Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

Velimir Labinac
Marin Karuza

Napredna elektrodinamika
Zbirka zadataka

Izdano: 12. kolovoza 2020.

Ova zbirka sadrži zadatke koji su tijekom godina dani na vježbama, domaćim zadaćama,
kolokvijima i pismenim ispitima iz kolegija Napredna elektrodinamika. Zbirku ćemo
nadopunjavati novim zadacima, a u planu su i rješenja/upute za jedan dio zadataka.
Zadaci u zbirci dolaze ponajviše iz izvrsnih knjiga od Jacksona i Zangwilla po kojima smo
složili i vježbe iz kolegija. Treća knjiga važna za zbirku je knjiga od Garga koju prate
predavanja iz kolegija.
Osnovni problem s kojim smo se susreli prilikom slaganja zadataka za vježbe i za ovu
zbirku je kako odabrati zadatke koji su kompleksniji od zadataka iz preddiplomske
elektrodinamike (a koji su već dosta teški!), ali se ipak mogu riješiti u razumnom vremenu od,
recimo, 30 - 60 minuta. Čini se da je ponajviše izbor naprednijih tema utjecao na težinu
zadataka, na primjer, za obradu tema i rješavanje zadataka iz raspršenja i difrakcije potrebno
je znanje iz elektrostatike i magnetostatike, ali isto tako i znanje iz Greenovih funkcija. Na
koncu, ustvari, nismo mogli izbjeći da zadaci budu na razini američkih doktorskih studija, ali
su zadaci sa sličnim tehnikama rješavanja sustavno podijeljeni po odjeljcima pa vjerujemo da
će zbirka ipak puno pomoći studentima.

Velimir Labinac
Marin Karuza
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku
Sadržaj

1. Greenove funkcije u elektrostatici .................................................................................................... 1

2. Kompleksni potencijal. Varijacijski princip ..................................................................................... 4
3. Maxwellove jednadžbe. Zakoni očuvanja u elektrodinamici ...................................................... 7
4. Valovodi .................................................................................................................................................. 9
5. Rezonantne šupljine. Optička vlakna ............................................................................................ 13
6. Optički snopovi. Polarizacija ........................................................................................................... 16
7. Zračenje EM valova. Multipolni razvoj EM polja ........................................................................ 17
8. Raspršenje EM valova ....................................................................................................................... 21
9. Difrakcija EM valova .......................................................................................................................... 23
10. Kovarijantna elektrodinamika ........................................................................................................ 26
11. Dinamika relativističkih čestica i elektromagnetskih polja ...................................................... 30
12. Sudari nabijenih čestica. Čerenkovljevo zračenje....................................................................... 32
13. Zakočno zračenje. Metoda virtualnih kvanata ............................................................................ 33

Literatura ............................................................................................................................................ 34
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

1 Greenove funkcije u elektrostatici

Zadatak 1.1 Promotrite Greenovu funkciju GD(r, r') u Dirichletovom problemu.

(a) Upotrijebite drugi Greenov identitet i pokažite da je Greenova funkcija simetrična
GD (r, r ) = GD (r , r)
(b) Pomoću fizičke interpretacije Greenove funkcije, pokažite da vrijedi
1
GD (r, r ) 
r − r
(c) Upotrijebite Earnshaw-ov teorem i pokažite da je
GD (r, r )  0

Zadatak 1.2 Nađite Greenove funkcije u sljedećim Dirichletovim problemima:

(a) Točkasti naboj u praznom prostoru.
(b) Točkasti naboj blizu uzemljene i vodljive ravnine.
(c) Točkasti naboj blizu uzemljene i vodljive sfere.

Zadatak 1.3 Po ravnini z = 0 potencijal je nula, osim na konačnom području površine S0 gdje je jednak V0 .
Pokažite da je elektrostatski potencijal za ovakvu razdiobu potencijala u cijelom prostoru osim po ravnini z = 0
jednak
V | z| dS 
(r) = 0
2
S r −r

3 
0

Zadatak 1.4 Poissonova jednadžba u 1D glasi:

d 2  ( x)
2
=−
dx 0
Tražimo rješenje ove jednadžbe na intervalu (a, b) uz Dirichletove rubne uvjete Φ(a) = 0 i Φ(b) = V2 .
(a) Kako glasi Greenova funkcija u ovom problemu? Potsjetite se, Greenova funkcija zadovoljava jednadžbu
d 2G( x, x)
= −4 ( x − x)
dx 2
te rubne uvjete G(a) = 0 i G(b) = 0 i simetrična je na zamjenu x i x'.
(b) Kako glasi rješenje Poissonove jednadžbe s ovako zadanim rubnim uvjetima? Možete li usporediti rješenje
koje ste dobili s općim rješenjem Dirichletovog problema u 3D?

Zadatak 1.5 Za Dirichletov problem na intervalu 0 ≤ x ≤ L, nađite Greenovu funkciju koja zadovoljava
jednadžbu:
  G ( x, x )  G ( x, x )
x − =  ( x − x )
x  x  x
Uputa: opće rješenje diferencijalne jednadžbe
d 2 y ( x ) 1 dy ( x ) y ( x )
+ − 2 =0
dx 2 x dx x
potražite u obliku x .
r

Zadatak 1.6 Dirichletova Greenova funkcija za neomeđeni prostor između ravnina z = 0 i z = L omogućava
rješavanje problema točkastog naboja ili proizvoljne raspodjele naboja smještene između paralelnih vodljivih
ploča na potencijalu nula.
(a) Upotrijebite cilindričke koordinate i pokažite da je jedan mogući oblik Greenove funkcije za ovaj problem
4    n z   n z    n   n 
G(r, r ) =   eim ( − ) sin   sin  I m    K m   
L n =1 m =−  L   L   L   L 
(b) Iskoristite Greenovu funkciju izračunatu pod (a) i nađite potencijal za problem točkastog naboja q između
vodljivih uzemljenih ploča.
(c) Izračunajte plošne gustoće induciranog naboja σ0(ρ) i σL(ρ) po donjoj i gornjoj ploči.

1
1 GREENOVE FUNKCIJE U ELEKTROSTATICI

Zadatak 1.7 Dirichletova Greenova funkcija za prostor između ravnina z = 0 i z = L dana je izrazom
  sinh ( kz ) sinh  k ( L − z ) 
G ( r, r  ) = 2   dkeim( − ') J m ( k  ) J m ( k   )
m =− 0 sinh ( kL )
gdje je z> (z<) veća (manja) od varijabli z i z'. Pretpostavimo da se naboj q nalazi na položaju (0, 0, z0) između dviju
vodljivih i uzemljenih ravnina na položajima z = 0 i z = L.
(a) Nađite potencijal između ravnina.
(b) Kolika je gustoća naboja po ravnini z = 0?

Zadatak 1.8 Nađite gustoću naboja kojeg moramo ''nalijepiti'' na stranice kutije oblika kocke tako da
električno polje posvuda izvan kutije bude identično polju točkastog naboja smještenog u centru kutije. Greenovu
funkciju nađite metodom razvoja po svojstvenim funkcijama.

Zadatak 1.9 Nađite Greenovu funkciju u Dirichletovom problemu za unutrašnjost cilindra polumjera a s
bazama po ravninama z = 0 i z = L.
Uputa: pogledajte zadatak 3.23 iz knjige od Jacksona i rješenje tog problema u zbirci od Labinca, zadatak 3.21.

Zadatak 1.10 Greenova funkcija za vanjštinu beskonačnog cilindra polumjera R glasi:

 
K m (k  )
 
1
G (r, r ) = eim ( − ) dk K m (kR) I m (k  ) − K m (k  ) I m (kR)  cos k ( z − z )
2  0
2
m =−
K m (kR) 
0
gdje su I(x)i K(x) modificirane Besselove funckije prve i druge vrste.
(a) Izvedite integralni izraz za plošnu gustoću naboja σ(ϕ, z) induciranu na vanjskoj plohi vodljivog beskonačnog
cilindra polumjera R kad je točkasti naboj q postavljen na udaljenost s > R od osi cilindra. Naboj postavite na xy
ravninu na položaj z' = 0, ϕ' = 0 i ρ' = s.
(b) Uvjerite se da je ukupni inducirani naboj jednak –q.
(c) Pokažite da duljinska gustoća naboja definirana relacijom
2
 ( z )  R  d  ( , z )
0

pada jako sporo s udaljenošću od xy ravnine. Posebno, pokažite da za z >> 1

2
q ln( s / R )
 ( z )  R  d  ( , z ) →
0 z ln 2 ( z / R )
Uputa: pod (a), Wronskijan za modificirane Besselove funkcije glasi W[Im(x), Km(x)] = −1/x. Pod (c), koristite
granične oblike za funkciju K0(x)
exp(− x)  x
K 0 ( x) ⎯⎯⎯ → , K 0 ( x) ⎯⎯⎯ →− ln  
2 x 2
x 1 x 1

te integralnu reprezentaciju Diracove delta-funkcije


1
 (k ) =
2 − dz cos(kz )

Zadatak 1.11 Prazna limenka pive omeđena je plohama z = 0, z = h i ρ = R. Frustrirani navijač nogometnog
kluba limenku je zgnječio o svoju glavu u oblik prikazan na slici. Tražimo Greenovu funkciju u Dirichletovom
problemu za unutrašnjost zgnječene limenke.
(a) Pokažite da za odgovarajuće dozvoljene vrijednosti parametara β i γ izraz
GD (r, r) =  sin( z)sin( z)sin( )sin( ) g (  ,  )
 

zadovoljava rubne uvjete na plohama z = 0, z = h, ϕ = 0 i ϕ = 2π/p i time reducira jednadžbu za Greenovu funkciju
na jednodimenzionalnu diferencijalnu jednadžbu za funkciju gγβ(ρ, ρ' ).
(b) Izračunajte Greenovu funkciju.

2
1 GREENOVE FUNKCIJE U ELEKTROSTATICI

Zadatak 1.12 (a) Metodom direktne integracije pronađite Greenovu funkciju u Dirichletovom problemu za
unutrašnjost sferne ljuske.
(b) Nabijeni prsten polumjera a s ukupnim nabojem Q nalazi se u unutrašnjosti uzemljene, vodljive sfere polumjera
b > a. Središte prstena podudara se sa središtem sfere. Izračunajte potencijal unutar sfere.

Zadatak 1.13 Točkasti naboj Q smješten je između dvije, uzemljene i vodljive koncentrične sfere polumjera
a i b (a < b), dakle, na udaljenosti (a + b)/2 od središta unutrašnje sfere. Postavite koordinatni sustav tako da se
ishodište poklapa sa središtem unutrašnje sfere, a naboj leži na osi z. Izračunajte potencijal u prostoru između
sfera.

Q z
a

Zadatak 1.14 (a) Upotrijebite teorem o divergenciji za vektorsku funkciju P × (  Q) i pokažite Greenov
teorem za vektorske funkcije P(r) i Q(r):
 Q   ( P) − P   ( Q) dV =  P  ( Q) − Q  ( P)  ndS
V S
(b) Primijenite ovaj teorem na magnetostatiku te uzmite Q = A i P = aG gdje je A vektorski potencijal, a
proizvoljan konstantan vektor, G je Greenova funkcija koja zadovoljava jednadžbu na V
2 G (r , r ) = −4 (r − r )
Trebate dobiti jednakost sličnu elektrostatici, u kojoj je na jednoj strani vektorski potencijal, a na drugoj strani
integrali po volumenu i plošni integrali u kojima se javljaju potencijal, polje i Greenova funkcija.

3
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

2 Kompleksni potencijal. Varijacijski princip

Zadatak 2.1 (a) Nađite kompleksni potencijal koji opisuje homogeno električno polje.
(b) Nađite kompleksni potencijal koji opisuje kvadrupolno polje.
(c) Koja je fizička interpretacija elektrostatskog rubnog problema čije rješenje daje kompleksni potencijal
V +V V − V  R + iz 
f ( z ) = 1 2 − i 1 2 ln  
2   R − iz 

Zadatak 2.2 (a) Pokažite da izraz

j
ln ( z − z j )
f ( z ) = −
j 2 0

daje potencijal sustava žica duljinske gustoće naboja λj koje su paralelne z-osi i probadaju ravninu xy u točkama
(xj, yj).
(b) Pomoću (a) provjerite da li izraz
 1
f (z) =
2 0 z
daje potencijal za sustav od dvije žice jednoliko nabijene nabojima λ i −λ koje su međusobno razmaknute za δ,
gdje potencijal tražimo na velikim udaljenostima od žica r >> δ. Koristite red koji vrijedi za |z| < 1
z2
ln (1 + z ) = z − + ...
2

Zadatak 2.3 (a) Pokažite da izraz

j
ln ( z − z j )
f ( z ) = −
j 2 0

daje potencijal sustava žica duljinske gustoće naboja λj koje su paralelne z-osi i probadaju ravninu xy u točkama
(xj, yj).
(b) Upotrijebite rezultat pod (a) da pokažete da je kvadrupolno polje (pogl. vježbe zadatak 2.1(b)) jednako polju
blizu osi (z ≈ 0) kojeg generiraju četiri žice: dvije imaju duljinske gustoće naboja λ i nalaze se na položajima (a,
0) i (−a, 0), a druge dvije imaju duljinske gustoće naboja −λ i nalaze se na položajima (0, ia) i (0, −ia).

