POVIJESNI RAZVOJ MODELA ATOMA

Atom (grč.atomos=nedjeljiv) osnovni je djelić,najmanj dio na koji kemijska tvar može biti rastavljena
bez otpuštanja električki nabijenih čestica.

LEUKIP

O Lukipu se zna malo,a njegovi su radovi izgubljeni

DEMOKRIT

Demokrit je rođen u Abderi a njegovi su radovi sačuvani u dijelovima,i to u radovima drugih autora.U
tim je radovima zabilježeno da je on tvrdio da iz ničega nastaje nešto.Nešto što postoji ne moće biti
uništeno.Ništa se ne događa slučajno.Ne postoji nista osim atoma i praznog prostora.Atomi se
razlikuju po obliku,redu i položaju. Oni su nerazorivi,a njihovo je gibanje neuništivo.Demokrit je prvi
tvrdio da postoji prazan prostor u kojem se nalazi beskonačno mnogo atoma,a za razliku od toga
stava Pitagorovci i Anaksagora su taj prostor ispunjavali eterom. Na pitanje što je uzrok gbanja
atoma,Demokrit nije dao odgovor već je samo tvrdio da je njihovo gibanje vječno.

Demokrit:

“Po mnijenju slatko,po mnijenju gorko,po mnijenju hladno,po mnijenju boja boja:a uistinu atomi i
praznina.”

Zanimljivost:Demokritovo učenje ponovno je aktualizirao rimski pjesnk Lukrecije Kar u svojoj pjesmi
O prirodi.Pritom je Demokritove ideje o atomima,praznom prostoru i vječnom gibanju proširio
uvodeći pojam slučaja,time je dotaknut pojam slobode,oslobađanja od vječno iste nužnosti.

EMPEDOKLO

Empedoklo je tvrdio da postoje četiri elementa:zemlja,voda,zrak i voda.Ti su elementi vječni,a uzrok

svih promjena u prirodi je spajanje i razdvajanje tih elemenata.Među tim elementima postoje sile uz
pomoć kojih se elementi dovode u gibanje,a to su sile ljubav koja spaja i mržnja koja razdvaja.On je
rekao da su elemeneti vječni i neuništivi:“Ništa ne može proizaći iz ničega i ne može nestati ako
postoji“

POKUS:

Empedoklo je izveo pokus s vodenim satom (klepsidrom), tj. sa zatvorenom posudom koja je imala
nekoliko malih otvora na donjoj i gornjoj površini. Ako se otvori na gornjoj površini zatvore i posuda
uroni u vodu, voda neće moći ući u posudu sve dok se ne otvore gornji otvori i time omogući da iz
posude izađe zrak. Time je dokazao da je zrak tijelo, iako ga ne vidimo, pa mogu postojati i takve tvari,
koje osjetilima ne možemo zapaziti. Taj je njegov zaključak omogućio da se lakše prihvati mogućnost
postojanja nevidljivih atoma od kojih su građena tijela.
Platon je vrlo cijenio matematiku. Na ulazu u njegovu matematiku pisalo je:“Neka ne ulazi nitko tko
neOd Empedokla je preuzeo četiri elementa koji, zbog težnje sličnoga sličnom, formiraju vlastita
područja. Tako zemlja teži prema zemlji, voda prema vodi itd. Od pitagorovaca je preuzeo da se
elementu zemlji može pridružiti heksaedar (kocka, omeđen sa šest kvadrata), vodi ikozaedar (omeđen
s dvadeset jednakostraničnih trokuta), zraku oktaedar (omeđen s osam jednakostraničnih trokuta),
vatri tetraedar (omeđen s četiri jednakostranična trokuta) i cijelom svemiru dodekaedar (omeđen s
dvanaest pravilnih peterokuta)

GASSENDI

Ideja o atomima gotovo je zaboravljena nakona pada Rimskog carstva i trebalo je više od tisućljeća
da se ponovo oživi.Tako je katolički redovnik Pierre Gassendi ponovno oživio Demokritovu teoriju o
atomima i oblikovao je tako da bude prihvatljiva za kršćansku teologiju.Prema Gassendiju atomi nisu
vječni,nego ih je stvorio Bog i Bog ih opet može razoriti.No gibanje atoma nije slučajno nego podliježe
Božjoj volji.Osnovna svojstva su čvrstoća i nepomičnost ,a atomi se mogu grupirati na različite načine.

BOYLE

Svojim radovima dokazivao da voda, vatra, zemlja i zrak nisu temeljni elementi sveukupne tvari.
Smatrao da fizikalna svojstva potječu od gibanja atoma, koje je nazvao korpuskulama.
RUĐER BOŠKOVIĆ

Hrvatski znanstvenik Ruđer Bošković objavio je 1758.godine djelo „Philosophie naturalis theoria“
u kojem je prikazao svoju teoriju sila među osnovnim česticama tvari.Prema Boškovićevoj teoriji
tvar se sastoji od nedjelljivih i neprožetih točaka između kojih se djeluje Boškovićeva sila.Na
beskonačno maloj udaljenosti među česticama djeluje beskonačno velika odbojna sila,dok na
većim udaljenostima sila među česticama prelazi u privlačnu Newtonovu gravitacijsku silu.Na
temelju toga Bošković je nacrtao svoju glasovitu krivulju sila,koja prikazuje ovisnost sile među
dvjema česticama.

