ELEKTRIČNI NABOJ

Protoni, neutroni i elektroni koji čine atom, uzajamno djeluju silom jedni na druge. Protoni
i elektroni kao elementarne čestice su nosioci elementarnog elektriciteta istog iznosa, a
suprotnog predznaka.

Elementarni naboji, odnosno najmanje količine elektriciteta iznose:

• negativan elektricitet – elektron – eo- = -1,6*10-19 C
• pozitivan elektricitet – proton – eo+ = +1,6*10-19 C

Čestica neutron je električno neutralna, a njena masa je približno jednaka masi protona.
Protoni i elektroni, kao nosioci naboja različitog predznaka međusobno će se privlačiti određenom
silom a elaktroni i elektroni kao protoni i protoni odbijat će se kao istoimeno naelektrisane čestice.

Za dovođenje nekog tijela u stanje električne nabijenosti potrebno je promijeniti odnos

između broja protona i elektrona koji čine atom.
Atomi i molekule sa viškom ili manjkom elektrona nazivaju se joni (ioni), a proces odvajanja
elektrona iz atoma i stvaranje slobodnih električnih naboja naziva se jonizacija.

Atom koji ima manjak elektrona prema vani će ispoljavati pozitivna električna svojstva i
naziva se pozitivan jon, a atom kojem je pristupio jedan ili više elektrona, prema vani će ispoljavati
negativna elektična svojstva i naziva se negativan jon.

Za tijelo sa viškom elektrona kažemo da je nabijeno negativnim elektricitetom, a za tijelo

sa manjkom elektona kažemo da je nabijeno pozitivnim elektricitetom. Tijela koja prema vani
ispoljavaju električna svojstva kažemo da su nabijena elektricitetom, a ono se sastoji u
oduzimanju ili dodavanju elektona (negativnog elektriciteta).
 Međusobno djelovanje električnog naboja

Svoje neprirodno stanje električni nabijena tijela ispoljavaju međusobnim djelovanjem

električnom silom. Pozitivno nabijeno tijelo privlači negativne naboje, a negativno nabijeno tijelo
privlači pozitivne naboje. Raznoimeni naboji se privlače, a istoimeni odbijaju. Električna sila
kojom uzajamno djeluju dvije količine elektriciteta srazmjerna (direktno proporcionalna) je
njihovom proizvodu, a obrnuto srazmjerna kvadratu njihovog rastojanja. Ova sila se još naziva
i Kulonova sila.
𝑄1 ∗ 𝑄2
F =k *
𝑟2
𝑁𝑚2
k – konstanta koja zavisi od sredine u kojoj se tijela nalaze, a za vakuum iznosi 8,9 * 109
𝐶2

Privlačna sila između jezgre atoma i elektrona opada sa kvadratom udaljenosti, što znači
da će elektroni u vanjskoj ljusci imati najslabju vezu sa jezgrom atoma. Ako atom stimulišemo
vanjskom energijom (toplotnom, svjetlosnom), ojačani elektroni će napustiti atom i postati
slobodni elektoni.
U pogledu elekričnih osobina sve materije dijelimo:
• provodnici – dobri vodići elektriciteta. čiji elektroni i kod normalne temperature lahko
napuštaju atom.
• izolatori – loši vodiči elektriciteta, iamju veoma mali broj slobodnih elektrona
• poluprovodnici – u posebnim situacijama propuštaju elektricitet samo u jednom smjeru