Zadatak 081 (Mirela, maturantica)

Prvi član aritmetičkog niza iznosi 1, zbroj prvih m članova odnosi se prema zbroju prvih n
članova kao m2 : n2. Nañi taj niz.
Rješenje 081
Ponovimo!
x ⋅ y = 0 ⇒ x = 0 ili y = 0 ili x = y = 0.
Razmjer
a : b = c : d ⇒ a ⋅ d = b ⋅ c.
Niz (an) je aritmetički niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
uvećanom za konstantu d, tj.
a = an + d .
n+1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza.
Zbroj prvih n članova aritmetičkog niza dan je formulom
n
sn = ⋅  2 ⋅ a + ( n − 1) ⋅ d  .
2  1
Iz uvjeta zadatka slijedi:
a1 = 1  a1 = 1 
 ⇒  ⇒
2 2 2 2
sm : sn = m : n  n ⋅ sm = m ⋅ sn 
a1 = 1 

⇒ 2 m 2 n  ⇒
n ⋅ ⋅  2 ⋅ a1 + ( m − 1) ⋅ d  = m ⋅ ⋅  2 ⋅ a1 + ( n − 1) ⋅ d  
2 2 
2 m 2 n
⇒ n ⋅ ⋅  2 ⋅ 1 + ( m − 1) ⋅ d  = m ⋅ ⋅  2 ⋅ 1 + ( n − 1) ⋅ d  ⇒
2 2
2 m 2 n
⇒ n ⋅ ⋅  2 + ( m − 1) ⋅ d  = m ⋅ ⋅  2 + ( n − 1) ⋅ d  ⇒ [ m, n ≠ 0 ] ⇒
2 2
2 m 2 n 2
⇒ n ⋅ ⋅  2 + ( m − 1) ⋅ d  = m ⋅ ⋅  2 + ( n − 1) ⋅ d  / ⋅ ⇒
2 2 m⋅n
⇒ n ⋅  2 + ( m − 1) ⋅ d  = m ⋅  2 + ( n − 1) ⋅ d  ⇒ n ⋅ [ 2 + m ⋅ d − d ] = m ⋅ [ 2 + n ⋅ d − d ] ⇒
⇒ 2⋅n + m⋅n⋅d − n⋅d = 2⋅m + m⋅n⋅d − m⋅d ⇒ 2⋅n + m⋅n⋅d − n⋅d = 2⋅m + m⋅n⋅d − m⋅d ⇒
⇒ 2⋅n − n⋅d = 2⋅m − m⋅d ⇒ 2⋅n − n⋅d − 2⋅m + m⋅d = 0 ⇒ 2⋅n − 2⋅m − n⋅d + m⋅d = 0 ⇒
⇒ (2 ⋅ n − 2 ⋅ m) − (n ⋅ d − m ⋅ d ) = 0 ⇒ 2 ⋅ ( n − m) − d ⋅ ( n − m) = 0 ⇒ (n − m) ⋅ (2 − d ) = 0 ⇒
n − m = 0 nema smisla jer je n ≠ m 
⇒  ⇒ 2 − d = 0 ⇒ − d = − 2 / ⋅ ( − 1) ⇒ d = 2.
2−d = 0 
Traženi niz (slijed) glasi:
a1 = 1 , d = 2 

 ⇒ 1, 3, 5, 7, ...
an+1 = an + d 
Vježba 081
Prvi član aritmetičkog niza iznosi 1, zbroj prvih m članova odnosi se prema zbroju prvih n
članova kao m : n. Nañi taj niz.
Rezultat: Konstantan niz (slijed): 1, 1, 1, ...

1
Zadatak 082 (Valentina, maturantica)
3⋅ n −1
Nañi prvi član i razliku aritmetičkog niza općeg člana an = .
6
Rješenje 082
Ponovimo!
a −b b a
− .
=
n n n
Niz (an) je aritmetički niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
uvećanom za konstantu d, tj.
a = an + d .
n+1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza.
Opći član aritmetičkog niza s prvim članom a1 i razlikom d ima oblik
an = a + ( n − 1) ⋅ d .
1
 proširimo sa 
3⋅ n −1 3⋅ n 1 n 1 n 1 1 1
an = ⇒ an = − ⇒ an = − ⇒  1 1  ⇒ an = − + − ⇒
6 6 6 2 6  − +  2 2 2 6
 2 2 
n 1 1 1 1 3 −1 1 2
⇒ an =  −  +  −  ⇒ an = ⋅ ( n − 1) + ⇒ an = ⋅ ( n − 1) + ⇒
2 2 2 6 2 6 2 6
1 1 1 1
⇒ an = ⋅ ( n − 1) + ⇒ an = + ( n − 1) ⋅ .
2 3 3 2
Prvi član a1 i razlika d glase:
an = a + ( n − 1) ⋅ d  1
1 a1 = 
 3
1 1  ⇒ .
an = + ( n − 1) ⋅  1 
3 2  d =
2 
Vježba 082
2 ⋅ n −1
Nañi prvi član i razliku aritmetičkog niza općeg člana an = .
4
1 1
Rezultat: a1 = , d = .
2 2

Zadatak 083 (Branislav, srednja škola)

Odredi geometrijski niz ako je a1 = 3, an = 192, sn = 129.
Rješenje 083
Ponovimo!
m n+m
an ⋅ a = a .
Niz (an) je geometrijski niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
pomnoženom s konstantom q ≠ 0, tj.
a = a ⋅ q.
n+1 n
Broj q naziva se kvocijent geometrijskog niza.
Opći član geometrijskog niza s prvim članom a1 i kvocijentom q ima oblik
n −1
an = a ⋅ q , n ≥ 1.
1
Zbroj prvih n članova geometrijskog niza je
n
q −1
sn = a1 ⋅ , q ≠ 1.
q −1

2
 n −1  n −1  n −1 n q
an = a1 ⋅ q 192 = 3 ⋅ q 64 ⋅ q = q 
/⋅
3
192 = 3 ⋅ q
  n  
⇒ q −1  ⇒
n  ⇒ q −1  ⇒
q −1 
n n
  q −1
/: 3  
sn = a1 ⋅ 129 = 3 ⋅ 43 =
129 = 3 ⋅ q −1 
q −1  q − 1  q −1 
64 ⋅ q − 1 64 ⋅ q − 1
⇒ 43 = ⇒ 43 = / ⋅ ( q − 1) ⇒ 43 ⋅ ( q − 1) = 64 ⋅ q − 1 ⇒ 43 ⋅ q − 43 = 64 ⋅ q − 1 ⇒
q −1 q −1
⇒ 43 ⋅ q − 64 ⋅ q = −1 + 43 ⇒ − 21 ⋅ q = 42 / : ( − 21) ⇒ q = − 2.
Geometrijski niz glasi:
a1 = 3 , q = − 2 
2 3 4  ⇒ 3, − 6, 12, − 24, 48, − 96, ...
a1, a1 ⋅ q, a1 ⋅ q , a1 ⋅ q , a1 ⋅ q , ... 
Vježba 083
Odredi geometrijski niz ako je a1 = 2, an = 128, sn = 86.
Rezultat: 2, – 4, 8, – 16, 32, – 64, 128, ....

