasnost od sukoba
- jačanje utjecaja G20 (G7+nove države)
- najviše raste utjecaj Kine, Brazila, Turske, Indonezije

Svjetska krizna žarišta

 Nobelova nagrada (Alfred Nobel)
- dodjeljuje se za vrhunska dostignuća na području fizike, kemije, medicine i fiziologije,
književnosti te za mir
- 2012. Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Europskoj Uniji za promicanje mira,
demokracije i ljudskih prava u Europi.
Uzroci kriza u suvremenom dobu
 Kolonijalizam
- kolonije su funkcionirale kao teritorijalne jedinice europskih država iz kojih su
crpljena prirodna bogatstva što je prouzročilo znatno zaostajanje kolonija
- kolonizacija najdulje opstala u Africi
- oslobađanjem od vlasti kolonizatora države su morale organizirati novu vlast zbog čega bi
nastala borba za vlast između etničkih zajednica, plemena i drugih
 Borba za sirovine
- Područja bogata naftom poput Jugozapadne Azije u interesima su mnogih vodećih
država svijeta te su u njima sukobi česti
- Voda bi mogla biti budući uzrok sukoba
 Totalitarni režimi
- Regionalni sukobi, etnički sukobi različitih skupina itd. da bi se očuvali na vlasti ili
došli na vlast
Globalna krizna žarišta
 Bliski istok (Jugozapadna Azija)
 - U prošlosti bilo djelomice kolonizirano te su mnoge današnje državne granice umjetno
stvorene što je uzrok sukoba pojedinih država tog područja
- Nakon raspada Osmanskog Carstva – UK i Francuska imali su tajni Sykes-Picotov sporazum
kojim je sve sjeverno od crte Haifa – Kirkuk pripalo Francuzima, a južno Britancima – svaka
je velesila podijelila teritorij na države čije granice nisu bile granice nekih etničkih ili
plemenskih skupina, što je jedan od
najvažnijih sukoba među današnjim
državama
- Kurdistan – pokrajina naseljena
Kurdima, a njen teritorij je podijeljen
između Turske, Sirije, Iraka i Irana.
Kurdima je obećana država
Sevreskim mirom, ali nikada nije
ostvarena zbog čega još uvijek traju
sukobi

Sykes-Picotov sporazum

- Izrael – Palestina – Židovski

narod podrijetlom iz Palestine, u
Osmanskom razdoblju taj se
prostor nazivao Izraelom, a taj se
naziv zadržao među židovima kao
njihova buduća država. Nakon
WW2, osnovana je država Izrael
na dijelu dotadašnjeg teritorija
Palestine na što su Židovi pristali,
ali Palestinci ne. Ti sukobi traju i
danas
-

 Afrika
- Razdoblje
kolonijalizma u
Africi trajalo do
nakon WW2
 - Posljedice kolonijalizma: siromaštvo, neorganiziranost prostora, nedostatak kapitala…
- Demokratska Republika Kongo – najveće afričko krizno žarište. Nakon odlaska Belgijaca
1960. počinje niz građanskih ratova, ali i sukoba sa susjednim državama. Bogat je
sirovinama zbog čega se u sukob uključuju i velike sile.

 Indija – Pakistan
- Nakon odlaska Britanaca s tog područja,
nastaju države Indija i Istočni i Zapadni
Pakistan. Iako su u Pakistanu većinom
muslimani, prevlast Zapadnog Pakistana te
teritorijalna razdvojenost prouzročili su rat i
izdvajanje Istočnog Pakistana u novu državu
Bangladeš.
- Jedan od najčešćih uzroka sukoba ovih država
je granica u Kašmiru

