Professional Documents
Culture Documents
EdinMerdan Maturski
EdinMerdan Maturski
MOSTAR
Maturski rad
A/D KONVERZIJA
Članovi komisije:
1. _______________, predsjednik
2. _______________, član
3. _______________, član
Ocjena: _________________
1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. A/D KONVERZIJA..................................................................................................................4
3. ZAKLJUČAK.........................................................................................................................17
LITERATURA..............................................................................................................................18
2
1. UVOD
Vrlo velika upotreba digitalnih sistema u različitim područjima tehnike zahtijeva čestu
primjenu sklopova za konverziju signala iz analognog oblika u digitalni i obrnuto. Tu funkciju
obavljaju analogno-digitalni konvertor (skraćeno AD konvertor, engl. AD converter, skraćeno
ADC) i digitalno-analogni konvertor (skraćeno DA konvertor, engl. DA converter, skraćeno
DAC). Odvijanjem nekog procesa mijenjaju se njegove karakteristične veličine. To mogu biti
pomak, brzina, temperatura, pritisak, protok itd. Senzor mjeri te promjene i šalje ih na sklop za
analognu obradu signala. Tu se signal mijenja (filtrira, pojačava i kompenzira nelinearnost
karakteristike senzora i poprima oblik i veličinu pogodnu za prihvat u analogno-digitalnom
konvertoru. AD konvertor daje signalu digitalni oblik nakon čega signal dolazi u računar na
obradu. Digitalni signal se iz računara dovodi u digitalno-analogni konvertor koji ga vraća u
analogni oblik. Prije dovođenja toga signala na izvršni član, koji će u željenom obiimu djelovati
na promjene u procesu, potrebno je signal prilagoditi izvršnom članu (npr. prema potrebnoj
snazi).
3
2. A/D KONVERZIJA
Nažalost, veličine koje je potrebno dovesti na ulaze u mijerni sistem, samo su u veoma
malom broju slučajeva, po svojoj prirodi digitalne. Pa čak i tada, često je potrebno analizirati
parametre ovih digitalnih veličina na najnižem, fizičkom nivou, naročito u postupcima ovjere i
atestiranja sistema ili dijagnostike, kod neregularnog rada uslijed otkaza ili ispada. Sa stanovišta
mjerenja, jedini način da se ovakvi signali ispravno okarakterišu i u tim situacijama, jeste da se
tretiraju kao analogne veličine i opišu odgovarajućim analognim parametrima.
4
Slika 1. Principijelna šema A/D konvertora
5
Brzi kovnertori služe za pretvaranje signala srednjih frekvencija kao što je zvuk. Jedan
ciklus konverzije traje nekoliko desetina μs. Primjer brzog konvertora je A/D konvertor sa
sukcesivnom aproksimacijom.
Kao što ime kaže, trenutni konvertori vrše konverziju u jednom trenutku i koriste se tamo
gdje je veoma važna brzina konverzije (npr kod televizije i digitalnih osciloskopa). Jedan ciklus
konverzija obično traje manje od 10ns. U ovu grupu spada npr. A/D konvertor sa paralelnim
komparatorima.
Ako se ulazni napon linearno mijenja od 0 do napona pune skale V ps , izlazna digitalna
informacija može da ima m + 1 = 9 diskretnih stanja: 0 za V ul<V1 , 1 za V1<Vul<V2, 2 za V2<Vul<V3
, … 7 za V7<Vul<V8 i ”PREKORAČENJE” ako je ulazni napon Vul>V8.
6
koder. Realna karakteristika prenosa će odstupati od idealne i mogu se definisati statičke i
dinamičke greške koje unosi realan A/D konvertor.
Pošto je izlazna informacija A/D konvertora digitalni broj, dinamičke karakteristike A/D
konvertora se svode na specificiranje potrebnog vremena da se od trenutka početka konverzije
na izlazu A/D konvertora postavi digitalni ekvivalent ulaznog analognog signala. Ovo vrijeme se
naziva vrijeme konverzije.
