Povijest atoma

Empedoklo
• Grčki filozofi materijalisti

• 490.-430. g. pr. Krista

– Sva priroda se
sastoji od četiri
počela ili elementa:
• zemlje,
• vode,
• zraka i
• vatre
 Leukip i Demokrit
• Grčki atomisti
(grč. atomos = nedjeljiv)

• Oko 400. g. pr. Krista

– Materija se ne može
beskrajno dijeliti
– Sve što se događa
može se tumačiti
gibanjem atoma,
najsitnijih nedjeljivih
čestica tvari
– Sve su atomi i prazan
prostor
 Ruđer Bošković
• 1711.-1787.
• Isusovac iz Dubrovnika

• Materija je građena od primarnih

čestica koje su nedjeljive, ali nisu
Demokritovi atomi

• Primarne čestice materije ne

zapremaju prostor

• One su točke obdarene masom

• Iz točaka izlaze privlačne i odbojne sile

(na malim udaljenostima djeluju
odbojne, a na velikim privlačne sile)
 John Dalton
• 17./18. st – atomska teorija
– svaki je element sastavljen od vrlo sitnih
čestica, atoma

– Svi su atomi nekog elementa jednaki, imaju

jednaku masu i jednaka kemijska svojstva

– Atomi različitih elemenata imaju različita

kemijska svojstvai različitu masu

– Atomi jednog elementa ne mogu se nikakvim

kemijskim reakcijama pretvoriti u atome
drugog elementa, odnosno atomi ne nastaju
niti nestaju tijekom kemijske reakcije

– Spojevi nastaju međusobnim spajanjem dvaju

ili više atoma različitih elemenata. Čestica
koja nastaje spajanjem dvaju ili više atoma
zove se molekula

– U danu spoju omjer broja različitih atoma je

stalan.
 Radioaktivnost
• 19. st
• M. Faraday, W. Crookes

• 1897. J.J. Thomson – otkriće elektrona

• 1899. model atoma, kugla pozitivnog naboja u koju su usađeni
negativni elektroni – “kolač od grožđica (engl. plum pudding)”

• W. K. Röntgen, H. Becquerel
• M. Curie – Sklodowska i P. Curie

• 1899. E Rutherford –otkriće protona

– Pokus sa zlatnim listićem, u atomu pozitivno nabijena jezgra,
iznimno malena u odnosu na atom, većina atoma prazan prostor
– 1911. nova teorija o građi atoma
– Model atoma sličan planetarnom sustavu
– U centru pozitivno nabijena jezgra, a oko jezgre negativno
nabijeni elektroni
 Bohrov model atoma

• Niels Bohr 1913. kvantna

teorija o građi atoma

• Elektroni u atomu se kreću

oko jezgre po određenim
energetskim razinama

• Prijelaz iz jedne u drugu

razinu praćen je apsorpcijom
ili emisijom energije
 James Chadwick
• 1932. Jezgra se
sastoji od protona
(pozitivno nabijenih
čestica) i neutrona
(čestica bez naboja)
 Kvantno mehanički model atoma
• E. Schrödinger – položaj i
putanju elektrona u atomu je
nemoguće odrediti, može se
samo govoriti o najvećoj
vjerojatnosti nalaženja
elektrona u nekom položaju

• Schrödinger – orbitale,
matematičke funkcije najveće
vjerojatnosti nalaženja
elektrona
Modeli atoma