DRŽAVA – osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora

- država – organizirana politička jedinica s teritorijalnim suverenitetom i specijaliziranim tijelima vlasti
koje imaju monopol nad legitimnom uporabom sile (nije iz udžb. def.)
- može se asocirati sa pojmom zemlja  posjedovanje teritorija kao jednog od najvažnijih elemenata državnosti
- oblikovanje država počinje propašću feudalnih odnosa i uspostavom prvih apsolutnih monarhija te kasnije
modernih građanskih država
- centralizirane monarhije (16. – 18. st.) državni teritorij
 birokratski aparat
 centralizacija sredstva
- liberalizam (17.st.)  trodioba vlasti
 ideja zaštite slobode i prava pojedinca
 sigurnost osobe, privatnog vlasništva, načela jednakosti, slobodna trgovina
 promicanje ideje da svaki pojedinac može sudjelovati u donošenju zakona
- tradicionalne države su zapreka modernizaciji na globalnoj razini
- države su jedinice političke podjele svijeta
- Konvencija iz Montevidea: opisali koji sve elementi čine državu
 Stalno stanovništvo
 Definirani teritorij
 Vlast
 Sposobnost stvaranje odnosa s drugim državama
Stanovništvo države

- Nacionalne države – način razlikovanja pojedine države prema nacionalnom sustavu

o Najčešće dominira jedan narod po kojem je država dobila ime
o Etnička homogenost države je gotovo nemoguća
o Stanovništvo sa dva ili više naroda po svojim obilježjima stvaraju nacionalni identitet
 Npr. BiH s 3 konstitutivna naroda (hrvati, bošnjaci, srbi) ili U.K. (englezi, irci, škoti,
velšani)
o Identifikacija može biti i po pripadnosti državi a ne nacionalnosti
 npr. SAD – Amerikanci, Kanada – Kanađani
Državni teritorij

- država ima teritorij, ali ne mora imati definirati granice da dobije međunarodno priznanje
- mikrodržave – države vrlo malog teritorija
- države kontinentskih površina – velike države
 npr. Ruska Federacija, SAD, Kina, Kanada, Brazil
- otočne ili arhipelaške – po svojem smještaju zbog su dobile prepoznatljivost
- primorske – imaju izlaz na obale mora ili oceana
-
- pomorske – uključuju se u svjetske plovidbene putove

- eksklave – dijelovi teritorija neke države koji je odvojen od matičnog prostora (na manjoj ili većoj
udaljenosti od matične države)
- enklave – eksklava ali promatrana iz pozicije prostora unutar kojega se nalazi
- primjeri: Vatikan i San Marino koji su unutar Italije
Organizacija vlasti

- ustav – osnovni zakon kojim se propisuje oblik vladavine

o svi zakoni moraju biti usklađeni s odredbama ustava
- prema obliku vladavine  monarhije i republike

- monarhija – na čelu države je monarh, nasljedni vladar

o oblik monarhije se određuje prema tituli vladara (kraljevina, carevina, vojvodina, kneževina..)
o apsolutna monarhija – monarh nema ograničenja u vlasti
o ustavna monarhija – ograničenja određena ustavom
o parlamentarna monarhija -ustavom određena ceremonijalna uloga monarha
- republika – o vlasti odlučuju stanovnici ili njihovi predstavnici
o danas je to na slobodnim demokratskim izborima
o na čelu je predsjednik (s mandatom)

- prema političkom uređenju unitarne (jedinstvene) i federativne (složene)

- unitarne – cijeli teritorij jedinstvena nedjeljiva cjelina s jedinstvenom državnom upravom
o mogu imati upravo-političku organizaciju prostora u obliku lokalnih jedinica
o centralizirane države – upravlja se iz središta države
o decentralizirane države – država na jedinice lokalne samouprave prenese dio ovlasti
- federativne – nastaju ujedinjenjem dviju ili više država u jedinstvenu političku cjelinu
 pokušava se postići neki politički cilj koji ta država ne može samostalno ostvariti
 nadređena federativnim jedinicama (savezne države, savezni teritorij, savezne zemlje)
- prema političkom režimu autokratske i demokratske
o autokratske – na čelu države poglavar s neograničenom moći što dovodi do vladavine manjine
 ograničavanje osnovnih slobode većine građana
 npr. Aristokracija, oligarhija, despocija, tiranija
o demokratske – vlast imaju izabrani predstavnici naroda
 Vladavina mora osigurati prava manjini, pojedinačna prava svakog građana

Međunarodno priznanje – preduvjet budućeg razvoja

- Međunarodno priznanje – potvrda o postojanju države i preduvjet za međunarodnu suradnju

