Opća anatomija i mišići

1. Klasificirati kosti prema obliku te dati primjer za svaku vrstu kosti; Kutne kretnje;
Definirati pojmove: arterija, vena, arteriola, venula i kapilara

- Kosti prema obliku:

 Ossa longa (duge ili cjevastekosti) – kosti gornjih i donjih udova:

humerus, radius, ulna, femur, tibia, fibula, ossa metacarpi, ossa
digitorum manus, ossa metatarsi, ossa digitorum pedis

 Ossa brevia (kratke kosti) – ossa carpi, ossa tarsi

 Ossa plana (pločaste ili plosnate kosti) – scapula, os coxae, sternum,

pločaste kosti svoda lubanja

 Ossa pneumatica (kosti ispunjene zrakom) – kosti koje sadržavaju

paranazalne sinuse (maksilarni, frontalni, sfenoidalni, etmoidalni sinusi),
processus mastoideus temporalne kosti i cavum tympani (bubnjište)

 Ossa irregularia (nepravilne kosti) – kralješci

- Kutne kretnje

- Arterija

- Vena

- Arteriola

- Venula

- Kapilara

2. Nabrojati, objasniti i uočiti razlike između različitih tipova okoštavanja

(osteogeneze); Rotacijske kretnje; Nabrojati i objasniti mehanizme kontrole kapilarne
prokrvljenosti
- Tipovi okoštavanja
- Rotacijske kretnje
- Mehanizmi kontrole kapilarne prokrvljenosti
3. Dijelovi tijela i podjela kostura; Razlikovati retroverziju od ekstenzije/retrofleksije;
Opisati građu i objasniti ulogu venskih zalistaka
- Dijelovi tijela
- Podjela kostura
- Retroverzija
- Ekstenzija
- Retrofleksija
- Građa i uloga venskih zalistaka
4. Objasniti ulogu trajektorijalne građe kosti; Razlikovati anteverziju od (ante)fleksije;
Objasniti ulogu vena kao kapacitativnih krvnih žila
5. Razlikovati primarnu kost od sekundarne kosti; Razlikovati cirkumdukciju od rotacije;
Nabrojati i objasniti mehanizme koji sprječavaju povratni venski protok
6. Objasniti načelo vaskularizacije kostiju; Pokazati i imenovati kretnje čeljusti;
Definirati pojmove limfa i chylus
7. Opisati ulogu i inervaciju pokosnice; Razlikovati inverziju i supinaciju stopala;
Nabrojati uloge sustava limfnih žila
8. Opisati rast dugih kostiju u širinu i duljinu; Razlikovati everziju i pronaciju stopala;
Opisati građu i objasniti ulogu limfnih čvorova
9. Objasniti načela koštane pregradnje; Pokazati abdukciju i adukciju palca šake; Navesti
osnovne morfološke dijelove živčane stanice (akson, dendrit, soma)
10. Objasniti građu i ulogu različitih vrsta koštane srži; Pokazati protrakciju i retrakciju;
Nabrojati vrste živčanih stanica prema broju njihovih nastavaka i dati primjer struktura
u kojima se te stanice nalaze
11. Definirati ravnine i osi ljudskoga tijela; Razlikovati elevaciju ruke od elevacije