Zadatak 2.4 (a) Pokažite da izraz

j
ln ( z − z j )
f ( z ) = −
j 2 0

daje potencijal sustava žica duljinske gustoće naboja λj koje su paralelne z-osi i probadaju ravninu xy u točkama
(xj, yj).
(b) Pokažite da
 z 
f (z) = − ln tan  
2 0  a 
možemo upotrijebiti kao kompleksni potencijal niza jednako udaljenih, paralelnih nabijenih žica postavljenih u y
= 0 ravninu. Neka je n cijeli broj i neka su zn = na i z'n = (n + 1/2)a položaji pozitivno i negativno nabijenih žica,
respektivno.
(c) Ovaj dio zadatka nije obavezan. Nosi dodatna 2 boda. Nađite asimptotsko ponašanje (|y| → ∞) fizičkog
potencijala.

Zadatak 2.5 Nađite električni potencijal unutar beskonačnog cilindra polumjera R = 1 koji ima gornju
polovinu plašta na potencijalu Φ = 0, a donju na potencijalu Φ = V pomoću konformnog prelikavanja
z −1
g ( z ) = −i
z +1

Zadatak 2.6 Beskonačno dugom vodljivom cilindru polumjera a geometrijska os podudara se sa z-osi
koordinatnog sustava. Cilindar je stavljen u jednoliko električno polje E = E0ey .

4
2 KOMPLEKSNI POTENCIJAL. VARIJACIJSKI PRINCIP

(a) Razmotrite konformno preslikavanje w = g(z) = z + a2/z gdje je w = u + iv te z = x + iy. Pokažite da se kružnica
|z| = a i dijelovi x-osi koji leže izvan kružnice preslikavaju na cijelu u-os.
(b) Neka je potencijal po cilindru jednak nuli. Koliki je potencijal po x-osi? Upotrijebite izračunati potencijal i
preslikavanje pod (a) da riješite odgovarajući problem u w-ravnini. Nađite kompleksni potencijal f(u, v) koji
zadovoljava rubne uvjete.
(c) Preslikajte potencijal iz dijela (b) natrag u z-ravninu. Nađite elektrostatski potencijal Φ i električno polje E(x,
y) izvan cilindra. Skicirajte električno polje i ekvipotencijalne krivulje.

Zadatak 2.7 Područje V u vakuumu omeđeno je plohom S koja se sastoji od odvojenih vodljivih ploha Si na
fiksnim potencijalima Vi , gdje postoji mogućnost da je jedna ploha u beskonačnosti. Neka je Ψ(r) proizvoljno
odabrana funkcija koja se dobro ponaša na V i na S te ima vrijednosti Vi na plohama Si . Definirajmo energijski
funkcional
0
W   =
2 V
 d 3 r
2

Dokažite sljedeći teorem koji je temelj varijacijskog principa: Nenegativni funkcional W[Ψ] je stacionaran i
poprima apsolutni minimum ako i samo ako Ψ zadovoljava Laplace-ovu jednadžbu na V te su za Ψ zadane
vrijednosti Vi na plohama Si .

Zadatak 2.8 Upotrijebite ψ(x, y) = ϕ0x(L − x)exp(−py) kao probnu funkciju s varijacijskim parametrom p da
nađete elektrostatski potencijal unutar pravokutnog procjepa. Rubni uvjeti glase:
 (0, y) =  ( L, y) = 0,  ( x, 0) = 0 x( L − x),  ( x, y → ) = 0

Zadatak 2.9 Područje V u vakuumu omeđeno je plohom S koja se sastoji od odvojenih vodljivih ploha Si .
Vodič k je na potencijalu Φ = 1 dok su ostali na potencijalu nula.
(a) Pokažite da je kapacitet vodiča k dan formulom
C =  0   d 3 r
2

gdje je Φ rješenje za potencijal na V.

(b) Pomoću varijacijskog principa i (a) pokažite da je pravi kapacitet uvijek manji od ili jednak izrazu
C    =  0   d 3 r
2

gdje je Ψ probna funkcija koja zadovoljava rubne uvjete na vodičima. Ova je tvrdnja varijacijski princip za
kapacitet koja daje gornju granicu za stvarni kapacitet.

Zadatak 2.10 (a) Područje V u vakuumu omeđeno je plohom S koja se sastoji od odvojenih vodljivih ploha Si
na fiksnim potencijalima Vi , gdje postoji mogućnost da je jedna ploha u beskonačnosti. Neka je Ψ(r) proizvoljno
odabrana funkcija koja se dobro ponaša na V i na S te ima vrijednosti Vi na plohama Si . Definirajmo energijski
funkcional
0
W  =
2 V
 d 3 r −   d 3 r
2

gdje je ρ(r) gustoća naboja unutar V. Dokažite sljedeći teorem koji je temelj varijacijskog principa: Nenegativni
funkcional W[Ψ] je stacionaran i poprima apsolutni minimum ako i samo ako Ψ zadovoljava Poissonovu jednadžbu
na V te su za Ψ zadane vrijednosti Vi na plohama Si .
Uputa: koristite 1. Greenov identitet.
(b) U dvodimenzionalnom problemu rubovi su stranice jediničnog kvadrata (0 ≤ x ≤ 1, 0 ≤ y ≤ 1) na potencijalu
nula. Unutar kvadrata nalazi se jednolika gustoća naboja (po jediničnoj duljini u z smjeru) jediničnog iznosa.
Primijenite varijacijski princip pod (a) za Poissonovu jednadžbu s varijacijskom funkcijom
( x, y) = Ax(1 − x) y(1 − y)
i nađite ''najbolju'' vrijednost za A. Primijetite da A nije varijacijski parametar nego daje samo veličinu potencijala.

Zadatak 2.11 Razmotrite 2D problem u kojem je vodič u obliku slova L na potencijalu V0 , a postavljen je
tako da se osi x i y podudaraju s rubovima kuta.
(a) U koje krivulje se preslikaju polupravci x > 0 i y > 0 ako ih iz z-ravnine u w-ravninu preslikate konformnim
preslikavanjem
w = z2
Postoji li točka u kojoj ovo preslikavanje nije konformno?
(b) Riješite Laplaceovu jednadžbu u w-ravnini.

5
2 KOMPLEKSNI POTENCIJAL. VARIJACIJSKI PRINCIP

(c) Preslikajte rješenje za potencijal natrag u z-ravninu. Koliki je kompleksni potencijal?

(d) Koliki je ''fizikalni'' potencijal Φ i električno polje?
(e) Skicirajte ekvipotencijalne linije i linije polja za ovaj problem.

V0

Zadatak 2.12 Iskoristite varijacijski princip te izračunajte potencijal unutar pravokutnog procjepa širine a na
slici. Upotrijebite ψ(x, y) = ϕ0sin(πx/a) exp(−py) kao probnu funkciju s varijacijskim parametrom p da nađete
elektrostatski potencijal. Rubni uvjeti glase:
 (0, y) =  (a, y) = 0,  ( x, 0) = 0 sin( x / a),  ( x, y → ) = 0

0 a x

6
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

3 Maxwellove jednadžbe. Zakoni očuvanja u elektrodinamici

Zadatak 3.1 Razmotrite pločasti kondenzator s kružnim pločama polumjera R između kojih je udaljenost d
(d << R). Na kondenzator dovodimo struju I = I0 cos ωt. Pretpostavite da je kružna frekvencija ω << c/d pa smijemo
zanemariti efekte zračenja.
(a) Nađite elektromagnetsko polje u području između ploča i ne blizu rubova ploča, na sljedeći način: najprije
nađite električno polje E(r, t) uslijed trenutnog naboja na pločama. Zatim, iskoristite izračunato polje E(r, t) kao
izvor u Ampere-Maxwellovom zakonu da nađete magnetsko polje B(r, t). Nakon toga iskoristite izračunato polje
B(r, t) da pomoću Faradayevog zakona nađete korekcije za početno polje E(r, t). Ponovite proces nekoliko puta
da nađete korekcije za E(r, t) i B(r, t) do drugog reda. Što je mali parametar po kojem ste dobili razvoje za polja?
(b) Nađite gustoću energije EM polja i Poyntingov vektor s poljima izračunatim pod (a). Je li smjer Poyntingovog
vektor smislen?
(c) Diskutirajte očuvanje energije tako da razmotrite promjene energije unutar cilindričkog volumena visine d i
polumjera r << R koji je koaksijalan s pločama kondenzatora.

Zadatak 3.2 (a) Nađite LEM za sferu načinjenu od feromagnetskog materijala koja ima polumjer R, naboj Q i
jednoliku magnetizaciju M = Mez (slika (a)).
(b) Usporedite dobiveni rezultat s mehaničkim angularnim momentom kojeg sfera dobije ako magnetizaciju
uklonimo (slika (b)). Ovo možemo postići grijanjem sfere iznad Curiejeve temperature iznad koje magnetizacija
iščezava.

Zadatak 3.3 Dielektrična sfera konstante ϵ i radijusa a stavljena je u ishodište koordinatnog sustava.
Prethodno, u cijelom prostoru postojalo je jednoliko električno polje E0 sa smjerom pozitivne x-osi. Sfera rotira s
kutnom brzinom ω oko z-osi. Pokažite da postoji magnetsko polje H = −∇ΦM
5
3 − 0  a
M =   0 E0   xz
5 + 0   r 
gdje je ΦM magnetski skalarni potencijal i gdje je r> oznaka za veću od varijabli r i a. Gibanje je nerelativističko.
Smijete se koristiti rezultatima odjeljka 4.4 [Jackson] za dielektričnu sferu u vanjskom električnom polju.

Zadatak 3.4 (a) Pokažite da se izraz

inl irs lmp stp an ar bm ct

može svesti na vektorski oblik

a2 (b  c ) + (a  b )(a  c ) .
(a) Dokažite identitet
( C  )( A  B ) =  A  ( C  ) B  + B  (C  ) A 
ako su A, B i C vektorska polja.

7
3 MAXWELLOVE JEDNADŽBE. ZAKONI OČUVANJA U ELEKTRODINAMICI

Zadatak 3.5 Nanovo promotrite problem zadan u Exercise 76.1 (Garg, Classical Electromagnetism in a
Nutshell) povezan s rotirajućim magnetskim poljem u granici ω >> γB0 i napišite rješenje u laboratorijskom
sustavu. Pokažite da je za bilo koji početni uvjet, amplituda magnetskog dipolnog momenta reda veličine ω−1,
uzmemo li u obzir samo članove najnižeg neiščezavajućeg reda u zadanoj granici.
Uputa: pogledajte knjigu, Garg, Classical Electromagnetism in a Nutshell, str. 268 – 272.

Zadatak 3.6 Ako kroz vodič ili poluvodič protječe struja zbog primijenjenog električnog polja, nakon što
primijenimo transverzalno magnetsko polje, nastat će komponenta električnog polja sa smjerom okomitim na
primijenjeno električno (smjer struje) i magnetsko polje. To će električno polje stvoriti napon između krajeva
vodiča. Ova se pojava naziva Hallovim efektom.
(a) Upotrijebite poznata transformacijska svojstva elektromagnetskog polja obzirom na rotacije i prostorne
refleksije te pretpostavku mogućnosti razvoja u Taylorov red oko H = 0 i pokažite da za izotropno sredstvo
generalizacija Ohmovog zakona, točna do drugog reda po polju H, mora imati oblik
E = 0 J + R ( H  J ) + 1 H 2 J + 2 ( H  J ) H
gdje je ρ0 otpornost kad je magnetsko polje isključeno, a R se naziva Hallovim koeficijentom.
(b) Jesu li ispunjeni zahtjevi invarijantnosti na vremenski obrat?

