IONSKA VEZA

IZVORI
 Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1 : udžbenik kemije za prvi
razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014.
Ionska veza je privlačna elektrostatska sila kojom se privlače pozitivni i
negativni ioni u kristalu (ili molekuli).[1]
Značajke ionske veze:
 povezuje atome metala i nemetala
 nastaje potpunim prijelazom jednog ili više elektrona s atoma
metala na atom nemetala
 prijelazom elektrona nastaju nove električno nabijene čestice,
anioni (-) i kationi (+)
 anioni i kationi su električno suprotno nabijene čestice, one se
privlače a to privlačenje je snaga ionske veze
 ioni mogu imati jednostruki ili višestruki naboj (1+, 2+, 3+; 1-, 2-, 3-)
 ioni se jednako privlače u svim smjerovima u prostoru, veza nije
usmjerena
Ionska veza nastaje u reakciji izrazitih metala koji u valentnoj razini
imaju mali broj elektrona (Ia i IIa grupa) i nemetala koji u valentnoj
razini imaju veliki broj elektrona (VIIa grupa) periodnog sustava
elemenata. Atomi metala otpuštaju elektrone koje primaju atomi
nemetala. Broj primljenih elektrona jednak je broju otpuštenih
elektrona. Ovaj proces otpuštanja i primanja elektrona naziva se
oksido-redukcija.
Primjer: Natrij je izrazit metal, a klor izrazit nemetal. Atom natrija u
valentnoj razini sadrži jedan, a klor sedam elektrona. Prilikom sudara
atoma natrija i klora, klor privlači i prima valentni elektron natrija kako
bi postigao stabilnu oktetnu konfiguraciju plemenitog plina. Stabilan
oktet elektrona natrij postiže otpuštanjem jednog elektrona, jer u L sloju
ima osam elektrona. Potpunim prelaskom elektrona s atoma natrija
(metal) na atom klora (nemetal) dobivaju se naelektrizirane čestice -
ioni. Atom natrija ostaje pozitivno naelektriziran, a atom klora
negativno naelektriziran ion. Između nastalih iona djeluju
elektrostatičke sile privlačenja. Ostvarena veza između natrija i klora,
odnosno između izrazitog metala i izrazitog nemetala naziva se ionska
veza. Ioni natrija i klora su u prostoru pravilno raspoređeni. Valencija
elemenata u ionskome spoju jednaka je broju elektrona koje je taj
atom primio ili otpustio. Svi spojevi s ionskom vezom kristalne su građe.
Kristali imaju pravilnu unutrašnju gradu, što mozemo zorno pokazati na
primjeru najpoznatijeg ionskog kristala, natrijeva klorida. Svi ionski
kristali imaju svojstvo kalavosti, koje se očituje u tome da pod
djelovanjem vanjske mehaničke sile dolazi do pomicanja slojeva u
kristalu.
 IZNIMKE
Podjela atoma na metale i nemetale
je korisna, jer nam odmah kaže nešto
o svojstvima pojedinih atoma. Ipak,
kod takvih podjela treba biti oprezan,
jer odstupanja između različitih atoma
"metala" kao i različitih atoma
"nemetala" mogu biti znatna. Niti
jedan atom nije apsolutni nemetal nit
apsolutni metal, a dokaz za to je da
ne postoji niti jedan spoj sa 100 %
kovalentnom vezom i 100% ionskom
vezom, čak i LiF ima malo
kovalentnog karaktera veze. Dobar
primjer da razvrstavanje elemenata
na metale i nemetale nije uvijek
najsretnije rješenje je vodik.
Što se tiče berilija, njegovi atomi međusobno se povezuju metalnom
vezom kao i kod drugih zemnoalkalijskih metala, no za razliku od
drugih atoma iz te skupine berilijevi spojevi s drugim elementima
periodnog sustava imaju pretežno kovalentni karakter. Spojevi berilija
razlikuju se od spojeva ostalih zemnoalkalijskih metala zbog malog
radijusa Be2+ iona, te relativno velike energije ionizacije i relativno
velike elektronegativnosti ovog elementa. Mali radijus s dva naboja
ukazuje na veliku polarizacijsku moć Be2+ iona koja povećava
kovalentni karakter spojeva berilija. Relativno velike vrijednosti
energije ionizacije, osobito u odnosu na druge elemente ove skupine,
ukazuju na energetske poteškoće pri nastajanju Be2+ iona. I konačno,
relativno velika vrijednost koeficijenta elektronegativnosti pokazuje da
postoji samo vrlo ograničen broj elemenata koji u spoju s berilijem
mogu imati dovoljnu razliku elektronegativnosti karakterističnu za
ionske spojeve.
 IONSKI KRISTALI
Građevni elementi su ioni. Omjer polumjera kationa
i aniona određuje vrstu kristalne rešetke.
Koordinacijski broj je broj iona suprotnog naboja
koji se u ionskom kristalu nalaze oko središnjeg
iona. Zbog jakih privlačnih sila između iona tališta i
vrelišta su visoka. Taline ionskih spojeva dobro
provode električnu struju, dok je ionski spojevi u
čvrstom stanju ne provode. Većina ionskih kristala
se dobro otapa u vodi (polarno otapalo), a njihove
otopine dobro provode električnu struju zbog
slobodnog gibanja iona. Pri otapanju ioni se
okružuju molekulama vode (hidratiziraju). Ionski
kristali pokazuju svojstvo kalavosti. Kalavost – kristali
se lome smjerom određene plohe ako se na njih
djeluje mehaničkom silom (amorfne tvari ne
pokazuju kalavost već se pri udarcu lome
nepravilno). Kada se vanjskom silom djeluje na
kristal međusobno se pomiču čitavi slojevi u kristalu.
Zbog takvih pomaka istoimeni naboji će se naći
jedan pokraj drugog. Doći će do pucanja zbog
odbojnih sila između istovrsnih naboja.