UNIVERZITET U SARAJEVU – ARHITEKTONSKI FAKULTET

PROF.DR. AHMET HADROVIĆ

ARHITEKTONSK FIZIKA 2
III SEMESTAR II CIKLUS

TEATRO ALLA SCALA, MILAN (LA SCALA)

SARAJEVO, 28.11.2023. godine STUDENT: OMEROVIĆ HAJRUDIN

SADRŽAJ:

Sažetak rada, apstrakt, uvodne riječi

1.0Uvod
2.0Lokacija i opće karakteristike
2.1Lokacija
2.2Dizajn

3.0 Akustična svojstva

3.1 Akustika teatra
3.2 Akustične karakteristike
3.3 Oblik prostorije
3.4 Volumen
3.5 Odjek, apsorberi i reflektori
3.6 Akustika gledališta
3.7 Materijalizacija i konstrukcija
3.8 Zvučna izolacija
4.0 Zaključak
5.0 Literatura
APSTRAKT

U ovom radu analizirat ću i prikazati Teatro alla Scala ili poznatiji kao La Scala koji
se nalazi u Milanu. Na samom početku dati ću prvobitne informacije o samom
objektu i lokaciji, a zatim analizirati akustična svojstva ovog teatra. Kroz upotrebu
konstrukcije i materijala koji su korišteni možemo dobiti podatke koje su nam od
značaja za sam rad koji se obrađuje. Na koji način akustična svojstva utiču na samu
vrstu objekta kao i okolinu van njega, kao i šta sve sadrži ovaj teatar da bi zadovoljio
samu akustiku objekta prikazat ću u ovom radu.

Teatro alla Scala ili poznatiji kao La Scala je sagrađen 3.augusta 1778.godine kao
zamjena nekadašnjem teatru Regio Ducale koji je izgorio 1776.godine.

Ovaj teatar smatra se jednim od najprestižnijih teatara na svijetu a isti je projektovao

arhitekta Giuseppe Piermarini.

Ključne riječi: teatar, zvuk, akustika, scena, gledališta

2.0 LOKACIJA I OPĆE KARAKTERISTIKE

2.1 LOKACIJA

Teatro alla Scale smješten je u centru Milana na Piazza della Scale nasuprot Pallazo
Marino ( Milanske gradske vijećnice). Sa gradskom mrežom javnog prevoza
povezan je podzemnom željeznicom, tramvajem i vozem. Udaljenost od aerodroma
do samog pozorišta iznosi cca 50km. Sigurna parking mjesta dostupna su na ulicama
Via Agnello (parkiralište Rinascente) i Piazza Diaz (podzemno parkiralište).
Prednost same lokacije Teatro alla Scale je ta što se nalazi u centru Milana i turistički
i umjetnički je prilagođena posjetiocima obzirom na svoju lokaciju u gradu.
Turistički se ovaj teatar može posjetiti kada nisu u toku probe, predstave ili neki
događaji koji su otvoreni za javnost.

Arhitekte: Giuseppe Piermarini, Mario Botta

Adresa: Via Filodrammatici, 2, 20121 Milano MI, Italija

Slika br. 1 Slika br.2

Slika br. 1. Lokacija objekta, izvor: https://maps.app.goo.gl/UD1pcXSfjgrFXf4CA

Slika br. 2 Lokacija, izvor: https://www.mapsofworld.com/travel/destinations/italy/teatro-alla-scala/attachment/la-scala-location-

map/
Područje oko Teatra alla Scala poznato je po svojoj eleganciji i blizu je drugih
značajnih znamenitosti i atrakcija u Milanu. Poznate znamenitosti na lokaciji i
ukupna atmosfera ovog područja doprinose kulturnom bogatstvu i historijskom
značaju lokacije Teatra alla Scala u Milanu.

Ispred Teatra alla Scala u Milanu nalazi se i trg poznat kao Piazza della Scala. Trg je
centralni prostor ispred operske kuće i često je mjesto gdje se posjetioci okupljaju
prije i poslije predstava. Piazza della Scala ima svoju ljepotu, a na njemu možete
pronaći statue velikih italijanskih umjetnika, uključujući statue Leonarda da Vinčija
i Alesandra Manzonija. Trg je živopisan prostor koji doprinosi atmosferi ove
prestižne lokacije u srcu Milana.