Zadatak 3.7 Razmotrite plohu S u xy ravnini. Električno polje E ispod plohe u poluprostoru z < 0 jednako je
nuli dok je u poluprostoru z > 0 pod kutom θ u odnosu na z os. Kolika je sila po jediničnoj površini koja djeluje
na plohu S?

Zadatak 3.8 (a) Upotrijebite Maxwellov tenzor naprezanja te izračunajte silu po jediničnoj duljini između
tankih, beskonačnih i paralelnih žica kojima protječu struje jednakih iznosa u jednakim smjerovima. Udaljenost
između žica je 2a.
(b) Ponovite račun ako struje jednakih iznosa protječu u suprotnim smjerovima.

Zadatak 3.9 Neka su A(r, t) = a(r)exp(−iωt) i B(r, t) = b(r)exp(−iωt), gdje su a(r) i b(r) kompleksne funkcije.
Ako je period T = 2π/ω, pokažite da vrijedi jednakost
 Re A Re B = Re ( a (r )b(r ) ) = Re ( a(r )b (r) )
1 1
2 2
gdje je, na primjer,
T
1
 Re A =  ( Re A ) dt
T 0

Zadatak 3.10 (a) Pokažite da za ukupnu energiju EM polja UEM i impuls EM polja PEM u vakuumu vrijedi
nejednakost
U EM  c | PEM |
(b) Pod kojim uvjetima vrijedi jednakost u izrazu dobivenom u (a)?
Uputa: prisjetite se da je
E2 + c 2 B 2 = (|E| −c |B|) + 2c |E| |B|
2

8
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

4 Valovodi

Zadatak 4.1 U koaksijalnoj prijenosnoj liniji, unutrašnji (savršeni) vodič ima polumjer b, a vanjski polumjer
a (b < a). Prostor između vodiča je prazan.
(a) Nađite rješenje za TE i TM valove.
(b) Nađite jednadžbu koja povezuje kružnu frekvenciju i valni vektor.

Zadatak 4.2 Prijenosna linija sastoji se od dva koncentrična vodiča oblika kružnog cilindra (koaksijalni
vodič) čija je vodljivost (provodnost) σ i dubina prodiranja δ. Polumjeri vodiča su a i b, gdje je a < b. Između
vodiča nalazi se sredstvo permitivnosti ε i permeabilnosti μ. Linijom se širi TEM val.
(a) Nađite električnu i magnetsku komponentu polja u valu.
(b) Pokažite da je vremenski prosjek snage koja protječe linijom jednak
 2 b
P=  a H 0 ln   ,
2

 a
gdje je H0 najveća vrijedost magnetskog polja na površini unutrašnjeg vodiča.
(c) Pokažite da se propuštena snaga smanjuje duž linije kao
P ( z ) = P0 e −2 z
gdje je koeficijent gušenja
1 1
+
1   a b 
= .
2  b
ln  
a
Uputa: iz navedene formule P(z)  exp(−2γz), vidimo koeficijent gušenja računamo po formuli
1 dP
 =− .
2 P dz

Zadatak 4.3 Prijenosna linija sastoji se od dvije jednake tanke metalne vrpce kako je prikazano na slici.
Prepostavite da je b >> a i diskutirajte širenje TEM valova po liniji tako da ponovite sličan postupak iz zadatka
3.2 s vježbi. Pokažite da je:
ab  1
(a) Prosječna snaga u liniji P = H 0 ; (b) Koeficijent gušenja  =
2
;
2 a 
V a  2 dP 2
(c) Valna impedancija Z 0  = ; (d) Omski otpor po jediničnoj duljini R = − = .
I dz  b
2
I b

Zadatak 4.4 Monokromatski ravni val u vakuumu (x > 0) s komponentama Ez > 0 i Ex < 0 upada na savršeni
vodič (x < 0) pod kutom θ.
(a) Pokažite da u se stacionarnom stanju, poluprostorom x > 0 širi nehomogeni ravni TM val.
(b) Izračunajte vremenski prosjek Poyntingovog vektora.
(c) Izračunajte plošnu gustoću naboja i plošnu gustoću struje po površini vodiča. Da li zadovoljavaju jednadžbu
kontinuiteta?

Zadatak 4.5 Valovod je napravljen tako da je njegov poprečni presjek oblika trokuta prikazanog na slici.
Dvije stranice trokuta su duljine a, jedna je duljine a√2 kao što je prikazano na slici. Unutar valovoda nalazi se
sredstvo za koje je ϵr = μr = 1. Pretpostavite da je vodljivost stijenki valovoda beskonačna pa odredite moguće
modove širenja i odgovarajuće cutoff frekvencije.

9
4 VALOVODI

Uputa: zamislite trokut kao polovinu kvadrata. Rješavajte Helmholtzovu jednadžbu u pravokutnim koordinatama
u 2D unutar kvadrata te izdvojite rješenja za TM i TE modove. Zapazite da je u početnom problemu dijagonala
trokuta vodič. Koristeći simetriju u odnosu na refleksiju na dijagonali kvadrata zaključite da su u Dirichletovom
problemu (TM modovi) rješenja ψ(x, y) neparna, a u Neumannovom problemu (TE modovi) rješenja ψ(x, y) parna.

Zadatak 4.6 Razmotrite po vremenu harmonička rješenja Maxwellovih jednadžbi u vakuumu gdje
pretpostavljamo da polja nisu ovisna o kutu ϕ. TEM rješenja imaju radijalne komponente polja Er = 0 i Br = 0.
(a) Pokažite da navedeni uvjeti razdvajaju Maxwellove jednadžbe s rotacijom u dvije skupine od kojih svaka
opisuje drugačiji TEM val.
(b) Promotrite Maxwellove jednadžbe za divergenciju i nađite opće rješenje oblika E(r, θ, t) i B(r, θ, t) za dva
oblika TEM valova.
(c) Slika pokazuje beskonačni vodljivi stožac koji dodiruje vodljivu ravninu. Objasnite zašto ovaj oblik valovoda
možemo iskoristiti za vođenje TEM valova navedenih pod (a) i (b), ali ne i drugih.

Zadatak 4.7 Slika prikazuje presjeke dviju cilindričnih vodljivih cijevi. Svaka od cijevi ima ugrađene dodatne
metalne žice na samo jednom mjestu u cijevi. Dok su kod jedne cijevi žice savijene u koncentrične krugove, kod
druge su postavljene radijalno kao kod bicikle. Jedna od cijevi vodi samo TE valove, a druga samo TM valove.
Pojasnite koja vodi kakve valove uzimajući u obzir relaciju
 Et = i Bz e z
koja vrijedi za cilindrični vodič proizvoljnog presjeka.

Zadatak 4.8 Elektromagnetski valovi šire se po unutrašnjosti šupljeg cilindričnog vodiča unutrašnjeg
polumjera R i vodljivosti (provodnosti) σ.
(a) Nađite granične frekvencije za TE i TM modove. Odredite numerički najnižu graničnu frekvenciju (dominantni
mod) kao funkciju polumjera cijevi i omjera graničnih frekvencija za sljedeća četiri viša moda. Za ovaj dio zadatka
pretpostavite da je vodljivost beskonačna.
(b) Izračunajte konstantu gušenja u valovodu kao funkciju frekvencije za dva najniža različita moda i nacrtajte je
kao funkciju frekvencije.
Uputa: za dio (b) pogl. Jacksona, str. 363 – 366.

Zadatak 4.9 Cilindrični valovod čije su stijenke savršeni vodič ima poprečni presjek oblika polukruga
polumjera R.
(a) Nađite longitudinalno polje Ez(ρ, ϕ) za TM mod i longitudinalno polje Bz(ρ, ϕ) za TE mod.

10
4 VALOVODI

(b) Nađite cut-off frekvencije za ove modove.

(c) Napišite eksplicitne formule za transverzalna polja za najnižu cut-off frekvenciju pod (b).

Zadatak 4.10 Slika prikazuje kružni poprečni presjek beskonačno dugog metalnog valovoda. Unutar valovoda
nalazi se veoma tanka, metalna vrpca širine R postavljena po cijeloj dužini valovoda.
(a) Riješite Helmholtovu jednadžbu u 2D u polarnim koordinatama za valovod bez vrpce i pokažite da je rješenje
oblika
  (  , ) = J ( )( Asin  + B cos )
gdje je α > 0 konstanta koja se javlja kod separacije varijabli u diferencijalnoj jednadžbi, a konstanta γ
2
2 = − k2
c2
Kakav broj mora biti α zbog jednoznačnosti rješenja ψ(ρ, ϕ + 2π) = ψ(ρ, ϕ)?
(b) Kolike su konstante γ u TM i TE modu ako su poznate vrijednosti nula i vrijednosti ekstrema funkcije Jα(x)?
(c) Kakav broj mora biti α i kako glasi rješenje za TM i TE mod ako je vrpca postavljena unutar valovoda? Da
odgovorite na to pitanje pogledajte rubne uvjete u TM i TE modu za ϕ = 0 i ϕ = 2π.

Zadatak 4.11 (a) Pokažite da se, općenito, rješenje za TM val u valovodu oblika duge, šuplje cijevi
proizvoljnog presjeka, može izvesti pomoću longitudinalnog vektorskog potencijala oblika
A (r, t ) = A (r⊥ ) exp (ikz − it ) ez
koji zadovoljava valnu jednadžbu.
(b) Dualnost električnog i magnetskog polja ukazuje na činjenicu da se, općenito, rješenje za TE val može izvesti
pomoću ''električnog vektorskog potencijala'' Y za kojeg je
ETE =  Y
Ispitajte je li to točno.

Zadatak 4.12 Promotrite električno i magnetsko polje neposredno iznad i ispod površine dobrog vodiča koji
ima dubinu prodiranja mnogo manju od polumjera zakrivljenosti plohe vodiča i od duljine prostorne promjene
polja iznad površine vodiča.
(a) Za polja jedne frekvencije, pokažite da su magnetsko polje H i gustoća struje J takvi, da je vremenski prosjek
sile po jediničnoj površini na površini vodiča jednak
 2
f = −n c H
4
gdje je H najveća vrijednost paralelne komponente magnetskog polja na površini vodiča, μc je permeabilnost
vodiča, a n je vanjska normala na površinu vodiča.
(b) Ako je permeabilnost μ izvan površine vodiča različita od μc , postoji li dodatna magnetska sila po jediničnoj
površini? Što je s električnim silama?

11
4 VALOVODI

(c) Pretpostavite da su polja superpozicija članova različitih frekvencija, pri čemu su sve frekvencija dovoljno
visoke da sve aproksimacije u ovom zadatku još uvijek vrijede. Pokažite da je vremenski prosjek sile ima gotovo
isti oblik kao i pod (a) s tim da se | H|2 mora zamijeniti s 2| H|2T gdje je oznaka ...T stoji za vremenski prosjek.

Zadatak 4.13 Izračunajte EM polje za TMm,n modove u pravokutnom metalnom valovodu dimenzija a × b .
Nađite disperziju ω(k) i graničnu (cutoff) frekvenciju. Pretpostavite da je unutar valovoda sredstvo permitivnosti
ϵ i permeabilnosti μ.

Zadatak 4.14 Valovod se sastoji od dvije veoma duge metalne vrpce širine b razmaknute za a. Nađite
modove širenja EM valova u ovom valovodu i napišite rješenja za električno i magnetsko polje. Pretpostavite da
je a << b i zanemarite rubna polja.

12
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

5 Rezonantne šupljine. Optička vlakna

Zadatak 5.1 Rezonantna šupljina oblika kocke ima savršeno vodljive stijenke na x = 0, x = a, y = 0, y = a, z
= 0 i z = a. Područje 0 ≤ z ≤ b (b < a) je napunjeno s nemagnetskim dielektrikom relativne permitivnosti ϵr = ϵ/ϵ0.
(a) Izvedite trascedentnu jednadžbu za frekvencije modova u šupljini za koje je Ey = Ez = 0.
(b) Riješite jednadžbu za ϵr = 1.

Zadatak 5.2 Promotrite rezonantnu šupljinu oblika kvadra sa metalnim stranicama duljine a, b i c.
(a) Nađite rješenja za komponente električnog polja.
(b) Nađite rezonantne frekvencije EM polja.
(c) Koji uvjet moraju zadovoljavati amplitude električnog polja E0x i E0y u TE modu titranja ako smo stojni val
dobili pomoću dva vala koja su širila u z-smjeru u suprotnim smjerovima?

