GRAĐA

GRAĐA ATOMA
ATOMA
Džana Lukovac
Džana Lukovac
 Povijest
Povijest(1)
(1)
 Tales (iz Mileta), osnivač ove vrste filozofije,
kaže da je voda početak svemu - Iako je Talesov
zaključak, da je počélo svega voda, bio pogrešan - jer voda nije čak ni kemijski
element, nego spoj - ipak je njegov pokušaj da otkrije pratvar bio presudno
važan za daljnji razvitak znanosti
 Kao počélo svega Anaksimandar je zamislio
apeiron, nešto beskonačno i kvalitativno
neodređeno – Apeiron = materija
 Empedoklo iz Agrigenta na Siciliji, tvorac je
teorije elemenata. On razlikuje četiri
kvalitativno nepromjenjiva elementa: vodu,
vatru, zrak i zemlju te prvi put uvodi i pojam
sila odvojenih od elemenata: Ljubav spaja, a
Mržnja razdvaja
 Povijest
Povijest(2)
(2)

 Demokrit: “Atomi su bitak, vječni i nepromjenjivi,

nenastali i neuništivi, a uz njih postoji i
neograničen prazan prostor - nebitak, u kojem se
atomi kreću sami od sebe uslijed vlastite težine,
sudaraju se, odbijaju i isprepleću i tako uzrokuju
pojavne promjene stvari. Sve je dakle sastavljeno
od atoma i praznog prostora. I duša je sačinjena
od finijih atoma i propada zajedno s tijelom.”
 Demokrit: "Po mnijenju boja, po mnijenju slatko,
po mnijenju gorko, a uistinu atomi
(Atomos=Nedjeljiv) i praznina"
 Moderna povijest
Moderna povijest
atoma
atoma 1
1. 1803. John Dalton – Model
bilijarske kugle (atom je solidna
nedjeljiva sfera)
2. 1897. Thomson – Model “pudinga
od šljiva” (sfera pozitivnog
elektriciteta u kojoj plutaju
elektroni) – Nobelova nagrada

2
1906.

3
3. 1911. Ernest Rutherford – Model
atoma koji imitira sunčev sustav –
Nobelova nagrada za fiziku 1922.
(1908. za kemiju)
4. 1913. Bohr – Model atoma u kome
elektroni mogu zauzeti točno
određene orbite – preteča kvantne

4
teorije (model dokazan Franck-
Hertzovim ogledom 1914. – dobili

5.
Nobelovu nagradu 1925.)
1925. Erwin Schrodinger i Werner
Heisenburg razvili su teoriju
“oblaka” u kojima se najvjerojatnije
5
nalaze elektroni koji imaju osobine
čestica ali i VALOVA.
Thomson
Rutherford

Bohr
Bohr
Schrodinger

Načelo neodređenosti: “Što točnije

znamo položaj (elektrona) to manje
znamo brzinu (i obrnuto)”
Bohrov model atoma
Maksimalni broj elektrona u ljuskama iznosi:
I. ljuska (K)          2 elektrona,
II. ljuska (L)         8 elektrona,
III. ljuska (M)     18 elektrona, Niels Henrik David Bohr
IV. ljuska (N)     32 elektrona.
 
Općenito max. broj elektrona koji može primiti pojedina ljuska jednaka je 2 n2.

Atom se sastoji od “jezgre” i “omotača” (ljuske):

JEDRO ili jezgra atoma (nukleus) sastoji se od čestica pozitivnog naboja
PROTONA i neutralnih čestica NEUTRONA. Najčešće je broj protona i
neutrona u jezgri jednak. Ukoliko je broj neutrona veći govorimo o izotopima
danog atoma.
Oko jezgre kruži jedan ili više elektrona (negativno nabijenih “čestica”). Oni
kruže po točno uređenim orbitama i čine omotač(e) atoma. Kako bi prešli iz
jedne u drugu orbitu elektroni moraju primiti ili otpustiti minimalnu količinu
energije nazvanu “kvant”.
Broj elektrona i protona u atomu u načelu je jednak. Gubljenjem ili dobivanjem
elektrona atom postaje pozitivno ili negativno nabije i naziva se “ION.”
 Istoimeno nabijene čestice međusobno se odbijaju

O atomu

Svi atomi izgrađeni su od tzv. elementarnih čestica elektrona,

protona i neutrona: Različito nabijene čestice
Elektron je elementarna čestica koja posjeduje negativni električni međusobno se privlače
naboj (taj naboj iznosi približno e=1.6022×10-19 C), masa elektrona je
oko 1836 puta manja od jedinice mase atoma. 
Proton je elementarna čestica pozitivnog električnog naboja, veličina
el. naboja protona jednaka je el. naboju elektrona samo sa suprotnim
predznakom, masa protona približno je jednaka jedinici atomske
mase.
Neutron je elementarna čestica bez električnog naboja, masa
neutrona je približno jednaka masi protona.
Pijrelaz elektrona s atoma na atom
Od 105 atoma danas je poznato oko 4 milijuna različitih spojeva!
Relativna atomska masa ili atomska težina je broj koji kazuje koliko
je puta masa nekog atoma veća od jedinice atomske mase 1.6603 . 10 -
24  gr. Masu atoma, približno jednakim udjelima čine protoni i

neutroni dok je mase elektrona višestruko manja i zanemariva u

odnosu na čestice jezgre.
Prema tome relativna atomska masa, odnosno težina atoma vodika
približno je 1 (1 proton i 1 elektron).
Relativna atomska masa, odnosno težina atoma helija približno je 4
(2 protona, 2 neurona i 2 elektrona)
Još o atomu
Atomski broj
Broj protona u jezgri atoma nazivamo atomskim brojem. To je ujedno i redni
broj elementa u periodnom sistemu elemenata.
 
Izotopi
Međutim, atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati, ali samo po
broju neutrona što iz sadrži jezgra.
Atomi s istim atomskim brojem i različitom masom nazivaju se izotopi.
Relativna atomska masa li atomska težina je broj koji kazuje, koliko je puta
masa nekog atoma veća od 1/12 mase atoma ugljika izotopa C-12.

Treba zapamtiti da elektroni u elektronskom omotaču zauzimaju najniži

mogući energijski nivo. Atom je u tom slučaju u postojanom ili stabilnom
stanju. Zato će u atomu vodika koji ima samo jedan elektron, on zauzeti onu
orbitalu u kojoj će energija elektrona biti najniža. a samim time i sadržaj
energije atoma.
Franck-Hertz-ov ogled
 Godine 1914, James Franck i
Gustav Hertz izvodi eksperiment
(opit) koji demonstrirao postojanje
pobuđenih stanja u atomima žive,
 Time pomažu potvrdu kvantne
teorije, koja predviđa da elektroni
zauzimaju samo diskretna,
kvantizirana energetska stanja.
 Elektroni su ubrzanie naponom
prema pozitivno nabijenoj rešetci
u staklenoj ovojnici ispunjenoj
živinom parom.
 Iza rešetke bila je prijemna ploča
na kojoj je održavan mali
negativni napon u odnosu na
rešetku.
 Vrijednosti napona ubrzanja, kod
koje je struja opala dao je mjeru
energije potrebne za forsiranje
elektrona u pobuđeno stanje.
 * Nobelova nagrada za fiziku, 1925