Logaritamska jednadžba

Logaritamska jednadžba je jednadžba koju možemo svesti na oblik 𝐥𝐨𝐠 𝒂 𝒙 = 𝒃 pri čemu je
𝒂>𝟎, 𝒂≠𝟏, 𝒙>𝟎, 𝒃∈𝑹

Opisno možemo reći: Logaritamska jednadžba je jednadžba u kojoj je nepoznanica argument logaritma.

Pri rješavanju logaritamske jednadžbe koristimo:

1⁰ Definiciju logaritma : 𝑎log𝑎 𝑥 = 𝑥 ili log 𝑎 𝑎 𝑥 = 𝑥
2⁰ Pravila logaritmiranja :
• Logaritam umnoška jednak je zbroju logaritama faktora : log 𝑎 (𝑥 ∙ 𝑦) = log 𝑎 𝑥 + log 𝑎 𝑦
• Logaritam količnika jednak je razlici logaritama djeljenika i djelitelja :
𝑥
log 𝑎 (𝑥: 𝑦) = log 𝑎 = log 𝑎 𝑥 − log 𝑎 𝑦
𝑦
• Logaritam potencije jednak je umnošku eksponenta potencije i logaritama baze potencije :
log 𝑎 𝑥 𝑟 = 𝑟 ∙ log 𝑎 𝑥
log 𝑥
3⁰ Vezu logaritama različitih baza : log 𝑎 𝑥 = log𝑏 𝑎 i posljedice te veze :
𝑏
1
• log 𝑎𝑘 𝑥 = 𝑘 log 𝑎 𝑥
• log 𝑎 𝑥 ∙ log 𝑥 𝑎 = 1
4⁰ Injektivnost logaritamske funkcije : log 𝑎 𝑥1 = log 𝑎 𝑥2 => 𝑥1 = 𝑥2 .

VAŽNO! Kako je logaritam definiran za pozitivne realne brojeve, kod logaritamskih jednadžbi postoji uvjete :
LOGARITMAND (ARGUMENT LOGARITNMA) JE POZITIVAN BROJ.

Primjer 1. Riješimo logaritamske jednadžbe a) log 3 𝑥 = 4 ; b) log 2 𝑥 = −2.45 ; c) log 2 (𝑥 − 3) = −1 ;

5

2𝑥
d) log 2 𝑥−1 = 0 ; e) log 1 |𝑥 + 2| = −2 .
2

1.a) Po definiciji logaritma : ako je log 3 𝑥 = 4, onda je 𝑥 = 34 tj. 𝑥 = 81 , za svaki 𝑥 > 0 . Kako je 81 > 0,
zaključujemo da je rješenje ove jednadžbe 81.
1.b) Po definiciji logaritma : ako je log 2 𝑥 = −2.45, onda je 𝑥 = 2−2.45 tj. 𝑥 ≈ 0.18301 , za svaki 𝑥 > 0 , tj.
2−2.45 > 0 .
1.c) Po definiciji logaritma :
2 −1 5 11
ako je log 2 (𝑥 − 3) = −1 onda je 𝑥 − 3 = (5) tj. 𝑥 = 3 + 2 = , za svaki 𝑥 − 3 > 0 tj. 𝑥 > 3 .
5 2

11 11
Kako je > 3, zaključujemo da je rješenje ove jednadžbe .
2 2

1.d) Po definiciji logaritma :

2𝑥 2𝑥 2𝑥 𝑥
ako je log 2 𝑥−1 = 0 , onda je = 20 => = 1 => 2𝑥 = 𝑥 − 1 => 𝑥 = −1 za svaki 𝑥−1 > 0 .
𝑥−1 𝑥−1

Riješimo nejednadžbu uvjeta svođenjem na sustave nejednadžbi. Vrijedi:

2𝑥 > 0 2𝑥 < 0 𝑥>0 𝑥<0
{ ili { => { ili { => 𝑥 > 1 ili 𝑥 < 0 . Kako je −1 < 0 pa
𝑥−1>0 𝑥−1<0 𝑥>1 𝑥<1
zadovoljava dobiveni uvjet, zaključujemo da je i rješenje jednadžbe .
1.e) Po definiciji logaritma :
1 −2
ako je log 1 |𝑥 + 2| = −2 onda je |𝑥 + 2| = (2) ,tj. |𝑥 + 2| = 4 , odnosno
2

𝑥 + 2 = −4 ili 𝑥 + 2 = 4 => 𝑥1 = −6 ili 𝑥2 = 2 za svaki |𝑥 + 2| > 0 tj. 𝑥 ∈ 𝑅⧹{−2} .