Zadatak 084 (Nikolina, gimnazija)

Dan je niz an = n − cos ( n ⋅ π ) , n ∈ N . Koliko je članova niza koji su strogo manji od a2006?
Rješenje 084
Ponovimo!
cos ( 2 ⋅ k ⋅ π ) = 1 , cos ( ( 2 ⋅ k − 1) ⋅ π ) = − 1 , k ∈ Z .
Funkcija definirana na skupu prirodnih brojeva je beskonačni niz (slijed)
f : N → R , n ֏ f ( n ) = an .
Niz se može zadati formulom kojom se opći član, tj. n – ti član niza izražava pomoću rednog broja n.
Kažemo da je n – ti član niza an funkcija svog indeksa n,
an = f ( n ) .
Najprije odredimo vrijednost člana a2006:
an = n − cos ( n ⋅ π ) 
 ⇒ a2006 = 2006 − cos ( 2006 ⋅ π ) ⇒ a2006 = 2006 − 1 ⇒ a2006 = 2005.
n = 2006 
Zbog uvjeta zadatka slijedi:
an = n − cos ( n ⋅ π ) 
 ⇒ n − cos ( n ⋅ π ) < 2005.
an < a2006 , a2006 = 2005 
Probom (metodom ćorave koke ☺) dobije se rješenje:
• n = 2006
2006 − cos ( 2006 ⋅ π ) < 2005 ⇒ 2006 − 1 < 2005 ⇒ 2005 < 2005. nema smisla
• n = 2005
2005 − cos ( 2005 ⋅ π ) < 2005 ⇒ 2005 − ( − 1) < 2005 ⇒ 2005 + 1 < 2005 ⇒ 2006 < 2005. nema smisla
• n = 2004
2004 − cos ( 2004 ⋅ π ) < 2005 ⇒ 2004 − 1 < 2005 ⇒ 2003 < 2005. točno je
Broj članova niza je 2004.
Vježba 084
Dan je niz an = n − cos ( n ⋅ π ) , n ∈ N . Koliko je članova niza koji su strogo manji od a1006?

3
Rezultat: 1004.

Zadatak 085 (Silvija, srednja škola)

U geometrijskom nizu je zbroj prvih 6 članova jednak trostrukom zbroju prvih triju članova.
Nañi kvocijent niza.
Rješenje 085
Ponovimo!
2 2 n m n⋅m
a ⋅ b = 0 ⇒ a = 0 ili b = 0 ili a = b = 0 , a − b = ( a − b ) ⋅ ( a + b ) , a =a( ) .
Niz (an) je geometrijski niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
pomnoženom s konstantom q ≠ 0, tj.
a = an ⋅ q.
n+1
Broj q naziva se kvocijent geometrijskog niza.
Zbroj prvih n članova geometrijskog niza je
n
q −1
sn = a1 ⋅ , q ≠ 1.
q −1
6 3 6 3
q −1 q −1 q −1 q −1 q −1
s6 = 3 ⋅ s3 ⇒ a1 ⋅
q −1
= 3 ⋅ a1 ⋅
q −1
⇒ a1 ⋅
q −1
= 3 ⋅ a1 ⋅
q −1
/⋅
a1
6 3
⇒ q −1 = 3 ⋅ q −1 ⇒ ( )
3 2
⇒ q
6 3
(
−1− 3⋅ q −1 = 0 ⇒ q ) 3
( ) 3
(
3
) 3
(
−1 − 3 ⋅ q −1 = 0 ⇒ q −1 ⋅ q + 1 − 3 ⋅ q −1 = 0 ⇒ )( ) ( )
q −1 = 0  q =1 
3 3
 
( 3
)( 3
)
⇒ q −1 ⋅ q +1− 3 = 0 ⇒ q −1 ⋅ q − 2 = 0 ⇒
3 ( 3
 ⇒ 3

q −2 = 0 
)(
q =2
 ⇒

3
)
3 3  3  q1 = 1 nema smisla zbog q ≠ 1 
q =1 /  q1 = 1   3
⇒  ⇒  ⇒ 3  ⇒ q = 2.
3 3
3  q2 = 2  q 2 = 2 rje šenj e je 
q =2 / 
Vježba 085
U geometrijskom nizu je zbroj prva četiri člana jednak dvostrukom zbroju prva dva člana.
Nañi kvocijent niza.
Rezultat: – 1.

Zadatak 086 (Nina, gimnazija)

Zbroj prvih 10 članova aritmetičkog niza je 100, a sljedećih 10 je 500. Kolika je razlika 20. i
1. člana tog niza?
Rješenje 086
Ponovimo!
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Opći član aritmetičkog niza s prvim članom a1 i razlikom d ima oblik
an = a + ( n − 1) ⋅ d .
1
Zbroj prvih n članova aritmetičkog niza:

4
 n 
⋅ 2 ⋅ a + ( n − 1) ⋅ d  .
sn =
2  1
Budući da je zbroj prvih 10 članova aritmetičkog niza 100, a sljedećih 10 iznosi 500, slijedi da je zbroj
prvih 20 članova aritmetičkog niza
s20 = 100 + 500 ⇒ s20 = 600.
Iz formula za zbroj prvih 10 i prvih 20 članova aritmetičkog niza dobije se razlika tog niza.
10 
s10 = 100  ⋅  2 ⋅ a1 + 9 ⋅ d  = 100  5 ⋅  2 ⋅ a1 + 9 ⋅ d  = 100 
 2  
 ⇒  ⇒  ⇒
s20 = 600 
 20
⋅  2 ⋅ a + 19 ⋅ d  = 600  10 ⋅  2 ⋅ a1 + 19 ⋅ d  = 600 