Slika br. 3. Piazza della Scale, trg ispred teatra izor:

https://www.booktaximilan.com/media/k2/items/cache/e31ace2a15a7c70645ad83df9ecd43b0_XL.jpg

Okolina oko Teatra alla Scala u Milanu ima bogatu mješavinu historijskih zgrada,
elegantnih prodavnica, restorana i kulturnih institucija.
2.2 OPĆE KARAKTERISTIKE I DIZAJN

Teatro alla Scala u Milanu je jedna od najprestižnijih opera u svijetu, sa bogatom

historijom i značajnim mjestom u svijetu opere. Teatro alla Scala je otvoren 1778.
godine i tokom svoje duge historije postao je sinonim za vrhunsku operu i balet.
Njegova historija je bogata i odražava evoluciju operne umjetnosti. Ovaj objekat je
djelo neoklasične arhitekture što se odražava u impozantnoj fasadi i unutrašnjosti
teatra. Klasični elementi arhitekture doprinose eleganciji i grandioznosti zgrade.

Slika br. 4 Izgled teatra, izvor: https://www.italia.it/content/dam/tdh/it/destinations/lombardia/milano/teatro-alla-

scala/media/20220407163617-linconfondibile-facciata-del-teatro-alla-scala-di-milano-di-notte-milano-shutterstock-
193904522.jpg
Ima impresivnu fasadu i enterijer koji kombinuje eleganciju i grandioznost. Tokom
godina, teatar je prošao kroz nekoliko renovacija kako bi se održao njegov sjaj. Ima
širok asortiman koji obuhvata spektar opera, baleta i koncerata klasične muzike.
Predstave uključuju djela velikih italijanskih i svjetskih kompozitora, a učestvuju
svjetski poznati dirigenti, pjevači i umetnici. Pored same operske kuće, postoji i
muzej koji čuva značajne artefakte, kostime i razne predmete vezane za historiju
Teatra alla Scala. Ovaj teatar predstavlja kulturno blago Italije i privlači ljubitelje
opere i klasične muzike iz cijelog svijeta.

Arhitektonski elementi koji karakterišu fasadu ovog teatra se održavaju kroz

klasične neoklasične elemente koji predstavljaju visoke stubove, korintske kapitele
kao i reljefe uobičajne u ovom stilu. Sa izbočenim trijemom i terasom, pozorište je
funkcionalna konstrukcija sa unutrašnjim hemiciklom za difuziju zvukova. 1

Slika br. 5 Izgled fasade objekta 1789.godine, izvor:

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/54/Scala4.JPG/1280px-Scala4.JPG

1. Privredna komora Milana, “Inside La Scala” , https://www.milomb.camcom.it/documents/10157/158895/dentro-la-

scala.pdf/44a69a60-2167-4538-aac3-4420e6c4ddd7
Najinovativniji aspekt projekta je svakako galerija koju je arhitekt postavio ispred
ulaza u pozorište. Podovi su isprekidani vijencima i različitim zidnim oblogama. U
prizemlju sedam lukova izlazi na niski kameni kamen, malterisan svjetlom bojom
kao i površine gornjih etaža. Prvobitno je postojalo samo dvoje ulaznih vrata u
pozorište, koja su odgovarala bočnim lukovima galerije. Unutar ostalih pet otvora,
međutim, bilo je isto toliko prozora. Danas se u svakom luku nalaze vrata, nadvišena
malim lučnim prozorima na poluspratu. Odgovarajući stubovima lukova ide niz više
isturenih blokova. 2

Slika br. 6 Prikaz lukova sa vratima, izvor: https://www.museoscala.org/static/upload/0--/0--la-facciata-con-la-

nuova-torre-scenica-1024x747--1-.jpg

2 https://web.archive.org/web/20131215025819/http://www.milanoneicantieridellarte.it/cms/wp-
content/files_flutter/1301581866TeatroScala_tecnica.pdf
Fasadu, u skladu sa galerijom vagona, kruniše ukrašen timpanon, koji je takođe
dizajnirao Piermarini, sa bareljefom u štukaturi Giuseppea Franchia. Tema je
alegorija Kočije Sunca koju progoni noć (drugo nazvana Kočija Apolona ili Faetona)