Zadatak 5.3 Rezonantna šupljina sastoji se od praznog prostora između dvije savršeno vodljive, koncentrične
sferne ljuske, gdje manja ima vanjski polumjer a te veća unutrašnji polumjer b. Azimutalno magnetsko polje ima
ovisnost o r danu preko Besselovih sfernih funkcija, jl(kr) i nl(kr), gdje je k = ω/c. Razmotrite samo TM modove.
(a) Napišite transcedentnu jednadžbu za frekvencije modova u šupljini za bilo koji l.
(b) Za l = 1 upotrijebite eksplicitni oblik Besselovih funkcija da pokažete da se frekvencije modova dane
jednadžbom
 2 1 
k + 
tan kh
=  ab 
kh  1  1
k 2 + ab  k 2 − 2  k 2 − 2 
 a  b 
gdje je h = b – a.
(c) Za h/a « 1, provjerite da rezultat dijela (b) daje frekvenciju
c 2
l =1
a
te nađite korekciju prvog reda za frekvenciju po h/a.

Zadatak 5.4 Izračunajte Q faktor za Schumannove rezonancije i pri tom pretpostavite da Zemlja ima
vodljivost σe i da ionosfera ima vodljivost σe , a da su odgovarajuće dubine prodiranja δe i δi .
(a) Pokažite da je vrijednost Q faktora do najnižeg reda po h/a jednaka
Nh
Q=
e + i
te odredite numeričku vrijednost za N za svaki l.
(b) Izračunajte Q faktor za najnižu Schumannovu rezonanciju pretpostavljajući σe = 0,1 Ω−1m−1, σi = 10−5 Ω−1m−1
i h = 100 km.
(c) Diskutirajte valjanost aproksimacije upotrijebljene za dio (a) pomoću vrijednosti zadanih u dijelu (b).

Zadatak 5.5 Sferni EM valovi opisani su vektorskim potencijalom

A(r, t ) =  u(r, t )r  = −r u(r, t )
uz Coulombov izbor  · A = 0.
(a) Pokažite da dani vektorski potencijal A zadovoljava vektorsku valnu jednadžbu ako funkcija u zadovoljava
skalarnu valnu jednadžbu.
(b) Kako glase električno i magnetsko polje uz izbor da je električni potencijal Φ = 0?

Zadatak 5.6 Rezonantna šupljina od bakra satoji se od šupljeg, kružnog cilindra unutrašnjeg polumjera R i
duljine L s ravnim bazama.
(a) Odredite rezonantne frekvencije šupljine za sve tipove titranja EM polja. Uzmite 1/R(με)1/2 kao jedinicu
frekvencije i nacrtajte četiri najniže rezonantne frekvencije kao funkciju od R/L za 0 < R/L < 2. Da li isti mod ima
najnižu frekvenciju za svaku vrijednost R/L.
(b) Ako je R = 2 cm, L = 3 cm i šupljina je načinjena od čistog bakra, kolika je numerička vrijednost Q faktora za
najniži mod?
Uputa: za dio (b) pogl. Jacksona, str. 371 – 374.

13
5 REZONANTNE ŠUPLJINE. OPTIČKA VLAKNA

Zadatak 5.7 Najniža frekvencija titranja elektromagnetskog polja u rezonantnoj šupljini može se izračunati
pomoću varijacijskog principa.
(a) Pokažite da se frekvencija bilo kojeg moda (E, B) u rezonantnoj šupljini volumena V, može izračunati iz
d r E d r B
3 2 3 2

2
=V =V
c2
d r E d
3 2 3 2
rB
V V

(b) Pretpostavimo da se polja infinitezimalno promijene E → E + δE i B → B + δB gdje δE i δB zadovoljavaju

rubne uvjete na plohi S koja omeđuje V. Pokažite da je tada promjena frekvencije δω2 drugog reda po δE i δB. Iz
ove tvrdnje slijedi da je za bilo koji izbor polja E i B u gornjoj formuli osigurana gornja granica za frekvenciju
najnižeg moda. Pri tome polja moraju zadovoljavati rubne uvjete, ali ne moraju zadovoljavati Maxwellove
jednadžbe.
(c) Izračunajte frekvenciju najnižeg TM moda u cilindričkoj šupljini polumjera R minimizirajući frekvenciju po
varijacijskom parametru a uzimajući za magnetsko polje B = (ρ + aρ2)eϕ .
Uputa: za (a), krenite od Helmholtzove jednadžbe u obliku
2 2
  (  E) = E,   (  B) = B,
c2 c2
pomnožite s E i integrirajte po volumenu.
*

Zadatak 5.8 Uobičajena je pretpostavka da indeks loma optičkog vlakna čija se os poklapa sa z osi
koordinatnog sustava ne ovisi o koordinati z, odnosno, n = n(ρ, ϕ). Pokažite da su, tada, komponente jednadžbe
zrake u cilindričkom sustavu koordinata (ρ, ϕ, z) jednake
d  d   d  n
2

n  − n   =
ds  ds   ds  
d  2 d  n
 n =
ds  ds  
d  dz 
n  = 0
ds  ds 

Zadatak 5.9 (a) Pretpostavimo da se elektromagnetsko polje širi nemagnetskim sredstvom čiji se indeks loma
mijenja u prostoru, n = n(r). Pod kojim uvjetom vrijedi jednadžba
n2 ( r )  2 E
2E − 2 =0 ?
c t 2
Permitivnost sredstva i indeks loma povezani su relacijom n2(r) = ϵ(r)/ ϵ0 .
(b) Neka se indeks loma mijenja po zakonu
n (  ) = n0 (1 −  2  2 )
gdje je ρ udaljenost od središnje osi optičkog kabela. Iskoristite rezultat pod (a) i pokažite da je
E = E (  ) exp i ( kz − t )  e
rješenje gornje jednadžbe za električno polje i jednadžbe
E = 0
gdje E(ρ) veoma brzo trne u nulu. Koji funkcijski oblik mora imati E(ρ)?
Uputa: pod (b) uzmite da je
n2 (  )  n0 (1 − 2 2  2 )
odnosno, da se indeks loma mijenja sporo na skali promjene polja.

Zadatak 5.10 Optičko vlakno SELFOC ima indeks loma dan izrazom
(
n2 = n02 1 −  2 x 2 + y 2  )
Indeks loma je mjeren u koordinatnom sustavu u kojem se os vlakna podudara sa z-osi sustava. Nađite putanju
zrake u ovoj vrsti optičkog vlakna.
Uputa: koristite jednadžbe zrake u cilindričkom sustavu

14
5 REZONANTNE ŠUPLJINE. OPTIČKA VLAKNA

d  d   d  n
2

n  − n   =
ds  ds   ds  
d  2 d  n
 n =
ds  ds  
d  dz 
n  = 0
ds  ds 

Zadatak 5.11 Promotrite optičko vlakno s indeksom loma koji se mijenja u prostoru po formuli
n( x) = n(0)sech( x)
za zrake čije je širenje ograničeno na xz ravninu. Vlakno je dovoljno široko u transverzalnom (x) smjeru da sadrži
sve značajne zrake koje su raspodijeljene simetrično oko x = 0. Invarijanta je jednaka ninv = n(xmax) = n(0)
cos[θ(0)].
(a) Riješite jednadžbu eikonala za transverzalnu koordinatu zrake x(z) i pokažite da vrijedi
 x = sinh −1 sinh( xmax )sin( z)
gdje je ishodište po z odabrano u x = 0. Skicirajte zrake kroz jednu poluperiodu za početne kutove ''lansiranja''
zraka θ(0) = π/6, π/4 i π/3.
(b) Nađite poluperiodu zrake Z. Da li ovisi o invarijanti ninv?
(c) Pokažite da je duljina optičkog puta za poluperiod, Lopt = ∫n(x) ds jednaka Lopt = n(0)Z. Komentirajte efikasnost
ovog promijenjivog indeksa loma.

Zadatak 5.12 Uvrstimo li EM polje u Maxwellove jednadžbe (u CGS sustavu)

E ( r, t ) = E0 ( r ) e−it ,
B ( r, t ) = B0 ( r ) e−it
gdje pretpostavljamo da su
E0 ( r ) = e ( r ) e
ikS ( r )
,
H0 (r ) = h (r ) e
ikS ( r )

uz dodatne aproksimacije (k → 0) dobijemo:

S  h + e = 0
S  e −  h = 0
S  h = 0
S  e = 0
Veličina S(r) naziva se eikonalom. Pokažite da je Poyntingov vektor S proporcionalan gradijentu eikonala.
Drugim riječima, smjer Poyntingovog vektora podudara se s normalom na valnu frontu.
Uputa: smijete računati s kompleksnim Poyntingovim vektorom
S=
c
8
( E  H )

Zadatak 5.13 Rezonantna šupljina sastoji se od praznog prostora između dvije savršeno vodljive,
koncentrične sferne ljuske, gdje manja ima vanjski polumjer a te veća unutrašnji polumjer b. Azimutalno
magnetsko polje ima ovisnost o r danu preko Besselovih sfernih funkcija, jl(kr) i nl(kr), gdje je k = ω/c.
Razmotrite samo TE modove. Napišite transcedentnu jednadžbu za frekvencije modova u šupljini za bilo koji l.

15
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

6 Optički snopovi. Polarizacija

Zadatak 6.1 Svjetlosni snop koji se širi u smjeru osi z eliptički je polariziran. Jednu poluos elipse uvijek je
moguće odabrati tako da leži u prvom kvadrantu xy-ravnine. Označimo kut između poluosi i osi x s β (0 ≤ β ≤
π/2) i neka je amplituda električnog polja duž polusi jednaka E1 , a duž druge poluosi jednaka E2 . Napišite
električno polje u obliku
E Re ( sin ei e x − cos e y ) e−it
te odredite parametre Ψ i Δ pomoću β i omjera E2/E1 . Formule koje dobivate standardno se koriste u
elipsometriji jer se parametri Ψ i Δ mjere pomoću refleksije (kompleksni faktor refleksije).

Zadatak 6.2 Kvazimonokromatski svjetlosni snop usmjeren u ez smjeru, prolazi kroz idealni kompenzator,
uređaj koji unosi pomak u fazi δ u x-komponentu električnog polja u odnosu na y-komponentu, bez promjene
amplitude bilo koje od komponenti. Snop zatim prolazi kroz polarizator koji omogućava polarizaciju u smjeru
zakrenutom za θ u odnosu na x os. Neka je intenzitet propuštenog snopa jednak I(θ, δ) i neka je absolutni
maksimum i absolutni minimum tog intenziteta s promjenama i θ i δ jednak Imax i Imin . Nađite I(θ, δ) i pokažite
da je modulacija intenziteta, definirana kao
I max − I min
I max + I min
dana s P, stupnjem polarizacije snopa.

Zadatak 6.3 Nađite rješenje paraaksijalne valne jednadžbe, odnosno, funkcije Q(z) i P(z) uz prepostavku
rješenja
 ( r ) = exp −iQ ( z ) ( x2 + y 2 ) exp −iP ( z )

Zadatak 6.4 Nađite vrijednost koordinate z za koju je polumjer zakrivljenosti faze Gaussovog snopa
minimalan. Koji parametar možemo upotrijebiti da odredimo ovaj položaj?

Zadatak 6.5 Kolika je prostorna širina snopa (struk snopa) HeNe lasera (λ = 632,8 nm) čija je divergencija
snopa 0,7 mrad? Kolika je Rayleigh-jeva duljina q0 ?

Zadatak 6.6 Pretpostavite da je struk Gaussovog snopa w01 smješten na udaljenosti z1 od konvergentne leće
žarišne daljine f .
(a) Pokažite da će novi struk w01 nastati na udaljenosti
( z1 − f ) f 2
z2 = f +
( z1 − f ) + q0
2

od leće.
(b) Pokažite da je novi struk snopa dan izrazom
f 2 w01
2
w02 = f +
( z1 − f ) + q02
2

Uputa: prisjetite se da pri struku Gaussovog snopa vrijedi R → ∞.