Budući da su oba dobivena rješenja realni brojevi različiti od -2, rješenja jednadžbe su -6 i 2.

Primjer 2. Riješimo logaritamsku jednadžbu log 2 (2 𝑥) = log 2 (𝑥 − 1) .

Prvo ćemo odrediti skup realnih brojeva 𝑥 za koje dana jednadžba ima smisla, tj. odrediti ćemo one 𝑥 − 𝑣𝑒 za koje
je su definirani zadani logaritmi.
UVJETI: 2𝑥 > 0 i 𝑥 − 1 > 0 => 𝑥 > 0 i 𝑥 > 1 => 𝑥 > 1
Primjenom injektivnosti logaritamske funkcije početnu jednadžbu možemo zapisati: 2𝑥 = 𝑥 − 1 => 𝑥 = −1 .
Budući da je −1 < 0 , onda ne zadovoljava postavljeni uvjet i dana jednadžba nema rješenja.

Primjer 3. Riješimo logaritamsku jednadžbu log(𝑥 + 2) − log(𝑥 − 1) = 1 .

UVJETI: 𝑥 + 2 > 0 i 𝑥 − 1 > 0 => 𝑥 > −2 i 𝑥 > 1 => 𝑥 > 1
𝑥 𝑥+2
Primjenom pravila logaritmiranja log 𝑎 𝑥 − log 𝑎 𝑦 = log 𝑎 𝑦 pišemo: log 𝑥−1 = 1 .
𝑥+2 𝑥+2
Po definiciji logaritma = 101 , tj. = 10 ,
𝑥−1 𝑥−1
4
Odnosno 𝑥 + 2 = 10𝑥 − 10 => 𝑥=3 .
4
Dobivena vrijednost zadovoljava uvjet pa je rješenje jednadžbe 𝑥 = 3 .

Primjer 4. Riješimo logaritamsku jednadžbu log 𝑥 + log 𝑥 2 = 3 .

UVJETI: 𝑥 > 0 i 𝑥 2 > 0 => 𝑥 > 0 i 𝑥 ∈ 𝑅⧹{0} => 𝑥 > 0

Zadanu jednadžbu možemo riješiti primjenom pravila logaritmiranja umnoška, ali i logaritma potencije.
1. način: Primjena pravila log 𝑎 𝑥 𝑟 = 𝑟 ∙ log 𝑎 𝑥

VAŽNO! log 𝑥 2 = 2 ∙ log|𝑥| kako bi sačuvali uvjet 𝑥 ∈ 𝑅⧹{0} . Konačni uvjet je 𝑥 > 0 pa je |𝑥| = 𝑥 .

log 𝑥 + 2 log 𝑥 = 3 => 3 log 𝑥 = 3 => log 𝑥 = 1 => 𝑥 = 10 ; 10 > 0 .

2. način: Primjena pravila log 𝑎 𝑥 + log 𝑎 𝑦 = log 𝑎 (𝑥 ∙ 𝑦)
log(𝑥 ∙ 𝑥 2 ) = 3 => log 𝑥 3 = 3 ⇒ 𝑥 3 = 103 ⇒ 𝑥 = 10 ; 10 > 0
𝑑𝑒𝑓𝑖𝑛𝑖𝑐𝑖𝑗𝑎 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘𝑜𝑠𝑡 𝑝𝑜𝑡.
𝑙𝑜𝑔𝑎𝑟𝑖𝑡𝑚𝑎 𝑛𝑒𝑝𝑎𝑟𝑛𝑜𝑔
𝑒𝑘𝑠𝑝𝑜𝑛𝑒𝑛𝑡𝑎