Arhitekta je glavnu fasadu osmislio za skraćeni pogled, budući da se pozorište

prvobitno nalazilo u relativno uskoj četvrti. Frontalni pogled i neobičan efekat
timpanona prekrivenog pločicama, postali su mogući nakon otvaranja Piazza della
Scala 1857. godine

Slika br.7, prikaz glavne fasade; izvor: https://res.cloudinary.com/https-www-isango-

com/image/upload/f_auto/t_m_Prod/v1573761800/europe/italy/milan/14759.jpg

Na osnovu inventara iz 1790. godine tkanina je uglavnom odabrana za zidove kutija,

«bečko platno, sa bijelom, crvenom, svijetloplavom, prugastom pozadinom, na kojoj
su razbacane ili isprepletene grane ili maštovite kineske kompozicije; trend
klasiciranja predstavljaju tapiserije "mozaik".
3.0 AKUSTIČNA SVOJSTVA

Akustika kao pojam predstavlja nauku o zvuku. Čini sastavni dio fizike, ali se
proučava sa različitih oblasti ljudske djelatnosti.

Akustika ima široku primjenu u različitim industrijama i disciplinama.

Zvuk je sastavni dio svakodnevnog života i dio čovjekovog okruženja. Javlja se kao
pratilac mnogih životnih aktivnosti i njegovo prisustvo je evidentno gotovo u svim
sferama ljudskog života. Zvuk spada u fizičke veličine, i predstavlja mehanički talas
koji nastaje oscilovanjem nekog izvora, pri čemu se u okolini tog izvora mijenja
pritisak sredine.

Titraje niske frekvencije uho zapaža kao dubok, a titraje visoke frekvencije kao visok
ton, dok su titraji frekvencije niže od 16 a više od 20 000 Hz za naše uho nečujni.

Fizičari i inženjeri akustike obično raspravljaju o razinama zvučnog pritiska u smislu

frekvencija, dijelom i zato što je to takav kakav kod nas uši interpretiraju zvuk. Ono
što doživljavamo kao zvukove "visokog tona" ili "nižeg tona" su vibracije pritiska
koje imaju veći ili manji broj ciklusa u sekundi. U uobičajenoj tehnici akustičkog
mjerenja, akustički se signali uzorkuju u vremenu, a zatim se prikazuju u značajnijim
oblicima kao što su oktavni opsezi ili grafikoni vremenske frekvencije. Obje ove
popularne metode koriste se za analizu zvuka i bolje razumijevanje akustičnog
fenomena. 3

Arhitektonska akustika (također poznata kao akustika zgrada ) je nauka i inženjering

o postizanju dobrog zvuka unutar zgrade.

3 Morfey, Christopher (2001.). Rječnik akustike. Academic Press. str. 32.

3.1 AKUSTIKA TEATRO ALLA SCALE

Akustika teatra je jedan od ključnih elemenata koji doprinosi uglednosti ovakve

vrste objekta kao i samom održavanju predstava. Refleksija zvuka stvara talase koji
proizvode prirodne rezonance koje se mogu čuti kao prijatna ili iritantna senzacija.
Reflektujuće površine mogu biti nagnute i koordinirane da obezbijede dobru
pokrivenost zvuka za slušaoca u koncertnoj sali ili muzičkom prostoru.