16
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

7 Zračenje EM valova. Multipolni razvoj EM polja

Zadatak 7.1 (a) Pokažite da vektorski sferni harmonici

1
Xlm ( ,  ) = LY lm ( ,  )
l (l + 1)
zadovoljavaju relaciju ortogonalnosti
 Xl m  Xlm d  = ll  mm


(b) Pokažite da vektorski sferni harmonici zadovoljavaju relaciju

 Xl m  (r  Xlm )d  = 0


Zadatak 7.2 Opće rješenje Maxwellovih jednadžbi za električno i magnetsko polje u području bez izvora glasi
 i 
H =   aE (l , m) f l (kr ) Xlm − aM (l , m)  gl (kr ) Xlm 
l ,m  k 
i 
E = Z 0   aE (l , m)  f l (kr ) Xlm + aM (l , m) gl (kr ) Xlm 
l ,m  k 
gdje su aE(l,m) i aM(l,m) koeficijenti reda koji određuju udio električnog multipolnog i magnetskog multipolnog
polja, a f(kr) i g(kr) su linearne kombinacije sfernih Besselovih (ili sfernih Hankelovih) funkcija. Pokažite da
vrijedi
k
 Ylmr  Hd 

aM (l , m) gl (kr ) =
l (l + 1)
k
Y

Z 0 aE (l , m) fl (kr ) = − lm r  Ed 
l (l + 1)

Zadatak 7.3 Uobičajeni udžbenički primjer za sustav koji zrači je konfiguracija naboja s fiksnim
međusobnim razmacima. Konfiguracija se vrti oko osi fiksirane u prostoru. Gustoća naboja za konfiguraciju je
funkcija vremena, ali nema jednostavan harmonički oblik.
(a) Pokažite da je za konfiguraciju naboja koja rotira jedna mogućnost da se izračunaju realni vremenski ovisni
multipolni momenti direktnom upotrebom ρ(r, t), a zatim se računaju multipolni momenti za pojedinačnu
frekvenciju oblika e−iωt ili Fourierovom dekompozicijom vremenski ovisnih momenata.
(b) Promotrite gustoću naboja ρ(r, t) koja je periodička funkcija po vremenu s periodom T = 2π/ω0 . Upotrebom
razvoja u Fourierov red, pokažite da gustoću možemo zapisati u obliku

 (r, t ) = 0 (r) +  Re 2 n (r)e−in t  0

n =1

gdje je
T
1
T 0
 n (r ) =  (r, t )eim0t

Ovime je pokazano na koji se način može povezati gustoću s harmoničkom ovisnošću e−iωt.
(c) Za točkasti naboj q koji se vrti konstantnom kutnom brzinom ω0 u ravnini xy oko ishodišta po kružnici
polumjera R, izračunajte l = 0 i l = 1 mulitpolne momente metodama opisanim u (a) i (b) te ih usporedite. U metodi
opisanoj pod (b), gustoću naboja ρn(r) izrazite u cilindričkim koordinatama. Postoje li multipoli višeg reda, na
primjer, kvadrupol? Na kojim frekvencijama?

Zadatak 7.4 Kvadrupol koji zrači sastoji se od kvadrata stranice a s nabojima +q i –q postavljenih u vrhove
kvadrata. Kvadrat se vrti kutnom brzinom ω oko osi okomitoj na ravninu s kvadratom koja prolazi središtem
kvadrata. Koristite dugovalnu aproksimaciju te izračunajte:
(a) kvadrupolne momente;
(b) polje zračenja;
(c) kutnu raspodjelu zračenja;
(d) ukupnu snagu zračenja.
(e) Kolika je frekvencija zračenja?

17
7 ZRAČENJE EM VALOVA. MULTIPOLNI RAZVOJ EM POLJA

Zadatak 7.5 Odredite multipolni moment Q42 iz zadatka 7.2 s vježbi i odgovarajuće veličine: aE(4,2), E, H,
dP/dΩ i P.

Zadatak 7.6 Tri naboja smještena su na osi z. Naboj +2q je u ishodištu, a naboji +q i –q u z = ±a cos ωt.
Odredite neiščezavajuće multipolne momente, kutnu razdiobu zračenja i ukupnu snagu zračenja ovog sustava
naboja. Računajte u dugovalnoj aproksimaciji ka << 1.

Zadatak 7.7 Promotrimo izolirani sustav N nabijenih čestica u gibanju kod kojih je omjer naboja i mase qi/mi
jednak za sve čestice. Pokažite da je kvadrupolno zračenje ovog sustava u dugovalnoj granici dominantno tako da
pokažete da su električno i magnetsko dipolno zračenje sustava jednaki nuli, odnosno, da je
p=0
m=0
gdje su električni dipolni moment i magnetski diplni moment sustava jednaki
N
p =  qi ri
i =1

1 N
m=  qi ri  vi
2 i =1

Zadatak 7.8 Približno sferna ploha opisana jednadžbom

R( ) = R0 1 +  (t ) P2 (cos )
ima u unutrašnjosti jednoliku gustoću naboja. Ukupni naboj razdiobe je Q. Mali parametar β mijenja se harmonički
u vremenu frekvencijom ω što odgovara površinskim valovima po sferi. Zadržavajući samo članove najnižeg reda
po β i pretpostavljajući dugovalnu aproksimaciju, izračunajte neiščezavajuće multipolne momente, kutnu razdiobu
zračenja i ukupnu snagu zračenja ovog sustava naboja.

Zadatak 7.9 Antena se sastoji od kružne strujne petlje polumjera a smještene u xy ravnini s centrom u
ishodištu. Struja u žici je
I = I 0 cos t = Re e −it .
(a) Nađite polja E i H u zoni zračenja bez aproksimacija obzirom na ka. Odredite snagu po jediničnom prostornom
kutu (kutnu razdiobu snage).
(b) Koji je neiščezavajući multipolni moment najnižeg reda (Qlm ili Mlm)? Izračunajte ga u granici u dugovalnoj
granici ka << 1.

Zadatak 7.10 Počevši od općih izraza za skalarni i vektorski potencijal

1  ( r , t − r − r  / c ) 3
 (r ) =  d r
4 0 r − r
0 J ( r , t − r − r  / c ) 3
A (r ) =
4 
d r
r − r
te razvoja za r >> r' do prvih članova reda po r'/r
r − r r − er  r 
t  = t − r − r  / c t − r / c + er  r  / c = tret + er  r  / c
pokažite da su potencijali električnog dipola za proizvoljnu vremensku ovisnost dani izrazima
1 1 1 p 
 (r ) = er  p ret + e r  ret 
4 0  r 2 cr t 
0 p ret
A (r ) =
4 r t
gdje je pret = p(t' = t – r/c) dipolni moment izračunat u retardiranom vremenu mjerenom iz ishodišta.

Zadatak 7.11 Sferna ljuska jednoliko je nabijena i titra samo u radijalnom smjeru. Pokažite da ljuska ne zrači
EM valove.
Uputa: napišite rješenje za retardirani vektorski potencijal i zaključite da je magnetsko polje jednako nuli.

18
7 ZRAČENJE EM VALOVA. MULTIPOLNI RAZVOJ EM POLJA

Zadatak 7.12 Dvije metalne polusfere polumjera R i beskonačne vodljivosti odvojene su tankim izolacijskim
procjepom. Polusfere su spojene na izmjenični potencijal oblika ±V cos ωt. U dugovalnoj granici nađite:
(a) polje zračenja;
(b) kutnu raspodjelu snage zračenja dP/dΩ;
(c) ukupnu snagu izračenu sa sfere.

Zadatak 7.13 Pokažite da klasični električni dipol momenta p(t) koji titra harmonički i čija su polja dana
formulama

( n  p ) 1 − 
ck 2 1 eikr
H=
4  ikr  r
1  2 eikr  1 ik  
E= k ( n  p )  n + 3n ( n  p ) − p   3 − 2  eikr 
4 0  r r r  
gdje je n = r/r, zrači angularni moment EM polja prema beskonačnosti brzinom
dL k3
= Im p*  p 
dt 12 0
Uputa: izračunajte najprije kompleksnu gustoću angularnog momenta
 1 
= r  g = r   2 E  H*  = 2 E ( r  H* ) − ( r  E ) H* 
1
 2c  2c
Promjena angularnog momenta po jediničnom vremenu u prostornom kutu ΔΩ na sferi u beskonačnosti glasi
d ( L ) dr
= r 2  = r 2 c
dt dt
Integrirajte ovaj izraz po cijelom prostornom kutu za r →∞ i uzmite vremenski prosjek (tj. realnu vrijednost
dobivenog rezultata). Smijete koristiti integral
1 4
r2 
xi x j d  =  ij
3

Zadatak 7.14 Naboji +q i –q postavljeni su u vrhove kvadrata stranice a kao na slici. Kvadrat se vrti kutnom
brzinom ω oko osi okomitoj na ravninu s kvadratom koja prolazi središtem kvadrata kao na slici. Koristite
dugovalnu aproksimaciju te izračunajte:
(a) multipolne momente najnižeg reda;
(b) polje zračenja;
(c) kutnu raspodjelu zračenja;
(d) ukupnu snagu zračenja.
(e) Kolika je frekvencija zračenja?

−q y
a
q

Zadatak 7.15 Točkasti naboj giba se po osi z brzinom v = vez . Izračunajte potencijale i polja rješavajući
direktno nehomogenu valnu jednadžbu. Postoji li dio polja koji se odnosi na zračenje?

19
7 ZRAČENJE EM VALOVA. MULTIPOLNI RAZVOJ EM POLJA

Zadatak 7.16 Jednoliko magnetizirana sfera polumjera a i magnetizacije M vrti se konstantnom kutnom
brzinom ω oko osi koja prolazi središtem sfere i zatvara kut θ0 sa smjerom vektora M.
(a) Nađite polja E i H te razmotrite njihovu polarizaciju.
(b) Nađite vremenski prosjek razdiobe snage zračenja dP/dΩ te ukupnu snagu zračenja P.

20
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

8 Raspršenje EM valova

Zadatak 8.1 Pokažite da je diferencijalni udarni presjek za raspršenje ravnog vala na skupu od N elektrona
na fiksnim položajima rk proporcionalan kvadratu apsolutne vrijednosti prostornog Fourierovog transformata
elektronske gustoće
N
n(r) =   (r − rk )
k =1

Zadatak 8.2 Neka je q = k0 – k vektor raspršenja definiran u zadataku 8.1. Ako je a0 Bohrov polumjer,
pokažite da je diferencijalni udarni presjek za raspršenje ravnog vala na elekronu u vodikovom atomu
proporcionalan faktoru [1 + (qa0/2)2]−4 .

Zadatak 8.3 U jednom od svojih znanstvenih članaka posvećenih boji neba, lord Rayleigh je upotrijebio
fizikalnu intuiciju i dimenzijsku analizu da izvede ovisnost intenziteta o valnoj duljini svjetlosti raspršene na
česticama u atmosferi. Ponovite Rayleigh-jevu argumentaciju počevši od pretpostavke da bi omjer amplituda
raspršenog i upadnog vala mogao ovisiti o (i) volumenu čestice, (ii) udaljenosti čestice od točke promatranja, (iii)
valne duljine raspršene svjetlosti i (iv) brzini svjetlosti.

Zadatak 8.4 Pokažite da je izraz σaps = (ω/c) Im α apsorpcijski udarni presjek za mikroskopske objekte
(atome, molekule ili jezgre) gdje je α polarizabilnost objekta.

Zadatak 8.5 Ravni val E0exp[i(k0·r − ωt)] raspršuje se na dielektričnoj kocki volumena V = a3 i električne
susceptibilnosti χ << 1. Dvije stranice kocke paralelne su vektorima E0 i k0 .
(a) Izračunajte diferencijalni udarni presjek u Bornovoj aproksimaciji.
(b) Pokažite da je totalni udarni presjek σBorn ≈ (1/4)k2a4χ2 kad je ka >> 1.
(c) Slabo raspršenje koje pretpostavlja Bornova aproksimacija, ima za posljedicu relaciju |Erad|/|E0| << 1 koja
vrijedi za svaki q, čak i u slučaju r ≈ a. Odavdje zaključite da rezultat iz dijela (b) (ka >>1) vrijedi samo onda kad
je σBorn << χa2.

Zadatak 8.6 Izračunajte diferencijalni i totalni udarni presjek za Rayleighevo raspršenje na maloj savršeno
vodljivoj sferi polumjera a za nepolariziranu svjetlost.
Uputa: pogledajte Jacksona, str. 459-460.

Zadatak 8.7 Promatramo Rayleighjevo raspršenje na vodljivoj sferi polumjera a.

(a) Neka je θ kut između upadnog valnog vektora k0 i valnog vektora raspršenog vala k. U granici ka << 1, pokažite
da je diferencijalni udarni presjek za raspršenje nepolarizirnog ravnog vala na savršeno vodljivoj sferi jednak
d 4 5 
= a 2 ( ka )  (1 + cos 2  ) − cos  
d  nepol.  8 
(b) Usporedite odgovor pod (a) s diferencijalnim udarnim presjekom u slučaju kad je upadni ravni val cirkularno
polariziran.
Uputa: prisjetite se da je inducirani električni dipolni moment sfere u homogenom električnom polju E0 jednak p
= 4πϵ0a3E0. Slično, u problemu vodljive sfere u homogenom magnetskom polju B0 , inducirani magnetski diplolni
moment glasi m = −(2πa3/μ0)B0 .

