Kako se mijenjala spoznaja o

građi atoma u povijesti?

 Kako se mijenjala spoznaja o građi atoma u povijesti?
 4. st. Pr. Kr
 Leukip i Demokrit-atomisti
 Atomi-sitne, nevidljive, nedjeljive čestice koje se kreću praznim prostorom
 grč. ἄτομον-nedjeljivo
 Sve tvari su građene od atoma i praznog prostora
 Ruđer Bošković-novi atomizam
 18. st.
 Atomi su geometrijske točke-ne zauzimaju nikakav prostor
 Odbojne i privlačne sile izlaze iz atoma
 Kvantna fizika-potvrda Boškovićeve teorije o silama
 John Dalton
 19. st. Zakon višestrukih omjera
 Pokus:
 reagira li 14 g dušika s 16 g kisika, nastaje spoj određenih svojstava
(dušikov(II) oksid). Razlaganjem tog spoja ponovo dobivamo 14 g dušika i 16 g
kisika
 reagira li 14 g dušika s dvostruko više kisika (32 g), nastaje spoj sasvim
drukčijih svojstava (dušikov(IV) oksid). Razlaganjem tog spoja dobivamo 14 g
dušika i 32 g kisika
 Objašnjenje zapažanja-moraju postojati neke najmanje čestice, atomi, kisika i
dušika koje se međusobno spajaju u različitim omjerima (1:1 i 1:2)
 Daltonova teorija o strukturi tvari
1. Tvari se sastoje od vrlo malih, nevidljivih i nedjeljivih čestica, koje nazivamo
atomima
2. Atomi jednog elementa ne mogu se stvoriti, uništiti, rastaviti na manje dijelove ili
pretvoriti u atome drugog elementa
3. Atomi nekog elementa istovjetni su po veličini, masi i ostalim svojstvima.
Svojstva atoma različitih elemenata međusobno se razlikuju
4. Atomi različitih elemenata spajaju se u jednostavnim cjelobrojnim omjerima,
čime nastaju kemijski spojevi
5. U kemijskim reakcijama, atomi se međusobno spajaju, razdvajaju ili preuređuju
 Pitanje:
 Koje postavke Daltonove teorije su/nisu točne?
 Suvremeni pogled na Daltonovu teoriju
 Sve tvari izgrađene su od atoma. Atom je najmanja čestica koja zadržava
jedinstvena svojstva kemijskog elementa.
 Atomi jednog elementa ne mogu se pretvoriti u atome drugog kemijskom
reakcijom. Elementi se mogu pretvarati jedan u drugi samo u nuklearnim
reakcijama.
 Svi atomi nekog elementa imaju istu masu, veličinu i ostala svojstva.
Izotopi nekog elementa imaju različit broj neutrona pa i različitu masu. U uzorku
nekog elementa računamo prosječnu masu atoma.
 Pitanje:
 Kako objasniti postojanje električnog naboja?
 Naime, ako je atom najmanja čestica i ako je nedjeljiv, onda električki nabijena
tijela moraju imati električki nabijene atome. Drugim riječima, atom bi trebao
biti nositelj električnog naboja, a to je nemoguće ako je atom najmanja, a još k
tome i nedjeljiva čestica
 Joseph J. Thomson
 19. st.-otkriće elektrona
 Proučavao ponašanje katodnih zraka u električnom i magnetskom polju
Joseph J. Thomson
 Joseph J. Thomson
 Dokaz da postoje negativno nabijene čestice-elektroni(kao dio atoma)
 Izračunao omjer e(naboj elektrona)/m(masa elektrona)
 Zaključak: masa negativno nabijene čestice 1800(1837) je puta manja od mase
atoma vodika(koja je bila poznata)
 Model atoma-atom je kugla pozitivno nabijenog naboja u kojoj se nalaze
negativno nabijeni elektroni( plum-pudding)
 Robert A. Millikan-izmjerio naboj elektrona
 Elektron-subatomska čestica poznate mase i naboja
 Rutherfordov model atoma
 Ernest Rutherford, kemičar i fizičar, 1911. g.
 Provjera Thomsonovog modela??
 Pretpostavka: brze, masivne α-čestice neometano, bez promjene smjera gibanja
prolaze kroz tanki listić zlata???
 α-čestice-jezgra atoma helija
Rutherfordov model atoma
 Rutherfordov model atoma
 s obzirom na to da su α-čestice prošle kroz foliju bez otklona, to znači da su
atomi uglavnom prazni
 neke čestice su se reflektirale pod kutem blizu 180°. Do toga može doći samo
pri sudaru dvije masivne čestice istoimenog naboja. Dakle, pozitivan naboj u
atomima zlata nije jednoliko raspoređen, nego je koncentriran u jednom malom
dijelu atoma
 s obzirom na to da se reflektira samo jedna od 20 000 čestica, onda je promjer
te pozitivno nabijene jezgre oko 20 000 puta manji od promjera atoma
 Rutherfordov model atoma
 Atom se sastoji od jezgre i elektrona koji kruže oko nje
 Jezgra-pozitivno nabijena, elektroni-negativno nabijeni
 Elektroni kruže oko jezgre kao planeti oko sunca
 Otkriće protona-pozitivne čestice u jezgri
 Planetarni model atoma
 Pitanje:
 Zašto elektroni ne padnu u jezgru???
 Kao što smo rekli, negativno nabijeni
elektroni kruže po kružnim putanjama oko
pozitivno nabijene jezgre. No, iz zakona
očuvanja energije proizlazi da bi elektroni
trebali kontinuirano gubiti kinetičku
energiju i spiralno se približavati jezgri te
naposljetku pasti u nju. Drugim riječima,
svaki atom bi trebao vrlo brzo kolabirati. A
to se, kao što dobro znamo, ne događa