Primjena aritmeti£kog i geometrijskog niza

Zadatak 1. Neki sat otkucava pune sate od 1 do 12 (jedan otkucaj u 1, dva otkucaja
u 2, . . .). Koliko otkucaja otkuca tijekom jednog dana?

Rje²enje. Svaki sljede¢i sat ima odkucaj vi²e nego prethodni, pa imamo aritmeti£ki
niz s po£etnim £lanom a1 = 1 i razlikom 2. No kako se vrijednost otkucaja ponovo
vrati na 1 nakon dvanaest sati, taj niz ima i kraj: a12 = 12. Traºi se S = 2 · S1 2.
Ra£unamo po formuli
S = 2 · S12
12
= 2 · (1 + 12)
2
= 156.
⋆
Zadatak 2. Marko je novi auto platio 20000 eura. Ako godi²nje gubi 15% od svoje
vrijednosti, kolika ¢e biti vrijednost auta nakon 6 godina, a za koliko ¢e godina
njegova vrijednost pasti ispod 5500 eura?

Rje²enje. U ovakvim tipovima zadataka bolje je po£etni £lan niza ozna£iti sa a0 , a

ne saa1 ; na taj na£in n-ti £lan niza an ¢e nam predstavljati vrijednost automobila
nakon n godina. Dakle, iz teksta zadatka znamo a1 = 20000. Budu¢i da auto
godi²nje gubi 15% vrijedi an+1 = 0.85an . Dakle, rije£ je o geometrijskom nizu sa
kvocijentom q = 0.85.
Za prvi dio zadatka imamo:

an = a0 · q n
a6 = 20000 · 0.856
a6 = 7542.99.
Za drugi dio zadatka imamo

an ≤ 5500
a0 · q n ≤ 5500
20000 · 0.85n ≤ 5500
 
5500
n ≥ log0.85
20000
n ≥ 7.94
(okre¢emo nejednakost jer je baza logaritma manja od 1). Dakle, vrijednost auto-
mobila ¢e biti ispod 5500 eura nakon 8 godina. ⋆
Zadatak 3. Od radioaktivne mase od 5 grama urana 239 nakon pola sata preostane
2.1 gram. Koliko ¢e grama preostati nakon jednog sata?

Rje²enje. Koristit ¢emo formulu s vremenom poluraspada. Ozna£imo sa mt masu

urana nakon t minuta. Tada vrijedi
 T t
1 1/2
mt = m0 · ,
2

1
pri £emu je T1/2 vrijeme potrebno da se masa prepolovi.
Iz zadatka znamo da je m30 = 2.1 gram pa imamo

  T30
1 1/2
m30 = m0 ·
2
  T30
1 1/2
2.1 = 5 ·
2
30
T1/2 =
log 1 2.1


2 5

T1/2 = 23.97.

Sada ra£unamo
60
  23.97
1
m60 =5·
2
= 0.882.
Dakle, nakon jednog sata ostane 0.882 grama urana. ⋆

Zadatak 4. Prilikom osvajanja jednog planinskog vrha alpinist je mjerio tempera-

turu zraka svakih 100 metara uspona i uo£io da je svaki put niºa za 0.6◦ C. Prilikom
jednog mjerenja temperatura je iznosila 18◦ C, dok je u isto vrijeme u podnoºju bila
24◦ C.

a) Na kojoj je visini izmjerena temperatura?

b) Ako je visina planine 2800 m (mjereno od podnoºja), kolika je temperatura na

njenom vrhu?

Rje²enje. a) Neka Tn predstavlja temperaturu na 100n metara nadmorske visine

(npr. T4 je na 400 metara). Znamo da je T0 = 24, a kako je razlika d = −0.6 (minus
jer se smanjuje) imamo
Tn = 24 − 0.6n.
Sada lako izra£unamo
18 = 24 − 0.6n
n = 10.
Dakle, 18◦ C je izmjereno na 100n = 1000 metara.
b) Po formuli iz a) dijela imamo

T2 8 = 24 − 0.6 · 28
T28 = 7.2.

Na vrhu planine je 7.2◦ C. ⋆

Zadatak 5. U nekoj ba£vi ima 100 litara vina. Izvadimo 2 litre vina i dodamo dvije
litre vode; nakon toga izvadimo ponovo 2 litre smjese i dodamo 2 litre vode. Koliko
se najvi²e puta taj postupak moºe ponoviti ako u ba£vi moramo imati smjesu sa
barem 80% vina?

2
Rje²enje. Ozna£imo sa an koli£inu vina u smjesi nakon n koraka. Tada je a0 = 100
te je o£ito a1 = 98. ’to dalje? U drugom koraku uzimamo iz smjese od 100 litara
2 litre pa u ba£vi ostaje 98 litara smjese od 98% vina u ²to dodajemo 2 litre vode.
Koli£ina vina koja je tada u ba£vi je (litre smjere puta postotak vina)

98
a2 = 98 · +2·0
100
98
a2 = 98 · .
100
U tre¢em koraku ponavljamo postupak, no sada nam je postotak vina jo² manji.
Imamo:
98
98 · 100
a3 = 98 · +2·0
100
 2
98
a3 = 98 · .
100
98
Sada uo£avamo da je rije£ o geometrijskom nizu sa kvocijentom q = 100
. Dakle,
imamo  n
98
an = 100 · .
100
Budu¢i da u ba£vi mora biti barem 80% vina imamo

an ≥ 80
 n
98
100 · ≥ 80
100
 
80
n ≤ log 98
100 100
n ≤ 11.05.

Dakle, moºemo ponoviti taj proces najvi²e 11 puta. ⋆