2  1 

5 ⋅  2 ⋅ a1 + 9 ⋅ d  = 100 / : 5  2 ⋅ a1 + 9 ⋅ d = 20 
   metoda suprotnih 
⇒  ⇒  ⇒   ⇒
10 ⋅  2 ⋅ a1 + 19 ⋅ d  = 600 / : 10  2 ⋅ a1 + 19 ⋅ d = 60 
  koeficijenat a 

2 ⋅ a1 + 9 ⋅ d = 20 / ⋅ ( − 1) 
 
− 2 ⋅ a1 − 9 ⋅ d = − 20 
⇒  ⇒  ⇒ 10 ⋅ d = 40 ⇒ 10 ⋅ d = 40 / : 10 ⇒ d = 4.
2 ⋅ a1 + 19 ⋅ d = 60  2 ⋅ a1 + 19 ⋅ d = 60 
Razlika 20. i 1. člana iznosi:
a20 − a1 = a1 + 19 ⋅ d − a1 = a1 + 19 ⋅ d − a1 = 19 ⋅ d = 19 ⋅ 4 = 76.
Vježba 086
Zbroj prvih 10 članova aritmetičkog niza je 100, a sljedećih 10 je 500. Kolika je razlika 10. i
1. člana tog niza?
Rezultat: 36.

Zadatak 087 (Josipa, gimnazija)

Tijelo koje se giba niz kosinu prevalilo je u prvoj sekundi put od 2 metra, a u svakoj sljedećoj
1.5 m više nego u prethodnoj. Koliki je put tijelo prevalilo nakon 10 sekundi?
Rješenje 087
Ponovimo!
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Zbroj prvih n članova aritmetičkog niza:
n
sn = ⋅  2 ⋅ a1 + ( n − 1) ⋅ d  .
2
U zadatku riječ je o aritmetičkom nizu čiji je prvi član a1 = 2, a razlika (diferencija) d = 1.5. Put koji
je tijelo prevalilo nakon 10 sekundi jednak je sumi zadanog aritmetičkog niza za prvih 10 članova,
n = 10.
a = 2 , d = 1.5 , n = 10 
1  10
n   ⇒ s10 = ⋅  2 ⋅ 2 + (10 − 1) ⋅1.5  ⇒ s10 = 5 ⋅ [ 4 + 9 ⋅ 1.5 ] ⇒

sn = ⋅ 2 ⋅ a1 + ( n − 1) ⋅ d  2
2  
⇒ s = 5 ⋅ [ 4 + 13.5 ] ⇒ s = 5 ⋅17.5 ⇒ s = 87.5.
10 10 10
Nakon 10 sekundi tijelo je prevalilo put 87.5 metara.

5
Vježba 087
Tijelo koje se giba niz kosinu prevalilo je u prvoj sekundi put od 2 metra, a u svakoj sljedećoj
1 m više nego u prethodnoj. Koliki je put tijelo prevalilo nakon 10 sekundi?
Rezultat: 65 m.

Zadatak 088 (Josipa, gimnazija)

Ako je zbroj 2. i 10. člana aritmetičkog niza jednak 12, koliki je zbroj 4., 6. i 8. člana?
Rješenje 088
Ponovimo!
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Opći član aritmetičkog niza s prvim članom a1 i razlikom d ima oblik
an = a + ( n − 1) ⋅ d .
1
Zbroj drugog i desetog člana aritmetičkog niza izrazimo pomoću prvog člana a1 i diferencije d:
a2 = a1 + d 

 ⇒ a1 + d + a1 + 9 ⋅ d = 12 ⇒ 2 ⋅ a1 + 10 ⋅ d = 12 /: 2 ⇒ a1 + 5 ⋅ d = 6.
a10 = a1 + 9 ⋅ d

a2 + a10 = 12 

Sada računamo zbroj četvrtog, šestog i osmog člana aritmetičkog niza:
a + a + a = a + 3 ⋅ d + a + 5 ⋅ d + a + 7 ⋅ d = 3 ⋅ a + 15 ⋅ d = 3 ⋅ a + 5 ⋅ d =  a + 5 ⋅ d = 6  = 3 ⋅ 6 = 18.
( )
4 6 8 1 1 1 1 1  1 
Vježba 088
Ako je zbroj 2. i 10. člana aritmetičkog niza jednak 14, koliki je zbroj 4., 6. i 8. člana?
Rezultat: 21.

Zadatak 089 (Josipa, gimnazija)

Za koji su x brojevi 1 + sin x, sin2 x, 1 + sin 3x uzastopni članovi nekog aritmetičkog niza?
Rješenje 089
Ponovimo!
sin 3 x = 3 ⋅ sin x − 4 ⋅ sin 3 x , a ⋅ b = 0 ⇔ a = 0 ili b = 0 ili a = b = 0.
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Svaki član aritmetičkog niza (osim prvog) jednak je aritmetičkoj sredini dvaju susjednih članova
(prethodnika i sljedbenika):
a +a
an = n−1 n+1 ⇒ 2 ⋅ an = an−1 + an+1.
2
Jednadžbu koja sadrži trigonometrijske funkcije nepoznatog broja ili kuta zovemo trigonometrijska
jednadžba s jednom nepoznanicom.
Pitamo se za kakve brojeve x i α vrijedi

6
 sin x = sin α.
Zamislimo da je α zadan i da tražimo sve vrijednosti od x za koje vrijedi ta jednakost. Budući da je
funkcija sinus periodična s osnovnim periodom 2 · π, jasno je da će ona vrijediti ako je
x = α + k ⋅ 2 ⋅π , k ∈ Z.
Meñutim, kako je
sin (π − α ) = sin α ,
može biti i
x = π − α + k ⋅ 2 ⋅π , k ∈ Z.
Jednadžba sin x = a, a ∈ R , ima rješenje ako je │a│ ≤ 1. Ukoliko odredimo jedno rješenje α, zbog
valjanosti formule redukcije
sin (π – x) = sin x,
slijedi da je i π – α rješenje jednadžbe sin x = a. Funkcija sinus periodična je,
sin (x + k · 2π) = sin x,
pa slijedi da su rješenja:
x1 = α + k · 2π , x2 = π – α + k · 2π, k ∈ Z .
y
1
π-α