Teatro alla Scala je dizajniran sa posebnom pažnjom na postizanje optimalne

akustike. Cilj je bio stvoriti prostor koji omogućava jasno i emotivno prenošenje
izvedbi do svakog dijela auditorijuma. Prema istraživanju iz 1962.godine ovaj teatro
ima jako dobru akustiku i upoređuje se sa kasnijom Bečkom državnom operom iz
1869 godine. 4

Slika br.8. Izgled i postava centralnog dijela, izvor: https://thebettervacation.com/wp-content/uploads/2022/12/La-Scala-Theatre-

Museum.webp

4 L. L. Beranek, ‘'Music, Acoustics & Architecture'’, 1962.

Među mjerama koje je Piermarini usvojio bio je izbor drvenog svoda. Još jedna mala
mjera bila je značajno smanjenje veličine stubova koji razdvajaju različite faze. 5

Na taj način, prema izvorima, postigao je gotovo savršenu akustiku u svakoj tački
dvorane, koja se smatrala među najboljima svog vremena. Tokom najnovijih radova,
pod je nagnut kako bi se poboljšala akustika u prostoriji, ali i preglednost. Iz istog
razloga uklonjen je i tepih.

U direktnom kontaktu sa betonskom košuljicom (drvene daske ugrađene u mršavi

beton) postavlja se sloj šperploče debljine 15 mm, a zatim „elastični sendvič“, čiji je
donji lim od gipsa i iverice (debljine 15 mm) napravljen. Sljedeći sloj, od umreženog
polietilena (5 mm), nema čvrste spojeve za drugi sloj gipsa i iverice, koji je umjesto
toga fiksiran na sljedeći sloj šperploče (16 mm).

Slika br.9, Unutrašnji izgled teatra, izvor: https://www.milanotoday.it/~media/horizontal-hi/69405908568147/la-scala-ph-brescia-

e-amisano-2.jpg

5 Giovanni Curcio, Elisabeth Kieven, Storia dell'architettura italiana - Il Settecento, Milano, Electa Mondadori, 2000.
3.2 AKUSTIČNE KARAKTERISTIKE

• u prostoru ne smije biti jeke, vanjske ni unutarnje buke;

• moja glasnoća mora posvuda biti približno jednaka;
• u prostoru ne smiju nastajati neželjene rezonance, a odjek mora biti dovoljno
malen da bi se izbjegla preklapanja uzastopnih zvukova.6

3.3 OBLIK PROSTORIJE

Kada razmatramo sami oblik prostorije on je jako važan za akustiku zvuka koja se
apsorbira, pa je samim tim neophodno sagledati i vertikalni i horizontalni plan.

Prilikom svakog plana u odnosu na namjenu i uticaj drugih faktora oblik prostorije
može imati različite oblike. Oblik prostorije je jedan od najvažnijih faktora akustike
prostorije. Svaki izvor zvuka u nekom prostoru može imati do beskonačno mnogo
vlastitih ogledalskih slika, virtuelnih izvora. U slučaju npr. dva paralelna,
beskonačna zida, između kojih se postavi zvučni izvor (npr. bijeli šum), pojaviće se
između zidova stojeći talas, čija je osnovna frekvencija (prvi (nulti) mod
oscilovanja) zavisna od udaljenosti zidova.

Slika br.10, zvuk u prostoriji prikazan na Teatro alla Scale

6 Hadrović, A.,2010., Arhitektonska fizika ( drugo izdanje ), Univerzitet u Sarajevu, Arhitektonski fakultet, Acta Architectonika
et Urbanistica, str.260
Osim oblika prostorije izuzetno je važan i njen plan osnove. Važno je da zvuk do
slušaoca dolazi što kraćim, direktnim putem.

Slika br.11 Zavisnost ozvučenja od oblika osnove prostorije

Horizontalni plan Teatro alla Scale je pravougaone osnove sa eliptičnim dijelom u

unutrašnjosti same dvorane. Za veće auditorije preporučljive su trapezaste, lepezaste
i slične osnove prostora. Kružne, eliptične i kombinovane osnove, kao i različiti
konkavni ill kružni zidovi su vrlo nepovoljni zbog fokusiranja zvuka, ali se mogu
djelimično korigovati odgovarajućim difuzorima i reflektorima.

