DEBELOSTJENE POSUDE (CIJEVI) - SASTAVLJENE CIJEVI 13

NAPREZANJA I POMACI U SASTAVLJENIM CIJEVIMA

Ranije je pokazano, izraz (41b), da je za cijev beskonačno velike debljine ( r2 ⇒ ∞ )

prema teoriji čvrstoće τmax, najveći dopušteni tlak ograničen čvrstoćom materijala cije-
vi, tj.: p1dop = σ dop / 2 . U praksi je omjer polumjera debele cijevi r2 / r1 ≤ 2 , te se za veće
tlakove rabe sastavljene cijevi.
Sastavljena cijev sastoji se od dvije cijevi, unutarnje (I) i vanjske (II), (slika 9).
Prvo se razmatra primjer u kojem su obje cijevi izrađene od istog materijala (E1=E2=E,
ν1=ν2=ν).
r2 +δ

E, ν
I

r1
r2
E, ν II

r3

Slika 9. Sastavni dijelovi složene debele cijevi

Ako se vanjska cijev (II) ugrije i navuče na unutarnju (I) cijev, nakon hlađenja se na
mjestu dodira stvara tlak pd. Taj tlak izaziva tlačno cirkularno naprezanje u unutarnjoj i
vlačno cirkularno naprezanje u vanjskoj cijevi (slika 10.a).

Dodirni tlak pd kod poznatog preklopa δ može se odrediti iz uvjeta radijalnih pomaka
sastavnih cijevi na površini dodira cijevi, tj. za r = r2 i kada nema vanjskog opterećenja:
− (u I ) r = r 2 + (u I I ) r = r 2 = δ , (56)

pri čemu je za unutarnju cijev (I) radijalni pomak za r = r2 i tlak p2 = pd određen prema
izrazu (47b), uz osno naprezanje σx = 0 i oznaku k1 = r1 / r2 :

r2 ⎛ r22 + r12 ⎞ r ⎛ 1 + k12 ⎞

(u I ) r =r 2 = − pd ⋅ ⋅ ⎜⎜ 2 2
− ν ⎟ = − pd ⋅ 2 ⋅ ⎜
⎟ ⎜ 2
−ν ⎟⎟ . (57a)
E ⎝ r2 − r1 ⎠ E ⎝ 1 − k1 ⎠
Za vanjsku cijev (II), radijalni pomak za r = r2 i tlak p1 = pd određen je prema izrazu
(32a), uz osno naprezanje σx = 0 i oznaku k 2 = r2 / r3 :

p ⋅r ⎛ r22 + r32 ⎞ pd ⋅ r2 ⎛ 1 + k 22 ⎞
II
(u ) r =r 2 = d 2 ⋅ ⎜⎜ 2 2
+ ν ⎟=
⎟ ⋅ ⎜⎜ 2
+ ν ⎟.
⎟ (57b)
E r
⎝ 3 − r2 ⎠ E ⎝ 1 − k 2 ⎠
Uvrštavanjem izraza (57a) i (57b) u jedn. (56), slijedi izraz za izračunavanje tlaka pd.
na mjestu dodira, nakon prisilnog sastavljanja cijevi, uz k1 = r1 / r2 i k 2 = r2 / r3 :

pd = ⋅
( )(
δ ⋅ E r32 − r22 r22 − r12 ) ili pd =
δ ⋅E
⋅
1
. (58)
2r23 r32 − r12 r2 1 + k12 1 + k 22
+
1 − k12 1 − k 22

"Ne usuđujemo se, ne zato što je teško, nego je teško jer se ne usuđujemo." © Z. VNUČEC, 2009.
DEBELOSTJENE POSUDE (CIJEVI) - SASTAVLJENE CIJEVI 14

Raspodjela naprezanja σ 'r i σ 'ϕ u sastavljenoj cijevi pod djelovanjem dodirnog tlaka pd
prikazana je na slici 10.a), a vrijednosti komponenti naprezanja određene su izrazima
(59a) i (59b).
Raspodjela naprezanja σ ''r i σ ''ϕ u jednodijelnoj cijevi, čije se dimenzije podudaraju s
unutarnjim (r1) i vanjskim (r3) polumjerom sastavljene cijevi; pod djelovanjem unutar-
njeg tlaka p1 prikazana je na slici 10.b), a vrijednosti komponenti naprezanja određene
su izrazima (60a) i (60b).
Rezultirajuća naprezanja σ r i σ ϕ u sastavljenoj cijevi pod djelovanjem unutarnjeg tlaka
p1 određena su primjenom principa superpozicije zbrajanjem odgovarajućih vrijednosti
komponenti naprezanja za dodirni tlak pd (primjer na slici 10.a) i za tlak p1 (slika 10.b).
Rezultirajuće vrijednosti komponenti naprezanja u sastavljenoj cijevi određene su izra-
zima (61a), (61b), (61c), a prikazane su na slici 10.c).

a) b) c) σ ''ϕ
II r3 r3
r3 σ ''ϕ p
pd 2 σϕ
r2
−pd + -p2 + +
+ p1 0 p1 0
− r1 0 − σ 'ϕ − r1 − r1 A B
σ 'r σ '' r σ '' r
r2 σr r2
I I
II
Slika 10. Raspodjela radijalnih i cirkularnih naprezanja u sastavljenoj cijevi:
a) samo od dodirnog tlaka pd ; b) samo od unutarnjeg tlaka p1 ;
c) sastavljena cijev s dodirnim tlakom pd i opterećena unutarnjim tlakom p1