Zadatak 8.8 Nađite diferencijalni udarni presjek u Bornovoj aproksimaciji za raspršenje EM zračenja bez
gubitaka na jednolikoj dielektričnoj sferi polumjera R. Upadni snop je nepolariziran.

Zadatak 8.9 Nađite diferencijalni udarni presjek za raspršenje ravnog vala na vodljivom beskonačnom
cilindru. Postavite koordinatni sustav tako da se os z podudara s geometrijskom osi cilindra. Ako val upada na
cilindar u smjeru pozitivne x osi, vektor polarizacije (smjer električnog polja) leži u yz ravnini pa zato zasebno
razmotrite slučajeve E  ez i E ⊥ ez .

Zadatak 8.10 Nađite totalni udarni presjek za raspršenje kružno polariziranog EM vala na elektronu vezanom
za oprugu konstante k. Upadni val širi se u z-smjeru. Pretpostavite da ampiltuda upadnog vala nije velika te elektron
titra malom amplitudom oko ishodišta. Pretpostavite da je u t = 0 elektron na osi x u z = 0 ravnini.

21
8 RASPRŠENJE EM VALOVA

Uputa: vremenski prosjek snage koju zrači elektron računamo po Larmorovoj formuli
1 2e 2
 P = | a |2 
4 0 3c 3
gdje je a akceleracija elektrona.

Zadatak 8.11 Monokromatski ravni val amplitude E0 i valnog vektora k0 upada na savršeni vodič bilo kojeg
oblika. Pokažite da je električno polje zračenja raspršeno u smjeru ''unatrag'' paralelno s E0 . Upotrijebite pri tom
aproksimaciju fizikalne optike da je gustoća plošne struje po površini savršenog vodiča na koju pada EM val
jednaka
0 K (r, t ) = 2n  B(r, t )
gdje je n jedinični vektor normale u točki površine, a B magnetsko polje koje odgovara upadnom valu. Po
površini vodiča na koju ne upada EM val, struja je nula.
Uputa: upotrijebite formulu za polje zračenja nakon raspršenja
ik ˆ  ˆ  ei ( kr −t )
Erad = − k  k   d 3 r  j(r  |  )e−ik r 
4 0 c  V  r
U ovoj je formuli k̂ jedinični valni vektor kˆ = k / k raspršenog vala, a j(r | ω) Fourierov transformat po
vremenu gustoće struje. Primijetite da za raspršenje u smjeru ''unatrag'' vrijedi
kˆ = −kˆ 0
te raspišite vektorske produkte.

Zadatak 8.12 Objekt raspršuje upadni ravni val

Einc (r, t ) = eˆ 0 E0 exp i ( k 0  r − t ) 
Upotrijebite Maxwellov tenzor napetosti i pokažite da se sila na objekt usrednjena po vremenu može napisati
pomoću intenziteta upadnog vala Iinc , totalnog udarnog presjeka σtot i diferencijalnog udarnog presjeka za ovo
raspršenje dσ/dΩ u obliku
I  d 
F = inc  tot kˆ 0 −  d  er
c  d  
Projekcija ove sile na smjer k0 često se naziva tlak zračenja zbog raspršenja.
Uputa: integrirajte tenzor napetosti po sferi velikog polumjera u zoni zračenja. Vrijedi sljedeća formula:
 exp ( −ik0 r ) exp ( ik0 r ) 
lim exp ( ik  r ) = 2 i   ( er + k 0 ) −  ( er − k 0 )
r →
 k0 r k0 r 
gdje su δ(er ± k0) Diracove delta-funkcije.

Zadatak 8.13 (a) Pokažite za sferne harmonike da vrijedi

Ylm ( −er ) = ( −1) Ylm ( er )
l

(b) Upotrijebite (a) i razvoj u red za ravni val po sfernim valovima te pokažite da na veoma velikoj sferi, daleko
od centra raspršenja vrijedi
 exp ( −ik0 r ) exp ( ik0 r ) 
lim exp ( ik  r ) = 2 i   ( er + k 0 ) −  ( er − k 0 )
r →
 k0 r k0 r 
gdje su δ(er ± k0) Diracove delta-funkcije. Dakle, na sferi velikog polumjera preostaju samo 2 sferna vala, jedan
paralelan, a drugi antiparalelan vektoru k0.

22
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

9 Difrakcija EM valova

Zadatak 9.1 Ravni val koji se širi u +x smjeru s električnim poljem E0 upada na tanki metalni zaslon na x =
0 te se ogiba na dugoj i uskoj vodoravnoj pukotini širine a izrezanoj u zaslonu. Vektor raspršnog vala k leži u xy
ravnini okomito na dulju stranicu pukotine i pod kutom ϕ prema pozitivnoj x osi. Izračunajte električno polje koje
nastaje difrakcijom pomoću Smytheove formule u Kirchhoffovoj aproksimaciji i u granici dalekih polja za
Greenovu funkciju za prostor bez rubova u dvije dimenzije
i
G0(2) (ρ, ρ) = H 0(1) (k | ρ − ρ |)
4
Rezultat za polje glasi
1 
sin  ka sin  
a 2      2 
E(  ,  ) = − k  (e x  E0 ) exp i  k  −  
2  k   4  1
ka sin 
2
Prepoznajte li dio koji ovisi o ϕ?

Zadatak 9.2 (a) Pretpostavimo da ravni val E = E0 exp(ik0z)ey upada ne vodljivi zaslon s kružnim otvorom
polumjera a. Izračunajte difrakcijsko polje u Fraunhoferovoj granici i u Kirchhoffovoj aproksimaciji. Zaslon s
otvorom postavljen je u z = 0 ravninu tako da se ishodište pokapa s središtem otvora.
(b) Rayleighev kriterij kaže da dva točkasta izvora postaju razlučiva ako je kutni razmak θ između njih takav da
se prvi minimum ogibne slike jednog izvora podudara s centralnim maksimumom ogibne slike drugog izvora.
Pomoću (a) pokažite da je

sin  = 0,6
a

Zadatak 9.3 Otvor ili više otvora u savršeno vodljivom ravnom zaslonu možemo smatrati kao lokalizirane
efektivne izvore zračenja difrakcijskog polja. Otvor čije su dimenzije male u odnosu na valnu duljinu ponaša se
kao izvor dipolnog zračenja kod kojeg su doprinosi ostalih mulitpola zanemarivi.
(a) Pokažite da se efektivni električni i magnetski dipolni momenti mogu izraziti pomoću integrala tangencijalne
komponente električnog polja na sljedeći način:
p = n  (r  E tan )dS
2
i 
m=(n  E tan )dS

(b) Pokažite da izraz za magnetski moment možemo transformirati u

2
i 
m= (n  Etan )dS

Budite oprezni oko mogućih doprinosa od ruba otvora gdje su neke komponente polja singularne ako je zaslon
infinitezimalno tanak.

Zadatak 9.4 (a) Promotrite difrakcijsko polje kružnog otvora polumjera a uz upotrebu Kirchhoffove
aproksimacije gdje je Einc = E0 exp(−ρ2/w2)ey u ravnini otvora. Pokažite da polje daleko od otvora ima također
Gaussov profil ako je najuži polumjer snopa (waist) w << a.
(b) Ponovite račun za kvadratni otvor duljine stranice a i usporedite s (b).

Zadatak 9.5 Pravokutni otvor na beskonačnoj vodljivoj ravnini spojen je na valovod pravokutnog poprečnog
presjeka kao na slici. Valovodom se širi TE10 mod. Izračunajte električno polje zračenja u točki (r, θ, ϕ) obzirom
na ishodište koje se nalazi u središtu otvora. Upotrijebite Kirchhoffovu aproksimaciju za Smytheovu formulu pri
Fraunhoferovoj difrakciji.

23
9 DIFRAKCIJA EM VALOVA

Zadatak 9.6 Savršeno vodljivi ravni zaslon smješten je u xy ravnini i tako da prekriva poluravninu x < 0.
Ravni val intenziteta I0 i valnog broja k upada na zaslon iz poluprostora z < 0. Diskutirajte vrijednosti difraktiranog
polja u ravnini paralelnoj xy ravnini definiranoj sa z = Z > 0. Pretpostavimo da su koordinate točke promatranja
(X, 0, Z).
(a) Pokažite da je u uobičajenoj skalarnoj Kirchhoffovoj aproksimaciji te u granici Z >> X i (kZ)1/2 >> 1,
difraktirano polje jednako

1+ i  2
 ( X , 0, Z , t ) = I 01/ 2 eikZ −it   ei dt
2


 2i   −
gdje je ξ = (k/2Z)1/2X.
(b) Pokažite da intenzitet može biti zapisan u obliku
I  1 
2 2
1 
I =  = 0  C ( ) +  +  S ( ) +  
2

2  2  2  
gdje su C(ξ) i S(ξ) Fresnelovi integrali. Odredite asimptotsko ponašanje za I u granici velike i pozitivne
(osvijetljeno područje) varijable ξ te u granici velike i negativne (područje sjene) varijable ξ. Kolika je vrijednost
za I u X = 0? Nacrtajte graf za I kao funkciju od X za fiksni Z.

Zadatak 9.7 Rješenje za Helmholtzovu jednadžbu u Dirichletovom problemu je oblika

u ( r ) = − u ( r  ) G ( r, r )  dS

gdje je G(r, r' ) Greenova funkcija, a Σ rub prostora u kojem promatramo ogibni val. Pretpostavimo da val upada
na ravninu (zaslon) z = 0 s otvorom te ogibni val nastane u poluprostoru z > 0. Greenova funkcija za ravninu je
oblika
exp ik0 R exp ik0 R
G ( r, r  ) = −
4 R 4 R
gdje su
1/ 2
R  = ( x − x  ) + ( y − y  ) + ( z − z  ) 
2 2 2
 
1/ 2
R  = ( x − x ) + ( y − y  ) + ( z + z  ) 
2 2 2
 
a dobivamo je metodom slika i uporabom Greenove funkcije za prostor bez rubnih ploha. Pokažite da se iz ovih
formula dobije Rayleigh-Sommerfeldov difrakcijski integral.

Zadatak 9.8 Razmotrite difrakciju na uskoj pukotini u Fresnelovoj granici te interpretirajte ogibnu sliku
pomoću dvije Fresnelove ogibne slike na ravnim rubovima. Ispitajte kako nastala ogibna slika prelazi u
Fraunhoferovu ogibnu sliku s povećanjem udaljenosti od pukotina do točke promatranja.
Uputa: pogledajte knjigu, Garg, Classical Electromagnetism in a Nutshell, str. 182. – 187.

Zadatak 9.9 (a) U skalarnoj teoriji difrakcije, nađite Kirchhoffovu i Fraunhoferovu (k0r >> 1) aproksimaciju
Rayleigh-Sommerfeldovog difrakcijskog integrala. Također, pretpostavite da je otvor u z-ravnini dovoljno mali,
odnosno, r >> r'.
(b) Promatramo difrakciju na pravokutnom otvoru širine a u x-smjeru i visine b u y-smjeru. Središte otvora poklapa
se s ishodištem koordinatnog sustava. Nađite skalarno polje u(r) i odgovarajući intenzitet I  |u(r)|2.

Zadatak 9.10 Svjetlost koja dolazi od zvijezde promjera D i koja je na udaljenosti R, pada na dva zrcala M1 i
M2 , zatim spaja u jedan snop te dalje prolazi kroz optički sustav kako je prikazano na slici. Udaljenost d između

24
9 DIFRAKCIJA EM VALOVA

zrcala može se mijenjati. Uz pretpostavku da je svaka točka zvjezdanog diska nezavisni izvor svjetlosti jednakog
intenziteta, nađite intenzitet kojeg mjerimo interferometrom kao funkciju razmaka zrcala d.

Zadatak 9.10 Pretpostavimo da ravni val E = E0 exp(ik0z − iωt) upada okomito na vodljivi disk polumjera a.
Disk je postavljen je u z = 0 ravninu tako da se ishodište pokapa sa središtem diska.
(a) Izračunajte skalarno difrakcijsko polje u Fraunhoferovoj granici i u Kirchhoffovoj aproksimaciji.
(b) Izračunajte intenzitet za dobiveno difrakcijsko polje. Je li intenzitet na osi z jednak nuli?