Slika br. 12 Horizontalni plan teatra, sa eliptičnom dvoranom, izvor : https://www.theatre-

architecture.eu/res/archive/165/018696.jpg?seek=1371149429
Kada govorimo o vertikalnom planu ovog teatra imamo 4 nivoa galerija, koji su
raspoređeni jedni iznad drugih što doprinosi vertikalnoj strukturi dvorane.
Vertikalnost dvorane često doprinosi arhitektonskoj ljepoti i harmoniji zgrade.
Klasična arhitektura Teatra alla Scala uzima u obzir vertikalnu dimenziju kako bi
stvorila impozantan i estetski privlačan prostor.

Među kritičnim problemima koji su uočeni bili su protupožarne baršunaste presvlake

novih sjedišta, koje izgleda pretjerano upijaju zvučne valove. Reverberacija se,
međutim, poboljšala, uglavnom zahvaljujući novoj podnoj oblogi. Mjere koje je
pozorište usvojilo kako bi riješilo problem uključivale su presvlake pozornica
uklanjanjem svih panela od poliuretanske pjene zatvorenih ćelija postavljenih 2004.
godine, a crveni damast je zalijepljen direktno na zidove.

Slika br.13, vertikalnost, izvor: https://www.rainews.it/dl/img/2021/12/29/1640799778423_rainewsaebebedebaaa.jpeg

 Slika br.14, vertikalni plan dvorane, izvor: https://drytech.ch/wp-
content/uploads/2020/07/milanoSCALA063.jpg&tbnid=I3X6Rj0gi65vvM&vet=1&imgrefurl=https://drytech.ch/en/teatro-alla-
scala-milan/&docid=VCxMl7K06dpD1M&w=1000&h=667&hl=en-US&gl=US&source=sh/x/im/m1/2

3.4 VOLUMEN

Svakom izvoru zvuka odgovara posve određena zapremina do koje se može ići, a da
pri tome jačina zvuka ne postane premalena. Ako raste zapremina, povećava se i
unutrašnja površina, pa je i apsorpcija zvuka veća, odnosno uz jednaku emitovanu
zvučnu energiju jačina zvuka je manja. Od zapremine djelimično zavisi najniža
rezonantna frekvencija prostorije. Polovina talasne dužine najniže rezonantne
frekvencije je upravo jednaka razmaku dva suprotna zida. Potrebna zapremina neke
prostorije za slušanje određuje se prema broju slušalaca, odnosno broju sjedišta.
Smatra se da je optimalna zapremina 7 - 8 m3 po slušatelju.
Veličina i volumen Teatra alla Scala su projektovani s obzirom na potrebe operskih
i baletskih izvedbi, uzimajući u obzir i akustične zahtjeve.

Slika br.14, Zavisnost optimalne zapremine od vrste muzike i broja gledalaca

3.5 ODJEK, APSORBERI I REFLEKTORI

Odjek u kontekstu akustike odnosi se na refleksiju zvuka od površina u prostoru.

Intenzitet odjeka može značajno uticati na kvalitet akustike u određenom prostoru,
uključujući i Teatar alla Scale.
U periodu od 2006. do 2011 godine. nekoliko puta je izvršeno mjerenje akustičkih
parametara. Kroz proces analiziranja i mjerenja akustičnosti u samom objektu došlo
se do određenih podataka.

Slika br.15, Mjerne tačke akustičkih parametara

Mjerenje je izvršeno postavljanjem izvora u jednu tačku na bini i postavljanjem

mikrofonskog sistema u različite tačke publike.

S obzirom na simetriju prostorije, odlučeno je da se izmjeri samo jedna strana.

Mjerenja su se uvijek obavljala u zatvorenom prostoru, noću, u nedostatku osoblja.
U nastavku se nalaze podaci koji se odnose na glavne akustičke parametre definirane
u standardu ISO 3382. Ovi podaci, prikazani u Tabeli 1, rezultati su prosjeka
izvršenih na svim dostupnim mjerenjima.