Napomena . Preporučavam raditi kao u prvom načinu, jer ovim drugim načinom možete dobiti i više rješenja
nego što postoje budući da dobivate binomne jednadžbe s dosta velikim eksponentima.
Još jednom log 𝑥 2𝑛 = 2𝑛 ∙ log|𝑥| ; 𝑛 ∈ 𝑁
2𝑛+1
2𝑛 𝑥= √𝑎 , 𝑎≥0
𝑥 2𝑛 = 𝑎; 𝑎 ≥ 0 => 𝑥 = ± √𝑎 ili 𝑥 2𝑛+1 = 𝑎; 𝑎 ∈ 𝑅 => { 2𝑛+1
𝑥 = − √|𝑎| , 𝑎≤0
 1
Primjer 5. Riješimo logaritamsku jednadžbu log(3𝑥 − 2) − 2 = 2 log(𝑥 + 2) − log 50 .
2 2
UVJETI: 3𝑥 − 2 > 0 i 𝑥 + 2 > 0 => 𝑥 > 3 i 𝑥 > −1 => 𝑥 > 3

Primjenom pravila logaritmiranja dobivamo:

1
log(3𝑥 − 2) − 2 ∙ 1 = log(𝑥 + 2)2 − log 50
log(3𝑥 − 2) − 2 ∙ log 10 = log √𝑥 + 2 − log 50
log(3𝑥 − 2) − log 102 = log √𝑥 + 2 − log 50
3𝑥−2 √𝑥+2
log = log
100 50
3𝑥−2 √𝑥+2
⇒ =
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑙𝑜𝑔.𝑓. 100 50

Množenjem dobivene jednadžbe s 100 slijedi

3𝑥 − 2 = 2 ∙ √𝑥 + 2 .
Kako bi se „riješili“ korijena, jednadžbu ćemo potencirati eksponentom korijena. Ovu ćemo jednadžbu kvadrirati
uz uvjet da ne mijenjamo predznake u jednakosti. Kako su po početnom uvjetu svi izrazi pozitivni onda je
dozvoljeno kvadriranje, pa dobivamo
(3𝑥 − 2)2 = 4 ∙ (𝑥 + 2) => 9𝑥 2 − 12𝑥 + 4 = 4𝑥 + 8 => 9𝑥 2 − 16𝑥 − 4 = 0
−𝑏±√𝑏2 −4𝑎𝑐 16±√162 +16∙9 16±20 2
Nadalje je 𝑥1,2 = = = => 𝑥1 = 2 ili 𝑥2 = − 9 .
2𝑎 18 18
2 2
Uvjet je bio 𝑥 > 3 , a taj uvjet ne zadovoljava broj − 9 . Rješenje jednadžbe je 𝑥 = 2 .

Primjer 6. Riješimo logaritamsku jednadžbu log 2 (4 𝑥 2 ) + log 2 (8𝑥) = 8 .

UVJETI: 4𝑥 2 > 0 i 8𝑥 > 0 => 𝑥 ∈ 𝑅⧹{0} i 𝑥 > 0 => 𝑥>0

Primjenom pravila logaritmiranja dobivamo:

log 2 4 + log 2 𝑥 2 + log 2 8 + log 2 𝑥 = 8
log 2 22 + 2 ∙ log 2 |𝑥| + log 2 23 + log 2 𝑥 = 8 .
Kako je 𝑥 > 0 onda je |𝑥| = 𝑥 pa je 2 + 2 ∙ log 2 𝑥 + 3 + log 2 𝑥 = 8 .
Grupiramo nepoznate veličine na jednu stranu nejednakosti, a pozitivne na drugu, dobiti ćemo:
3 ∙ log 2 𝑥 = 3 => log 2 𝑥 = 1 => 𝑥 = 2 .
2 > 0 i 𝑥 = 2 je rješenje jednadžbe.

Za vježbu riješite zadatke 13.2., 14.2. i 15.4. na stranici 45. udžbenika i zbirke zadataka.

