2.

Struktura atoma; značenje kvantnih brojeva; emisija i apsoripcija energije;

Paulijev princip isključenja; Heisenbergove relacije neodređenosti

Atom je osnovna čestica tvari. Oni izgrađuju molekule. Atom se sastoji od jezgre i
elektronskog oblaka. Sva masa atoma je u jezgri. Radijus atom je 10 -10, a jezgre 105 puta
manji. Strukturu atoma su opisali Thomson, Rutherford i Bohr.
-Thompsonov model – Atom je pozitivna kuglica u kojoj su elektroni raspoređeni tako da je
atom u cjelini neutralan. Prema ovome modelu atomi bi bili vrlo blizu jedan drugome.
-Rutherfordov model – elektroni se gibaju oko jezgre po zatvorenim putanjama. Ovaj model
ne može objasniti stabilnost atoma niti emisiju linijskih spektara.
-Bohrov model (Rutherford-Bohrov) – Bohr je dopunio Rutherfordov model s 2 postulata i
uspio objasniti strukturu elektronskog omotača i procese emisije i apsorpcije svjetlosti.
3 Bohrova postulata:
1. Elektroni se u elek. polju jezgre ne mogu kretati po bilo kojoj putanji već to moraju
biti ekvipotencijalne plohe. Dok se elektron kreće po jednoj plohi ne mijenja mu se
energija, dakle niti emitira niti apsorbira energiju – to su stacionarna stanja
2. Atom zrači ili apsorbira energiju E=hf samo kad njegov elektron prelazi iz jedne
staze u drugu, odnosno iz jednog stacionarnog stanja u drugo. ΔE=En – Em
3. Gibanje elektrona oko jezgre moguće je samo po strogo određenim kružnim
putanjama. Energije ekvipotencijalnih ploha određene su cijelim brojem – kvantni
broj.
-Sommerfeld je nadopunio Rutherford-Nohrov model atoma. Njegov model ima oblik
eliptične staze i njeno usmjerenje u prostoru određuju količina gibanja i magnetske osobine
elektrona, opisane orbitalnim i magnetskim kvantnim brojem.

-Svaki elektron opisan je određenom energijom i iznosom i smjerom količine gibanja te

spinom.
4 su kvantna broja opisuju stanje elektrona:
 n – glavni kvantni broj – Određuje energiju elektrona u atomu. Ima vrijednost cijelih
brojeva (1,2,3..do n). Svi elektroni u istoj ljusci imaju isti n. Oni elektroni bliže jezgri su
jače vezani uz jezgru. Broj elektrona u ljusci je 2n2.
 l – orbitalni kvantni broj – Kvantizira iznos momenta kutne količine gibanja
elektrona(L=rmv). Ima vrijednost od 0 do n-1. To su orbitale s,p,d,f.
 ml – magnetski kvantni broj – Povezan s orijentacijom vektora momenta količine
gibanja elektrona kad je atom u vanjskom polju sila. Svaki elektron koji se giba oko
jezgre ima određeni magnetski moment pa će atom u vanjskom magnetskom polju
dobiti dodatnu energiju i energijski nivoi atoma će se promijeniti. Vrijednosti
magnetskog kvantnog broj mijenjaju se od -l do +l.
 ms – magnetski spinski kvantni broj – Ima dvije vrijednosti +1/2 i -1/2. Određuje
projekciju vektora spina elektrona na smjer vanjskog polja sila.
-Paulijev princip isključenja – On kaže da dva elektrona u atomu ne mogu imati sva 4
kvantna broja jednaka.
-Heisenbergove relacije neodređenosti – Činjenica da se gibanje mikročestica opisuje valnim
gibanjem dovodi do neodređenosti položaja čestica x i količine gibanja p. Da bismo vidjeli
gdje je čestica, moramo ju obasjati svjetlošću i time automatski mijenjamo njenu količinu
gibanja. Znači nije moguće istovremeno precizno odrediti položaj i količinu gibanja elektrona.