Freq. [Hz] 125 250 500 1000 2000 4000 8000

C50 [dB] 0.88 -1.09 0.20 2.50 2.19 3.91 7.80
C80 [dB] 2.04 4.54 3.39 2.82 3.13 5.46 5.20
D50 [%] 53 44 49 60 59 65 79
Ts [ms] 107 85 69 53 63 46 26
EDT [s] 1.21 1.19 1.27 1.16 1.17 1.00 0.57
T10 [s] 1.55 1.49 1.38 1.39 1.31 1.19 0.70
T20 [s] 1.54 1.37 1.27 1.25 1.23 1.13 0.75
T30 [s] 1.49 1.35 1.23 1.20 1.20 1.10 0.78
IACC 0.95 0.87 0.60 0.67 0.63 0.67 0.60
LF 0.20 0.18 0.12 0.13 0.23 0.39 0.39

Tabela 1: Zbirna tabela otkrivenih akustičkih parametara

Dijagram 1. Prikaz T10, T20 i T30: trend frekvencije.

 Dijagram 2: Poređenje T20 prije i poslije renoviranja.

Slika 16: Raspodjela zvučnog pritiska (SPL u dB) u publici. Slika 17. Distribucija C80 jasnoće (dB) u publici.

Zahvaljujući renoviranju podova koje je izvršeno postignuto je blago poboljšanje

vremena odjeka, koji je sada redovniji kako frekvencija varira. U punoj prostoriji
vrijeme reverberacije je približno 1,1 sekundu, a jasnoća je oko 5 dB.

Ovi uslovi zahtijevaju veliki vokalni napor pjevača i čine da je zvuk orkestra loše
uklopljen. Ovaj rezultat je uglavnom određen postavljanjem fotelja u potpunosti
obloženih baršunom, ali i, u manjoj mjeri, crvenim damast presvlakom unutar
sjedišta, postavljenom na postavu od poliuretanske pjene zatvorenih ćelija, što je
rezultiralo jačim zvukom od očekivanog. 7

Vrijeme reverberacije nekih od poznatih dvorana u svijetu

Ovisnost optimalnog vremena odjeka na srednjim frekvencijama o volumenu
Kada uzimamo u obzir reflektore možemo reći da imaju mogućnost fokusiranja
svetlosti na određeno područje scene. Njihovo postavljanje može biti fiksno ili
podesivo kako bi se usmjerila svijetlost prema određenim tačkama. Reflektori su
postavljeni na razmjerno velikim udaljenostima od scene i glumaca, zbog čega se
koristi pretežno tvrdo svjetlo koje je na većim udaljenostima lakše kontrolirati.
Rasvjeta se postavlja za čitavu predstavu odjednom, a česte promjene svjetla
ostvaruju se pomoću regulatora rasvjete

Slika 18. Upotreba lustera za svjetlost, izvor

https://www.teatroallascala.org/static/upload/7_o/7_ok.jpg

Slika 19 : Osvjetljenost teatra, izvor :

https://www.yesmilano.it/sites/default/files/luogo/copertina/71/1851/teatro_alla_scala_DP_1280x560.jpg

7 http://pcfarina.eng.unipr.it/Public/Papers/261-Farina%20protetto%20TERZO.pdf
3.6 AKUSTIKA GLEDALIŠTA

Kada razmatramo gledališta ovakvih vrsta objekata treba obratiti pažnju na

optimalne uvjete kako za govorne tako i za glazbene događaje. U teatrima cilj je
postići dobru razumljivost govora.

Struktura teatra obuhvaća različite nivoe loža, balkona i partera, pružajući

raznovrsne perspektive za publiku. Gledatelj u teatru želi pratiti radnju i kroz pokrete
i mimiku glumaca, a jednako tako i vjerni prijenos zvučnog ambijenta s pozornice.
Zvučna komunikacija između glumaca, orkestra i gledatelja ostvaruje se pomoću
akustičkih elemenata. Zbog toga je prilikom projektovanja bilo neophodno načiniti
projekt akustičkog uređenja, zajedno sa simulacijom vremenske i prostorne zvučne
slike. Prostor gledališta posjeduje 4 nivoa galerije, gdje svaki od njih na svoj način
donosi posebnu čar.