- Sve države imaju jednaka temeljna prava: samoodređenje, suverenost, jednakost, poštovanje i međunarodni
promet
- Međunarodno priznanje može u nekim slučajevima biti prepreka za uspješnu suradnju i sudjelovanje u globalnim
robnim i financijskim tokovima
- Međunarodno pravo – države mogu dio svog suvereniteta prenijeti na međunarodne organizacije (npr.
Hrvatska je elemente svog suvereniteta prenijela na Europsku uniju ali pritom nije izgubila suverenitet

Granice i granični režimi

Njemačka i Berlin nakon WW2:
- 4 okupacijske zone:
- američka
- sovjetska
 - francuska
- britanska
- izražene političke i ideološke razlike između saveznika  stvaranje dviju njemačkih država:
1. Njemačka Demokratska Republika (DDR):
- sovjetska okupacijska zona ; komunistička država
- gl. grad: Istočni Berlin
2. Savezna Republika Njemačka:
- ujedinjene američka, francuska i britanska okupacijska zona
- Zapadni Berlin - zapadnonjemačka esklava
- Sovjeti podižu zid i „pojas smrti“ oko Zapadnog Berlina
- Checkpoint Charlie:
- jedna od točaka mogućeg prijelaza iz Istočnog u Zapadni Berlin
- simbol podijeljenog Berlina
- na granici američke i sovjetske zone
- 9.11.1989. – otvaranje države i rušenje Berlinskog zida
- prve granice: za vrijeme Rimskog Carstva (limes imperii)
- pojava centraliziranih država  preciznije granice
- razvoj geodezije i kartografije  uspostava jasnijih granica

državna granica – precizni teritorij koji se dodiruje sa susjednim teritorijima

- ploha koja graničnom crtom presijeca zračni prostor, površinu zemlje i podzemlje između susjednih država

Prirodne granice:
- sve granice koje se u prostoru poklapaju s nekim prirodnim objektima (planinama, kanjonima, rijekama,
…)
- tijekom povijesti prirodna prepreka među st.  razgraničenje st., stvaranje specifičnih identitetskih obilježja
- etnogeneza – stvaranje nacionalnih država
Ugovorne (umjetne) granice:
- posljedica međunarodnih ugovora, na osnovi mirovnih sporazuma
- povijesno nestabilne, češće se mijenjaju
Astronomske granice:
- povučene određenim meridijanima ili paralelama
- na kartografskim prikazima lako uočljive po ravnim crtama
- posljedica kolonijalizma ili ratova
- sve vrste granica podložne međunarodnim ugovorima ili prihvaćene na osnovi običajnog prava
- Europska klasifikacija granica:
- Unutarnje:
- zajedničke granice između država EU
- omogućen slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala
- pod nadzorom policije (zračne i trajektne luke)

- Vanjske:
- granice prema trećim državama (one koje nisu u EU) na kopnu, moru i kopnenim vodama
- pod nadzorom policije i carinskih službi

- Hrvatska:
- unutarnje granice (Mađarska, Italija, Slovenija) , vanjske granice (BiH, Srbija, CG)
- Državna geodetska uprava – označavaju državnu granicu na kopnu
Granice na kopnu, kopnenim vodama i u podzemlju:
- orografska granica (na planinama) – prolazi hrptovima, određuje se pomoću planinske razvodnice
- hidrografska granica (na rijekama) – određuje se sredinom vodenog toka, na većim plovnim rijekama; crtom
sredine plovne matice
- granica na jezerima :
1. kondominija (zajedničko vladanje)
2. obalne vode pripadaju državama, sredina jezera slobodan prostor
3. dogovorna podjela cijele površine jezera
* Problem Bodenskog jezera (Švicarska, Austrija, Njem.) : kondominija (Austrija, Njemačka) vs dogovorna podjela
(Švicarska)
- granica u zemljinoj atmosferi (do 100 km od Zemljine površine)
- podzemne granice – zamišljeni nepravilni konusi

