Kvantnomehanički model atoma

1-1
 Kvantna kemija
• zakoni kvantne fizike primijennjeni su na kemijske
sustave – atome, ione i molekule te interakcije
među njima
• ne vrijede zakoni klasične fizike
• čestice su istodobno i valovi i tijela
• stanja atoma i molekula opisuju se matematičkim
funkcijama i vjerojatnostima nalaženja

1-2
 • odbacuje Bohrov model i zamjenjuje ih
s prostornom vjerojatnošću
nalaženja elektrona oko atomske
jezgre
• vjerojatnost nalaženja predočava
se elektronskim oblakom različite
gustoće
• Veća gustoća elektronskog oblaka-
veća vjerojatnost nalaženja elektrona

1-3
 Zašto je energija e-
kvantizirana?

De Broglie je 1924.
objasnio da je e- i čestica i
val
Dokaz-difrakcija elektrona
na kristalu metala
h
2r = n  = mu

u = brzina e-

m = masa e-

1-4 7.4
 Schrödingerova valna funkcija (jednadžba)

1926. je Schrödinger napisao jednadžbu koja opisuje prirodu

e- i kao val i kao česticu.
Valna funkcija () opisuje:
1. energiju e- za neku 
2. vjerojatnost nalaženja e- u prostoru(α 

Schrödingerova jednadžba se može riješiti potpuno samo za

vodikov atom. Za više-elektronske atome rješenje je samo
približno (uz aproksimacije).

1-5 7.5
 Schrödingerova jednadžba

valna funkcija masa elektrona potencijalna energija u x,y,z

d2 d2 d2 82m

+ + + (E-V(x,y,z)(x,y,z)) =
dx2
dy2
dz 2
h2
0

promjena  u prostoru ukupna kvantizirana

energija atomskog
sustava

Rješenja diferencijalne jednadžbe su atomske orbitale

1-6
 • Atomska orbitala je dio prostora oko
jezgre u kojem je velika vjerojatnost
nalaženja elektrona
• Energija elektron je kvantizirana-
određena kvantnim brojevima
• Glavni kvantni broj, n
• Orbitalni kvantni broj, l
• Magnetski kvantni broj, ml
• Spinski kvantni broj, ms

1-7
 Schrödingerova valna funkcija
f(n, l, ml, ms)

glavni kvantni broj n

n = 1, 2, 3, 4, ….

udaljenost e- od jezgre

n=1 n=2 n=3

1-8 7.6
 Područje 90%-tne
gustoće e-
(1s orbitala)

1-9 7.6
 Schrödingerova valna funkcija
= f(n, l, ml, ms)
orbitalni kvantni broj l (kutne količine gibanja)
za određeni n, l = 0, 1, 2, 3, … n-1

l=0 s podljuska
n = 1, l = 0
l=1 p podljuska
n = 2, l = 0 ili 1
l=2 d podljuska
n = 3, l = 0, 1, ili 2
l=3 f podljuska
Oblik “volumena” u prostoru kojega zauzima e-

1-10 7.6
 l = 0 (s orbitale)

l = 1 (p orbitale)

1-11 7.6
 l = 2 (d orbitale)

1-12 7.6
 Schrödingerova valna funkcija

= f(n, l, ml, ms)

magnetski kvantni broj ml

za određeni l
ml = -l, …., 0, …. +l

za l = 1 (p podljuska), ml = -1, 0, ili 1

za l = 2 (d podljuska), ml = -2, -1, 0, 1, ili 2

orijentacija orbitala u prostoru

1-13 7.6
 ml = -1 ml = 0 ml = 1

ml = -2 ml = -1 ml = 0 ml = 1 ml = 2
1-14 7.6
 Schrödingerova valna funkcija

= f(n, l, ml, ms)

spinski kvantni broj ms
ms = +½ ili -½

ms = +½ ms = -½

1-15 7.6
 Schrödingerova valna funkcija
= f(n, l, ml, ms)
Postojanje (i energija) svakog e- u atomu opisano je
njegovom jedinstvenom valnom funkcijom .
Paulijev princip isključivosti – dva elektrona u istom
atomu ne mogu imati sve kvantne brojeve jednake.

Svako mjesto je jedinstveno

Samo jedna osoba može biti istovremeno na
jednom mjestu

1-16 7.6
 Schrödingerova valna funkcija
= f(n, l, ml, ms)

Ljuska – elektroni jednakog n

Podljuska – elektroni jednakog n i l

Orbitala – elektroni s istom vrijednosti n, l i ml

Koliko elektrona može biti u istoj orbitali?

Ako su n, l i ml određeni, onda je ms = ½ ili - ½

= (n, l, ml, ½) ili= (n, l, ml, -½)

1-17 Svaka orbitala može sadržavati 2 elektrona 7.6

 Koliko 2p orbitala ima neki atom?

n=2
Ako je l = 1, onda ml = -1, 0 ili +1
2p
3 orbitale
l=1

Koliko elektrona možemo smjestiti u 3d

podljusku?
n=3 Ako je l = 2, onda ml = -2, -1, 0, +1 ili +2
3d 5 orbitala koje ukupno mogu imati 10 e-

l=2 7.6
1-18
 Zadatak:
• Odredite maksimalan broj orbitala i
elektrona za 1., 2., 3. i 4. ljusku?

1-19
 Heisenbergovo načelo neodređenosti

h
x x m u ≥
4
∆x – neodređenost položaja
m – masa
∆u – neodređenost brzine
h – Planckova konst.

POUZDANOST ODREĐIVANJA PAROVA FIZIČKIH VELIČINA

(na pr. položaja i brzine) MEĐUSOBNO JE POVEZANA:
• ŠTO JE PRECIZNIJE POZNATA JEDNA VELIČINA, TO JE
MANJE POUZDANA VRIJEDNOST DRUGE,
• NEMOGUĆE JE ISTOVREMENO POUZDANO ODREDITI
BRZINU I POLOŽAJ NEKE ČESTICE

1-20
 Domaća zadaća
• Udžbenik, str. 67-69
• 1.1.-1.14.

1-21
Elektronska konfiguracija pokazuje raspored
elektrona po orbitalama u nekom atomu.

broj elektrona
u orbitali ili podljusci
1s1
glavni kvantni orbitalni
broj n kvantni broj l

Orbitalni dijagram

H
1s1
1-22 7.8