3
Primjer 7. Riješimo logaritamsku jednadžbu = 1 + log𝑥 .
log 𝑥−1

UVJETI: U ovom zadatku imamo dvije računske operacije za koje postoje uvjeti. Prvo je logaritam čiji argument
mora biti pozitivan, a druga dijeljenje koje nije definirano za nulu. Zbog tog je:
𝑥 > 0 i log 𝑥 − 1 ≠ 0 => 𝑥 > 0 i log 𝑥 ≠ 1 => 𝑥 > 0 i 𝑥 ≠ 10 => 𝑥 ∈ 〈0,10〉 ∪ 〈10, +∞〉
Kada smo odredili uvjete možemo još i pojednostavniti jednadžbu uvodeći novu varijablu umjesto logaritma, tj.

ZAMJENA : log 𝑥 = 𝑡 ; 𝑡 ∈ 𝑅⧹{1} . Pišemo:

3
= 1 + 𝑡 => 3 = 𝑡 + 𝑡 2 => 𝑡 2 + 𝑡 − 2 = 0
𝑡

Riješimo dobivenu kvadratnu jednadžbu(normirana je) Vieteovim formulama:

𝑏
𝑡1 + 𝑡2 = − 𝑎 𝑡1 + 𝑡2 = −1
{ 𝑐 => { => 𝑡1 = −2 i 𝑡2 = 1.
𝑡1 ∙ 𝑡2 = 𝑎 𝑡1 ∙ 𝑡2 = −2

„Vratimo“ se u uvedenu zamjenu i odredimo rješenja polazne jednadžbe:

1
𝑡1 = −2 => log𝑥1 = −2 => 𝑥1 = 10−2 = 100

𝑡2 = 1 => log𝑥2 = 1 => 𝑥2 = 101 = 10.

Prema uvjetima koje smo odredili rješenje jednadžbe je pozitivan realan broj osim 10 i prema tome rješenje
1
jednadžbe je 𝑥 = 100 .

10
Primjer 8. Riješimo logaritamsku jednadžbu log(0.1𝑥 2 ) ∙ log = −3 .
𝑥

10
UVJETI: 0.1𝑥 2 > 0 i >0 => 𝑥 ∈ 𝑅⧹{0} i 𝑥 > 0 => 𝑥>0
𝑥

Primijenimo pravila logaritmiranja pazeći na redoslijed računskih operacija :

(log 0.1 + log 𝑥 2 ) ∙ (log 10 − log 𝑥) = −3
(log 10−1 + 2 ∙ log|𝑥|) ∙ (1 − log 𝑥) = −3
Kako je 𝑥 > 0 onda je |𝑥| = 𝑥 pa je
(−1 +2 ∙ log 𝑥) ∙ (1 − log 𝑥) = −3
Kada smo odredili uvjete možemo još i pojednostavniti jednadžbu uvodeći novu varijablu umjesto logaritma, tj.
ZAMJENA : log 𝑥 = 𝑡 ; 𝑡 ∈ 𝑅 . Pišemo:
(2𝑡 − 1) ∙ (1 − 𝑡) = −3 .
Pomnožimo li binome na lijevoj strani jednakosti dobit ćemo:
2𝑡 − 2𝑡 2 − 1 + 𝑡 = −3 , tj. 2𝑡 2 − 3𝑡 − 2 = 0 .
−𝑏±√𝑏 2 −4𝑎𝑐 3±√9+16 3±5 1
Riješimo dobivenu kvadratnu jednadžbu 𝑡1,2 = = = => 𝑡1 = 2 ili 𝑡2 = − 2 .
2𝑎 4 4

„Vratimo“ se u uvedenu zamjenu i odredimo rješenja polazne jednadžbe:

𝑡1 = 2 => log𝑥1 = 2 => 𝑥1 = 102 = 100
1
1 1 1 1 √10 √10
𝑡2 = − 2 => log𝑥2 = − 2 => 𝑥2 = 10−2 = 1 = ∙ =
√10 √10 10
102

