1

Graditeljska tehnička škola, Zagreb

Smjer: arhitektonski tehničar

ZAVRŠNI RAD
GAUDI: SAGRADA FAMILIA I LA PEDRERA

Mentor: Učenica:
Jasminka Ćaćić Tić d.i.a. Tina Tomac, 4.C

Školska godina 2022./202

2
 Graditeljska tehnička škola, Zagreb

GAUDI: SAGRADA FAMILIA I LA PEDRERA

(Završni rad iz Povijesti arhitekture i umjetnosti)

Mentor: Učenica:
Jasminka Ćaćić Tić d.i.a. Tina Tomac, 4.C

Školska godina 2022./2023

3
SADRŽAJ:
1.UVOD....................................................................................................................................1.
2. BIOGRAFIJA ,,ANTONI GAUDI“......................................................................................2.
2.1. GAUDI I BARCELONA...............................................................................................3.
2.2. BOG, PRIRODA I GEOMETRIJA...............................................................................4.
3. SAGRADA FAMILIA..........................................................................................................5.
3.1. STRUKTURA I SIMOBLIZAM.....................................................................................6.
3.2. PROČELJA......................................................................................................................6.
3.2.1. PROČELJE ROĐENJA................................................................................................7.
3.2.2. PROČELJE STRASTI..................................................................................................8.
3.2.3. PROČELJE SLAVE......................................................................................................8.
3.3. KRIPTA HRAMOVA......................................................................................................9.
3.4. TORNJEVI.....................................................................................................................10.
3.5. UNUTRAŠNJOST BAZILIKE......................................................................................11.
3.6. ZANIMLJIVOSTI..........................................................................................................12.
4. LA PEDRERA....................................................................................................................13.
4.1. INOVATIVNA STRUKTURA.....................................................................................14.
4.2. FASADA.......................................................................................................................14.
4.3. DVOSTRUKA PRISTUPAČNOST.............................................................................16.
4.4. UNUTARNJE DVORIŠTE...........................................................................................17.
4.5. POTKROVLJE OTVORENOG PLANA.....................................................................19.
4.6. KROVNA TERASA.....................................................................................................20.
5. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................21.
6. LITERATURA....................................................................................................................21.
7. PRILOZI..............................................................................................................................23.

4
 1. UVOD

U ovom završnom radu ću na zanimljiv način pokušati prikazati i dočarati ljepotu djela Antoni
Gaudia, Sagradu Familiu te Casa Milu. Hram Svete obitelji, ili drugim riječima, Sagrada
Familia, glavna je katedrala Barcelone, kojoj je Antonio Gaudi posvetio čak 43 godine svoga
života. Kad se Gaudi bacio na posao, planirao je 3 fasade, ali je samo jednu uspio sagraditi, a
to je pročelje Rođenja Isusa Krista. Godine 1926. arhitekt je iznenada umro, a izgradnja hrama
prešla je u ruke drugih vrsnih majstora. Sljedeća dva pročelja, Muka Kristova i Uskrsnuće
imaju značajne razlike od pročelja Rođenja. Antonio Gaudí je pokopan u kripti ovog hrama. U
izgradnji je od 1892. godine, a predviđa se da će biti završena do 2026. godine. Predstavlja
povezanost čovjeka, religije i prirode jer se na jedan poseban način stopila sa svojim okolišom.
Casa Mila jedno je od remek djela arhitekture u glavnom gradu Katalonije, arhitekta Antoni
Gaudia. Ovo je Gaudijevo posljednje dovršeno djelo. Službeni naziv kuće je „Casa Milà“,
međutim, ljudi su mu dali nadimak „La Pedrera“ , što znači „kamenolom“. Ova zgrada je jedna
od deset najpopularnijih atrakcija u Barceloni te godišnje primi oko milijun posjetitelja. Godine
1969. priznata je kao spomenik Španjolske od nacionalnog značaja, a 1984. Casa Mila,
uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

5
 1. BIOGRAFIJA ,,ANTONI GAUDI“
Antoni Gaudí i Cornet, rođen 25. lipnja 1852. godine, u Reusu u Španjolskoj, bio je
katalonski arhitekt, zbog svoje discipline, poznat je kao jedan od značajnijih predstavnika
secesije u svijetu. Karakterističan je po svojoj jedinstvenoj i neusporedivoj arhitekturi zbog
slobodne forme, raskošnih boja i materijala koje je primjenjivao. Kao često bolesno dijete
većinu vremena morao je provoditi odmarajući se u ljetnikovcu u Ruidomsu što mu je
omogućilo posebno promatranje prirode. Slijedeći formu i zakone prirode, pronašao je smisao
arhitekture u njoj te na taj način stvarao najljepša održiva djela. Još u mladosti pokazao je
interes za arhitekturu i odlazi na studij Arhitekture u Barcelonu oko 1870. godine. Na početku
samostalne karijere djelovao je u stilu viktorijanskih prethodnika, no ubrzo razvija svoj vlastiti
stil. Promijenivši način života od osobe koja sudjeluje na društvenim okupljanjima pa do osobe
koja izbjegava iste, umire 10. lipnja 1926. godine, od posljedice gubitka svijesti nakon udara
tramvaja. Mnoštvo ljudi tada nije prepoznalo da je u pitanju bio najznačajniji arhitekt u gradu,
zbog njegovog zanemarivanja fizičkog izgleda te ga nakon smrti prepoznaje jedino svećenik
crkve Sagrada Familie. Dva dana nakon pokopan je u istoj crkvi, ujedno njegovom
najznačajnijem djelu, ispraćen mnoštvom ljudi.

Slika 1 Antoni Gaudi

6
 1.1. GAUDI I BARCELONA
Barcelona je u drugoj polovici 19. stoljeća bila grad koji doživljava velike preobrazbe
i u kulturno-društvenom i u urbanističko-organizacijskom pogledu. Zbog posljedica golemog
demografskog rasta, godine 1854. srušene su srednjovjekovne zidine.Najvažnija modernistička
arhitektonska djela naručuje građanstvo, učeni poduzetnici, ali i vjerski redovi te lokalne
ustanove. Najvažniji predstavnici koji se zalažu za očuvanje i vrednovanje srednjovjekovnih
spomenika svoje zemlje su Josep Puig i Cadafalch, Lluís Domènech i Montaner te Gaudí.
Važnost Gaudíjevih građevina proizlazi iz kontrasta njihovih oblika i tog uličnog spleta. Uz to,
Gaudíjevim djelima ne manjkaju i nacionalni simboli, poput katalonskog grba reproduciranog
u parku Güell. Gaudí je svojim radom oblikovao Barcelonu pri čemu je uspio materijalizirati
mitove i legende što ih je u nastojanju prihvaćalo barcelonsko građanstvo. Park Güell,
primjerice, sa svojim imaginarnim krajolikom i sjećanjima na grčki svijet oblikuje ideologiju
jasno suprotstavljenu nemiru svojstvenom dinamici nove metropole. Jednako tako, kripta
naselja Güell suprotstavlja se otuđenom radu u tvornici te predstavlja metaforu istinskog rada
koji nagrađuje čovječanstvo.

Slika 2 ulazni paviljon imanja Guell iz 1893.

7
 1.2. BOG, PRIRODA I GEOMETRIJA

Gaudijeva arhitektura prožeta je sakralnim elementima, bilo da se radi o eksplicitnim

natpisima, kriptiranim monogramima ili likovima svetaca. Religiozne elemente nalazimo na
gotovo svim njegovim građevinama, čak i onima u privatnom vlasništvu. Tu su, primjerice,
monogrami na tornju kuće Batlló, molitve posvećene Djevici na kruni kuće Milá, gdje je nekad
vjerojatno bio smješten marijanski kip, te glave svetog Petra mučenika, svetog Genezija
rimskog i svetog Genezija arleskog uklesane na pročelju kuće Calvet. U pročelje samostana
svete Terezije od Isusa umetnuti su vjerski simboli koji se referiraju na dotični redovnički red
i na Krista. Crkva Sagrada Familia obiluje prikazima scena iz Starog i Novog zavjeta, obrađuje
otajstva, vrline i poroke, posljednji sud: u Gaudijevoj misli je svaki dio ovog Božjeg hrama
obložen slikama i simbolima. Križ s četiri jednaka kraka orijentirana u skladu sa stranama
svijeta postaje stilsko obilježje svih Gaudijevih djela, neovisno o tome radi li se o crkvama ili
građanskim objektima. Oblici Gaudijevih djela nikada nisu proizvoljni, utemeljeni su na
strukturnim i konstruktivnim elementima svojstvenim samoj arhitekturi. Kako bi pronašao
najbolje konstrukcijsko rješenje za svoja djela, Gaudí izrađuje ,,stereostatičke“ platnene
makete na koje vješa užad s teretom od vreća ispunjenih sačmom. Taj je teret proporcionalan
stvarnom opterećenju građevine, a maketa tada poprima oblik inverzan onome što se treba
realizirati. On svojim djelima daje simbolički, vjerski i socijalni naboj, no pritom ništa ne
prepušta slučajnosti.

Slika 3 Gaudi

8
 2. SAGRADA FAMILIA

Povijest bazilike kreće od 1866. godine kada je trgovac knjigama Bocabella zasnovao
vjersko društvo posvećeno sv. Josipu koje je kupilo zemljište za izgradnju bazilike. 1882.
godine arhitekt Francisco Villar izradio je nacrt crkve, ali ubrzo odustaje od tog posla, no
nedugo zatim izgradnju je povjerio tadašnjem poznatom, mladom arhitektu Gaudiju (Antoni
Gaudi je tada imao trideset i jednu godinu), koji je u potpunosti promijenio Villarov originalni
plan. Predviđeno je osamnaest tornjeva, od kojih je potpuno izvedeno samo njih osam. Gaudi
se nakon 1914. godine u potpunosti posvetio ovom djelu te je živio u kućici odmah pored
bazilike. Nakon njegove smrti gradnju su preuzeli njegovi prema njegovim planovima. 1935.
godine gradnja je zaustavljena zbog španjolskog građanskog rata te je većina crkve izgorjela
zajedno s originalnim Gaudijevim planovima. 1970. godine radovi su ponovno pokrenuti sve
do 2020. godine kada su obustavljeni zbog pandemije korona virusa.

Slika 4 Sagrada Familia

Slika 5 tlocrt Sagrada Familie

9
 2.1. STRUKTURA I SIMOBLIZAM

Potpuni perfekcionist, Gaudí se pretvorio u stručnjaka za liturgiju, što mu je omogućilo

da osmisli inovativne umjetničke i strukturalne uređaje za prilagodbu hrama potrebama
štovanja. Arhitekt je želio izgraditi najvišu zgradu u gradu, bez potrebe za podrškama. On je
stoga uspio to učiniti stvaranjem stvarnih konstruktivnih elemenata podržavajući opterećenja,
pomoću revolucionarnih resursa kao što su nagibljeni stupovi i hiperbolički trezori. Što se tiče
simbolizma, Gaudí je zamišljao hram kao kamenu Bibliju koja objašnjava njegovu priču i
misterije vjere: kule simboliziraju Isusa Krista, Djevicu, dvanaest apostola i četiri evanđelista,
pročelja pretstavljaju tri ključna događaja u životu Isusa Krista: Rođenje, Strast i Uskrsnuće.

Slika 6 krupni plan s pročelja ,,Rođenje“

2.2. PROČELJA

Crkva ima tri karakteristična pročelja od kojih je pročelje rođenja, odnosno

sjeveroistočno, jedino dovršeno za Gaudijeva života, pročelje strasti, (zapadno), izgrađeno je
kasnije te je otvoreno za posjetitelje, a pročelje slave (južno) još uvijek je u izgradnji. Pročelje
(Kristovog) rođenja sadrži tri portala: Nade, Milosrđa i Vjere. Lica na portalu rađena su od
kalupa lica radnika. To je bio Gaudijev način da crkvu učini dijelom naroda.

Slika 7 portali na pročelju rođenja

10
 2.2.1. PROČELJE ROĐENJA

Pročelje Rođenja, sastojala se od tri portika i četiri zvonika, počelo se graditi 1894.
godine, a završeno je 1932. godine, iako su neke skulpture kasnije izrezbarene. Prikazana je
poznatija strana Isusa. Gaudí devastira Rođenje kao trijumf života i stvaranja, te ga hvata u
kamenu demonstrirajući bujnu prirodu i dizajnirajući skulpturne grupe pune dinamike. Kako
bi stvorio veći osjećaj topline i blizine, Gaudí se okrenuo dnevnim simbolima i alatima, sa
kojima su vjernici lako mogli povezati. Na ovoj fasadi, međutim, nalaze se i mistični simboli
velike složenosti, kao što je Drvo života, s kojim je Gaudí pokušao doseći transcendentalniju
razinu.

Slika 8 skulptura Svete Obitelji Slika 9 kornjače (simbol nepromjenjivosti)

Gaudí je želio da fasada Rođenja bude prva izgrađena kako bi pokazala umjetničku snagu koju
hram može postići. Podijeljen je na tri trijema, posvećene teološkim vrlinama i članovima Svete
obitelji. Središnji portik je posvećen Milosrđu, čija je maksimalni predstavnik Isus i to postiže
vrhom u obliku drveta čempresa, simbol vječnog života; portik na desnoj strani je posvećen
vjeri, koju je personificirala Djevica, a onaj lijevo Nadi, a to je posvećeno Svetom Josipu. Dva
visuća stupa koji razdvajaju portike podržavaju svaki od dva anđela koja trube te tako
najavljuje rođenje Mesije.

Slika 10 krunjenje Djevice Slika 11 anđeli trubači

11
 2.2.2. PROČELJE STRASTI

U suprotnosti od vitalnosti, radosti i nježnosti koje fasada Rođenja prenosi, Strast, koja
se nalazi na suprotnom kraju transepta, prikazuje tugu, bol i patnju. Godine 1911. Gaudi je
otišao na Pireneje kako bi prebolio ozbiljnu bolest i nadahnut vlastitom bolom, posvetio je to
razdoblje planiranju fasade. Umjetnik je predvidio utjecaj koji će njegova ideja imati i odlučio
da bi njezina izgradnja trebala započeti nakon završetka pročelja Rođenja. Njegova smrt i
građanski rat zaustavili su ovaj projekt položen u skicama i crtežima da postane stvaranost sve
do 1954. Arhitekt je osmislio portik koji je držalo šest nagibnih stupova, iznad kojeg se proteže
veliko pročelje na 18 stupova poput kostiju. Različite skulpturne skupine govore o Kristovoj
strasti na fasadi bez ornamenata.

Slika 12 pročelje Strasti

2.2.3. PROČELJE SLAVE

Pročelje slave nakon izgradnje, postat će glavno pročelje Sagrade Familije. Bit će
ukrašeno idolima, lažnim bogovima i demonima.

Slika 13 pročelje Slave

12
 2.3. KRIPTA HRAMOVA

Izgradnja započinje 1882. pod upravljanjem Francisco del Villar-a, čija ostavka 1883.
godine daje mjesto Antoniju Gaudíju, koji radi na njemu do svoje smrti.

Slika 14 kripta hramova

Gaudí je dizajnirao dva, četiri i šest krilata anđela, inspirirani tekstovima iz knjige Otkrivenja
sv. Ivana, stupovi ih podržavaju na središnjoj apsičkoj kapeli sv. Josipa.

Slika 15 anđeli

Najupečatljivija stvar o kapeli koja sadrži oltar je izrezbareni drveni oltar koji sadrži prikaz
Svete obitelji i koji je izvorno bio u kapeli glavne prostorije Case Batlló.

Slika 16 oltar

13
 2.4. TORNJEVI

Svako pročelje sastoji se od četiri tornja, sveukupno ih je dvanaest što simbolizira

dvanaest apostola. U sredini crkve nalazi se šest viših tornjeva koji predstavljaju četiri
evanđelista, Blaženu Djevicu Mariju te Isusa Krista. Tijekom kasnog srednjeg vijeka, peticija
između gradova za izgradnju najviše katedrale bila je poticaj za gotičke arhitekte da rade na
dokazivanju strukturnih elemenata koji su držali kule koji su ih okrunili. Pun istim duhom i
entuzijazmom koji su potaknuli majstore o srednjovjekovnim djelima, Antoni Gaudí zamišljao
je hram koji se klanja samo u visini Božjem djelu i stoga koristi Montjuïc kao referentnu točku.
Od osamnaest kula koje je arhitekt planirao, one koje su prvo sagrađene bili su zvonici na fasadi
Rođenja, od kojih je Gaudí vidio samo jedan potpuno završen, a godinama kasnije izgrađeno
je pročelje Strasti. Svi su visoki preko 110 metara, međutim, najmanji su tornjevi s obzirom da
monumentalni aranžman doseže do 17,5 metara visine s Isusom Kristom središnje kupole.

Slika 17 stepenice unutar tornja Slika 18 tornjevi

Mozaik na vrhu tornja dizajniran je da reflektira mjesečinu te da dovodi pomorce kući, a

toliko je visok da se vidi iz svih dijelova grada.

Slika 19 mozaik

14
 2.5. UNUTRAŠNJOST BAZILIKE

Gaudi je poznat po tome što je nadahnut prirodom, jedna od prvih stvari koje je Gaudi
učinio nakon što je preuzeo projektiranje Sagrade Familije bila je ta da se riješio svih ravnih
linija i kutova, budući da se u prirodi ne pojavljuju. Unutrašnjost je dizajnirana tako da
predstavlja prirodu sa stupovima poput drveća i raznim stvorenjima koja su se sakrila po
bazilici. On je zamišljao hramske brodove kao ogromnu duhovnu šumu koja potiče atmosferu
molitve i meditacije koja bi približila obožavatelje božanskoj transcendenciji. Strukturno, ova
šuma sastoji se od stupova, revolucionarnog dizajna što znači da se zgrada gigantskih
proporcija može podignuti bez potrebe za ojačanjem bočnih zidova s podrškama. Vrhovi drveta
u Gaudijevoj mašti, čija je svjetlosna struktura značila da se Sunce moglo filtrirati kroz njega.

Slika 20 unutrašnjost bazilike

Slika 21 rozeta

Slika 22 strop

15
 2.6. ZANIMLJIVOSTI
U Barceloni su se tijekom cijelog 19. stoljeća u ime napretka rušile crkve, a provale su
nasilja dovodile do paleža, pljačke i razaranja vjerskih zgrada. Pa ipak su u tom istom gradu
potkraj 19. stoljeća počeli radovi na monumentalnoj crkvi kojoj je bilo suđeno da s jedne
strane oživi stare ideale gotičkih katedrala, a s druge da postane jednim od najvećih
primjera suvremene vjerske arhitekture. Crkva je po svojoj naravi trebala biti pokajnička
njezina se izgradnja, drugim riječima, morala financirati samo milostinjom i dobrovoljnim
prilozima.

Slika 22a Sagrada Familia

U Gaudijevim zgradama nalazimo elemente koji najavljuju drugesuvremene stilove -

primjerice ekspresionizam, i to svojom primjenom materijala. Tako su nosivi stupovi crkvene
lade nagnuti unutra, pretvarajući se u vlastite kontrafore što je logičan razvoj sustava pritiska
i protupritiska. Gaudí je od uzica napravio shematski model unutrašnjosti, prelio ga gipsom i
objesio naopako. Kad se gips skrutnuo, okrenuo je model i tako dobio sliku onoga što mi danas
vidimo. Jedna od crta koje u Gaudijevoj arhitekturi najviše zadivljuju jest njegova sposobnost
smišljanja oblika. Forme koje nam se čine hirovitim i nasumičnim, zapravo su duboko i logično
promišljene. Arhitektura Sagrade Familije izrasta iz čvrste geometrijske baze, a cijela je zgrada
modulirana u skladu s nepromjenjivim sustavom proporcija. Ta crkva stremi u vis, podsjećajući
na planinu, pa su je povremeno i usporedivali s brdom Montserratom, kamenom formacijom
kraj Barcelone gdje se nalazi poznato katoličko svetište.

16
 3. LA PEDRERA

Među najpoznatijim Gaudijevim djelima, Casa Mila bila je namijenjena za bračni par
Pere Milà i Roser Segimon koji su u planu imali živjeti na glavnom katu, a ostale iznajmljivati.
Gaudi je opet imao slobodnu volju za izgradnju kuće te je postojao veliki interes za izgradnju
same kuće. O njoj se također pričalo u brojnim novinama te je postala simbol ruganja
smatrajući se da će biti garaža za cepeline.

Slika 23 Casa mila, primjer izrugivanja

Gaudi je za Casu Milu imao u planu zadovoljiti potrebe suvremenog života, „a da priroda
materijala ili njihova otpornost ne budu prepreka koja ograničava njegovu slobodu djelovanja“,
stoga je imao velikih financijskih i pravnih problema. Osim novčanog prekoračenja nije se
pridržavao građevinskih propisa; volumen je bio nezakonit, tavan i krov prelazili su dozvoljene
mjere te se jedan od stupova pročelja nalazio na pločniku za pješake. Na kraju je Komisija
Eixamplea potvrdila da je zgrada spomenik prirode te da se ne mora držati strogih pravila, no
Gaudi je trebao platit odštetu kako bi ju legalizirao. 1984. godine UNESCO ju je proglasio
svjetskog baštinom te je 1996. godine otvorena za javnost.

Slika 24 Casa Mila

17
 3.1. INOVATIVNA STRUKTURA

Unatoč velikom izazovu planiranja konstrukcije zgrade sa šest katova plus potkrovlje
na mjestu čija površina je četverostruko veća od Case Batlló, Antoni Gaudi projektirao je
inovativnu strukturu na temelju stupova i greda koja nije zahtijevala nosive zidove i koja bi
mogla lako prilagoditi distribuciju potrebama svakog susjeda. Kako bi se povećala kombinacija
laganosti i robustnosti u strukturi, arhitekt je dizajnirao samoodržavajuću fasadu koja ne
obavlja nikakvu potpornu funkciju za zgradu, koja se održava i neovisna je od ostatka zgrade,
kojoj se priključuju sredstva željeznih greda koje su pokrivene u kamenu. Kako bi izgradio tu
strukturu, Gaudí je kombinirao tradicionalni kamen i ciglu s lijevanim željezom, koji je
rezerviran za grede i grede podnog okvira i za stupove koje podržavaju teža opterećenja.

Slika 25 270 lančanih lukova (potkrovlje)

3.2. FASADA

Casa Mila smatra se najznamenitijim dijelom građanske arhitekture zbog same

konstrukcije i funkcionalnosti. Sastoji se od dva bloka stanova od kojih svaki ima svoj ulaz te
od dva velika međusobno povezana dvorišta s rampama do garaže. Pročelje zgrade nije služilo
tradicionalnoj funkciji nosivog zida već je zid zamišljen kao zavjesa. Napravljen je od preko
šest tisuća kamenih blokova koji su povezani metalnim komponentama kako bi se omogućili
veliki prozori. Zbog same fasade Casa Mila dobiva naziva La Pedrera (kamenolom). Sadrži,
također trideset i dva balkona čije su ograde napravljene od kovanog željeza s brojnim
ukrasima u stilu secesije.

18
 Slika 26 detalj fasade

Slika 27 detalj ograde

Ulazna vrata također su napravljena od kovanog željeza kako bi se olakšao ulazak i izlazak
vozila. Kako se u to vrijeme nisu smjela raditi velika staklena vrata Gaudi je spojio manje
nepravilne oblike stakla željezom ostavivši na vrhu veća stakla kako bi dopiralo što više
prirodnog svjetla. Ulazna vrata dovoljno su velika da kroz sredinu prolaze vozila, a sa strane
su ulazna vrata namijenjena za ljude.

Slika 28 ulazna vrata

19
 3.3. DVOSTRUKA PRISTUPAČNOST

Unaprijed svog vremena, Gaudí odlučuje da bi glavni ulaz u nekretnine trebao biti
moguć putem pristupa dizala, revolucionarna inovacija za vrijeme, i usluga ulazom kroz
stubište. Arhitekt je osmislio dva predvorja: jedan na ulazu na kraju fasade i drugi na ulici
Provença. S valovitim stropovima koji upućuju na kontinuitet s oblicima fasade, oba su
dovoljno široka da automobili uđu i izađu iz parkirališta do kojeg se dolazi pomoću zavojite
rampe ili da uđu unutar dvorišta za manevriranja i ponovno izađu van. Predvorje također ima
stepenice koje vode do glavnog kata koje prati raspored dvorišta. Da bi pristupio ostalim
katovima, Gaudí je odlučio ukloniti glavno stubište koje je uobičajeno u proširenim stanovima
i umjesto toga vjerovao u učinkovitost dvaju velika lifta, ostavljajući tri diskretna stubišta od
kojih dva dodiruju zidove zgrade za pomoćne funkcije, osiguravajući pristup apartmanima
preko servisnih soba.

Slika 29 glavni kat (stubište) Slika 30 podrum

Gaudí je dizajnirao dva ulaza na način tako da uđe prirodna svjetlost u predvorje i pomažu
vizualnoj komunikaciji s vanjskim eksterijerom, a istovremeno jamči sigurnost zgrade. S tim
ciljem, arhitekt je stvorio kovani željezni okvir s organskim oblicima inspirirani kornjačinom
ljuskom i šupljinama ispunjenim staklenim oknima. Veća okna postavljena više na vratima su
trebala dobivati maksimalno svjetlosti izvana, a manja ispod osigurati veću zaštitu od
lomljenja.

Slika 31 različiti ulazi, čuvareva kućica(lijevo)

20
 3.4. UNUTARNJE DVORIŠTE

Da je Gaudi djelovao ispred svog vremena bila je poznata stvar koja se na Casi Mili
potvrdila. Naime Gaudi je predvidio budućnost automobila tako da je podrum zgrade izgradio
tako da u nju jednog dana stanu automobili. Casa Mila također je imala dva unutarnja dvorišta
kako bi se bolje ventilirali te osvjetljavali svi stanovi (njih šesnaest).

Slika 32 unutarnje dvorište

Oba dvorišta od prizemlja do krova, u srcu zgrade. Oba imaju dovoljno prostora za održavanje
širokih stubišta za susjede. Dvorište se nalazi na Passeig de Gràcia, kružni plana zemljišta,
zauzima 90 kvadratnih metara, dok je onaj u ulici Provença, eliptičke baze, mnogo veći, 150
kvadratnih metara. Međutim, Gaudí je unaprijed odlučio ukloniti susjedska stubišta i umjesto
toga steći prozračne prostore koji bi osigurali ventilaciju, a iznad svega, osvijetlili, do
najupečatljivijih kutova ovih golemih katova koji se protežu na više od 1300 kvadratnih metara.
Osim toga, arhitekt je zahtjevao zidove dvorišta s gotovo 200 prozora, vrlo kompaktnim i
većim po veličinama kako bi se spuštali, te kako bi iskoristio svjetlost koja bi se probijala s
otvorenog neba.

Slika 33 pogled prema gore iz dvorišta

21
Jedno od Gaudijevih karakteristika je konstruktivni sustav napravljen od kamena, opeke ili
željeza koji mu je, eliminirajući potrebu za nosivim zidovima, omogućio slobodnu raspodjelu
unutarnjeg prostora etaža stanova. Zbog toga Casa Mila ima otvoreni plan stanova.

Slika 34 opći model iz plastike: struktura stupova od kamena i opeke

Tlocrt je karakterističan zbog svojih nepravilnih zidova, ali je organiziran prostor s namjenom
da se iskoristi prirodna svjetlost koja dolazi s južne fasade. Ljudi kruže unutar zgrade s dobrim
osvjetljenjem kroz široke hodnike oko dvorišta. Dizala omogućavaju direktan pristup ulazima
u stanove na svakoj etaži te je svaki kat podijeljen na četiri stana na način da svaki ima dio
glavnog pročelja.

Slika 35 organizacija unutar zgrade Slika 35a tlocrt Case Mile

Slika 36 etažna raspodjela (četiri stana po etaži)

22
 3.5. POTKROVLJE OTVORENOG PLANA

Kako bi napravio potkrovlje, Gaudi je upotrijebio dvjesto sedamdeset lančanih lukova

izgrađenih od opeke koji su konstruktivno lagani, jednostavni za izvest te nose sami sebe pa
im ne treba potporni sustav. U novoj vježbi esteticizma i funkcionalizma, Gaudí generira
prostor velike dubine i fluidnosti zahvaljujući beskonačnom nizu lančanih lukova čija mu
lagana težina i jak otpor omogućuju potragu za otvorenim planom prostora do posljednjeg
plana. Svi različitih visina i prilagođeni krivulji unutarnjih dvorišta, poput lančanih lukova koji
stvaraju okvir organskog izgleda koji, osim ispunjavanja misije zaštite zgrade od ekstemnih
temperatura, nude prostor bez unutarnjih barijera, idealan za osnovne aktivnosti kao što su
pranje i vješanje odjeće. Na estetskom planu, goli kamen, jedini strukturni i dekorativni
materijal, i svjetlost koja filtrira kroz dvostruki red dormer stila, daju prostor s velikim
kapacitetom.

Slika 37 čvor u obliku palme Slika 38 model konstrukcije potkrovlja i stubišta

Slika 39 sudoper u potkrovlju Slika 40 lančani lukovi u potkrovlju

23
 3.6. KROVNA TERASA

Gaudi je rekao Zgrade moraju imati dvostruki krov, kao što ljudi imaju šešir i
suncobran, držeći se toga krovovi svih njegovih zgrada pa tako i Case Mile, osim što štite kuću
od vremenskih nepogoda imaju ulogu ventilacije i osvjetljavanje, popraćeno dekoracijama. Na
krovu Pedrerere Gaudí je usavršio estetske prijedloge koji su već bili predloženi u Güell palači
i Casi Batlló. Vrsni arhitekt pretvara prostor o kojem se obično nije puno razmišljalo kada je
građevina dizajnirana, u svemir oblika i tekstura. Dimnjaci, ventilacijski tornjevi i stubišta
nadilaze se izvan njihove uloge i pretvaraju se u skulpture uznemirujućeg oblika, od kojih se
neke mogu vidjeti s razine ulice zahvaljujući svojoj ogromnoj veličini (do 7,80 metara) i sjajnoj
dekoraciji trencadis keramičkog rada.

Slika 41 detalji ventilacija na krovu

Neki od dimnjaka su pojedinačne samostojeće konstrukcije, dok su drugi spojeni u skupine od

po tri ili četiri. Rotiraju se oko vlastite osi, prateći unutarnju i vanjsku liniju koja odgovara
aerodinamičkom pomaku dima koji izlazi iz njih.