Slika 20. Raspored gledališta , izvor : https://images1.bovpg.net/r/back/es/sale/8ada1867cb3a09.jpg

3.7 MATERIJALIZACIJA I KONSTRUKCIJA

Piermarini je u dizajniranju Scale bio inspiriran dvorskim pozorištem Vanvitelijeve

palate Caserta i pozorištem San Carlo u Napulju. Soba ima oblik potkovice ukrašena
neoklasičnim ukrasima. 8

Do 1943. godine sačuvana je prvobitna konstrukcija svoda, koja se sastojala od

debelog sloja gipsa utisnutog na "šipke", trake širine oko pet centimetara dobijene
od nepotpuno osušenih kestenovih krugova. One su zauzvrat bile obješene tankim
drvenim polugama za grede oslonjene na velike rešetke postavljene da podupiru
nagibe krova. Ovaj sistem, gotovo spušteni plafon, na neki je način preuzet u Teatro
degli Arcimboldi, gde je plafon zapravo sastavljen od reflektujućih panela okrenutih
prema publici i panela koji apsorbuju zvuk okrenut prema orkestru.

Sve plohe, svi materijali i predmeti u teatru apsorbiraju zvuk. Kad se govori o
apsorpcijskim materijalima ili o apsorpcijskim konstrukcijama, misli se na one
kojima je osnovni zadatak da svojim akustičkim svojstvima proizvedu kontroliranu
apsorpciju.

Slika br.21, Unutrašnji kvadrat (kutija) koji formira gledalište

8 Isabella Innamorati, Silvana Sinisi, Storia del teatro. Lo spazio scenico dai greci alle avanguardie, Bruno Mondadori, 2003.
Razlog korištenja pomjerljivih zavjesa i pregrada za napuhavanje je da zvuk dođe
do zapreke, jedan dio zvuka se reflektira, dok sa drugim dijelom zvuka dešava se
apsorpcija. U pozorišnom režimu obzirom da je riječ o frekvencijama ljudskog glasa
ovaj način je pogodan kako bi svi u gledalištu mogli jasno i razgovjetno čuti glumce.

Dijagram -Izvor ( Hadrović. A., Arhitektonska fizika, dijagram: Ponašanje zvučne prepreke čije su dimenzije mnogo veće od
valne dužine zvučnog impulsa, str. 255

Dijagram ( Dijagram iznad primjenjen na tlocrtu Teatro alla Scale, narandzasto zapreka, plavo zvučni talas)
Akustična faza renoviranja La Scale počela je u septembru 2002. Godine. Novi pod
je dizajniran da obezbijedi dovoljne vibracije prijenosa do publike, djelujući kao
kutija za zračenje postavljena za usmjeravanje zvuka okomito. Tepisi koji
apsorbiraju zvuk zamijenjeni su slojevima rezonantnog materijala i hrastov pod koji
reflektuje buku (tj. hrastov pod koji reflektuje vibracije (tj. vibrirajući pod ili
harmonska kutija). pod ili harmonska kutija). Dizajniran je novi elastično plutajući
pod koji hvata zvuk na direktan i strukturalni način. Onda gornja ploča stvara
vibraciju stvarajući talas refleksije koji se prenosi na cjelinu prostora za publiku,
postavljen na glavnim štandovima, u vrlo kratkom vremenu. Ova vibracija dovodi
zvuk direktno u blizinu publike, putem ponovnog zračenja sa poda.

Kao neočekivani i dodatni rezultat, dobijeno je da vertikalno zračni zvuk proizveden

od mnoštva ravnih talasa bukvalno istovremeno stiže sa poda svima koji sjede na
glavnim tezgama. Kao sveukupni rezultat, zvuk u usponu dopire do publike skoro u
isto vrijeme, kao u harmonično rezonantnoj kutiji koja je opruga neporozna i
elastična tvar.

Slika 22. Izvršena mjerenja i prikaz u db u gavnoj prostoriji Teatro alla Scale, izvor

https://www.arauacustica.com/files/publicaciones/pdf_esp_54.pdf
3.8 ZVUČNA IZOLACIJA

Potrebno je spriječiti dolazak složenih i neusklađenih zvučnih valova. Za izražavanje

zvučne izolacije najčešće se koristi zvučna izolacijska moć Rw, koja se izražava u
decibelima (dB). Ona pokazuje za koliko dB taj materijal smanjuje razinu buke.