Prema uvjetima koje smo odredili rješenje jednadžbe je pozitivan realan broj pa dan su rješenja jednadžbe .
√10
𝑥1 = 100 i 𝑥2 = .
10

Za vježbu riješite zadatke 16.4. i 17.4. na stranici 45. udžbenika i zbirke zadataka.
Primjer 9. Riješimo logaritamsku jednadžbu log 3 log 8 log 2 𝑥 = log 3 2 − 1 .
UVJETI: 𝑥 > 0 i log 2 𝑥 > 0 i log 8 log 2 𝑥 > 0 . Budući da nejednadžbe još nismo radili, u ovom zadatku
nećemo odrediti uvjet nego ćemo uvrštavanjem rješenja u početnu jednadžbu provjeriti je li rješenje.
Kako bi mogli primijeniti injektivnost logaritamske funkcije moramo izraz na desnoj strani jednakosti
pojednostavniti i svesti na logaritam po bazi 3.
log 3 log 8 log 2 𝑥 = log 3 2 − log 3 3 ……………………………. log 𝑎 𝑎 = 1
2 𝑥
log 3 log 8 log 2 𝑥 = log 3 3 …………………………. log 𝑎 𝑥 − log 𝑎 𝑦 = log 𝑎 𝑦
2
⇒ log 8 log 2 𝑥 = 3
𝑖𝑛𝑗𝑒𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡
𝑙𝑜𝑔.𝑓.
2
⇔ log 2 𝑥 = 83
𝑑𝑒𝑓.𝑙𝑜𝑔.
2
log 2 𝑥 = (23 )3
log 2 𝑥 = 22 = 4 …………………………… (𝑎𝑚 )𝑛 = 𝑎𝑚∙𝑛
⇔ 𝑥 = 24 = 16
𝑑𝑒𝑓.𝑙𝑜𝑔.

Provjera:
log 3 log 8 log 2 16 = log 3 log 8 log 2 24 = log 3 log 8 4 = log 3 log 23 22
1 1
= log 3 (3 ∙ 2 log 2 2) …………… log 𝑎𝑘 𝑥 = 𝑘 log 𝑎 𝑥 i log 𝑎 𝑎 = 1
2 𝑥
= log 3 3 = log 3 2 − log 3 3 = log 3 2 − 1 …………………… log 𝑎 𝑦 = log 𝑎 𝑥 − log 𝑎 𝑦

19
Primjer 10. Riješimo logaritamsku jednadžbu log16 𝑥 + log 8 𝑥 + log 2 𝑥 = 36 .

UVJETI: 𝑥 > 0
19
Svedimo sve baze na potenciju broja 2: log 24 𝑥 + log 23 𝑥 + log 2 𝑥 = 36 .
1
Primjenom pravila log 𝑎𝑘 𝑥 = 𝑘 log 𝑎 𝑥 sve ćemo logaritme napisati s istom bazom:
1 1 19
log 2 𝑥 + 3 log 2 𝑥 + log 2 𝑥 = 36 .
4

Pomnožimo li jednadžbu sa 36, dobiti ćemo: 9 log 2 𝑥 + 12 log 2 𝑥 + 36 log 2 𝑥 = 19 , tj.

57 log 2 𝑥 = 19 .
1
1 3
Podijelimo li posljednju jednadžbu s 57 proizlazi: log 2 𝑥 = 3 ⇔ 𝑥 = 23 = √2 .
𝑑𝑒𝑓.
𝑙𝑜𝑔.
3
Dobiveno rješenje zadovoljava postavljeni uvjet. Rješenje jednadžbe je √2 .

4
Primjer 11. Riješimo logaritamsku jednadžbu log 3 𝑥 ∙ log 9 𝑥 ∙ log 27 𝑥 = 3 .

UVJETI: 𝑥 > 0
4
Svedimo sve baze na potenciju broja 3: log 3 𝑥 ∙ log 32 𝑥 ∙ log 33 𝑥 = 3 .
1 1 1 4
Primjenom pravila log 𝑎𝑘 𝑥 = 𝑘 log 𝑎 𝑥 dobivamo: log 3 𝑥 ∙ 2 log 3 𝑥 ∙ 3 log 3 𝑥 = 3 .

