POVIJEST

RAZVOJA KEMIJE
 Povijest kemija počinje u prapovijesti, kada je ljudsko
biće prvi put manipuliralo elementima u njihovu korist.

 Kemija je znanost o elementima, to znači da je

odgovorna za proučavanje svojstava i kemijskih reakcija
svega što nas okružuje, kao i njegovog sastava. Smatra
se da je kemija stabilna znanost iz zakona o očuvanju
mase, koju je podigao Antoine Lavoisier.
 Povijest kemije obično se dijeli u četiri faze:
 crna magija, koja ide od prapovijesti do početka
kršćanske ere;
 alkemija, koja pokriva od početka kršćanske ere do
sedamnaestog stoljeća;
 tradicionalna kemija, koja ide od sedamnaestog stoljeća
do devetnaestog stoljeća;
 i moderne kemije, koja je započela sredinom
devetnaestog stoljeća i nastavlja se do danas.
Kemija i pretpovijesno
ljudsko biće
 Smatra se da je prva kemijska reakcija koja je korištena
na svjesni i kontrolirani način bila vatra. Ovo otkriće
omogućilo je provođenje drugih kemijskih reakcija koje
su pridonijele poboljšanju načina života prapovijesnog
bića. U tom smislu, vatra je korištena za kuhanje,
stvaranje otpornijih glinenih posuda i transformaciju
metala.

 U tom su razdoblju započeli prvi koraci prema

metalurgiji, budući da su stvorene rudimentarne peći za
taljenje metala radi proizvodnje oružja.
 Prema studijama koje su se odnosile na pretpovijest,
prvi metal koji se koristio bio je zlato. Nakon toga
slijedi srebro, bakar i kositar.

 U početku su se koristili čisti metali; međutim, između

3500 a. C. i 2500 a. C, pretpovijesne civilizacije su
otkrile da je jedinstvo bakra i kositra dovelo do novog
metala: bronce. To znači da su napravljene prve legure.
Također je koristio željezo, koje je izvađeno iz
meteorita.
 Međutim, u tom razdoblju metalurgija se nije smatrala
kemijskim procesom.
 Naprotiv, sama vatra se smatrala mističnom snagom
sposobnom za transformaciju elemenata i, u mnogim
civilizacijama, metali su bili povezani s bogovima; Na
primjer, u Babilonu je zlato bilo povezano s bogom
Mardukom.
Kemija u antici

 U antici su se razvile kulture Babilona, ​Egipta i Grčke. U

tom je razdoblju bilo vrlo malo poznato o elementima
koji su utjecali na prirodne procese. Smatralo se da su
"duhovi" odgovorni za te promjene i, da bi mogli
kontrolirati te procese, pribjegli su određenim praksama
koje bi dopustile uvjeriti te duhove: crnu magiju..

 Međutim, neki znanstvenici antike dali su određene

doprinose koji su postavili temelje za razvoj kemije kao
znanosti koju danas poznajemo..
Kemija u Babilonu

 U Babilonu, otprilike 1700. godine. C., kralj Hamrurabi

počeo je klasificirati metale, kao što su zlato, željezo i
bakar. Na isti način, svaka je dobila ekonomsku
vrijednost, uzimajući u obzir svojstva i potencijal
materijala.

 Također, moguće je da su lapis lazuli, kubični dragulj,

plavi i svijetli, razvijeni u Babilonu.
Kemija i Grci
Teorija atoma
 Prije 2500 godina, Grci su smatrali da je "sve bilo
jedno", to je značilo da je svemir i svi elementi koji su
ga činili bili jedan veliki entitet.

 Međutim, oko 430. godine. C., Demokrit, predsokratski

grčki filozof, objasnio je da je sva materija sastavljena
od čvrstih, malih i nedjeljivih predmeta koje je nazvao
"atomima".
 Ovaj je filozof također izjavio da su se promjene u materiji
dogodile kada su atomi preuređeni i ponovno povezani; Također je
sugerirao da postoji velik broj atoma, različitih oblika, veličina i
masa.