Granice na moru:
- običajno pravo na moru (20.st.)  međunarodno pravo
- Konvencija o pravu mora, Montego Bay, Jamajka, 1982.
- određena pravila razgraničenja na moru i prava suverenih država nad pojedinim područjima mora i
podmorja
Granični režimi:
- zakonski utvrđeni postupci i protokoli koji se primjenjuju tijekom nadzora državne granice
- važni zbog osiguravanja nepovredivosti državnih granica, zaštite zdravlja i života st., sprečavanja ilegalnih
migracija, otkrivanja kaznenih djela, prekršaja,…
- u ovlasti zakonodavstva države
- granična policija – provodi nadzor državnih granica na graničnim prijelazima
- granični prijelazi – mjesta određena za prijelaz državne granice s jasno označenim mjestom prijelaza i svom
potrebnom infrastrukturom i službama
Vrste graničnih prijelaza:
1. Međunarodni prijelaz (svi putnici)
2. Međudržavni prijelaz (namijenjen isključivo st. dviju država koje na tom području graniče)
3. Pogranični prijelaz (namijenjen st. pograničnih područja susjednih država čiji st. svakodnevno prelaze
granice / određen međunarodnim sporazumima / pogranične propusnice)
Vizni režim – specifične dozvole ulaska st. država koje nemaju slobodan ulaz i prolaz kroz državu međudržavnim
ugovorima
Viza – dokument/pečat u putovnici kojim se ostvaruje pravo ulaska na teritorij države s kojom ne postoji
međudržavni sporazum o bezviznom režimu
- Vizni sustav propisuje Vlada RH
GRANIČNI PROBLEMI
Ujedinjeni narodi o graničnim sporovima
- nastoji donijeti konvencije, zakone i mišljenja kojima će se rješavati granični sukobi
- promiče pravo na jednakost i ravnopravnost svih država svijeta

Neriješena granična pitanja:

1. zaljev Dollart između Nizozemske i Njemačke
2. ušće rijeke Minho/Mino između Španjolske i Portugala
3. rijeka Guadiana između Španjolske i Portugala
4. grad i općina Olivenca između Španjolske i Portugala
5. Gibraltar između UK-a i Španjolske
6. Egejsko more i otok Imia ili Kardak između Grčke i Turske

Posebni slučajevi označeni na karti zelenim brojevima:

1. Jungholz (AU) – četveromeđa ili granični križ (4 granice Austrije i Njemačke se sastaju)
2. Baarle-Nassau – podijeljen u belgijsku i nizozemsku općinu

Piranski zaljev
- najpoznatiji granični spor između Hrvatske i Slovenije
- hrvatski naziv je Savudrijska vala
- Slovenija tamo dobiva izlaz na međunarodne vode, a Hrvatska izravan kontakt s Italijom i prostor važan
za ribarstvo
- nakon pokušaja pregovora, pokrenuta arbitraža iz koje Hrvatska izlazi
Granični sporovi često nastaju zbog stvaranja novih država, raspadom država na nove ili kao posljedica interesa
drugih država.

Diplomatska sredstva rješavanja problema

- izravni pregovori diplomata
- dobre usluge u koje se uključuje treća strana (uz dva diplomata)
- posredovanje ili medijacija – aktivno sudjelovanje treće strane
- izvan dosega javnosti

Institucionalizirana sredstva rješavanja problema

- istraga – anketiranje i istraživački postupci, objektivno prikupljanje informacija
- mirenje – postupak kojim se među državni spor iznosi pred miritelja koji nudi moguća rješenja
spora

Rješavanje problema sudskim putem

- arbitraža – imenuje se sudsko vijeće sastavljeno od arbitara (mora ih biti neparan broj) koje su u
jednakom broju predložile obje države u sporu te jednog člana o kojemu su postigle dogovor
- međunarodni sudovi – često specijalizirani za određene vrste problema (npr. Europski sud za
ljudska prava), primjer je Međunarodni sud pravde UN-a

Istočnokinesko more
- skupina nenaseljenih otoka i hridi pod nazivom Senkaku/Diaoyu/Tiaoyutai
- 18.st. Kina provodi eksploatacija guana
- Japanci imaju vlast nakon Prvog kinesko-japanskog rata
- Tijekom WW2 okupacija Amerikanaca
 - zainteresiranost: povećanje obalnog mora i mogućnost crpljenja prirodnih sirovina