Pomnožimo li jednadžbu sa 6, slijedi: log 3 𝑥 ∙ log 3 𝑥 ∙ log 3 𝑥 = 8 ,

tj. (log 3 𝑥)3 = 23 .
Prema pravilu jednakosti potencija neparnog eksponenta proizlazi: log 3 𝑥 = 2 ⇔ 𝑥 = 32 = 9.
𝑑𝑒𝑓.
𝑙𝑜𝑔.
Dobiveno rješenje zadovoljava postavljeni uvjet. Rješenje jednadžbe je 9.

2
Primjer 12. Riješimo logaritamsku jednadžbu log 3 𝑥 ∙ log 9 𝑥 ∙ log 27 𝑥 ∙ log 81 𝑥 = 3 .

UVJET: 𝑥 > 0
2
Svedimo sve baze na potenciju broja 3: log 3 𝑥 ∙ log 32 𝑥 ∙ log 33 𝑥 ∙ log 34 𝑥 = 3 .
1 1 1 1 2
Primjenom pravila log 𝑎𝑘 𝑥 = 𝑘 log 𝑎 𝑥 dobivamo: log 3 𝑥 ∙ 2 log 3 𝑥 ∙ 3 log 3 𝑥 ∙ 4 log 3 𝑥 = 3 .

Pomnožimo li jednadžbu sa 24, slijedi: log 3 𝑥 ∙ log 3 𝑥 ∙ log 3 𝑥 ∙ log 3 𝑥 = 16 ,

tj. (log 3 𝑥)4 = 24 .
Prema pravilu 𝑥 2𝑛 = 𝑎; 𝑎 ≥ 0 => 𝑥 = ± 2𝑛√𝑎 proizlazi: |log 3 𝑥| = 2 .
Rješavanjem apsolutne vrijednosti dobivamo : log 3 𝑥 = −2 ili log 3 𝑥 = 2 ,
1
te primjenom definicije logaritma slijedi 𝑥1 = 3−2 = 9 ili 𝑥1 = 32 = 9 .
1
Dobivena rješenja zadovoljavaju postavljeni uvjet. Rješenja jednadžbe su i 9.
9

Primjer 13. Riješimo logaritamsku jednadžbu log 5 (5𝑥 − 4) = 1 − 𝑥 .

UVJET: 5𝑥 − 4 > 0 => 5𝑥 > 4 => 5𝑥 > 5log5 4 …………………... definicija logaritma 𝑥 = 𝑎log𝑎 𝑥
ln4
⇔
𝑚𝑜𝑛𝑜𝑡𝑜𝑛𝑜𝑠𝑡
𝑥 > log 5 4 = ln5 ≈ 0.8614 pa je uvjet 𝑥 > log 5 4
𝑒𝑘𝑠𝑝.𝑓.

Riješimo zadanu jednadžbu: log 5 (5𝑥 − 4) = 1 − 𝑥 ⇔ 5𝑥 − 4 = 51−𝑥

𝑑𝑒𝑓.𝑙𝑜𝑔.
𝑎𝑚
Početna jednadžba sada je eksponencijalna jednadžba. Primijenimo račun s potencijama 𝑎𝑚−𝑛 = 𝑎𝑛
:

51
5𝑥 − 4 = 5𝑥 ∕ ∙ 5𝑥
(5𝑥 )2 − 4 ∙ 5𝑥 − 5 = 0.
Dobili smo kvadratnu jednadžbu po varijabli 5𝑥 . Riješimo prvo kvadratnu jednadžbu, pa onda i eksponencijalnu.
Evo kako možemo odmah rješavati ovu kvadratnu jednadžbu da ne uvodimo zamjenu:
(5𝑥 )1 = 5 => 𝑥1 = 1
−𝑏±√𝑏 2 −4𝑎𝑐 4±√16+20 4±6
(5𝑥 )1,2 = = = => { ili .
2𝑎 2 2
(5𝑥 )2 = −1 => nema rješenja ; 5𝑥 > 0 za ∀𝑥 ∈ 𝑅
Rješenje jednadžbe je 1.

