MEDRESA “OSMAN -EF.

REDŽOVIĆ”

NASTAVNI PREDMET: FILOZOFIJA

ŠK. GODINA: 2015./16.

RAZRED: ČETVRTI (IV)

NASTAVNIK: mr.sci. FAHRUDIN MEMIĆ, prof.

 KOZMOLOŠKO RAZDOBLJE
ANTIČKE GRČKE FILOZOFIJE

POSREDNICI I ATOMISTI
 KOZMOLOŠKO RAZDOBLJE
ANTIČKE GRČKE FILOZOFIJE

POSREDNICI
 POSREDNICI
EMPEDOKLO (483 - 423) iz Agrigenta na Siciliji
ANAKSAGORA (500 - 428) iz Klazomene

- djeluju u 5. stoljeću p.n.e.

- posreduju između Heraklitovog učenja i učenja
Elejske škole (nema bitka, sve je u bivanju - sve je
bitak, nema bivanja)
 EMPEDOKLO
Osnivač teorije elemenata Empedoklo (483-423) iz
Agrigenta (na ostrvu Siciliji) bio je u svoje doba vrlo
popularan čovjek. Ne samo da je bio filozof, nego ga
Aristotel smatra i osnivačem retorike. Bavio se i
medicinom. Mnogo je pomagao svojim savjetima i
narod ga je smatrao moćnim i čudotvornim bićem.
Empedoklo je bio pristalica robovlasničke demokracije,
a umro je u progonstvu na Peloponezu, jer ga je iz
Agrigenta protjerala aristokracija, kad je u gradu
zauzela vlast.
Svoju filozofiju Empedoklo je iznio u spjevu “O prirodi”.
 ANAKSAGORA
Iz svog rodnog grada Klazomene (kod
Smirne) došao je Anaksagora (500-428) u
Atenu god. 463. u kojoj je ostao sve do
god. 434. Tada je zbog svog učenja - da je
Sunce užarena masa, optužen od Periklovih
političkih protivnika da je ateist i osuđen na
smrt, ali uz pomoć Perikla otišao je iz Atene
u Lampsak (Mala Azija), gdje je i umro.
 ANAKSAGORA
Anaksagora je trideset godina djelovao u Ateni i
svojom filozofijom pokušao je putem mehaničkog
materijalizma objasniti svijet i promjene u njemu.
I on je pošao od istraživanja bitka, ali je kao i
Empedoklo pošao sasvim drugim putem od jonskih
filozofa i tražio osnov u jedinstvu mnoštva, t. j.
bitku koji nije isključivo jedan, na primjer voda ili
vatra, niti pak određen u nekom broju kao kod
Empedokla, nego ga je shvatio kao beskonačno
mnoštvo određenih kvalitativnih djelića koje je
Aristotel nazvao homeomerije (jednako djeljive
supstancije).
 KOZMOLOŠKO RAZDOBLJE
ANTIČKE GRČKE FILOZOFIJE

ATOMISTI
(5. i 4. stoljeće p.n.e.)
 ATOMISTI

Atomisti su djelovali u 5. i 4. stoljeću

p.n.e. Osnivač atomističkog učenja je
LEUKIP (450 - ?), najvjerovatnije
PARMENIDOV učenik.
Najpoznatiji atomist bio je DEMOKRIT
(460 - 370) iz Abdere koji je djelovao u
Atini.
 LEUKIP I DEMOKRIT

Prema oskudnim podacima, Leukip je iz Mileta

prešao u Eleju, gdje je slušao Zenona, a kasnije
je otišao u Abderu (u Trakiji). Tu je postavio
osnovne teze atomizma, što je sve razradio i
usavršio njegov učenik Demokrit (460-370) iz
Abdere, koji je bio savremenik Sokrata i sofista.
Leukipu se pripisuju spisi “Veliki red svijeta”, i
“O umu”, koji su kasnije uvršteni u Demokritove
spise (“Corpus Democriteum”).
 ATOMISTIČKO UČENJE

Atomisti smatraju da je materija djeljiva,

ali ne do beskonačnosti. Dijeljenje se
zaustavlja kod najsitnijih čestica koje oni
nazivaju atomi (atomos - nedjeljiv).
 OSOBINE ATOMA
Atomi su vječni i nepromjenjivi, a uz njih postoji i
prazan prostor u kom se oni, usljed vlastite
težine, kreću i tako tvore pojavne stvari. Atomi
su: ograničeni, tjelesni, tvrdi, puni, masivni,
neprobojni i nevidljivi. Međusobno se razlikuju
bezbrojnim oblicima, veličinom, težinom,
tvrdoćom i pokretom. Stvari se među sobom
razlikuju po osobinama, položaju i redoslijedu
atoma. Svijetom vlada mehanička zakonitost i
sve se dešava u nuždi. Tu nema mjesta slučaju.
 PRIMARNA I SEKUNDARNA
SVOJSTVA ATOMA

Primarana svojstva pripadaju atomima i to

su: oblik, veličina, težina, pokret i tvrdoća.
Sekundarna svojstva su subjektivna i
nestalna. To su: boja, zvuk, miris, toplo,
hladno i sl.
 DEMOKRIT O SPOZNAJI

Demokrit razlikuje dvije vrste spoznaja:

mračnu i pravu spoznaju. Mračna je
spoznaja dobijena opažanjem i ona može
otkriti samo promjenjivu stvarnost. Prava
spoznaja je razumska i ona spoznaje suštinu
tj. svijet atoma. Čula i razum ipak moraju
sarađivati.
 TEORIJA SLIČICA

U spoznajnoj teoriji zastupa Demokrit teoriju

sličica. Kroz čula ulaze u čovjeka sličice, a
razlika u kvalitetu tih sličica je razlika čulne i
razumske spoznaje.
 ETIKA

U etičkoj teoriji zastupa Demokrit stav da

treba prevladati čulne naslade i prolazna
zadovoljstva i težiti trajnim vrijednostima:
mudrosti, spokojnosti, prijateljstvu, vrlini itd.
 DEMOKRIT - UNIVERZALNI
MISLILAC

Demokrit je izraziti materijalist i univerzalni

mislilac. Pisao je o problemima spoznaje,
etike, filologije, odgoja, prava, države,
fizike, matematike itd.
ARISTOTEL O DEMOKRITU

“Taj je, čini se, o svemu promislio.”

 LITERATURA

Muhamed Filipović “Filozofija”

Fahrudin Memić “Filozofija”

(neautorizirana skripta)