Rezolucija, odnosno, broj nivoa kvantizacije ulaznog signala se najčešće definiše brojem
bita izlazne digitalne informacije, ako je primijenjen prirodni binarni kod, ili brojem decimalnih
cifara, za A/D konvertore koji generišu izlaznu informaciju u BCD kodu. Povećanje rezolucije
A/D konvertora sa slike 2 se može postići jedino povećanjem broja naponskih nivoa, odnosno,
brojem komparatora. Za povećanje rezolucije za samo jedan bit, potrebno je duplirati broj
komparatora i srazmijerno proširiti kombinacionu mrežu kodera. Tako je za 8-bitni konvertor
potrebno 256 komparatora. Pošto je u praksi potrebno obavljati A/D konverziju i sa mnogo
većom rezolucijom, direktna konverzija sa 2n komparatora i kodne mreže postaje neekonomična
zbog velikog broja komponenti. U cilju smanjenja broja sastavnih elektronskih kola, primjenjuju
se različite metode za A/D konverziju.
Kod startnog i pratećeg konvertora etaloni su iste prirode kao i mjerena veličina, tako da
je njen digitalni ekvivalent iznalažen direktnim brojanjem kvantizacionih nivoa. Umjesto
stepenastog referentnog napona sa kojim se poredi analogni odmjerak signala, može se
upotrebiti i kontinualni monotono opadajući ili rastući napon. Pošto je i taj napon analogni, ne
možemo pomoću njega ostvariti direktnu kvantizaciju ulaznog signala, ali ako poznajemo
7
vremensku zavisnost monotono promjenjivog napona kvantizacije može se izvesti pomoću
pogodno odabranog etalona vremena.
Slika 3. Integrator
8
Konvertor sa jednostrukim nagibom transformiše ulazni signal u vrijeme. Da bi se
ostvarila linearna zavisnost između veličine ulaznog napona i trajanja vremenskog intervala,
referentni napon VR treba da se mijenja linearno sa vremenom. Da bi se to postiglo ulazni
napon se generiše pomoću integratora.
A/D sa dvojnom integracijom se zove tako jer se princip rada zasniva na primjeni kola za
integrisanje. Tokom konverzije integrisanje se vrši dva puta. Prvo se integrali ulazni napon, a
zatim se vrši integracija referentnog napona i time se vrši pretvaranje ulaznog napona u vrijeme,
koje se lako mjeri pomoću brojača.
Princip A/D konverzije metodom dvojne integracije se može objasniti pomoću blok-šeme
kloja je prikazana na slici 4. Na ulaz A/D konvertora se stalno dovodi jednosmjerni napon Ux,
koji treba pretvoriti u digitalni oblik. Napon Ux se preko elektronskog preklopnoka P1 prosljeđuje
na integrator, koji čine otpornik R, kondezator C i operacioni pojačivač.
Ovdje treba imati na umu da se invertujući ulaz operacionog pojačivača nalazi približno
na potencijalu mase. Iza integratora se nalazi naponski komparator kojim se utvrđuje
kada je napon na izlazu integratora jednak nuli, odnosno kada je kondezator C ispražnjen.
Oscilator daje impulse potrebne za rad konvertora. Upravljačka logika neposredno upravlja
radom konvertora. Na brojaču se dobije digitalna vrijednost u obliku broja impulsa.
9
2.4. Prateći A/D konvertor
Prateći A/D konvertor koristi D/A konvertor kao referencu za formiranje digitalnog
ekvivalenta analognog signala. Logička šema pratećeg A/D konvertora prikazana je na slici 5.
Vremenski dijagram promjene napona Viz u funkciji promjene ulaznog napona Vul
prikazan je na slici 6.