Zvučna izolacijska moć je fizikalna veličina kojom se opisuje građevinska

konstrukcija (zid, strop, međuspratovi, prozori...) i određuje se u laboratorijskim
uvjetima, pri čemu mora vrijediti. 9

Na kraju je potrebno još vidjeti kako se riješiti rezonancije ili je bar umanjiti. Svaki
mehanički sistem ima svoju vlastitu frekvenciju osciliranja. U trenutku kad se
vanjska frekvencija (tj. buka) izjednači s vlastitom, dolazi do rezonancije odnosno
do povećanja amplitude osciliranja.

Ovaj se problem može riješiti na dva načina:

• prigušenjem, tj. korištenjem određenih elastičnih materijala koji smanjuju

amplitude odnosno razinu zvuka;

• pomicanjem rezonantne tačke; ukoliko poremećaj tlaka (tj. zvučna oscilacija)

djeluje dovoljno kratko, tada neće doći do rezonancije

9 Igra zvuka i prostora, Blaženka Slovenec, Katarina Smernić, Nikol Radović, str. 77
4.0 ZAKLJUČAK

Akustika svakog prostora je značajan faktor u kreiranju ugodne atmosfere u

prostorijama i samom objektu. U ovisnosti od svoje namjene postoje određene
akustične karakteristike i vrijednosti koje treba isunjavati kako bi se zadovoljila
potrebna ugodnost za slušaoca. Na sam prostor i akustiku utječu konstruktivni
elementi kao i sama upotreba materijalizacije koja dosta može pomoći u regulisanju
visokih i nisih tonova. Visina prostorije kao i oblik mogu dovesti do određene
raspotranjenosti zvuka koja će u nekim slučajevima biti pogodna za sve nivoe
galerija, dok u drugom slučaju može doći do slabijeg emitovanja zvuka u svim
dijelovima prostora. Na konkretnom slučaju Teatro alla Scale akustika prostora u
jednom segmentu nije bila baš najpovoljnija, ali se kroz analize i mjerenje došlo do
rezultata da se određeni dijelovi zamjene i da se pomoću određenih materijala
prilikom renoviranja prostora napravi što bolji akustični prostor.
5.0 LITERATURA

KNJIGE:
• -Hadrović, A.,2010., Arhitektonska fizika ( drugo izdanje ), Univerzitet u
Sarajevu, Arhitektonski fakultet, Acta Architectonika et Urbanistica

ČLANCI:

• Privredna komora Milana, “Inside La Scala” ,

https://www.milomb.camcom.it/documents/10157/158895/dentro-la-
scala.pdf/44a69a60-2167-4538-aac3-4420e6c4ddd7
• Simonetta Offredi, Tehnički izvještaj, u AA.VV., Teatro alla Scala u Milanu -
Restauracija i održavanje fasada - projekat-realizacija-stanje konzervacije-
planirano održavanje 1999-2002-2004, Milano 2006. Izvod Arhivirano 15.
decembra 2013. u Internet arhivi. dostupno online
https://web.archive.org/web/20131215025819/http://www.milanoneicantieri
dellarte.it/cms/wp-content/files_flutter/1301581866TeatroScala_tecnica.pdf
• Morfey, Christopher (2001.). Rječnik akustike. Academic Press. str. 32.
• L. Beranek, ‘'Music, Acoustics & Architecture'’, 1962.
• Giovanni Curcio, Elisabeth Kieven, Storia dell'architettura italiana - Il
Settecento, Milano, Electa Mondadori, 2000.
• Isabella Innamorati, Silvana Sinisi, Storia del teatro. Lo spazio scenico dai
greci alle avanguardie, Bruno Mondadori, 2003.
• http://pcfarina.eng.unipr.it/Public/Papers/261-
Farina%20protetto%20TERZO.pdf
• Igra zvuka i prostora, Blaženka Slovenec, Katarina Smernić, Nikol Radović,
str. 77
• https://www.arauacustica.com/files/publicaciones/pdf_esp_54.pdf
• https://www.museoscala.org/en/history/theatre/history-of-the-theatre.html