α
x

Budući da su brojevi 1 + sin x, sin2 x, 1 + sin 3x uzastopni članovi nekog aritmetičkog niza, slijedi da
je srednji član aritmetička sredina svojih susjeda:
2 ⋅ sin 2 x = 1 + sin x + 1 + sin 3 x.
Transformacijom jednadžbe dobije se:
2 ⋅ sin 2 x = 1 + sin x + 1 + sin 3 x ⇒ 2 ⋅ sin 2 x = 1 + sin x + 1 + 3 ⋅ sin x − 4 ⋅ sin 3 x ⇒

⇒ 2 ⋅ sin 2 x = 2 + 4 ⋅ sin x − 4 ⋅ sin 3 x ⇒ 2 ⋅ sin 2 x − 2 − 4 ⋅ sin x + 4 ⋅ sin 3 x = 0 ⇒

⇒ 2 ⋅ sin 2 x + 4 ⋅ sin 3 x − 2 − 4 ⋅ sin x = 0 ⇒ 2 ⋅ sin 2 x ⋅ (1 + 2 ⋅ sin x ) − 2 ⋅ (1 + 2 ⋅ sin x ) = 0 ⇒

1 + 2 ⋅ sin x = 0 
 2 ⋅ sin x = − 1 
 2 ⋅ sin x = − 1 / : 2 
( )
⇒ (1 + 2 ⋅ sin x ) ⋅ 2 ⋅ sin 2 x − 2 = 0 ⇒
2 
2 ⋅ sin x − 2 = 0 

⇒
2 ⋅ sin 2 x = 2



⇒
2 ⋅ si n 2 x = 2 / : 2
 ⇒

sin x = − 0.5 
sin x = − 0.5 
 sin x = − 0.5  
sin x = − 0.5  sin x = − 0.5  
⇒  ⇒  ⇒  ⇒  ⇒ sin x = 1 .
2
sin x = 1  sin 2 x = 1 / sin x = ± 1  sin x = ± 1 
   
s in x = − 1 
Rješavamo trigonometrijske jednadžbe.
• sin x = – 0.5
Prvi skup rješenja
sin x = − 0.5 ⇒ sin x = − 0.5 / ⋅ ( − 1) ⇒ − sin x = 0.5 ⇒ sin ( π + x ) = − sin x  ⇒
π π π
⇒ sin (π + x ) = 0.5 ⇒ sin (π + x ) = sin ⇒ π +x= + 2 ⋅ k ⋅π ⇒ x = − π + 2 ⋅ k ⋅π ⇒
6 6 6
5 ⋅π
⇒ x1 = − + 2 ⋅ k ⋅π , k ∈ Z.
6
Drugi skup rješenja

7
 π π π
π +x =π − + 2 ⋅ k ⋅π ⇒ π + x = π − + 2 ⋅ k ⋅ π ⇒ x2 = − + 2 ⋅ k ⋅ π , k ∈ Z .
6 6 6
Oba skupa rješenja mogu se napisati na kraći način:
k +1 π
x = ( − 1) ⋅ + k ⋅π , k ∈ Z.
6
• sin x = 1
π π
sin x = 1 ⇒ sin x = sin ⇒ x= + k ⋅ 2 ⋅π , k ∈ Z.
2 2
• sin x = – 1
3 ⋅π 3⋅π
sin x = − 1 ⇒ sin x = sin ⇒ x= + k ⋅ 2 ⋅π , k ∈ Z.
2 2
Rješenja
π 3⋅π
x= + k ⋅ 2 ⋅π , x= + k ⋅ 2 ⋅π , k ∈ Z
2 2
kraće zapisujemo pomoću izraza:
π
x = ( 2 ⋅ k + 1) ⋅ , k ∈ Z.
2
Vježba 089
Za koji su x brojevi 1 + sin x, 1 – cos2 x, 1 + sin 3x uzastopni članovi nekog aritmetičkog
niza?
k +1 π π
Rezultat: x = ( − 1) ⋅ + k ⋅ π , x = ( 2 ⋅ k + 1) ⋅ , k ∈ Z .
6 2

Zadatak 090 (Nikolina, gimnazija)

Zbroj prvih 7 članova aritmetičkog niza je – 7, a zbroj sljedećih 6 članova iznosi 111. Nañi
prvi član tog aritmetičkog niza.
Rješenje 090
Ponovimo!
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Formula za opći (n – ti) član aritmetičkog niza glasi:
an = a + ( n − 1) ⋅ d .
1
Formula za zbroj prvih n članova aritmetičkog niza glasi:
n
sn = ⋅  a + an  .
2  1 
1.inačica
Ako je zbroj prvih 7 članova aritmetičkog niza – 7, slijedi:
7 7 2
s7 = − 7 ⇒ ⋅  2 ⋅ a + 6 ⋅ d  = − 7 ⇒ ⋅  2 ⋅ a + 6 ⋅ d  = − 7 / ⋅ ⇒ 2 ⋅ a + 6 ⋅ d = − 2 /: 2 ⇒ a + 3 ⋅ d = −1.
2  1  2  1  7 1 1
Ako je zbroj prvih 7 članova aritmetičkog niza – 7, a zbroj sljedećih 6 članova iznosi 111, tada je zbroj
prvih 13 članova aritmetičkog niza jednak:
13  13  2
s = − 7 + 111 ⇒ s = 104 ⇒ ⋅ 2 ⋅ a + 12 ⋅ d  = 104 ⇒ ⋅ 2 ⋅ a + 12 ⋅ d  = 104 / ⋅ ⇒
13 13 2  1  2  1  13