10
Slika 6. Vremenski dijagram napona pratećeg A/D konvertora
Za vrijeme dok je signal GATE na nultom logičkom nivou na brojač ne stižu taktni
impulsi, brojač ne mijenja sadržaj tako da i napon na izlazu D/A konvertora ne mijenja
vrijednost. Kada je GATE=1, brojač u zavisnosti od logičkog nivoa izlaza komparatora broji
unaprijed ili unazad, a napon na izlazu D/A konvertora teži da dostigne V ul i da prati promjene
Vul. Brzina promjene napona Viz zavisi od periode taktnih impulsa tc. Minimalna vrijednost tc je
ograničena vremenom postavljanja D/A konvertora i kašnjenjem komparatora. Ako je promjena
napona Vul brža od maksimalne brzine promjene Viz, izlazni digitalni kod, a time i napon V iz će
da kasni u odnosu na ulazni napon. Pošto promjenom učestanosti signala TAKT može da se
mijenja brzina promjene napona Viz, prateći A/D konvertor može da se koristi kao specifičan
digitalno upravljiv filtar.
Sa vremenskog dijagrama na slici 6 vidi se da je, nakon što je u trenutku t 2 logički nivo
signala GATE postao GATE=0, izlazni napon je zadržao vrijednost koju je imao u t=t 2. Ovim je
ostvarena funkcija analogno-digitalnog prati/pamti kola. Informacija o veličini napona u trenutku
prebacivanja u režim "pamti" (t2) je raspoloživa kako u digitalnom, tako i u analognom obliku i
može ostati zapamćena neograničeno dugo, za razliku od analognih prati/pamti kola.
11
2.5. A/D konvertor sa sukcesivnom aproksimacijom
12
Slika 7. A/D konvertor sa sukcesivnom aproksimacijom
13
Slika 9. Vremenski dijagrami signala na izlazu iz pojedinih stepeni sigma–delta konvertora
Ovi konvertori se koriste tamo gdje je veoma bitna brzina konverzije. Kod njih je ona
ograničena samo brzinom naponskih komparatora i parazitnih kapacitivnosti razdjelnika
referentnog napona. Sastoji se od niza naponskih komparatora, kombinacione mreže koja vrši
kodovanje i mreže otpornika. Naponskih komparatora ima onoliko koliko treba da bude
stepenica konverzije. Njihov broj zavisi od broja bita i, prema već poznatoj formuli, iznosi 2^n -1.
Konvertor na slici 10 je trobitni i ima 23=8 različitih naponskih nivoa tj. 7 stepenica konverzije
14
(prva stepenica je 0). Zato u njemu ima 7 komparatora, a izlazni podatak koduje se pomoću 3
bita.
Na jedan ulaz konvertora se dovodi analogni signal koji treba da se pretvori u digitalni.
Na drugi ulaz se dovodi referentni napon Ur (na slici ga predstavlja napon od +10V) koji služi da
se pomoću otporne mreže postave različiti naponi za upoređivanje kod svakog komparatora.
Oni se dobijaju ravnomjernim slabljenjem Ur. Pošto su svi otpornici jednaki na svakom od njih je
napon Ur/8 (u opštem slučaju to je napon Ur/2n). Napon od minus ulaza prvog komparatora do
mase je Ur/8 a napon od minus ulaza drugog komparatora do mase 2•Ur/8 i tako redom do Ur.
15
Kada je analogni napon niži od Ur/8 tada je izlaz prvog komparatora kao i svih ostalih
jednak nuli i digitalni signal na izlazu biti će 000. Kada je analogni ulaz viši od Ur/8 a niži od
2•Ur/8 tada će izlaz prvog komparatora biti jednak 1 a izlaz svih drugih će biti jednak 0.
Ovaj konvertor ima veliku brzinu rada, ali je komplikovane strukture (jer ima veliki broj
komparatora) pa je zbog toga prilično skup.
16
3. ZAKLJUČAK
17
LITERATURA
AD konvertor - https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog_8094/objava_43290/fajlovi/ADC.pdf
(Pristupljeno: 23.02.2023.)
18
Datum predaje rada: ________ 2023. godine
19