 Treba napomenuti da je Demokrit smatrao da su forma, veličina i

masa jedina svojstva koja diferenciraju atome; Za njega su
karakteristike kao što su okus i boja rezultat kombinacija tih
nedjeljivih čestica.

 Jednostavan eksperiment bi dokazao da je Demokritova teorija bila

u velikoj mjeri točna; ipak, Grci nisu vjerovali u eksperimentiranje,
jer su smatrali da ne mogu vjerovati u svoja osjetila, već u logiku i
razlog, da bi mogli razumjeti svijet. Zbog toga je teorija o
atomima Demokrita, u mnogim aspektima slična teoriji sadašnjih
atoma, odbačena..
Aristotel i sastav tvari

 Drugi prilozi Grka potjecali su od Aristotela (384. - 322.

godine), filozofa Estagire i Thalesa iz Mileta. Kao i
Demokrit, ta su dva filozofa špekulirala o sastavu
materije, ističući da su zrak, voda, zemlja i vatra
osnovni elementi koji čine materiju. Drugi grčki
znanstvenici govorili su o petom elementu koji su
nazvali "kvintesencija".

 Također, Aristotel je pokazao da su ti osnovni elementi

pomiješani u različitim omjerima da bi se dobili različiti
materijali: hladni, vrući, suhi i mokri..
Kraj crne magije

 Krajem antike, proučavanjem svojstava bronce, legure

između kositra i bakra, mnogi su mislili da se zlato može
dobiti kombinacijom žutog elementa i drugog jakog
elementa..

 To uvjerenje da se zlato može formirati transmutacijom

materije označilo je kraj kemije kao crne magije i
potaknulo alkemiju i njezine poznate alkemičare..
ALI…IDEMO POLAKO…

 Prva pojava kemije, smatra se pojava recepata za plavu

glazuru u Babilonu oko 3500. godine prije nove ere,te
nešto kasnija pojava recepata za lijekove i balzame u
Egiptu.
Postoji više teorija o porijeklu riječi kemija:
 Od egipatske riječi Kemet, ili Chemi što znači crn,
taman, ugljen. Ovom riječju se označavala i plodna
zemlja oko Nila, pa i sam Egipat
 Od židovske riječi: Ham (Noin sin) kojom se označavao i
Egipat...
POVIJEST KEMIJE

 Stari grčki filozofi Tales,Anaximenes i Heraklit tvrdili su

da je sva materija sastavljena od jednog temeljnog
principa ili elementa
 TALES

 Tales je rođen u Miletu oko 640god.pr.Kr. i živio do oko 550 god.pr.Kr.

 Bio je matematičar, astronom i
poslovni čovjek
 Tales je vjerovao da je sva
materija(tvari) sastavljena od vode

"Princip svih stvari je voda, sve

dolazi iz vode, vodu i sve vraća."
ANAXIMENES

 Anaximenes je rođen krajem šestog stoljeća prije

Krista, a umro oko 524 god.pr.Kr.
 Bio je filozof i kemičar
 Prema Anaximenesu prvi princip(element)iz
kojeg je sve nastalo je generiran zrak

"Prvi princip svih stvari je zrak."

 HERAKLIT

 Heraklit je rođen u Efezu 535 god.pr.Kr.a umro je

475.god.pr.Kr.
 Bio je kemičar, filozof...
 Prema Heraklitu prvi
princip(element)iz kojeg je sve
nastalo je vatra

“Sve se, poput plamena iz vatre, rađa umiranjem nečeg drugog"

EMPEDOKLO

 Empedoklo je rođen 490.god.pr.Kr.

i živio je do 430.god.pr.Kr.
 Bio je grčki i predsokrtaski filozof
 Tvrdio je da je svijet građen
od 4 elementa: vode, zraka,
vatre i zemlje
 To je izgledalo razborito jer se,
primjerice, moglo vidjeti kako
se zapaljeno drvo raspada na tri
elementa: vatru, zrak i zemlju
ARISTOTEL

