Professional Documents
Culture Documents
Marka prikazuje portret poznatog danskog fizičara Nielsa Henrika Davida Bohra.
Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku, 1963. godine.
Ponovimo!
• postavio kvantnu teoriju o građi atoma prema kojoj raspored elektrona u atomu nije slučajan
• energijske razine ili ljuske u kojima se mogu nalaziti elektroni Bohr je označio
brojkama (kvantnim brojevima n) od 1 do 7 ili slovima K, L, M, N, O, P, Q
Prema kvantnoj teoriji, najmanji iznos energije se naziva kvantom energije i određen je izrazom:
E=hν
Energija emitiranog fotona jednaka je razlici između energije početnog i konačnog stanja:
ΔE= Epočetno−Ekonačno
Energije elektrona
Energija fotona kojeg emitira ili apsorbira vodikov atom je dana kao razlika dvije vodikove energijske razine:
Energija emitiranog fotona jednaka je razlici između energije početnog i konačnog stanja:
E- energija fotona
Ei- energija polazne razine
Ef- konačne energijske razine
RE- Rydbergova energija (energija elektrona u najnižoj energijskoj razini),
koja za vodikov atom iznosi 13,6 eV ili 2,18×10–18 J
• Potencijalna energija međudjelovanja dviju nabijenih čestica postaje nula tek kad se elektron udalji na
beskonačnu udaljenost od protona.
• Za sve konačne udaljenosti potencijalna energija je negativna. Takvo stanje naziva se vezano stanje.
• Za vezano stanje vodikovog atoma ukupna energija je uvijek negativna, a po iznosu je jednaka
kinetičkoj energiji elektrona.
Ako elektronu atoma vodika koji se nalazi u
osnovnom stanju (n=1) dovedemo energiju
veću od 13.6 eV, on će imati ukupnu energiju
veću od nule i neće više biti vezan za proton,
elektron će se odvojiti od atoma.
Ovaj se proces naziva IONIZACIJA.
U Bohrovom modelu elektron može imati samo određene vrijednosti energije: