-1-

Veleučilište u Varaždinu

STUDIJ GRADITELJSTVA
Varaždin, 26.I.2012.

Kolegij: TEHNIČKA MEHANIKA I.

II. KOLOKVIJ
(II. pokušaj)

ZADATAK: Preko homogenog kolotura A mase mA prebačeno je tanko nerastezljivo i idealno

fleksibilno uže zanemarujuće mase o kojeg su na oba kraja obješeni tereti mase m1 i m2 (prema skici).
Zanemarujući trenje u osi kolotura, potrebno je odrediti koeficijent redukcije (α = ?) ubrzanja slobodnog
pada (g) na iznos aktualnog ubrzanja (a) s kojim se desni
teret (mase m2) ubrzano spušta u uvjetima postavljenog
zadatka.

Zadano je:
m1 = 1 kg m2 = 2,5 kg mA = 5 kg
R = 10 cm (i g = 9,81 m/s2)

Traži se:
α=?
A s
R mA

m1

m2

Predmetni nastavnik:

Ivan Muhovec

Varaždin, 26.I.2011.
 -2-

RJEŠENJE:

Primjenom d'Alembertovog principa na zadani sustav stvaramo kvazistatičku (fiktivnu) ravnotežu jer
dodajemo inercijske sile L1 na tijelo mase m1 i L2 na tijelo mase m2 koje se ubrzano translacijski gibaju u
suprotnim smjerovima po vertikali, (m1 prema gore, a m2 prema dolje) te inercijski moment ML koji se
protivi ubrzanju kolotura pri rotaciji oko osi s, pa stoga ML djeluje suprotno od kazaljke na satu (skica).

Ako se uzme u razmatranje kvazistatička (tj.

dinamička) rotacijska ravnoteža sustava u odnosu
na središte kolotura s, tada prema d'Alembertovom
principu mora biti:
v d 'A
∑ M si = 0 …..(1)

pa je:

ML − (Q1 + L1 ) ⋅ R + (Q2 − L2 ) ⋅ R − M L = 0 …..(1a)

R s
mA
A
pri tome je:

Q1 = m1 g L1 = m1a

a m1
Q2 = m 2 g L2 = m 2 a
Q1
L2 1 a
L1 dok je: M L = I sε Is = mA R 2 ε=
2 R
m2

Q2

a
Slijedi dakle (prema 1a): − (m1 g + m1a )R + (m2 g − m2 a )R − I s = 0 …..(1b)
R
1 a
ili: − (m1 g + m1a ) R + (m2 g − m2 a ) R − m A R 2   = 0
2 R
 1 
odnosno: a − m1 R − m2 R − m A R  = m1 gR − m2 gR :R
 2 
i dalje:
m1
1−
m2 − m1 a m2
a= g → ε = ⇒ε =
1
m1 + m2 + m A
R  m 1 mA 
R1 + 1 + 
2  m2 2 m2 
a a
Prema definicijskom izrazu: α = = proizlazi dakle:
a sp g
m1
1−
m2
α= …..(2)….koeficijent redukcije ubrzanja.
m1 m A
1+ +
m2 2 m2
 -3-

Ako se uvrste poznate vrijednosti :

m1 = 1 kg m2 = 2,5 kg mA = 5 kg

tada će koeficijent redukcije ubrzanja slobodnog pada α brojčano iznositi:

1
1−
2,5 1 − 0,4 0,6 0,1
α= = = =
1 5 1 + 0,4 + 1 2,4 0,4
1+ +
2,5 2 ⋅ 2,5

odnosno:

α = 0,25.

Zaključak: Teret mase m2 neslobodno pada s ubrzanjem a koje iznosi tek četvrtinu (1/4) ubrzanja
slobodnog pada g.

POSEBNI DODATAK:

Ako se ponovno vratimo na izraz (1b) u kojem je jasno vidljivo mjesto i uloga momenta tromosti (Is)
rotirajuće mase (a rotira masa kolotura mA), tada se za potrebe daljnjeg izvoñenja izraza za koeficijent
redukcije (α) ne mora odmah supstituirati i konkretan oblik za Is pa će se time dobiti općenitiji izraz za α.

Prema tome, polazeći od (1b) kojeg dijelimo s R postupak se razvija na sljedeći način:

Is
− m1 g − m1a + m2 g − m2 a − a=0
R2

 I 
a m1 + m2 + s2  = (m2 − m1 )g
 R 

m1
1−
m2 − m1 m2
a= ⋅g = ⋅ g …..(3)
Is m1 1 Is
m1 + m2 + 2 1+ + ⋅
R m2 m2 R 2

Dakle, dobili smo opći izraz koji predstavlja bit rješenja našeg zadatka. Ustvari, dinamički smo analizirali
napravu s kojom možemo ''proizvesti'' proizvoljno ubrzanje a, premda uz prirodno ograničenje da je
0 ≤ a ≤ g. Ta se naprava naziva Atwoodov padostroj (engl. Atwood machine) a na vrlo prikladan način
konstruirao ju je engleski fizičar Georg Atwood (1745. – 1807.). No, s ovom se napravom može
odreñivati i nepoznati moment tromosti rotirajuće mase (Is), ukoliko se pokus tako izvede da sve preostale
veličine u izrazu (3) budu poznate, tj. da mogu biti utvrñene mjerenjem.

Pogledajmo sada kako izgleda izraz za α koji se odnosi na redukciju gravitacijskog ubrzanja (u odnosu na
padajuću masu m2):

Koeficijent α je:

m1
1−
a a m2
α= = = …..(4)
a sp g m1 1 Is
1+ + ⋅
m2 m2 R 2

Ukoliko s podsjetimo da je:

I s = m A i s2 i da je: is = k i ⋅ R
 -4-

tada se izraz (4) može prikazati još u dva oblika:

m1
1−
m2
α= 2
…..(4a)
m1 m A  is 
1+ +  
m2 m2  R 

m1
1−
m2
kao i: α= …..(4b)
m1 m A 2
1+ + ki
m2 m2

Pri tome je poznato da is može poprimiti neku vrijednost iz intervala 0 ≤ is ≤ R, što pak znači da je
0 ≤ ki ≤ 1.

Pogledajmo sada koliki će biti α ako se lijevi uteg na napravi smanji do zanemarive mase (m1 = 0).

U tom slučaju prema (4) proizlazi:

1
α=
1 Is
1+ ⋅
m2 R 2

2
 R  1 1
te uz: I s = m A   …..(slučaj homogenog kružnog diska), slijedi: α = = ,
 2 1 1 mA
1+ ⋅ 1+
m2 2 2m2

što je jednako (samo s nešto drukčijim oznakama) kao i rezultat u jednom od prethodnih zadataka.

Predmetni nastavnik

I. Muhovec

Varaždin, 26.I.2012.