ramena; Razlikovati aferentna od eferentnih vlakana te somatska od visceralnih
12. Definirati opise smjera i položaja tvorbi na ljudskom tijelu; Nabrojati četiri osnovne
vrste tkiva;
Definirati pojmove periferni živac i ganglij
13. Razlikovati pokrovni od žljezdanog epitela i dati primjere organa i struktura u kojima
se nalaze navedeni oblici epitela; Objasniti pojam hypomochlion te navesti primjer;
Skicirati pseudounipolarne, bipolarne i multipolarne neurone
14. Objasniti ulogu pokrovnog i žljezdanog epitela; Definirati pojmove polazište, hvatište,
točka pripoja, punctum fixum i punctum mobile; Skicirati pseudounipolarne, bipolarne
i multipolarne neurone
15. Objasniti ulogu vezivnog tkiva; Definirati pojmove: tetiva, glava i trbuh mišića;
Skicirati pseudounipolarne, bipolarne i multipolarne neurone
16. Razlikovati vrste vezivnog tkiva; Razlikovati pojmove antagonist, sinergist i agonist;
Skicirati presjek kralježnične moždine
17. Definirati pojmove stroma i parenhim; Razlikovati anatomski od fiziološkog presjeka
mišića; Skicirati presjek kralježnične moždine
-
18. Nabrojati vrste posebnog vezivnog tkiva; Razlikovati statičku funkciju od funkcije
kretanja mišića; Skicirati presjek kralježnične moždine
-
19. Opisati građu masnog tkiva; Klasificirati vrste poprečnoprugastih mišića; Skicirati
spinalni živac
-
20. Opisati građu hrskavičnog tkiva; Definirati vrste vlakana poprečnoprugastih mišića;
Skicirati spinalni živac
-
21. Opisati građu koštanog tkiva; Definirati pomoćne strukture mišića i tetiva; Skicirati
spinalni živac
-
22. Nabrojati vrste hrskavičnog tkiva i navesti primjere struktura u kojima se one nalaze;
Definirati vrste mišićne insuficijencije
- Vrste hrskavičnog tkiva
 Hijalna hrskavica
 Elastična hrskavica
 Vezivna hrskavica
- Vrste mišićne insuficijencije
 Aktivna insuficijencija -
 Pasivna insuficijencija
23. Objasniti sljedeća mehanička svojstva mišića: mehanička samokontrola, hod
mišića, smjer mišićnog vlaka i snaga mišića; Kutne kretnje
- Mehanička samokontrola (oslobađanje prostora) –
 - Hod mišića (njihanje) – razlika duljine prije i nakon skraćivanja mišića (veličina
skraćivanja), ovisi o maksimalnom skraćenju mišića
- Smjer mišićnog vlaka –
- Snaga mišića
- Kutne kretnje
24. Definirati pojam mišićnog lanca i klasificirati mišićne lance prema različitim
kriterijima; Rotacijske kretnje
- Mišićnim lancem nazivamo više kaskadnih mišića
25. Klasificirati mišiće leđa u autohtone i neautohtone; Složene kretnje; Skicirati spinalni
živac
- Složene kretnje