Zapadna Sahara
- granica Saharske Arapske Demokratske Republike prema Maroku
- nekada španjolska kolonija
- bila pod okupacijom Mauritanije i Maroka
- 1976. SARD
- danas na granici smještene snage UN-a koje nadziru primirje SARD-a i Maroka

Cipar
- naseljen grčkim i turskim stanovništvom
- EOKA – organizacija Grka u borbi protiv britanske vlasti
- ideja ujedinjenja Cipra s Grčkom -> Turska invazija na Cipar
- danas snage UN-a na otoku
- službeno priznat grčki dio otoka (Republika Cipar) – od 2004. članica EU-a
- turski dio otoka priznaje samo Turska

Autonomna regija Trentino-Južni Tirol

- u sastavu Italije, ali s visokim stupnjem autonomije
- dvojezično područje: talijansko i austrijsko stanovništvo
- pokrajina Trentno + regija Bozen (Bolzano)
- povijest: dio Austro-Ugarske, okupacija Italije, okupacija Njemačke
- nakon WW2 postiže autonomiju
- 1971. dogovor prema kojem sporove rješava Međunarodni sud pravde u Haagu

Arktik
 - sjeverno polarno područje koje čini Arktički ocean i obale Sjeverne Amerike i Euroazije (Sjeverni
pol je dio Arktika)
- arktikos – „blizu medvjeda“ (misli se na zviježđe)
- gotovo nenaseljen
- arktička petorka: Ruska Federacija, Kanada, SAD, Norveška, Danska
- trenutno 9 aktualnih graničnih sporova
- Ruska Federacija danas dominira Arktikom
- predviđanje budućeg iskorištavanja Arktičkog oceana
- priroda: led, promjene zbog globalnog zatopljenja: migracije svog živog svijeta
- istraživanja: ograničena prirodnim uvjetima (niske temperature)
- fosilna goriva: zalihe energenata (zemni plin, nafta, zlato, nikal, željezo)
- prijevoz: ledolomci i brodski konvoji, otežan prijevoz na kopnu zbog leda
- izvoz nafte i plina: velik interes arktičkih zemalja i multinacionalnih kompanija o eksploataciji i prodaji,
najveće zalihe u podmorju

Hrvatska i njezine granice

Schengenski prostor

- 27 država (23 članica EU + Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska)

- Od članica EU NE pripadaju: Irska, Cipar, Rumunjska i Bugarska
- Schengenski sporazum 1985. godine u Luksemburgu (potpisalo 5 članica Europske zajednice (EZ) – Belgija,
Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka)
- Državne granice prestaju biti prepreka slobodnoj komunikaciji ljudi, roba i usluga
- Unutarnje granice  ne obavlja se kontrola
- Vanjske granice  jača kontrola
- Amsterdamski ugovor 1999.  dio europskog zakonodavstva, cilj – daljnje proširenje
 Schengen Area

OBILJEŽJA HRVATSKIH GRANICA

 Hrvatska potkova – oblik Hrvatske

 Ima duge granice u odnosu prema površini
 To dovodi do prožimanja kulturnih utjecaja, no teško ih je braniti
 25. lipnja 1991. – Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske  dotadašnje republičke
granice SR Hrvatske postaju državne granice Republike Hrvatske
 1992. – Konferencija o miru u Jugoslaviji – potvrđena ustavna odluka (ova gore) i granice bivših republika SFRJ
postaju međunarodne granice koje se ne smiju mijenjati silom već samo međusobnim dogovorom
 UKUPNA DUŽINA (kopnenih granica): 2370,5 km
 Graniči s 5 država (na kopnu) – BiH, Slovenija, Mađarska, Srbija i Crna Gora
 Najduža granica  s BiH – 1010,9 km
 Najkraća granica  s Crnom Gorom - 19,5 km
 Da je Hrv kružnog oblika imala bi promjer 269 km

Duljina
kopnene
Susjedna država Tip granice Uspostavljanje granice Granični problemi
granice
/km