Zadatak 9.11 Monokromatski ravni val polariziran u y smjeru, Einc = E0 exp[i(k0z − ωt)]ey upada okomito iz
poluprostora z < 0 na vodljivu dvodimenzionalnu prepreku postavljenu u ravninu z = 0. Smijete upotrijebite
Kirchhoffovu aproksimaciju, no ne smijete upotrijebiti Fraunhoferovu granicu. Koristite vektorsku teoriju
difrakcije.
(a) Neka je prepreka u obliku vodljivog tankog diska polumjera a kojem se središte poklapa s ishodištem. Nađite
ogibno polje E1(0, 0, z > 0) po osi z.
(b) Neka je prepreka u obliku beskonačne vodljive ravnine s kružnim otvorom polumjera a kojem se središte
pokapa s ishodištem. Nađite ogibno polje E2(0, 0, z > 0) po osi z.
(c) Provjerite je li E2(0, 0, z > 0) = Einc − E1(0, 0, z > 0).

Zadatak 9.12 Neka je ravnina z = 0 savršeni vodič osim na otvoru čije su dimenzije veoma male u odnosu na
valnu duljinu upadnog vala (kd << 1) koji prilazi ravnini iz poluprostora z < 0. Napišite multipolni razvoj u dalekoj
zoni za Smytheovu formulu pa iz dobivenog nađite efektivne električne i magnetske dipolne momente za otvor. U
rezultatima koristite E|| , komponentu točnog električnog polja koja je paralelna ravnini otvora.
Uputa: koristite Fraunhoferovu granicu Smytheove formule te razvijte eksponecijalnu funkciju u red. Usporedite
dobivene članove s električnim polje magnetskog dipolnog momenta (M1) i električnog dipolnog momenta
  2 eikr
EM 1 = − 0 ( er  m )
4 c r
 eikr
E E1 = − 0  2 er  ( er  p ) 
4 r 
Pri tome koristite vektorski identitet
1 1
( r   er ) C = ( r   C )  er + ( r   er ) C + ( C  e r ) r 
2 2
gdje je C proizvoljno vektorsko polje.

25
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

10 Kovarijantna elektrodinamika

Zadatak 10.1 (a) Pokažite da je

x  x
kontravarijantni tenzor drugog ranga.
(b) Započnite s relacijom
x g x = x g x
koja ukazuje na invarijantnost konačnog prostornog-vremenskog intervala između ishodišta i točke xμ te pokažite
da vrijedi
a g a = g
gdje su aμν Lorentzova transformacija, a gαβ metrički tenzor.

Zadatak 10.2 Veličina F αβ definirana je relacijom

A A
F    A −   A = −
x x
gdje su 4-vektori
A = (  , A )
   
=  =
, − 
x  x0 
αβ
u CGS sustavu jednica. Pokažite da je F kontravarijantni Lorentzov tenzor drugog ranga. Naziva se tenzorom
EM polja.

Zadatak 10.3 (a) Izrazite Lorentzove skalare F αβFαβ , F αβFαβ i F αβFαβ pomoću E i B. Da li postoje druge
invarijante kvadratne po poljima E i B?
(b) Je li moguće da se EM polje pojavi kao isključivo električno polje u jednom inercijalnom sustavu i isključivo
magnetsko polje u drugom sustavu? Koje uvjete moraju zadovoljavati polja E i B da postoji inercijalni sustav u
kojem nema električnog polja?
(c) Za makroskopska sredstva, polja E i B tvore tenzor EM polja F αβ , a polja D i H tenzor polja G αβ. Koje nove
invarijante možemo tvoriti? Koji su njihovi eksplicitni oblici izraženi pomoću 3-vektora?

Zadatak 10.4 Koordinatni sustav K' giba se brzinom v relativno na drugi sustav K. U sustavu K' čestica ima
brzinu u' i akceleraciju a'. Nađite Lorentzovu transformaciju za akceleracije i pokažite da su u sustavu K
komponente akceleracije paralelne i okomite na v jednake
3/ 2
 v2   v2 
1 − 2  1 − 2 
a = 
c   c   a + v  a  u  
a  , a ⊥ = 3  ⊥ ( )
 v  u   v  u   
3
c2
 1 + 2   1 + 2 
 c   c 

Zadatak 10.5 Dokažite sljedeće tvrdnje:

(a) ako su vektori električnog E i magnetskog polja B ortogonalni u jednom lorentzovom sustavu K, bit će
ortogonalni i u svakom drugom sustavu K'.
(b) Ako je kut između E i B šiljast ili tup u jednom lorentzovom sustavu K, onda je šiljast ili tup u svakom drugom
sustavu K' u kojem postoje oba polja.
Uputa: polja u sustavu K i K' povezana su relacijama (u CGS sustavu!)
2
E =  ( E − β  B  ) − β ( β  E )
1+ 
2
B =  ( B + β  E ) − β ( β  B )
1+ 
Transformacije E' = E'(E, B) i B' = B'(E, B) dobit ćemo iz navedenih relacija promjenama E' ↔ E, B' ↔ B i β
→ − β.

26
10 KOVARIJANTNA ELEKTRODINAMIKA

Zadatak 10.6 U nekom referentnom sustavu S statičko, jednoliko električno polje paralelno je x osi, a statičko,
jednoliko magnetsko polje B0 = 2E0 leži u xy ravnini pri čemu je kut između polja i x osi jednak θ.
(a) Odredite relativnu brzinu referentnog sustava S' u kojem su električno i magnetsko polje paralelni.
(b) Kolika su polja u sustavu S' u granici θ << 1 i u granici θ → π/2?
Uputa: polja u sustavu K i K' povezana su relacijama (u CGS sustavu!)
2
E =  ( E + β  B ) − β (β  E)
1+ 
2
B =  ( B − β  E ) − β (β  B )
1+ 
Polja E i B napišite pomoću komponenti u smjeru β i okomito na β, na primjer, E = E‖⃦ + E⏊ pa zaključite koji
smjer ima β.

Zadatak 10.7 Beskonačno duga, ravna žica zanemarivog poprečnog presjeka nabijena je duljinskom gustoćom
naboja λ0 i miruje u sustavu K'. Sustav K' (sa žicom) giba se brzinom v koja je paralelna žici u odnosu na
laboratorijski sustav K.
(a) Napišite električno i magnetsko polje žice u cilindričkim koordinatama u sustavu K'. Upotrijebite Lorentzove
transformacije za komponente električnih i magnetskih polja i nađite polja u sustavu K.
(b) Kolike su gustoće naboja i struje za žicu u sustavima K' i K?
(c) Pomoću gustoća naboja i struja u laboratorijskom sustavu, izračunajte kolika su polja u laboratorijskom sustavu
K. Usporedite vaš rezultat s rezultatom pod (a).

Zadatak 10.8 (a) U referentnom sustavu K' nalazi se gustoća naboja ρ' neovisna o vremenu i ukupnog naboja
nula, no s neiščezavajućim dipolnim momentom p'. Gustoća struje J' u K' jednaka je nuli. Sustav K' giba se brzinom
v = βc u sustavu K.
(a1) Nađite gustoću naboja ρ i gustoću struja J u sustavu K.
(a2) Pokažite da u referentnom sustavu K postoji i magnetski dipolni moment m = (p' × β)/2 koji je točan do
članova prvog reda po β.
(a3) Koliki je električni dipolni moment u K do članova istog reda kao i magnetski moment?

(b) Razmotrite drugi slučaj u kojem u sustavu K' postoji gustoća struje J' koja ima magnetski dipolni moment m',
ali je gustoća naboja ρ' jednaka nuli.
(b1) Nađite gustoću naboja ρ i gustoću struja J u sustavu K.
(b2) Pokažite da u referentnom sustavu K postoji i električni dipolni moment p = β × m', koji je točan do članova
prvog reda po β.
Uputa: 4-vektor gustoće struje transformira se kao 4-vektor položaja. Pod (a) i (b) računajte u trenutku x0 = 0.

Zadatak 10.9 U koordinatnom sustavu u kojem vodič miruje, gustoća struje zadovoljava Ohmov zakon
J =  E
gdje je σ električna vodljivost (provodnost), a crtica označava da se radi o veličinama u mirujućem sustavu.
(a) Uzmite u obzir mogućnost pojave konvekcijskih struja kao i kondukcijskih te pokažite da je kovarijantni oblik
Ohmova zakona

1
( )
J  − 2 U  J  U  = F  U 
c c
gdje je Uα 4-vektor brzine vodljivog sredstva, Fαβ tenzor elektromagnetskog polja.
(b) Pokažite da ako sredstvo ima brzinu v = cβ u odnosu na neki inercijalni sustav, 3-vektor gustoće struje u tom
sustavu glasi
J =  E + β  B − β ( β  E )  +  v
gdje je ρ gustoća naboja u tom sustavu.
(c) Ako je sredstvo nenabijeno u mirujućem sustavu (ρ' = 0), kolika je gustoća naboja i izraz za J u sustavu
navedenom u dijelu (b)? To je relativistička generalizacija jednadžbe J = σ(E + v × B).

Zadatak 10.10 Ovo je nastavak zadatka 10.9. U koordinatnom sustavu u kojem vodič miruje, gustoća struje
zadovoljava Ohmov zakon
J =  E
gdje je σ električna vodljivost (provodnost), a crtica označava da se radi o veličinama u mirujućem sustavu.

27
10 KOVARIJANTNA ELEKTRODINAMIKA

(a) Pretpostavimo da se vodljivo sredstvo giba brzinom v = cβ u odnosu na neki inercijalni sustav S. Pokažite da
je 3-vektor gustoće struje u sustavu S jednak
J =  E + β  B − β ( β  E )  +  v
gdje je ρ gustoća naboja u sustavu S.
(b) Ako je sredstvo nenabijeno u sustavu u kojem miruje (ρ' = 0), kolika je gustoća naboja i gustoća struje u sustavu
S iz (b)? Odgovor na ovo pitanje dat će relativističku generalizaciju jednadžbe
J =  ( E + v  B)

Zadatak 10.11 Čestica mase M i 4-impulsa P raspada se u dvije čestice masa m1 i m2 .

(a) Upotrijebite zakone očuvanja energije i impulsa u obliku p2 = P – p1 i invarijantnost skalarnog produkta 4-
vektora da pokažete da je ukupna energija prve čestice u sustavu čestice koja se raspada jednaka
M 2 + m12 − m22
E1 = ,
2M
a E2 dobijemo zamjenom m1 i m2 u gornjem izrazu.
(b) Pokažite da je kinetička energija T čestica u istom sustavu jednaka
 m M 
Ti = M  1 − i −  ,
 M 2M 
gdje je ΔM = m1 – m2 višak mase ili Q vrijednost u ovom procesu.
(c) Nabijeni π-mezon (M = 139,6 MeV) raspada se u μ-mezon (m1 = 105,7 MeV) i neutrino (m2 = 0). Izračunajte
kinetičku energiju μ-mezona i neutrina u sustavu π-mezona. Jedinstvena kinetička energija miona je potvrda
dvočestičnog raspada te se pojavila prilikom otkrića π-mezona u fotografskim emulzijama Powella i suradnika
1947.g.

Zadatak 10.12 (a) Izrazite Lorentzove skalare F αβFαβ , F αβFαβ i F αβFαβ pomoću E i B. Da li postoje druge
invarijante kvadratne po poljima E i B?
(b) Je li moguće da se EM polje pojavi kao isključivo električno polje u jednom inercijalnom sustavu i isključivo
magnetsko polje u drugom sustavu? Koje uvjete moraju zadovoljavati polja E i B da postoji inercijalni sustav u
kojem nema električnog polja?
(c) Za makroskopska sredstva, polja E i B tvore tenzor EM polja F αβ , a polja D i H tenzor polja G αβ. Koje nove
invarijante možemo tvoriti? Koji su njihovi eksplicitni oblici izraženi pomoću 3-vektora? Tenzor G αβ dobije se
pomoću F αβ zamjenom E → D i B → H.
Uputa:

28
10 KOVARIJANTNA ELEKTRODINAMIKA

Zadatak 10.13 U nekom inercijalnom referentnom sustavu S električno i magnetsko polje zatvaraju oštar kut.
Kolika mora biti brzina v drugog inercijalnog referentnog sustava S' u odnosu na S ako tražimo da u S' polja
budu paralelna?

Zadatak 10.14 Beskonačno dug kružni cilindar jednoliko je nabijen; naboj po jediničnoj duljini je λ. Kroz
cilindar protječe struja I ravnomjerno raspoređena po poprečnom presjeku paralelno geometrijskoj osi cilindra.
Nađite takav referentni sustav koji se u odnosu na zadani giba duž osi cilindra, da u njemu izvan cilindra postoji
samo električno ili samo magnetsko polje te napišite izraze za EM polje.