Posebno je važno da je u Boškovićevom moduelu atoma u kojemu međudjeluju točke,prvi put

uvedena ideja o dopuštenih i zabranjenim putanjama u vezanom sustavu čestica.Zato britanski
fizičar Gill kaže da je Bohrov model atoma u 20.st izravan nasljednik Boškovićeva modela atoma.

LAVOISIER

Francuski kemičar i fizičar Antoine Lavoisier zastupao je stajalište da se neka tvar može smatrati
kemijskim elementom ako se ne može razložiti na druge tvari.A tvari se mogu razložiti smatrao je
kemijskim spojevima koji se satoje od kemijskih elemenata.Po otkrićima u kemiji,fizici i biologiji
smatra jedan je od najbriljantnijih umova 18.st.

DALTON

Engleski kemičar John Dalton je u svojem slavnom djelu A New System of Chemical Philosophy
izrazio je osnovna načela svoje teorije atoma ,neka od njih:a)kemijski se elementi satoje od atoma-
nedjeljivih najmanjih čestica određene mase; b)svi atomi nekog kemijskog elementa međusobno su
jednaki;c)različiti kemijski elementi sastoje se od različitih vrsta atoma;d)atomi su nepromjenjivi....Taj
se model pokazao uspješnim u tumačenju kemijskih procesa.

AMEDEO AVOGARDO

Kemijski elementi se sastoje od molekula koje su izgrađene od atoma jednog ili više
DAVY I FARADAY

Engleski su znanstvenici Humphry Davy i Michael Faraday na temelju pokusa elektrolize iznijeli ideju
o vezi kemijskih i električkih djelovanja.Na temelju pokusa Faraday je zaključio da se u atomima
nalaze električni naboj .Švedski znanstevik Arherius iznio je da se molekule u otopini rastavljaju na
pozitivno i negativno nabijene dijelove koje je nazvao ionima

HERTZ I LENARD

Njemački fizičar Heinirch Hertz otkrio je 1892.godine da katodne zrake prolaze kroz tanke metalne
listiće.Budući da su atomi u metalu gusto zbijeni znači da su katodne zrake,prolazeći kroz metalni
listić debljine tisućinku milimetra morale proći kroz više tisuća atoma i zato je Hertz zaključio da
atomi nisu nepomični. Da bi dokazao Hertzove pokuse lenard se koristio Boškovićevom teoriji
prema kojoj je tvar uistinu suplja jer se sastoji od točkastih česticam,a samo sile među njima uzrokuju
da tvar zauzima određeni prostor

THOMAS

Tomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama je prvi pokušaj da se napravi
model atoma. Pretpostavljalo se da u tom modelu atoma, elektroni osciluju oko svojih
ravnotežnih položaja, a prema klasičnoj elektrodinamici, elektroni koji se kreću ubrzano,
zrače elektromagnetske valove.

RUTHERFORD

Tomsonov model atoma je bio na snazi sve dok Ernest Raderford, nije izveo eksperiment s alfa-
česticA i zlatnim listićem 1909. i postavio teoriju za Raderfordovo raspršenje, na osnovu koje je
dokazano postojanje atomskog jezgra

.Raderfordov model atoma ili planetarni model atoma je model atoma prema kojem atom
svakog Kemijskog elementa u neutralnom stanju se sastoji od električno pozitivne atomske
jezgre, u kojoj je skoncentrirana gotova sva masa atoma i određenog broja elektrona, koji se
okreću oko atomskog jezgra i čine omotač atoma. Ukupni negativni električni naboj elektrona
jednak je pozitivnom električnom naboju atomskog jezgra i zato je atom prema okolini neutralan.

BOHR

Bohrov model atoma je ustanovljen poslije Rutherfordovih pokusa kojima je utvrđeno da je u

centru atoma malena pozitivno nabijena jezgra (nucleus), a elektroni kruže u orbitale oko jezgre
poput planeta koji kruže oko Sunca. No, da bi model bio prihvaćen, trebalo je riješiti sljedeći
problem: jezgra je pozitivno nabijena, elektron negativno, zašto elektron uopće kruži oko jezgre,
zašto se ne spoji s jezgrom? Rješenje je prodložio 1913 . godne Niels Bohr sa sljedeće 4
pretpostavke:
1. Eektroni postoje u orbitalama koje posjeduju diskretne (kvantizirane) energije. To znači da ne
postoji kontinuirani mogući razmak između jezgre i orbitale, nego su mogući samo neki razmaci.
Ti razmaci i njima odgovarajuće energije ovise o konkretnom atomu koga razmatramo.
2. Zakoni klasične mehanike ne vrijede pri prelasku elektrona Dozvoljene orbitale ovise o
kvantiziranim (diskretnim) vrijednostima kutnog momenta L prema jednadžbi: iz jedne orbitale u
drugu.
3. Kad elektron prijeđe iz jedne orbitale u drugu energetska razlika se oslobađa u vidu kvanta
svjetlosti ( čija frekvencija direktno ovisi o energetskoj razlici između dvije orbite.
4. Dozvoljene orbitale ovise o kvantiziranim (diskretnim) vrijednostima kutnog momenta L prema
jednadžbi:

L =n*h=n*h/2pi
.
Današnji model atoma nazivamo kvantno-mehanički model, jer je s vremenom utvrđeno
da Bohrov model ne odgovara baš najbolje pokusima, da elektroni ne kruže baš po kružnicama
nego slike dostupne pomoću elektronskih mikroskopa prikazuju nam elektronske oblake.

Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. H-alfa je crvena linija na desno. Dvije
krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm.