Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Glumac I GLAS Ars Dicendi

    Uploaded by

    Antun Horvat
    8 views126 pages

    Original Title

    Glumac i GLAS Ars Dicendi

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    8 views126 pages

    Glumac I GLAS Ars Dicendi

    Uploaded by

    Antun Horvat

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 126
    Glumisna knjiznica PROLOG Uredujs BRANKO HECIMOVIC GOR MRDULIAS: Gllavns urednsk BOZE COVIC Cicely Berry GLUMAC I GLAS Prevela i za hrvatski jezik prilagodila Antonija Cutié AGF. MRVATSKe) ORUETVO Ka Nasiov vornika ‘CICELY BERRY YOICE AND THE ACTOR Copyright © 1973 Cicely Berry rv puta objujono VeikojBrtani 1973. godine, Harrap Led Prvo ponoujeno adanje 1989. godine, Virgin Books. Tedavanje ove lige potporoglo je « 1997. godini Ministarstvo hulcure Republite Hrowtske ‘CiPsataogiacia «public ‘Neclonal aveucibon hnhahlen Zagreb BERRY Ces , bona ait tagella ote Cove Zappa AGM 998 — 955 or fs 19 tins krnac Prog) Prijeved dela: Voice ard dhe Acioe Kazalo Predgovor Petera Brooka 7 Zabvale 9 Uvod uw 1. Glasouni razvoj 7 2. Opustanje i disanje 29 3. Cerstoc mitica i rijee 73 4 Potpun glas 129 3. Govorenje poezije 185 6 Slusanje 217, 7. Sluzenje glasom 227 Kratak pregled vj 239 Pogovor 247 ahi — =I a GRAFICKI PRIKAZI U TEKSTU Rezonantni prostori Mogue poricanje rebara Doar i oS polodaj na pod Potporany x wstires - Poo jzika | njegovo pomicanie Spuiteno nepce Polofaj straznjeg dijela jesike « mekng nepe. FOTOGRAFYE Nepravitng drsanje Pravilno drtanye. Slobodan poletay na pod. ‘Napet polota) vrata t ramena Dobar poloea) 2a disanje Pokaztvanfe poricanja rebar. Rate ispradene iznad slave Rue i glova sputteni dele 1s 34 37 82 89 91 98 103 103 104 104 155 155 156 156 Predgovor Petera Brooka \Vjezbe su u kazalistu velo u modi: stovie, nekim su ‘grupama postale nagin Zivljenja, Pa ipak, posto}i u na~ ma 2drav instinkt koji se protivi i pomisii na vjezbe: u ickim dijelovima svijeta Ijud Jo8 uvijek pjevaju zbog, radosti pjevanja, plesu zbog radosti plesanja, a da ne iz- ‘ode ni tjelesne ni glasovne vjeZbe, dok njthovs misict i glasnice nepogretivo ine sve Sto sc od nijih ofckuje Jesu li, dakle, vjezbe zaista potrebne? Ne bi li bilo do- Voljno vjerovati prirodi i raditi po instinktu? (Cicely Berry 2asniva svo} rad na uvjerenju da su, i ko prirodno prisutne, nage urodene instinkte od rode- nja sakatili mnogi procesi — zapravo okolnosti »iskriv Tjenoga drustvae, Zbog toga glumeu treba precizn. ‘vjedba i jasno shvaéanje ne bi li oslobodio svoje skri- vene mogucnost! i nautio te2ak zadatak — kako bith skladu 5 rinstinktom trenutkas. Tz njezine knjige doznajemo vrlo uvjerliive da je »tehnikax kao takva mit, jer ne postoji takvo neste kao. orektan glas. Nema praveg nagina ima samo ber broj pogeesnih nagina, ko} su pogreini upravo zato sto. porigu ono Sto bi inave bilo povitivno, Pogresine su upo- abe glasa one koje zatvaraju osjeéaj, ogranituju aktiv ost, otupljujtt izraz, uklanjaju osebujnost, generalizi- raju doziviiaj, ogrubljuju intimnost. Takve sui minogostruke, a rezultat su stecenih navika koje stt po- 7 stale dio automatskoga glasovnog pribora; nezami- jeéene i nesvjesne, one stoje medu ghaimgeva glasa kav bi mogao biti i glasa takvog kakav jest, i nece ne- stati same od sebe. Dakle, zadatak nije kako uciniti, nego kako biti slo- bodan: kako, zapravo, osloboditiglas. A kako #ivost -Jasu dolazi od emocije, monotone i neinspirativne tch- nitke vjezbe nisu dovoljne. Cicely Berry se nikada ne ‘udaljuje od osnovne spoznaje da je govor dio ¢jeline: i= az unutatnjeg Zivora. Ona inzistira na poeziji jer dobri stihovt izazivaju u Zovjeku odjeke Sto bude njegowva du boka iskustva koja svakodnevni govorrijetko evocira Poslijeglasovnih sesija s njom shvatio sam da giumei ne govore o glasu nego 0 svom rastu i ljudskorn razvoju. ‘To je visoko priznanje za rad koji Je oprecan specijali- zac. Cicely Berry vidi ufitljaglasa uldjutenog u cie- lokupan Kazalifnl posao, Ona nikada nece pokatati od ‘oti zvuk rijedi od njihova Zivog konteksta. Za niu Je to dvoje neodvojivo, Zato je njerina krjiga toliko poucbna | dragocjena Zahvale Zeleli bismo zahvalti na susretivom dopustenju da tiskamo pjesme i odlomkce ukdjucene u ove} knjiz Upraviteliima ostavStine Mardy, The Macmillan Cor pany of Canada and Macmillan, London and Baste stoke (Copyright 1925. by Macinlan Publishing Co, Inc) 2a Oilacah iz Sabranthpesama Thomasa tad) Ostavstini pokojne gospode Friede Lawrence and Ta rence Pollinger Ltd. za Kornjatinlniki2 Kompitaih pj sara DH, Lavrencea, koje su recs Vivian de Sola Bone 10.1 Warren Roberts, () 1964, 1971. Angelo Ravagh i CM. Weekdey izvsiteli ostavstine Friede Lawrence Ravagit(pretiskano s dopustenjem Viking Diesen Ine) Drustvu pisaca, u ime ostavstine Bernatda Shaw’, oe odlomak iz Covi i naddoyea; Edith Sitwell} Mactsl Janu, London and Basingstoke, za Sloistu rapsodir Sabra pjesama: J. M. Bent and Sons Ltd uptovite Ijima autorskih prava pokojnog Dylana Thomaca | New Directions Pubishing Corporation, za oxllomale Pod MI, Jebnor mens i Tena Six Joona briega ke Sabo poe ma Dylana’Thomasa; the Mactnillan Company of Love on and Basingstoke and the Macrnlllan Cocpany of Canada Lid. ra Urs 1916 tz Sabranihplesanta WB Yeatsa, (¢) 1924. Macmillan Publishing Co, Ine, Lowe je 1952, obnovila Bertha Georgie Yeats Ponovne tisks no 5 dopustenjer Macmillan, Zeljeli bismo takoder zalvalti 2a snimke fotografa Philipu Sayeru 4 glamici Lynn Dearth, 229 0 pd 7 en eg en en oo acgn Uvod Glas je sredstvo pomoéu kojega, u svakodnevnomn #i- vou, komunicirate s drugim Ijudima, i premda to kako sebe predstavljate ~ va8 stav, kretn}a, odjeca i nehotie- nna gesta — daje slik vaie osobnosti, glas je taj koji Prenosite tognost misii | osjecaja, To ukljueuje takoder { bogatstvo vokabulara kojim raspolazete, kao i pom- njivo odabiranje rijeti. Prema tome, Sto je glas adek- vatniji i djelotvorniji, to je tocnije i vase izrazavanje Glas je vito slodena mjeSavina onoga Sto Cujete, kako to Cujete, kao i vaseg nesvjesnog odabira kako éete to Luporabit primjereno svajo} asobnosti i svome iskustve. ‘To jevrlo slozeno, kao Sto éete sami vidjeti i zavisi od etirju éimbenika, OKOLINA. Kao dijete nesvjesno ucite govoriti zato da biste izrazili svoje potrebe | zato Sto ra vas utjecu glasovi koje izgovaraju oko vas. To je proces imitacije, jet jednostavno potinjete govoriti kao vasa obitel) ili zajadnica w kojoj rastete to jest, alias inelenllos slitnim vokalima i Konsonantima. Vjerojatno lakoca ojom izrazavate svoje potrebe, kao i o¢por prema nji- ‘ma, ili pristajanje na njih u tom velo ranom tazdobljus vvatega razvoja, utjecu poslije na individualnu uporabu visine glasa ~ (0 Jest, mnogo toga ovisi o tome kako le- ko postizete ono ko elite. u ety Bere »UHO«, Time mislim na percepeiju zvuka, Neki Iu ) Legnite trbuhom na pod, porpuno se oprutite, plow okrentena jedan Govorite tet fom polotaju, sjesni vibracije iz prea prema po. ctu Mumijajteu tom polozaju. €) Govorite dio teksta stojei, §rukama iea glave, tako da ss rebra otvorena 4) Pjevajte glasno ¢ ia) na prikladnom tonu, a re: kom lagano udarate po prsima da osjtite vibe. ie €) Plevaje dio teksta na jodnom ronu (to jes, snto- niajte g3). po prilici prvi petnaest Milkonovi sthova (odnosno Maruliéevih, nap. prew), pol ano i visto. Zatim ga govorite. Postojano dian. Arebno pri prevanju, pomaze prosint avule n, uvijek zaveite vjezbu tako da tekst Jegovorite na obigan govornt nadin. Racite to na raslidtim visinama, a da je glo wviek otvorene 1) Cite isto kao u prethodino} vjeabi, samo pievajte tekst kao recitativ,tako da postaje vile aioe | fitmigki dosta izazit. To je veoma Korieno led Imate dugi govor, jer takvo pjevane Cini ritam 6 ity Bory mnogo Izxazajnijim, pa kad tekst potnete govo- riti, otkrit Gete da je ritam mnogo znaéajnij, ako je jedva zamjerljiv. 8) Poskakujte tromo po sobi ili na jednom mjestu, © osjecajuct veliku teainu dok poskakujete, i usput govorite. Radite to nekolike minuta, a onda sta- nite i govorite normalno; tezina i opustenost 2a- drat ée se dalje u govoru, 2, Morate otkriti kako poveéati volumen bez nape- tosti. Jedna je od najuobiéajenth zamki 2a glumea kad pomijesa volumen s veliginom. Velitina osjetaja i veligina karaktera imaju vige veze ¢ tempom i te2t nom nego s volumenom, Vjezbe koje ste vee radil pomodi Ge vam da nadete ton koji, sam po sebi, ima {edinu | veliéinu. Sam volumen nije ono zhog cega ‘vas €uju, Tihi glas moze daleko doprijeti; ja sam sjedila na sglasnime predstavama, a da zapravo ni sam niSta Gula, Volumen sam nije vazan, jer svatko ‘moze vikati. Pa ipak, ponekad se morate pozvati na rneSto doista veliko, pa je dobro znati da je volumen, twako vam zatreba. Ali ga uvijek treba rabiti oprez no, kao da ga duze ne movete zadrzavati, poput zadréavane pare. Kad pustite tu jaginu, ne smijete nia ngubi aon govor, etd nije pristan ona) specifitan osjegaj 2a uajecu. 5 porrecanius v0 ‘menom uvijek vam treba pojadan pritisak na konso- rhante, jer ima mnogo vie zvuka koji reba scazre Zzati« U nije. Taj proces potpuno je logitan. ‘Ono esnovno Sto se tradi jest glas dovoljno jak da ispuni bilo koji prostor. To avisi io vagem dopiranju ‘kao litnosti, pri Germu moramo uzeti u obzir i vrije 66 scan me, jer zvuk mora putovati do posliednieg reda Morate znati da se movete pozvati na veliki voli men kad postoji stvaran razlog za to. Volumen je sam po sebl zamoran za slikatelja, Uvijek posto} bojazan da vam kau »govori jasno i glasnox, Sto je neodvojivo od mislienja da se onda govori vibe, te pogre’nog shva¢anja da vii glas dopire dalje. Kad rabite veéi volumen, postoji opasnost da odete u visinu: vrat tada postaje stegniut, gubi se normalna _govorna modulacija, i rezultat je pritisak zvuka koji he prloptava smiszo, i kojemu st sva obojenia izgls ana. Nemojte nikada zaboraviti da tekst sam po sebi sacr7i veliGiny; firina onoga ito govorite dolazi dobrim dijelom iz energie sadr2ane ws tekst Prakticno mozete raditi na poveéanju yolumena tako da pritodno i postupno postajere glasniji, a da Pritom velo svjesno ostajete opusteni i zadrzite nor ‘malnu govornu visinu, 4) Lezite na pod i opustite se; rebra i dijafiagma rade slobodno. Osobito se usredotogite na to da su ‘vam vrat i ramena slobodni. U pocetku govorite tekst tiho, postupno poveéavajuéi volumen, ali orate biti sigumni da odrZavate isti temeljni ton. Ostanite na konverzaciskoj razini, no rijeSite mo- lulieije na feta niskom tanu — to anadi, upotrt jebite mnogo moduliranja, samo ne povisujte tekst u cjelini b) Ustanite i ponevite to u kretanju. Govorite tekst konvereacijski, stalno pojagavajuci volumen, te oxirZavajuei taspon slobodan, s mnogo vigih tono- vva, neka su vam rjeti o8tre iodredene. Vat je ap- Chal Bary solutno slobodan i otvoren; otkrijte energiju u svom srediitu. Morate, dake, usredistit misao i pronati njezinu tezinu. Kad potinjete postajati napeti, stanite, oslobodite se, i onda nastavite. (©) zvedite ist vezbu, pjevajte i ispruzite ruke dok ju izvodite, 3. Sljedeei problem s koji se trebate pozabaviti jest bezvutnost, bilo da se radi o opéenito bezvuénom tonu ili pak 0 bezvugnom udaru kad upotrijebite

    You might also like