8
 ⇒ 2 ⋅ a + 12 ⋅ d = 16 / : 2 ⇒ a + 6 ⋅ d = 8.
1 1
Iz sustava jednadžbi dobije se prvi član a1:
a1 + 3 ⋅ d = −1   metoda suprotnih  a + 3 ⋅ d = −1 / ⋅ ( − 2 )  − 2 ⋅ a1 − 6 ⋅ d = 2 
⇒   ⇒ 1  ⇒ ⇒
a + 6⋅d = 8 
1   koeficijenata  a
1
+ 6 ⋅ d = 8 

a + 6⋅d = 8
1 
⇒ − a1 = 10 / ⋅ ( −1) ⇒ a1 = −10.
2.inačica
Ako je zbroj prvih 7 članova aritmetičkog niza – 7, slijedi:
a + a + a + a + a5 + a + a7 = − 7 ⇒
1 2 3 4 6
⇒ a + a + d + a + 2 ⋅ d + a + 3⋅ d + a + 4⋅ d + a + 5⋅ d + a + 6 ⋅ d = −7 ⇒
1 1 1 1 1 1 1
⇒ 7 ⋅ a + 21 ⋅ d = − 7 /: 7 ⇒ a + 3 ⋅ d = −1.
1 1
Ako je zbroj prvih 7 članova aritmetičkog niza – 7, a zbroj sljedećih 6 članova iznosi 111, tada slijedi:
a + a + a + a + a + a = 111 ⇒
8 9 10 11 12 13
⇒ a + 7 ⋅ d + a + 8 ⋅ d + a + 9 ⋅ d + a + 10 ⋅ d + a + 11 ⋅ d + a + 12 ⋅ d = 111 ⇒ 6 ⋅ a + 57 ⋅ d = 111 ⇒
1 1 1 1 1 1 1
⇒ 6 ⋅ a + 57 ⋅ d = 111 /: 3 ⇒ 2 ⋅ a + 19 ⋅ d = 37.
1 1
Iz sustava jednadžbi dobije se prvi član a1:
a + 3 ⋅ d = −1
1   metoda suprotnih  a1 + 3 ⋅ d = −1 / ⋅ 19 
⇒   ⇒  ⇒
2 ⋅ a + 19 ⋅ d = 37 
  koeficijenata  2 ⋅ a + 19 ⋅ d = 37 / ⋅ ( − 3) 
1 1 
19 ⋅ a1 + 57 ⋅ d = −19 
⇒  ⇒ 13 ⋅ a1 = −130 /: 13 ⇒ a1 = − 10.
− 6 ⋅ a1 − 57 ⋅ d = − 111 

Vježba 090
Zbroj prvih 7 članova aritmetičkog niza je – 7, a zbroj sljedećih 6 članova iznosi 111. Nañi
razliku (diferenciju) tog aritmetičkog niza.
Rezultat: 3.

Zadatak 091 (Vesna, gimnazija)

Nañi zbroj svih dvoznamenkastih brojeva kojima su sve znamenke različite od 0.
Rješenje 091
Ponovimo!
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Formula za opći (n – ti) član aritmetičkog niza glasi:
an = a + ( n − 1) ⋅ d .
1
Formula za zbroj prvih n članova aritmetičkog niza glasi:
n
sn = ⋅  a + an  .
2  1 
Odredimo broj svih dvoznamenkastih brojeva.
Prvi broj je 10, zadnji je 99, a razlika iznosi 1.

9
 a = 10 , an = 99 , d = 1 
1
 ⇒ 99 = 10 + ( n − 1) ⋅1 ⇒ 99 = 10 + n − 1 ⇒ 99 = 9 + n ⇒ n = 90.
an = a + ( n − 1) ⋅ d 
1
Zbroj svih dvoznamenkastih brojeva iznosi:
a = 10 , n = 90 , a = 99 
1 90  90
n   ⇒ s90 = ⋅ [10 + 99] ⇒ s90 = 45 ⋅109 ⇒ s90 = 4905.
sn = ⋅ a + an   2
2  1  
Sada izračunamo broj dvoznamenkastih brojeva kojima je zadnja znamenka 0.
Prvi broj je 10, zadnji je 90, a razlika iznosi 10.
a = 10 , an = 90 , d = 10 
1
 ⇒ 90 = 10 + ( n − 1) ⋅10 ⇒ 90 = 10 + ( n − 1) ⋅ 10 /: 10 ⇒ 9 = 1 + n − 1 ⇒
an = a + ( n − 1) ⋅ d 
1
⇒ 9 = 1 + n − 1 ⇒ n = 9.
Zbroj svih dvoznamenkastih brojeva kojima je zadnja znamenka 0 iznosi:
a = 10 , n = 9 , a = 90 
1 9  9 9
n   ⇒ s9 = ⋅ [10 + 90] ⇒ s9 = ⋅ 100 ⇒ s9 = 450.
sn = ⋅ a + an   2 2
2  1  
Zbroj svih dvoznamenkastih brojeva kojima su sve znamenke različite od 0 jednak je:
s − s = 4905 − 450 ⇒ s − s = 4455.
90 9 90 9
Vježba 091
Nañi zbroj svih dvoznamenkastih brojeva.
Rezultat: 4905.

Zadatak 092 (Vesna, gimnazija)

2 3 2009
x + x + x + ... + x
Nañi vrijednost izraza , x > 0.
1 1 1 1
+ + + ... +
x x2 x3 x
2009
Rješenje 092
Ponovimo!
n n
a a a −b b−a 1 m n+m n
  = n , = , a =a , an ⋅ a =a , = n.
b b c−d d −c 1
Niz (an) je geometrijski niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
pomnoženom s konstantom q ≠ 0, tj.
a = an ⋅ q.
n+1
Broj q naziva se kvocijent geometrijskog niza.
Zbroj prvih n članova geometrijskog niza je
n
1− q
sn = a1 ⋅ , q ≠ 1.
1− q
Računamo zbroj geometrijskog niza iz brojnika:
 a1 = x , q = x , n = 2009 2009
2 3 2009   2 3 2009 1− x
x + x + x + ... + x ⇒  1− q
n
 ⇒ x + x + x + ... + x = x ⋅ ⇒
 sn = a1 ⋅ 1 − q  1− x
 

10
 2 3
⇒ x + x + x + ... + x
2009
=
(
x ⋅ 1− x
2009
) ⇒ x + x 2 + x 3 + ... + x 2009 = x ⋅ ( x 2009 − 1) .
1− x x −1
Računamo zbroj geometrijskog niza iz nazivnika:
 1 1 
 a = , q = , n = 2009
1 1 1 1 1 x x
+ + + ... + ⇒  n  ⇒
x x2 x3 x
2009  1 − q 
 sn = a1 ⋅ 1 − q 
 
2009
1
1−  
= ⋅  
1 1 1 1 1 x
⇒ + + + ... + ⇒
x x2 x3 x
2009 x
1−
1
x
1 1
1− 1−
1 1 1 1 2009 1 1 1 1 2009
⇒ + + + ... + = x ⇒ + + + ... + = x ⇒
x x2 x3 x
2009  1  x x
2
x
3
x
2009 x −1
x ⋅ 1 − 
 x
2009 2009
x −1 x −1
1 1 1 1 2009 1 1 1 1 2009
⇒ + + + ... + = x ⇒ + + + ... + = x ⇒
x x 2 3 2009 x −1 x x 2 3 2009 x −1
x x x x
1
2009
1 1 1 1 x −1
⇒ + + + ... + = .
x x2 x3 x
2009
( x − 1) ⋅ x 2009
Vrijednost zadanog izraza iznosi:

2 3 2009
(
x⋅ x
2009
−1 ) 2 3 2009
(
x⋅ x
2009
)
−1
x + x + x + ... + x x −1 x + x + x + ... + x x −1
= ⇒ = ⇒
1 1 1 1 2009 1 1 1 1 2009
+ + + ... + x − 1 + + + ... + x −1
x x2 x3 2009 x x2 x3 2009
x
( x − 1) ⋅ x 2009 x
( x − 1) ⋅ x 2009
x
2 3 2009 2 3 2009 2009
x + x + x + ... + x 1 x + x + x + ... + x x⋅x
⇒ = ⇒ = ⇒
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
+ + + ... + + + + ... +
x x2 x3 x
2009
x
2009 x x2 x3 x
2009

2 3 2009 2010 2 3 2009

x + x + x + ... + x x x + x + x + ... + x 2010
⇒ = ⇒ =x .
1 1 1 1 1 1 1 1 1
+ + + ... + + + + ... +
x x2 x3 x
2009 x x2 x3 x
2009
Vježba 092
2 3 10
x + x + x + ... + x
Nañi vrijednost izraza , x > 0.
1 1 1 1
+ + + ... +
x x2 x3 x
10
11
Rezultat: x .

11
Zadatak 093 (Nina, gimnazija)
Koliki je deveti član aritmetičkog niza ako je zbroj trostrukog trećeg i šesterostrukog
dvanaestog jednak 81?
Rješenje 093
Ponovimo!
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Formula za opći (n – ti) član aritmetičkog niza glasi:
an = a + ( n − 1) ⋅ d .
1
3 ⋅ a + 6 ⋅ a = 81 ⇒ 3 ⋅ a + 6 ⋅ a = 81 /: 3 ⇒ a + 2 ⋅ a = 27 ⇒ a + 2 ⋅ d + 2 ⋅ a + 11 ⋅ d = 27 ⇒
3 12 3 12 3 12 1 1 ( )
a + 8 ⋅ d = 9 
1
⇒ a + 2 ⋅ d + 2 ⋅ a + 22 ⋅ d = 27 ⇒ 3 ⋅ a + 24 ⋅ d = 27 / : 3 ⇒ a + 8 ⋅ d = 9 ⇒  ⇒ a9 = 9.
1 1 1 1 a = a + 8⋅d 
9 1 
Vježba 093
Koliki je deveti član aritmetičkog niza ako je zbroj šesterostrukog trećeg i dvanaesterostrukog
dvanaestog jednak 162?
Rezultat: 9.

Zadatak 094 (Nina, gimnazija)

Prvi član aritmetičkog niza je 2. Zbroj prvih m njegovih članova odnosi se prema zbroju prvih
m ⋅ ( m + 1)
n članova kao . Koji je to niz?
n ⋅ ( n + 1)
Rješenje 094
Ponovimo!
a c
= ⇒ a ⋅ d = b ⋅ c.
b d
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Formula za opći (n – ti) član aritmetičkog niza glasi:
an = a + ( n − 1) ⋅ d .
1
Formule za zbroj prvih n članova aritmetičkog niza glase:
n  n 
sn = ⋅ a + an  , sn = ⋅ 2 ⋅ a + ( n − 1) ⋅ d  .
2  1  2  1 
m  m 
⋅ 2 ⋅ a + ( m − 1) ⋅ d  ⋅ 2 ⋅ a + ( m − 1) ⋅ d  m ⋅ m + 1
sm m ⋅ ( m + 1)  1  m ⋅ ( m + 1)  1  ( )⇒
= ⇒ 2 = ⇒ 2 =
sn n ⋅ ( n + 1) n
⋅  2 ⋅ a + ( n − 1) ⋅ d  n ⋅ ( n + 1) n
⋅  2 ⋅ a + ( n − 1) ⋅ d  n ⋅ ( n + 1)
2  1  2  1 

12
 m ⋅  2 ⋅ a + ( m − 1) ⋅ d  m ⋅ ( m + 1) m ⋅  2 ⋅ 2 + ( m − 1) ⋅ d  m ⋅ ( m + 1)
⇒  1 = ⇒  a = 2 ⇒ = ⇒
n ⋅  2 ⋅ a + ( n − 1) ⋅ d  n ⋅ ( n + 1)  1  n ⋅  2 ⋅ 2 + ( n − 1) ⋅ d  n ⋅ ( n + 1)
 1 
m ⋅  4 + ( m − 1) ⋅ d  m ⋅ ( m + 1) m ⋅  4 + ( m − 1) ⋅ d  m ⋅ ( m + 1) n 4 + ( m − 1) ⋅ d m + 1
⇒ = ⇒ = /⋅ ⇒ = ⇒
n ⋅  4 + ( n − 1) ⋅ d  n ⋅ ( n + 1) n ⋅  4 + ( n − 1) ⋅ d  n ⋅ ( n + 1) m 4 + ( n − 1) ⋅ d n + 1

⇒ ( 4 + ( m − 1) ⋅ d ) ⋅ ( n + 1) = ( m + 1) ⋅ ( 4 + ( n − 1) ⋅ d ) ⇒ ( 4 + m ⋅ d − d ) ⋅ ( n + 1) = ( m + 1) ⋅ ( 4 + n ⋅ d − d ) ⇒
⇒ 4⋅n + 4 + m⋅ n⋅ d + m⋅d − n⋅ d − d = 4⋅ m + 4 + m⋅ n⋅ d + n⋅ d − m⋅ d − d ⇒
⇒ 4⋅n + 4 + m⋅n⋅ d + m⋅d − n⋅ d − d = 4⋅ m + 4 + m⋅ n⋅ d + n⋅ d − m⋅ d − d ⇒
⇒ 4⋅n + m⋅ d − n⋅ d = 4⋅ m + n ⋅d − m⋅ d ⇒ m⋅d − n ⋅d − n⋅ d + m⋅d = 4⋅m − 4⋅ n ⇒
⇒ 2 ⋅ m ⋅ d − 2 ⋅ n ⋅ d = 4 ⋅ m − 4 ⋅ n ⇒ 2 ⋅ d ⋅ ( m − n) = 4 ⋅ ( m − n) ⇒
1
⇒ 2 ⋅ d ⋅ (m − n) = 4 ⋅ (m − n) / ⋅⇒ d = 2.
2 ⋅ (m − n)
Budući da je prvi član a1 = 2 i razlika d = 2, aritmetički niz glasi:
2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, ...
Vježba 094
Prvi član aritmetičkog niza je 2. Zbroj prvih 5 njegovih članova odnosi se prema zbroju prvih
30
8 članova kao . Koji je to niz?
72
Rezultat: 2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, ...