 Veliki grčki matematičar,kemičar i filozof Aristotel

stotinu godina kasnije prihvaća Empedoklovu ideju i
dodaje da materija ima četiri osnovna svojstva:
suho,toplo,vlažno i hladno
ROBERT BOYLE

 Trebalo je proći skoro 2 000 godina da

netko ozbiljnije napadne Aristotelovu
teoriju o četiri elementa i nešto
suvremenija alkemičarska tri principa
(živu, sumpor i sol)
 To je učinio 1661. "otac moderne
kemije", englesko-irski kemičar i
prirodoslovac, Robert Boyle u svojoj
knjizi "The Sceptical Chymist“
 Ne ulazeći u prirodu i broj elemenata, Boyle je
definirao elemente kao jednostavne tvari, cigle od kojih
su napravljene složenije tvari.
 Prema Boylu složena tijela su napravljena od elemenata
i mogu biti rastavljena na te elemente kemijskom
analizom
ANTOINE-LAURENT LAVOISIER

 Napravio je 1789. prvu tablicu jednotavnih kemijskih

tvari
 Njegova tablica elemenata, jednostavnih tvari koje se
ne mogu dalje rastaviti i iz kojih je sva druga materija
napravljena, sadržavala je 33 elementa podijeljena u
četiri skupine: plinove, nemetale, metale i zemlje
 Lavoisierovo je ime nerazdvojivo povezano s
postavljanjem temelja na kojima leži moderna znanost:
smatra se da je za kemiju uradio ono što je Isaac
Newton uradio za fiziku
 Ironično je što je u elemente ubrajao i svjetlost i
toplinu
 LAVOISEROVA TABLICA

Plinovi Nemetali Metali Zemlje

svjetlo sumpor antimon živa vapno (CaO)
toplina fosfor arsen molibden magnezit (MgO)
kisik ugljik bizmut nikal barit (BaO)
dušik kloridni radikal kobalt platina stipsa (KAl(SO4)2×12H2O)
vodik fluoridni radikal bakar srebro kremen (SiO2)
boratni radikal zlato kositar
željezo volfram
olovo cink
mangan
JOHN DALTON

 Engleski kemičar John Dalton (1766.-1844.) predložio je 1803. svoje

principe atomske teorije, sugerirajući da su svi elementi sastavljeni od
sitnih, neuništivih čestica, zvanih atomi, koji su svi jednaki i imaju istu
masu
 Dalton je pretpostavio da je vodik najlakši element pa
je uveo pojam relativne atomske mase (Ar) kao omjer
mase atoma elementa i mase atoma vodika
DALTONOVA TABLICA
Ime Ar Ime Ar

vodik 1 stroncijanit (SrO) 46

dušik 5 barit (BaO) 68

ugljik 5 željezo 38

kisik 7 cink 56

fosfor 9 bakar 56

sumpor 13 olovo 95

magnezit (MgO) 20 srebro 100

vapno (CaO) 23 platina 100

soda (NaHCO3) 28 zlato 140
potaša (K2O) 42 živa 167
ZAVRŠETAK

 Tako se kemija razvijala kroz povijest polazući od prvih

kemičara grka pa sve do daltona, lavoisera...
 Kratka povijest kemije - crna magija. Preuzeto 6. travnja
2017. s 3rd1000.com.
 Rana povijest kemije. Preuzeto 6. travnja 2017., iz tvrtke
angelfire.com.
 Povijest kemije. Preuzeto 6. travnja 2017. iz tvrtke
columbia.edu.
 Povijest kemije. Preuzeto 6. travnja 2017. iz albalagh.net.
 Arizipe, Alan (2010). Povijest kemije. Preuzeto 6. travnja
2017. s prezi.com.
 Poulsen, Tracy. Uvod u Chemestry. Preuzeto 6. travnja
2017. s adrese ck12.org.
 Učenje vida: Od Demokrita do Daltona. Preuzeto 6. travnja
2017. iz visionlearning.com.