- Spinalno živac – 205 str
Kosti – svatko uz veliku kost dobije i jedan kralježak po izboru ispitivača; Za svaku kost
studenti trebaju odgovoriti na sljedeće: Prepoznati i imenovati kost, Odrediti vrstu kosti,
Odrediti paritet kosti, Opisati građu i morfologiju kosti
1. Clavicula
2. Humerus
3. Scapula
4. Radius
5. Ulna
6. Femur
7. Os coxae
8. Tibia
9. Fibula
10. Šaka
11. Stopal
o Zglobovi
1. Klasificirati vrste kontinuiranih spojeva prema vrsti tkiva između zglobnih tijela i
navesti primjere
- Junctura fibrosa (spoj čini vezivno tkivo)
 Syndesmosis (vezivno tkivo spaja kosti)
 Kolagenska vlakna – syndesmosis tibiofibularis
 Elastična vlakna – ligamenti flava – između lukova susjednih
kralježnjaka
 Sutura (šav)
 Sutura serrata (nazubljeni šav) – sutura sagittalis – simetričan šav
između dviju parijetalnih kosti
 Sutura squamosa (ljuskasti šav) – ljuskasto ukošene površine –
squama ossis temporalis i os parietale
 Sutura plana (ravni šav) – sutura palatina mediana
 Gomphosis (klinasti zglob) – korijeni zuba i zubnih alveola, spoj os
sphenoidale i vomera
- Junctura cartilaginea (spoj čini hrskavično tkivo)
 Synchondrosis (hrskavični spoj) – hijalna hrskavica
 Synchondrosis sternocostalis – dijelovi prsne kosti i hrskavice rebara
 Spoj između epifize i dijafize duge kosti u ploči rasta
 Synchondrosis sphenooccipitalis – u bazi lubanja
 Symphysis (simfiza) – vezivna hrskavica
 Symphysis pubica
 Disci intervertebrales
- Junctura ossea (spoj čini koštano tkivo)
  U kosti kuka (os illium + os pelvis + os ischium su međusobno srasle
 – prelazak primarnog hrskavičnog spoja u koštani spoj)
 Os sacrum
2. Podjela vezivnih spojeva i primjeri – 1. pitanje
3. Podjela šavova; Definirati pojam amfiartroze – 1. pitanje
- Amfiartroza – tijesan zglob, kutni zglob
 Spojevi s malom mogućnošću pokreta s neravnim površinama zglobnih
ploha te napetim svezama i napetom zglobnom čahurom
 Art. Carpometacarpales – zglobovi karpalnih i metakarpalnih kosti
 Art. Sacroiliaca – zglob križne i crijevne kosti
 Art. Intercarpales – zglobovi između kostiju pešća
4. Podjela hrskavičnih spojeva i primjeri – 1.pitanje
5. Koštani spojevi i primjeri – 1. pitanje
6. Klasificirati vrste nekontinuiranih spojeva prema složenosti i navesti primjere
- jednostavni (articulatio simplex) koji se sastoji od dva zglobna tijela –
- složeni zglobovi (articulatio complex) koji se sastoji od više od dva zglobna tijela –
g
- zglob kojeg sačinjava više zglobova (artucatio composita) – lakat (3 zgloba, 3 kosti)
7. Klasificirati vrste nekontinuiranih spojeva prema obliku zglobnih tijela i navesti
primjere
-
8. Klasificirati vrste nekontinuiranih spojeva prema stupnjevima slobode i navesti
primjere
-
9. Valjkasti zglobovi i primjeri
- Ginglymus (kutni zglob)
 Sastoji se od konkavnog i konveksnog zglobnog tijela
 Articulatio talocruralis; gornji nožni zglob omogućuje pregibanje (flexio) i
ispružanje (extensio)
- Articulatio trochoidea (okretni zglob)
 Jedno se zglobno tijelo okreće oko relativno fiksnoga drugoga zglobnog
tijela
 Konveksdno tijelo (klip) giba se unutar konkavnoga (cilindar): articulatio
radioulnaris proximalis - obrnuto: articulatio radioulnaris distalis
 pronacija i supinacija
 Articulatio atlantoaxialis mediana: okretanje
10. Jajoliki zglobovi i primjeri
- Konveksno i konkavno zglobno tijelo oblikuju jajoliki zglob
 Articulatio radiocarpalis – droksimalni ručni zglob: dorzalna fleksija,
palmarna fleksija, abdukcija, adukcija
 Articulatio atlantooccipitalis – gornji zglob glave: fleksija i ekstenzija glave,
laterofleksija
11. Bikondilarni zglobovi i primjeri
- Articulatio bicondylaris (kondilarni zglob)
 Spojena su dva kondila zazličite zakrivljenosti
 Art. Genus = koljenski zglob – fleksija, eksenzija, unutarnja i vanjska
rotacija
12. Kuglasti zglobovi i primjeri
- Articulatio sphaeroidea
 Art. Humeri ili art. Glenohumeralis = rameni zglob – anteverzija,
retroverzija, abdukcija, adukcija, unutarnja i vanjska rotacija, cirkumdukcija
13. Nabrojati i opisati pomoćne strukture zgloba
- Unutarzglobne ploče - izjednačavaju neravnine između zglobnih površina i
ublažavaju pritisak
 discus articularis (sastoji se od gustog vezivnog tkiva i hrskavice)
 meniscus articularis (to su polumjesečasti ili kružni diskovi sastavljeni od
vezivne hrskavice)
- Zglobne usne (labra articularia) – služe za povećanje površine konkavnog zglobnog
tijela te ih nalazimo u ramenom zglobu ili zglobu kuka
- Sluzne vrećice (bursae synoviales) – to su elastični jastučići koji omogućuju
međusobno klizanje tetiva i mišića u odnosu s koštanim tvorbama
 Rameni zglob
 Burze koje komuniciraju sa zglobom – bursa subacromialis
 Burze koje ne komuniciraju sa zglobom – bursa subcutanea
acromialis