Slika 42 detalji dimnjaka na krovu Slika 43 krov

24
 4. ZAKLJUČAK

Tijekom brojnih godina svoje neovisne prakse, Gaudi je uspio oživjeti neke od
najbesprijekornijih i najuzbudljivijih arhitektonskih predmeta u povijesti konstrukcijskog
dizajna. Njegov maštovit stil postao je definicija stila koji Barcelona danas ponosno nosi.
Priroda je sagledavana kao nepresušan izvor te je Gaudí prihvatio prirodne forme i
ukomponirao ih u svoj dizajn. Najveće i najmonumentalnije njegovo djelo je Sagrada Familia,
spomenik njegovih dostignuća i jedan od reprezentativnih primjera secesije odnosno
modernizma. Antoni Gaudí bio je genijalac koji je imao um znanstvenika, a dušu umjetnika.
Zavirio je dublje u prirodu i pronašao svoj stil arhitekture. Na mene je Gaudi ostavio veliki
utjecaj dok sam radila ovaj završni rad, jako mi se sviđaju sva njegova djela, ali najviše ova
dva koja sam obradila u svom završnom radu. Ta neka posebnost i nesvakidašnjost mi se
najviše dojmila što se tiče Gaudia kao arhitekta. Tvrdio je da oni koji traže zakone prirode kao
oslonac za svoja nova djela surađuju sa Stvoriteljem pa je tako i izjavio slijedeće: „Ništa nije
izmišljeno jer je već zapisano u prirodi.”

5. LITERATURA

https://poradnuk.com.ua/hr/ku%C4%87a-mila-u-barceloni-povijestopisfotografije 27.12.2022

https://sagradafamilia.barcelona-tickets.com/history-of-sagrada-familia/ 27.12.2022.

https://blog.sagradafamilia.org/en/divulgation/towers-of-the-evangelists/ 27.12.2022.

https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/sagrada-familia-10-cinjenica-o-
najzanimljivijoj-crkvi-na-svijetu---632163.html 27.12.2022.

https://putnikofer.hr/mjesta/sagrada-familia-zanimljivosti-o-najpoznatijoj-crkvi-u-
spanjolskoj/ 27.12.2022.

https://baustela.hr/estetika/la-sagrada-familia-najpoznatiji-nedovrseni-simbol-barcelone-se-
137-godina-ilegalno-gradio/ 27.12.2022.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sagrada_Familia 27.12.2022.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Antoni_Gaud%C3%AD 13.1.2023.

https://www.wish.hr/antoni-gaudi/ 13.1.2023.

https://www.britannica.com/biography/Antoni-Gaudi 13.1.2023.
25
https://beckaskola.com/antoni-gaudi-i-njegove-jedinstvene-gradevine/ 13.1.2023.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Casa_Mil%C3%A0 13.1.2023.

https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/casa-mila-spanjolski-vijesnik-buducnosti-
arhitekture---664453.html 13.1.2023.

https://thebettervacation.com/hr/casa-mila-%C4%8Dinjenice/ 13.1.2023.

https://www.lapedrera.com/en 13.1.2023.

https://www.barcelona-tourist-guide.com/en/albums-en/gaudi-pedrera/index.html 13.1.2023.

https://vagamundosviajeros.com/catalunya-barcelona-pedrera-casa-mila-gaudi 13.1.2023.

https://passporterapp.com/en/blog/spain/casa-mila-barcelon 13.1.2023.

https://www.scribd.com/document/197715486/Antonio-Gaudi 13.1.2023.

https://www.scribd.com/document/46905249/antoni-gaudi 13.1.2023.

https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd:3338 13.1.2023.

https://pjovana.wordpress.com/biografija/smrt/ 13.1.2023.

https://referativno.ru/hr/inspection/chto-v-pervuyu-ochered-posetit-barselone-chto-posetit-v-
barselone/ 13.1.2023.

https://www.slideshare.net/shutu/antoni-gaudi-31212428 13.1.2023.

https://www.slideshare.net/TayyabaSeemaab/antoni-gaudi-ppt 13.1.2023.

TIZIANA CONTRI : ANTONI GAUDI, ARHITEKTURA PROTAGONIST,

EUROPAPRESS HOLDING D.O.O., ZAGREB, 2008.

FLAMINIA BARTOLINI : ČUDESNE GRAĐEVINE SVIJETA, STANEK D.O.O.,

VARAŽDIN, 2005.

MANFRED LEIER : 100 NAJLJEPŠIH KATEDRALA NA SVIJETU, LEO COMMERCE,

RIJEKA, 2008.

MARCO BUSSAGLI : ARHITEKTURA, STANEK, VARAŽDIN, 2006

NEIL PARKYN : SEDAMDESET ARHITEKTONSKIH ČUDA NAŠEG SVIJETA,

MOZAIK KNJIGE, ZAGREB, 2005.

26
 6. PRILOZI

PRILOG 1.

Vlastiti crtež Case Mile (Antoni Gaudi) u Barceloni.

27