Professional Documents
Culture Documents
Psihologija Bilješke
Psihologija Bilješke
PSIIHČKI PROCESI
- Unutarnji ili subjektivni procesI koji se pojedincu očituju kao vlastito doživljavanje
- Mogu se očitovati na objektivan način – različite reakcije
- Mjerenje fizioloških promjena, električne aktivnosti mozga
- KOGNITIVNI (SPOZNAJNI) – spoznavanje sebe i svijeta oko nas
- Opažanje (osjeti), percepcija, učenje, mišljenje, pamćenje, kreativnost
- AFEKTIVNI (EMOCIONALNI) – emocije i emocionalna stanja
- Afekti, raspoloženja, emocije
- KONATIVNI (MOTIVACIJSKI) – potiču, usmjeravaju i održavaju ponašanje
- Motivi, voljne radnje, vrijednosti, stavovi, interesi, navike
- Ciljevi psihologije su opisati, objasniti, predvidjeti i po potrebi mijenjati ljudsko ponašanje
- NEZNANSTVENI PRISTUP – koristi se logičko razmišljanje i objašnjenja mogu, ali i ne moraju
biti točna
- ZNANSTVENI PRISTUP – koristi se sustavnim opažanjem, istraživanjem, mjerenjem,
eksperimentiranjem, sve se može ustanoviti, provjeriti i dokazati, objektivnost, oprez prema
generalizaciji (nemaju svi iste simptome i spoznaje)
- Psihologija ima kratku povijest, ali dugu prošlost
- PREDZNANSTVENO RAZDOBLJE PSIHOLOGIJE (do 1879.) – psihologija u okviru filozofije, Grčki
filozofi - odbacivanje mističnog i prihvaćanje racionalnog objašnjenja svijeta i ponašanja ljudi,
logičko zaključivanje, anegdote
- PLATON - pri razumijevanju svijeta se ne smijemo oslanjati na osjetila i ono što opažamo, već
na naš razum
- ARISTOTEL - opažanje realnosti, ljudi su „tabula rasa”, srce je sjedište duše, a mozak organ za
hlađenje krvi, nabrojio osjetila, zakonitosti pamćenja
- HIPOKRAT – podjela ljudi po temperamentu (određen tekućinom koja prevladava u tijelu)
4 VRSTE TEMPERAMENTA:
- žuta žuč - kolerik: agresivni, nagli, optimistični
- crna žuč - melankolik: pesimistični, kruti i nedruštveni
- krv - sangvinik: ležerni, društveni i pristupačni
- flegma - flegmatik: suzdržani, pažljivi i mirni
- U 17. stoljeću javlja se filozofski pravac DUALIZAM - razlikuje
materijalni i nematerijalni svijet, čovjek se sastoji od tijela i duše
- ZNANSTVENO RAZDOBLJE (od 1879.) - Wilhelm Wundt 1879. u
Leipzigu otvara prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju
- Tijekom 18. i 19. stoljeća fiziologija je razvila metode istraživanja
koje su pružile spoznaje o funkciji živčanog sustava
- 1920. Ramiro Bujas osniva u Zagrebu prvi laboratorij za psihološka
istraživanja
- 1929. osniva Katedru za psihologiju na Filozofskom fakultetu
PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST
PRISTUPI U PSIHOLOGIJI
PSIHOLOG PSIHIJATAR
Studij psihologije Studij medicine uz specijalizaciju
Dijagnosticiranje Psihoterapija i lijekovi
Psihologijski testovi I klijenti koji nemaju očuvan kontak sa
stvarnošću
Psihoterapija Ne smiju primjenjivati psihologijske testove
Uglavnom klijenti koji imaju očuvan kontakt
s realnošću
Ne smiju prepisivati lijekove
ODREĐENJE PSIHOLOGIJE
- odabir problema (problem ili pitanje na koje želimo odgovoriti) postavljanje hipoteze
(pretpostavka (ili više njih) o mogućem rješenju problema, tj. o mogućem odgovoru na
pitanje) odabir metode istraživanja (opažanje, korelacijska metoda, eksperiment, studija
slučaja, anketa) prikupljanje podataka (upitnici, testovi, intervju, opažanje, anketa)
analiza podataka (matematički i statistički postupci, npr. aritmetička sredina, razlika među
aritmetičkim sredinama, korelacija) odgovor na problem (potvrđena ili opovrgnuta
hipoteza)
- METODA OPAŽANJA
1. OPAŽANJE U PRIRODNIM UVJETIMA
- Opaža se ponašanje ljudi ili životinja, objektivno
- Bilježenje ponašanja prema jasno utvrđenim pravilima
- Planiranje
- Koga?, Koliko dugo?, Koje ponašanje?, Kojim sredstvima?
