Kućna elektroliza vode

5. ožujka 2023.

Mjere opreza: Obavezno nositi zaštitne naočale i svezati kosu u rep jer jedan od produkata
elektrolize vode (vodik) gori narančastim plamenom, ali ne baš lako vidljivim. Isto tako, pri
radu s žicama i baterijom potrebno je provjeriti ispravnost opreme i poželjno je nositi gumene
rukavice kao zaštitu zbog dobre izolacije.

Pribor i kemikalije:

• 9 voltna baterija
• žice za spajanje strujnog kruga
• 500 mL vodovodne vode
• prozirna posuda
• univerzalni indikator - sok od crvenog kupusa
• 20 g NaCl - kuhinjske soli

Postupak:

1. Napunimo prozirnu posudu s 500 mL vodovodne vode.

2. Umiješamo u vodu već unaprijed pripremljene vodenu otopinu kuhinjske soli
(elektrolit).
3. U posudu pažljivo stavimo dvije žice koje će predstavljati elektrode. Treba ih staviti na
suprotne krajeve posude i paziti da se ne dodiruju.
4. Spojimo negativni pol baterije na plavu elektrodu (katoda), a pozitivni pol na crnu
(anoda).
5. Pustimo reakciju da teče nekoliko minuta te pratimo njen tijek.
6. Kapnemo par kapi univerzalnog indikatora (unaprijed pripremljen sok crvenog kupusa)
i promatramo reakciju.

Opažanja:

1. Kad spojimo žice na bateriju nakon

nekoliko sekundi počinju nastajati
mjehurići na elektrodama. Slika 1 – postavljanje pokusa
 2. Na anodi se počinje stvarati duplo
više mjehurića nego na katodi.
3. Kad kapnem univerzalni indikator
u otopinu područje oko anode počinje
mijenjati boju u zelenoplavu.

Slika 2 – mjehurići koji nastaju na anodi

(crna žica) i katodi (plava žica)

Zaključak:

Voda je slabi elektrolit te je u nju potrebno dodati malo natrijeva klorida (NaCl) da bi
joj se povećala vodljivost. U vodenim otopinama elektrolita nalaze se slobodni, pokretljivi ioni.
Oni se pod utjecajem električnog polja gibaju prema suprotno nabijenoj elektrodi.

Nakon što se elektrode urone u elektrolit i spoje na izvor istosmjerne struje, dolazi do procesa
elektolize i na njima se zbivaju redoks reakcije. Na anodi dolazi do oksidacije i nastaju kisik i
hidronijev ion, a na katodi do redukcije i nastaje vodik što potvrđuje i promjena boje soka
crvenog kupusa. Vodik i kisik možemo dokazati i tako da ih izložimo plamenu. Kisik podržava
gorenje i plamen će u njegovoj prisutnosti biti jači i veći, a vodik gori te ćemo primijetiti
svjetliju boju plamena i ,,fućkanje“ ili ,,prasak“ što je zapravo vodik koji reagira na povišenoj
temperaturi.

Jednadžba kemijske reakcije:

katoda (–): 2H2O(l)+2e−⟶H2(g)+2OH−(aq)/⋅2

anoda (+): 2H2O(l)⟶O2(g)+4H+(aq)+4e−

------------------------------------------------------------------

katoda (–): 4H2O(l)+4e−⟶2H2(g)+4OH−(aq)

anoda (+): 2H2O(l)⟶O2(g)+4H+(aq)+4e−

------------------------------------------------------------------

6H2O(l)⟶2H2(g)+O2(g)+ 4OH−(aq)+4H+(aq)

4H2O

2H2O(l)⟶2H2(g)+O2(g)