Bosna i Hercegovina 1010,9 Hidrografska, - Najvećim dijelom u 18.st. - Koridor Neum -

km orografska, južni
- 1699. Karlovački mir – Klek presijeca
dio povijesna
granica granica Habs. Monar. i kontinuitet
Dubrovačke
Osman. Car. na Savi  hrvatskog
Republike, nije
etnička granica potvrđeno Beogradskim kopnenog
mirom 1739. teritorija u
- 1718. Požarevački mir 
 granica na Uni, orografska priobalju
na Dinari i Kamešnici
- 1791. Svištovski mir,
granica na Banovini i
Kordunu
Većinom - 16. st. (granica pokrajina - Razgraničenje u
prirodna, ali i
Štajerske i Koruške u SLO i Savudrijskoj vali
etnička
(rijeke Čabranka i hrv. kneževina) - slovenska vojska
Kupa,
- 1920. granica u na Svetoj Geri
Žumberačko
gorje, rijeke međurječju Drave i Mure (najviši vrh
Bregane, Sutla i
(Trianonski ugovor) Žumb.gore –
Sava te Maceljsko
gorje - 1954.g. granični dio u Istri pripada Hrv.)
(podjela Slobodnog - meandri između
Slovenija 659,1 km
teritorija Trsta između Mure i Drave
SFRJ i Italije - naselja
pograničnog
stanovništva
vezana za
područje
susjedne države,
a ne matične
Najvećim dijelom - 10. st. granica na Dravi - Nema službenih
prirodna granica
- 1920. granica u graničnih
– rijeka Drava, ali
i etnička Međimurju (Trianonski sporova
ugovor) - Prekodravlje – 6

Mađarska 355,2 km - 1920. granica u Baranji naselja (između

(dogovorna granica - granice i korita
većinska etnička Drave)
zastupljenost stan., nije
etnička granica)
Srbija 325,8 km Graniči s - Nakon Drugog svjetskog - Granica prema
Autonomnom
rata Bačkoj ne slijedi
pokrajinom
Vojvodinom - - Središnji i istočni dio u potpunosti tok
najveći dio
Srijema s većinskim Dunava pa tamo
prirodna
hidrografska srpskim stan.  Vojvodini ima sporova
granica na
- Zapadni dio Srijema s - Šarengradska
Dunavu, a južni
dio, tj. Srijem, po većinskim hrv. stan. ada – najveći
etničkom načelu,
Hrv. hrvatski riječki
no nije etnička
 granica otok  pod
okupacijom
Srbije
Najjužniji dio hrv. - Granica Dubrovačke - Sigurnosni
granice prolazi
Republike - Tijekom
Konavlima te
poluotokom - Privremeni sporazum 10. Domovinskog
Prevlakom – rt
prosinca 2002. rata prostor
Oštra (najjužnija
kopnena točka krajnjeg juga je
Hrv.)
bio okupiran,
Crna Gora 19,5 km
sad je veći dio
razvojačen
- Konačan
dogovor o
razgraničenju na
kopnu i moru

Granica sa Slovenijom
Granica sa Srbijom

Granica s Crnom Gorom

Granica s BiH (Neum)

Razgraničenje na Jadranskome moru

- Hrv. je obalna država
- Obalno more – državni teritorij površine 31 479 km2
- 37% ukupnog državnog teritorija
- Razgraničenje provedeno prema međunarodnom pravu mora
- Graniči s 4 države:
a) Italijom (samo morska)
b) Slovenijom, Crnom Gorom i BiH (i morska i kopnena granica)
- Hrvatskoj pripada najveći dio mora među tim državama
- Otvorena pitanja o razgraničenju – sa Slovenijom i BiH
- Isključivi gospodarski pojas
 gospodarski pojas koji obuhvaća morski prostor do vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru pučine
do njegove vanjske granice
 Hrvatski sabor proglasio 5. veljače 2021.
 Ne smije se prostirati preko 200 morskih milja
 morski prostor u kojemu sve države uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode plovidbe,
preleta, polaganja podmorskih kablova i cjevovoda i druge međunarodnopravno dopuštene uporabe
mora