2 log3 𝑥−8
Primjer 14. Riješimo jednadžbu 9 ∙ 𝑥 2−log3 𝑥 = (√3) .
U ovoj jednadžbi nepoznanica je i u bazi i u eksponentu, a i kao argument logaritma. Za svaku računsku operaciju
moramo provjeriti uvjete za koje je definirana.
UVJETI:
1⁰ Baza eksponencijalne i logaritamska funkcije je pozitivan broj veći od 1 => 𝑥 > 0 ; 𝑥 ≠ 1
2⁰ U jednadžbi baza može biti jednaka i 1 pa ćemo zato izravnim uvrštavanjem 1 u jednadžbu provjeriti je li 1
rješenje.
 2 log3 1−8 2∙0−8 −8
9 ∙ 12−log3 1 = (√3) => 9 ∙ 1 = (√3) => 9 = (√3) => 32 = 3−4 .
Dobivena jednakost nije točna pa zaključujemo da 1 nije rješenje zadane jednadžbe.
3⁰ Argument logaritma mora biti veći od nula : 𝑥 > 0
UVJET : 𝑥 > 0 ; 𝑥 ≠ 1
2 log3 𝑥−8
Riješimo zadanu jednadžbu: 9 ∙ 𝑥 2−log3 𝑥 = (√3) .
1 2 log3 𝑥−8
Prvo ćemo sve složene i moguće brojeve napisati kao potenciju s bazom 3: 32 ∙ 𝑥 2−log3 𝑥 = (32 ) .

Nakon izvršenih operacija s potencijama dobit ćemo: 32 ∙ 𝑥 2−log3 𝑥 = 3log3 𝑥−4 .

Kako bi se riješili potencija, jednadžbu ćemo logaritmirati po bazi 3.
Pišemo: log 3 (32 ∙ 𝑥 2−log3 𝑥 ) = log 3 3log3 𝑥−4 .
Primijenimo li pravilo log 𝑎 (𝑥 ∙ 𝑦) = log 𝑎 𝑥 + log 𝑎 𝑦, slijedi : log 3 32 + log 3 𝑥 2−log3 𝑥 = log 3 3log3 𝑥−4 .
Sada ćemo primijeniti pravilo log 𝑎 𝑥 𝑟 = 𝑟 ∙ log 𝑎 𝑥 . Proizlazi: 2 +(2 − log 3 𝑥) ∙ log 3 𝑥 = log 3 𝑥 − 4 .
Kako bi pojednostavnili zapis ,uvedimo novu varijablu : ZAMJENA log 3 𝑥 = 𝑡 ; 𝑡 ∈ 𝑅
=> 2 + (2 − 𝑡) ∙ 𝑡 = 𝑡 − 4 .
Nakon množenja binoma monomom i sređivanja , dobit ćemo kvadratnu jednadžbu : 𝑡2 − 𝑡 − 6 = 0 .
Riješimo dobivenu kvadratnu jednadžbu(normirana je) Vieteovim formulama:
𝑏
𝑡1 + 𝑡2 = − 𝑎 𝑡1 + 𝑡2 = 1
{ 𝑐 => { => 𝑡1 = −2 i 𝑡2 = 3.
𝑡1 ∙ 𝑡2 = 𝑎 𝑡1 ∙ 𝑡2 = −6

„Vratimo“ se u uvedenu zamjenu i odredimo rješenja polazne jednadžbe:

1
𝑡1 = −2 => log 3 𝑥1 = −2 => 𝑥1 = 3−2 = 9

𝑡2 = 3 => log 3 𝑥2 = 1 => 𝑥2 = 33 = 27.

1
Dobivena rješenja zadovoljavaju postavljeni uvjet. Rješenja jednadžbe su i 27.
9

Za vježbu riješite zadatke 18.4., 19.5., 21.1. i 23.4. na stranicama 45. i 46. udžbenika i zbirke zadataka.