Zadatak 095 (Nina, gimnazija)

Nañi zbroj prvih m + n članova aritmetičkog niza kojemu je m – ti član jednak n, a n – ti član
iznosi m.
Rješenje 095
Ponovimo!
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno odreñen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Formula za opći (n – ti) član aritmetičkog niza glasi:
an = a + ( n − 1) ⋅ d .
1
Formule za zbroj prvih n članova aritmetičkog niza glase:
n  n 
sn = ⋅ a + an  , sn = ⋅ 2 ⋅ a + ( n − 1) ⋅ d  .
2  1  2  1 

am = n  a + ( m − 1) ⋅ d = n   metoda suprotnih  a + ( m − 1) ⋅ d = n 
1 1
⇒  ⇒   ⇒  ⇒
an = m  a + ( n − 1) ⋅ d = m   koeficijenata  a + ( n − 1) ⋅ d = m / ⋅ ( −1) 
1  1 
a + ( m − 1) ⋅ d = n 
1
⇒  ⇒ ( m − 1) ⋅ d − ( n − 1) ⋅ d = n − m ⇒ ( m − 1 − n + 1) ⋅ d = n − m ⇒
− a − ( n − 1) ⋅ d = − m 
1 
1 n −m − ( m − n)
⇒ ( m − 1 − n + 1) ⋅ d = n − m ⇒ ( m − n ) ⋅ d = n − m / ⋅ ⇒ d= ⇒ d= ⇒
m−n m−n m−n

13
 − ( m − n)
⇒ d= ⇒ d = −1.
m−n
Računamo prvi član niza:
a + ( m − 1) ⋅ d = n 
1  ⇒ a1 + ( m − 1) ⋅ ( −1) = n ⇒ a1 − m + 1 = n ⇒ a1 = m + n − 1.
d = −1 
Zbroj prvih m + n članova aritmetičkog niza iznosi:
m+n m+n
sm+n = ⋅  2 ⋅ ( m + n − 1) + ( m + n − 1) ⋅ ( −1)  ⇒ sm+ n = ⋅ [ 2 ⋅ m + 2 ⋅ n − 2 − m − n + 1] ⇒
2  2
m+n
⇒ sm+n = ⋅ [ m + n − 1].
2
Vježba 095
Nañi zbroj prvih 14 članova aritmetičkog niza kojemu je šesti član jednak 8, a osmi član iznosi
6.
Rezultat: 91.

Zadatak 096 (Josip, gimnazija)

U geometrijskom nizu svaki je član (osim prvog) geometrijska sredina članova izmeñu kojih
leži. Dokaži!
Rješenje 096
Ponovimo!
Niz (an) je geometrijski niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
pomnoženom s konstantom q ≠ 0, tj.
a
an+1 = an ⋅ q ⇒ q = n +1 .
an
Broj q naziva se kvocijent geometrijskog niza.
Neka su x i y pozitivni brojevi. Tada je njihova geometrijska sredina definirana izrazom
G = x ⋅ y.
Neka su a, b i c tri uzastopna člana geometrijskog niza. Tada vrijedi:
a, b, c 
 b c 2
geometrijski  ⇒ = ⇒ b = a ⋅ c / ⇒ b= a ⋅ c.
 a b
niz 
Vježba 096
U aritmetičkom nizu svaki je član (osim prvog) aritmetička sredina članova izmeñu kojih leži.
Dokaži!
Rezultat: Dokaz analogan.

Zadatak 097 (Josip, gimnazija)

U geometrijskom nizu bilo koji član an geometrijska je sredina članova an-r i an+r. Dokaži!
Rješenje 097
Ponovimo!
n m n+m 2
x ⋅x = x , x⋅ y = x ⋅ y , x = x , x ≥ 0.
Niz (an) je geometrijski niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
pomnoženom s konstantom q ≠ 0, tj.
a = a ⋅ q.
n+1 n
Broj q naziva se kvocijent geometrijskog niza.
Opći član geometrijskog niza s prvim članom a1 i kvocijentom q ima oblik

14
 n −1
an = a ⋅ q , n ≥ 1.
1
Neka su x i y pozitivni brojevi. Tada je njihova geometrijska sredina definirana izrazom
G= x ⋅ y.
n − r −1 n + r −1 2 n − r −1 + n + r −1 2 n − r − 1 + n + r −1
an−r ⋅ an+ r = a ⋅q ⋅a ⋅q = a ⋅q = a ⋅q =
1 1 1 1

2 2⋅n − 2 2 2 ⋅ ( n −1) 2 2 ⋅ ( n −1) n −1

= a ⋅q = a ⋅q = a ⋅ q = a ⋅q = an .
1 1 1 1
Vježba 097
U aritmetičkom nizu bilo koji član an aritmetička je sredina članova an-r i an+r. Dokaži!
Rezultat: Dokaz analogan.

Zadatak 098 (Neno, gimnazija)