- Utjecaj opažača na ponašanje promatranih? jednosmjerno staklo, kamere
- PREDNOSTI:
- Izravnost – ponašanje se proučava onakvo kakvo jest
- Prirodni uvjeti (tj. prirodniji od uvjeta u eksperimentu)
- NEDOSTACI:
- Promatrani mogu promijeniti ponašanje ako znaju da ih se promatra
- Dugotrajno i teško
- Neka ponašanja se rijetko događaju
- Ne možemo donositi zaključke o uzrocima i posljedicama (uzročno – posljedična veza) jer ne
možemo mijenjati uvjete
- Primjer: ponašanje navijača na utakmici, kako se djeca predškolske dobi ponašaju na igralištu
2. INTROSPEKCIJA (SAMOOPAŽANJE)
- Sustavno opažanje vlastitih psihičkih procesa
- Izravan uvid u psihičke procese osobe
- Metoda koju koristi samo psihologija (osim biheviorista)
- Više se ne koristi u originalnom obliku
- Ankete i upitnici je djelomično uključuju
- PREDNOSTI:
- Izravan uvid u psihičke procese
- NEDOSTACI:
- Neki procesi se ne mogu istodobno doživljavati i opažati (npr. veliki strah)
- Samoopažanje može izmijeniti proces
- Naš rječnik može biti previše oskudan
- Nema znanstvene provjere rezultata – proces je dostupan samo osobi koja sama sebe
promatra
- Ne možemo donositi uzročno-posljedične zaključke
3. OPAŽANJE U LABORATORIJU
STUDIJA SLUČAJA
ANKETA
METODA KORELACIJE
METODA EKSPERIMENTA
- Opažanje, intervju (usmjereni razgovor između intervjuirane osobe i psihologa), test (niz
zadataka koje osoba treba riješiti, testira se sposobnost osobe da riješi zadatak, postoje točni i
netočni odgovori), upitnik (pitanja o najčešćem doživljavanju i ponašanju, donose se zaključci
o određenoj osobini ispitanika, nema točnih i netočnih odgovora (ispituje se tipično
ponašanje i doživljavanje osobe))
OSJETI I PERCEPCIJA
- OSJETNI SUSTAVI – sustavi koji registriraju podražaje iz okoline i time omogućuju prilagodbu
okolini (receptori na osjetilima, senzorni živčani putevi, specijalizirani centri za osjetila u
mozgu)
- PODRAŽAJ (fizikalna ili kemijska energija) RECEPTORI NA OSJETNOM ORGANU živčani
impuls odgovarajući centar u mozgu interpretira impulse u doživljaj (OSJET)
- OSJETILA – vid, sluh, njuh, okus, kožni, kinestetički i vestibularni osjeti
- OSJETNA ADAPTACIJA – smanjenje intenziteta osjeta zbog stalne i nepromjenjive izloženosti
podražaju
- OSJETNA REKUPERACIJA – povećanje osjeta da bi se detektirali slabiji podražaji (vid po mraku)
- OSJETNA PERZISTENCIJA (paosjeti) – produženje tragova osjeta i kad podražaj nije prisutan
VID:
PERCEPCIJA
FUNKCIJA PERCEPCIJE
- Geštalt psihologija - percepcija nije jednostavan zbroj pojedinačnih osjeta nego je smislena
cjelina, određena struktura osjetnih elemenata
- NAGLAŠAVALI VAŽNOST 2 NAČELA:
- razlikovanje figure i pozadine
- perceptivno grupiranje
1. NAČELO BLIZINE - elemente koji se nalaze blizu jedan drugome percipiramo kao cjelinu
(npr. klupe u učionici percipiramo kao redove )
2. NAČELO SLIČNOSTI - elementi koji su slični po svojstvu (veličini, boji, obliku, teksturi)
percipiramo kao cjelinu
3. NAČELO ZATVARANJA - ukoliko dijelovi figure nedostaju, mi ih u našoj percepciji
popunjavamo tako da opažamo smislenu cjelinu
4. NAČELO DOBORG PRAVCA (načelo kontinuiteta) - elementi koji su raspoređeni na liniji ili
krivulji se percipiraju više povezani od elemenata koji nisu na krivulji
5. NAČELO ZAJEDNIČKOG KRETANJA - objekte koji se kreću u istom smjeru percipiramo kao
cjelinu
6. NAČELO SIMETRIJE - simetrični elementi čine cjelinu
FIZIKALNI UTJECAJI
- Uvjeti iz okoline u kojoj se zbiva naša percepcija: uvjeti percipiranja, količina informacija (npr.
dobio si jedan iz testa. Ili Dobio si jedan iz testa, ali ocjena se ne upisuje), kontekst
BIOLOŠKI UTJECAJI
- Oštećenje osjetnih organa, dob, unutarnja stanja organizma (glad, umor, bolest...)
PSIHOLOŠKI UTJECAJI
SOCIOKULTURNI UTJECAJI
GEOMETRIJSKO-OPTIČKE VARKE
OSTALE VARKE – dvosmislene slike, nestabilne figure, nepostojeće figure, varke veličine…