- Sveze (lgamenta) – zgusnuta vlakna vezivnog tkiva u pločastom ili konopastom

obliku i povezuju pomične dijelove kostura
 Mogu se nalaziti unutar zgloba (intraartikularno)
 U koljenskom zglobu – lig. Cruciatum anterius i posterius
 Mogu ograničavati opseg kretnji u zglobu – lig. Transversum genus
 izvan zgloba (ekstraartikularno)
 pojačanje zglobne čahure – lig. iliofemorale
 umanjivanje i osiguravanje pokreta – lig. Annulare radii
 ograničavanje opsega pokreta – lig. coracoacromiale
 preuzimaju biološki rad mišića – ligg. Flava ili lig. Iliofemorale u
održavanju uspravnog stava

14. Razlikovati kongruentna i diskongruentna zglobna tijela

- Kongruentna zglobna tijela – pravilni zglobovi
 Gotovo da nema slobodnog prostora zbog dobrog međusobnog nalijeganja
zglobnih ploha
- Diskongruentna zglobna tijela – nepravilni zglobovi
 Zglobne plohe ne priliježu potpuno jedna uz drugu
 Dodatna podudarnost se ostvaruje umetnutim diskusima ili meniskusima
između zglobnih ploha
15. Opisati tvorbe koje povećavaju kongruenciju između zglobnih tijela
- Zglobni kolut – discus articularis
 Vezivnohrskavična ploča okrugla oblika smještena između zglobnih ploha
 Svojim rubovima je srasla uz fibroznu ovojnicu zglobne čahure te dijeli
zglobnu šupljinu na dva dijela
- Zglobni menisk – meniscus articularis
 Vezivnohrskavični nepotpuni prstenasti isječak sa širim rubom i stanjenjem
prema središtu zglobne šupljine, gdje dijelom nedostaje, te ovdje omogućuje
neposredni odnos zglobnih ploha
 Svojom vanjskom stranom srastao je uz fibroznu ovojnicu zglobne čahure
- Rubne hrskavice – labrum glenoidale et acetabulare
 Povećavaju udubljenost udubljenog zglobnoga tijela
16. Opisati elemente koji mogu ograničavati kretnje zglobova
- Koštano ograničavanje ili koštana inhibicija – dvije se kosti priljube  nemoguće je
nastaviti kretnju
 Olecranon u fossa olecrani
 - Ligamentna inhibicija – ligament se pri pokretu napne što dovodi do zastoja pokreta
 Lig. Iliofemorale ili lig. coracoacromiale
- Mišićna inhibicija
 Pasivna mišićna insuficijencija – prevencija maksimalne fleksije u zglobu
kuka zbog insuficijencije ishiokruralnih mišića
 Akticna mišićna insuficijencija – nemogućnost potpunog stiskanja šake pri
maksimalnoj fleksiji u ručnom zglobu
- Ograničavanje opsega kretanji mekim tkivima – dolazi kada se daljnja kretnja kostiju
onemogući mekim tkivima koje se nalaze između tih kostiju
 Npr. Pri fleksiji koljena, daljnji pokret sprečava kontakt pete i stražnjice
17. Sveze – vrste, uloga – 13. pitanje