Nañi geometrijski niz za koji vrijedi da je svaki njegov član dva puta veći od zbroja članova
koji slijede iza njega.
Rješenje 098
Ponovimo!
n m n+m −n 1
x ⋅x = x , x = n , x ⋅ y = 0 ⇔ x = 0 ili y = 0 ili x = y = 0.
x
a c b d
= ⇒ = .
b d a c
Niz (an) je geometrijski niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
pomnoženom s konstantom q ≠ 0, tj.
a = a ⋅ q.
n+1 n
Broj q naziva se kvocijent geometrijskog niza.
Opći član geometrijskog niza s prvim članom a1 i kvocijentom q ima oblik
n −1
an = a ⋅ q , n ≥ 1.
1
Zbroj prvih n članova geometrijskog niza je
n
1− q
sn = a1 ⋅ , q ≠ 1.
1− q
Geometrijski red
2 3 n
a + a ⋅ q + a ⋅ q + a ⋅ q + ... + a ⋅ q + ...
1 1 1 1 1
konvergentan je onda i samo onda ako vrijedi
q < 1.
Njegova je suma jednaka
a1
s= .
1− q
Neka je sn zbroj prvih n članova geometrijskog niza, a s zbroj cijelog niza (geometrijskog reda). Iz
uvjeta zadatka slijedi:
 a n n
n −1 1− q  n −1  1 1− q  1
an = 2 ⋅ ( s − sn ) ⇒ a1 ⋅ q = 2 ⋅  1 − a1 ⋅  ⇒ a ⋅ q = 2 ⋅ a1  1 − q 1 − q  / ⋅ a ⇒
⋅ −
1− q 1 − q  1
   1
 1 n n n n
n −1 1− q  n −1 1−1+ q n −1 1−1+ q n −1 q
⇒ q = 2⋅ −  ⇒ q = 2⋅ ⇒ q = 2⋅ ⇒ q = 2⋅ ⇒
1− q 1− q  1− q 1− q 1− q
 

15
 n −1 n n −1 n n n −1 n n n −1 n
⇒ q ⋅ (1 − q ) = 2 ⋅ q ⇒ q −q = 2⋅q ⇒ q −q − 2⋅q =0 ⇒ q − 3⋅ q =0 ⇒

 nq = 0 nema smisla 
=0 q 
⇒ q ⋅q
n −1
− 3⋅ q
n n
=0 ⇒ q ⋅ q ( −1
)
−3 = 0 ⇒
−1  ⇒ 1
q − 3 = 0  − 3 = 0
 ⇒

q 
1 1 1 3 1
⇒ −3= 0 ⇒ =3 ⇒ = ⇒ q = .
q q q 1 3
Traženi geometrijski niz glasi:
a a a a a
a , 1 , 1 , 1 , 1 , 1 , ...
1 3 9 27 81 243
Vježba 098
Nañi geometrijski niz za koji vrijedi da je svaki njegov član jednak zbroju članova koji slijede
iza njega.
1 a a a a a
Rezultat: q= ⇒ a , 1 , 1 , 1 , 1 , 1 , ...
2 1 2 4 8 16 32

Zadatak 099 (Neno, gimnazija)

Nañi geometrijski niz čiji je zbroj jednak n – terostrukom prvom članu. (n > 0)
Rješenje 099
Ponovimo!
Niz (an) je geometrijski niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
pomnoženom s konstantom q ≠ 0, tj.
a = a ⋅ q.
n+1 n
Broj q naziva se kvocijent geometrijskog niza.
Geometrijski red
2 3 n
a + a ⋅ q + a ⋅ q + a ⋅ q + ... + a ⋅ q + ...
1 1 1 1 1
konvergentan je onda i samo onda ako vrijedi
q < 1.
Njegova je suma jednaka
a
s= 1 .
1− q
Neka je s zbroj cijelog niza (geometrijskog reda). Iz uvjeta zadatka dobije se:
a a 1 1 1 1− q 1
n ⋅ a1 = s ⇒ n ⋅ a1 = 1 ⇒ n ⋅ a1 = 1 / ⋅ ⇒ n= ⇒ n= /⋅ ⇒ 1− q = ⇒
1− q 1− q a 1− q 1− q n n
1
1 1 n −1
⇒ −q =
−1 / ⋅ ( −1) ⇒ q = 1 − ⇒ q = .
n n n
Svaki geometrijski niz koji ima kvocijent
n −1
q=
n
ima traženo svojstvo.
Vježba 099
Nañi geometrijski niz čiji je zbroj jednak dvostrukom prvom članu. (n > 0)
1 a a a a a
Rezultat: q= ⇒ a , 1 , 1 , 1 , 1 , 1 , ...
2 1 2 4 8 16 32

16
Zadatak 100 (Vix, gimnazija)
U nizu (an) vrijedi an+2 = an + an+1, tj. svaki član niza je jednak zbroju dvaju prethodnih
članova. Peti član je jednak 17. Zbroj početnih šest članova niza je jednak:
A. 51 B. 68 C . 85 D. 102
Rješenje 100
Ponovimo!
Rekurzivna formula ili rekurzija je formula kojom se opći član niza izražava pomoću prethodnih
članova. Uz rekurziju treba zadati i vrijednosti prvih nekoliko članova niza – onoliko koliko se
prethodnih članova javlja u rekurziji.
Budući da se u rekurziji
an+ 2 = an + an+1
javljaju dva prethodna člana, treba zadati i vrijednosti prva dva člana. Označimo prva dva člana niza:
a1 = a , a2 = b.
Dalje slijedi:
a3 = a1 + a2 = a + b
a4 = a2 + a3 = b + ( a + b ) = b + a + b = a + 2 ⋅ b
a5 = a3 + a4 = ( a + b ) + ( a + 2 ⋅ b ) = a + b + a + 2 ⋅ b = 2 ⋅ a + 3 ⋅ b
a6 = a4 + a5 = ( a + 2 ⋅ b ) + ( 2 ⋅ a + 3 ⋅ b ) = a + 2 ⋅ b + 2 ⋅ a + 3 ⋅ b = 3 ⋅ a + 5 ⋅ b.
Iz uvjeta zadatka je a5 = 17 pa zbroj prvih šest članova niza iznosi:
s = a1 + a2 + a3 + a4 + a5 + a6 ⇒ s = a + b + ( a + b ) + ( a + 2 ⋅ b ) + ( 2 ⋅ a + 3 ⋅ b ) + ( 3 ⋅ a + 5 ⋅ b ) ⇒
⇒ s = a + b + a + b + a + 2 ⋅ b + 2 ⋅ a + 3 ⋅ b + 3 ⋅ a + 5 ⋅ b ⇒ s = 8 ⋅ a + 12 ⋅ b ⇒ s = 4 ⋅ ( 2 ⋅ a + 3 ⋅ b ) ⇒
⇒  a5 = 2 ⋅ a + 3 ⋅ b  ⇒ s = 4 ⋅ a5 ⇒ s = 4 ⋅ 17 ⇒ s = 68.
Odgovor je pod B.
Vježba 100
U nizu (an) vrijedi an+2 = an + an+1, tj. svaki član niza je jednak zbroju dvaju prethodnih
članova. Peti član je jednak 10. Zbroj početnih šest članova niza je jednak:
A. 20 B. 50 C . 40 D. 10
Rezultat: C.

17