Zadatak 10.15 (a) U referentnom sustavu S postoji jednoliko elektromagnetsko polje E i H. Nađite brzinu
sustava S' relativno na S u kojem su E' i H' paralelni. Da li uvijek možemo naći rješenje ovog problema i, ako
možemo, je li rješenje jedinstveno?
(b) Nađite iznose polja E' i H'.
Uputa: razmotrite slučajeve kada je brzina za S' u odnosu na S paralelna ravnini s vektorima E i H i kada je
brzina okomita na tu ravninu.

Zadatak 10.16 Neka su zadane općenite transformacije prostorno-vremenskih koordinata (nisu nužno
Lorentzove)
x = x ( x 0 , x1 , x 2 , x3 ) ,  = 0,1, 2,3
Ako su Fαβ i Gαβ tenzori obzirom na zadane transformacije, je li veličina
F  G
invarijanta transformacija?

29
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

11 Dinamika relativističkih čestica i elektromagnetskih polja

Zadatak 11.1 Eksplicitno pokažite da baždarna transformacija

A → A +  
gdje je Aα 4-vektor potencijala, a Λ(r, t) skalarna funkcija, mijenja relativistički lagranžijan
q
L = −mc2 1 − (u / c)2 + u  A − q
c
u ekvivalentni lagranžijan L' koji daje identične jednadžbe gibanja.

Zadatak 11.2 (a) Pokažite da lagranžijan koji je invarijantan na Lorentzove transformacije

mU U  q
L=− − U A
2 c
daje točne relativističke jednadžbe gibanja čestice mase m i naboja q u interakciji s vanjskom poljem opisanim
pomoću 4-vektora potencijala Aα(x). Kako glasi navedeni lagranžijan u prostorno-vremenskom obliku?
(b) Definirajte kanonske impulse i napišite efektivni hamiltonijan u oba oblika, kovarijatnom i prostorno-
vremenskom obliku. Efektivni hamilotnijan je invarijantan na Lorentzove transformacije. Kako glasi invarijanta
za H?

Zadatak 11.3 Rudolf Clausius je 1880. napisao lagranžijan za sustav nabijenih čestica koje se gibaju u
vanjskom elektromagnetskom polju. Ako je rαβ = rα − rβ , Clausiusov lagranžijan glasi
1 N 1 N N q q  v  v  
LC =  m v2 −  1 − 
2  =1 8 0  =1  =1 r  c2 
(a) Pokažite da LC slijedi iz lagranžijana L0 za sustav čestica u vanjskom polju ako se upotrijebe statički skalarni
i vektorski potencijal. Koje je elektromagnetsko baždarenje uporijebljeno u tom slučaju?
(b) Clausiusova aproksimacija ne osigurava konzistentan opis Maxwellove elektrodinamike do članova reda
O(v2/c2). Da se takav uvjet osigura, Charles Darwin, unuk slavnog biologa, odabrao je Coulombsko baždarenje
tako da je zanemarenje retardacije u skalarnom potencijalu točno. U ovom baždarenju, vektorski potencijal je
izračunat pomoću gustoće struje J⊥ , a ne pomoću ukupne struje J. Zanemarite retardaciju (zašto?) i razvijte
vektorski potencijal te lagranžijan za relativističku česticu do O(v2/c2) pa izvedite Darwinov lagranžijan
1 N  v2  1 N N q q  v  v  + ( v  e )( v   e ) 
LD =  m v2 1 + 2  −  1 − 
2  =1  4c  8 0  =1  =1 r  2c 2 


Zadatak 11.4 Darwinov lagranžijan za sustav nabijenih čestica glasi

1 qi q j qi q j
 vi  v j + ( vi  rˆij )( v j  rˆij )
1 1 1
L =  mi vi2 + 2  mi vi4 −  + 2
2 i 8c i 2 i , j rij 4c i , j rij  
gdje je
rij = ri − r j
ri − r j
rˆij =
ri − r j
(a) Promotrite Darvinow lagranžijan za dvije nabijene čestice (m1 , q1) i (m2 , q2). Uvedite reducirane koordinate
r = r1 − r2
v = v1 − v 2
i koordinate centra mase. Napišite lagranžijan u koordinatnom sustavu u kojem brzina centra mase iščezava te
izračunajte komponente kanonskog impulsa, pi = ∂L/∂vi .
(b) Izračunajte odgovarajući hamiltonijan do članova prvog reda po v2/c2 i pokažite da je jednak
q1q2  p + ( p  rˆ ) 
2
p2  1 1  q1q2 p 4  1 1 
2

H=  +  + −  +  +  
2  m1 m2  r 8c 2  m13 m23  2m1m2 c 2  r 


30
11 DINAMIKA RELATIVISTIČKIH ČESTICA I ELEKTROMAGNETSKIH POLJA

Zadatak 11.5 (a) Počevši od Procine gustoće lagrangiana te slijedeći istu proceduru kao za elektromagnetsko
polje, pokažite da je simetrični tenzor naprezanja za Procina polja jednak
1   1  1 
 =  g F F  + g  F F  +  2  A A − g  A A  
4  4  2 
(b) Za ova polja u interakciji s vanjskim izvorom J β, pokažite da zakoni očuvanja imaju isti oblik kao i za
elektromagnetska polja
1
  = J  F 
c
(c) Pokažite eksplicitno da su komponente za Θαβ oblika
 E 2 + B 2 +  2 ( A0 A0 + A  A ) 
1
00 =
8  
1
i 0 = ( E  B )i +  2 Ai A0 
8 

Zadatak 11.6 U dijelu prostora bez izvora postoji elektromagnetsko polje. Razmotrite različite zakone
očuvanja koji su sadržani u integralu ∂αM αβγ po cijelom prostoru gdje je
M  =  x −  x
(a) Pokažite da ako su β i γ indeksi koji označavaju prostorne koordinate, onda slijedi očuvanje ukupnog
angularnog momenta polja.
(b) Pokažite da ako je β = 0 zakon čuvanja glasi
dX c 2 P
=
dt Eem
gdje je X koordinata centra mase elektromagnetskog polja definirana relacijom
X  u d 3 r =  xu d 3 r
U ovoj je relaciji u gustoća elektromagnetske energije, a Eem i Pem su ukupna energija i impuls polja.

Zadatak 11.7 Kut između statičkog i jednolikog električnog i magnetskog polja E i B iznosi θ.
(a) Za odgovarajući izbor koordinatnih osi, nađite jednadžbe gibanja za česticu naboja e i mase m u pravokutnim
koordinatama.
(b) Ako su E i B paralelni pokažite da s odgovarajućim konstantama integracije, parametarske jednadžbe putanje
čestice glase:
x = AR sin 
y = AR cos 
R
z= 1 + A2 cosh (  )

R
ct = 1 + A2 sinh (  )

gdje R = (mc2/eB), ρ = (E/B), A je proizvoljna konstanta, a ϕ je parametar, ϕ = (c/R)τ, τ je vlastito vrijeme.

Zadatak 11.8 Nabijena čestica prolazi kroz ekvatorijalnu ravninu zemljinog magnetskog polja za koje
pretpostavljamo da ima dipolni oblik. U trenutku prolaza, čestica se nalazi na udaljenosti R od središta Zemlje, a
brzina čestice i normala na ekvatorijalnu ravninu zatvaraju kut α, tako da je v‖ / v⊥ = tan α.
(a) Pretpostavljajući da se putanja čestice ovija oko silnica s polumjerom a << R i da je tok magnetskog polja
kroz orbitu konstanta gibanja, nađite jednadžbu za maksimalnu magnetsku širinu λ koju dostigne čestica kao
funkciju kuta α.
(b) Nacrtajte graf λ = λ(α). Označite parametarski po krivulji vrijednosti kuta α za koje će čestica na polumjeru R
u ekvatorijalnoj ravnini udariti u Zemlju polumjera R0. Uzmite: R/R0 = 1,2; 1,5; 2,0; 2,5; 3; 4; 5.

Zadatak 11.9 Relativistička čestica mase mirovanja m0 i naboja q ulazi s energijom K u zakočno homogeno
električno polje E čiji je smjer antiparalelan smjeru gibanja čestice. Koliki će put prijeći čestica do zaustavljanja?

31
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

12 Sudari nabijenih čestica. Čerenkovljevo zračenje

Zadatak 12.1 Ako laganu česticu (elektron) pri Coulombskom raspršenju smatramo klasičnom, parametar
sraza (sudara) b i kut raspršenja θ povezani su relacijom
ze 2 
b= cot
pv 2
gdje je p = γmv, a diferencijalni udarni presjek glasi
d b db
=
d  sin  d
(a) Izrazite invarijantni prijenos impulsa na kvadrat pomoću parametra sraza i pokažite da je prijenos energije
2 z 2 e4 1
T (b) = (c)2
mv b + bmin
2 2

gdje je b(c)2min = ze2/pv i T(0) = 2γ2β2mc2.

(b) Izračunajte mali transverzalni impuls Δp koji je predan (približno mirujućoj) laganoj čestici preko
transverzalnog električnog polja teške čestice q = ze koja prolazi pored lagane čestice s velikim parametrom
sraza b po približno, pravocrtnoj putanji brzinom v. Nađite prijenos energije T ≈ (Δp)2/2m izražen pomoću b.
Usporedite s točnim klasičnim rezultatom pod (a) i komentirajte.

Zadatak 12.2 Vremenski-promijenjiva elektromagnetska polja E(r, t) i B(r, t) konačnog trajanja djeluju na
česticu naboja e i mase m koja je vezana na ishodište harmoničkim potencijalom prirodne frekvencije ω0 i male
konstante prigušenja Γ. Polja mogu biti uzrokovana prolaskom nabijene čestice ili nekim drugim vanjskim
izvorom. Gibanje vezane čestice zbog vanjskih polja konačnog trajanja je nerelativističko i male amplitude u
odnosu na skalu prostorne promjene polja (dipolna aproksimacija). Pokažite da je prijenos energije na oscilator
u granici malih prigušenja
 e2
E (0 )
2
E =
m
gdje je E(ω) simetrični Fourierov transformat polja E(r, t)

1
E ( 0, t ) =  E ( ) e − it d 
2 −

1
E ( ) =  E ( 0, t ) e
i t
dt
2 −

Zadatak 12.3 (a) Uzmite da je ℏω = 12Z eV u kvantno-mehaničkoj verziji formule za gubitak energije te
izračunajte brzinu promjene gubitka energije po jediničnoj duljini (MeV∙cm−1) u zraku na NTP, aluminiju, bakru
i olovu za proton i μ-mezon s kinetičkim energijama 10, 100 i 1000 MeV.
(b) Izrazite rezultate pod (a) za gubitak energije u jedinicama MeV∙cm 2∙g−1 i usporedite vrijednosti dobivene za
različite materijale. Objasnite zašto su svi gubici energije u jedinicama MeV∙cm 2∙g−1 unutar faktora 2 dok se
vrijednosti izražene u MeV∙cm−1 znatno razlikuju.

Zadatak 12.4 Pretpostavite da pleksiglas ima indeks loma 1,5 u vidljivom dijelu spektra te izračunajte kut
emisije vidljivog Čerenkovljevog zračenja za elektrone i protone kao funkciju njihove kinetičke energije u
jedinicama MeV. Odredite broj kvanata zračenja s energijom između 4000 i 6000 Å emitiranih po jediničnoj
duljini na putanji u pleksiglasu za elektrone energije 1 MeV, protone energije 500 MeV i protone 5 GeV.

32
NAPREDNA ELEKTRODINAMIKA - ZBIRKA ZADATAKA
Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku

13 Zakočno zračenje. Metoda virtualnih kvanata

Zadatak 13.1

33
LITERATURA

Batygin V. V., Toptygin I. N., Problems in electrodynamics, 2nd ed., Academic Press, London,
1978.

Born M., E. Wolf, Principles of Optics, Cambridge University Press, Cambridge, 1999.

Garg A., Classical Electromagnetism in a Nutshell, Princeton University Press, New Jersey,
2012.

Griffiths D. J., Introduction to Electrodynamics, 4th ed., Prentice-Hall, New Jersey, 2012.

Heald M. A., Marion J. B., Classical Electromagnetic Radiation, 3rd ed., Dover, New York,
2012.

Jackson J. D., Classical Electrodynamics, 3rd ed., Wiley, New York, 1998.

Labinac, V., Riješeni zadaci iz elektrostatike i magnetostatike, Filozofski fakultet u Rijeci,

Rijeka, 2003.

Zangwill A., Modern Electrodynamics, Cambridge University Press, Cambridge, 2012.

34