Vrijednosti radijalnih i cirkularnih naprezanja u sastavljenoj cijevi su na površinama

unutarnje (I) i vanjske (II) debele cijevi:
a) kod sastavljene cijevi s vrijednosti dodirnog tlakom pd na polumjeru r2 (slika 10.a):
- unutarnja cijev (I): (σ ' r ) r =r1 = 0 , (σ 'r ) r = r 2 = − pd ,
⎫
2 r22 r22 + r12 ⎬ (59a)
(σ 'ϕ ) r = r1 = − pd ⋅ , (σ 'ϕ ) r = r 2 = − pd ⋅ ,
r22 − r12 r22 − r12 ⎭

- vanjska cijev (II): (σ 'r ) r = r 2 = − pd , (σ 'r ) r =r3 = 0 ,

⎫
r32 + r22 2 r22 ⎬ (59b)
(σ 'ϕ ) r =r 2 = pd ⋅ , (σ 'ϕ ) r = r 3 = pd ⋅ , ⎭
r32 − r22 r32 − r22
b) kod opterećenja jednodijelne cijevi (r1, r3) samo unutarnjim tlakom p1 (slika 10.b):
r32 + r12
(σ ' 'r ) r = r 1 = − p1 , (σ ' 'ϕ ) r = r 1 = p1 ⋅ , (60a)
r32 − r12
r12 ⎡ r32 ⎤ r12 ⎡ r32 ⎤
(σ ' 'r ) r = r 2 = p1 ⋅ ⋅ ⎢ 1
r32 − r12 ⎣ r22 ⎦
− ⎥ , (σ ' ' )
ϕ r = r2 = p1 ⋅ ⋅ ⎢1 + ⎥ ,
r32 − r12 ⎣ r22 ⎦
⎫
2 r12 ⎬ (60b)
(σ ' 'r ) r =r3 = 0 , (σ ' 'ϕ ) r = r 3 = p1 ⋅ 2 .
r3 − r12 ⎭

"Ne usuđujemo se, ne zato što je teško, nego je teško jer se ne usuđujemo." © Z. VNUČEC, 2009.
DEBELOSTJENE POSUDE (CIJEVI) - SASTAVLJENE CIJEVI 15

c) kod sastavljene cijevi s dodirnim tlakom pd na polumjeru r2 i opterećenja unutarnjim

tlakom p1 (slika 10.c):
- radijalne komponente naprezanja su:
za r = r1 : σ r = (σ 'r ) r = r 1 + (σ ' 'r ) r = r 1 = − p1 ,
⎫
za r = r2 : σ r = (σ 'r ) r =r 2 + (σ ' ' r ) r =r 2 = − pd + p1 ⋅
r12 ⎡
⋅ ⎢1 −
r32 ⎤
⎥, ⎬ (61a)
r32 − r12 ⎣ r22 ⎦
za r = r3 : σ r = (σ 'r ) r = r 3 + (σ ' 'r ) r = r 3 = 0 ,
⎭
- cirkularne komponente naprezanja su:
- unutarnja cijev (I):

za r = r1 : σ ϕ = (σ 'ϕ ) r = r1 + (σ ' 'ϕ ) r = r 1 = − pd ⋅

2 r22
+ p1 ⋅
r32 + r12
, ⎫
r22 − r12 r32 − r12
⎬ (61b)
r22 + r12 r12 ⎡ r32 ⎤
za r = r2 : σ ϕ = (σ 'ϕ ) r =r 2 + (σ ' 'ϕ ) r =r 2 = − pd ⋅
r22 − r12
+ p1 ⋅
r32 − r12
⋅ ⎢1 +
⎣ r22
⎥,
⎦
⎭
- vanjska cijev (II):

za r = r2 : σ ϕ = (σ 'ϕ ) r =r 2 + (σ ' 'ϕ ) r =r 2 = pd ⋅

r32 + r22
+ p1 ⋅
r12 ⎡ r2 ⎤
⋅ ⎢1 + 32 ⎥ , ⎫
r32 − r22 r32 − r12 ⎣ r2 ⎦ ⎬ (61c)
2 r22 2 r12
za r = r3 : σ ϕ = (σ 'ϕ ) r =r3 + (σ ' 'ϕ ) r =r3 = pd ⋅
r32 − r22
+ p1 ⋅
r32 − r12
. ⎭
Iz slike 10.c) vidi se, da su se vrijednosti cirkularnih naprezanja smanjile u unutarnjoj
cijevi, ali su se povećale u vanjskoj cijevi u odnosu na vrijednosti naprezanja u cijevi iz
jednog dijela, kod jednakog unutarnjeg tlaka p1 u cijevi. Pravilnim izborom vrijednosti
preklopa δ može se dobiti jednoličnija raspodjela maksimalnih naprezanja u obje cijevi.
U praksi se rabi i izrada sastavljene cijevi od više cijevi s preklopima, slika 11, da bi
se postigla što jednoličnija raspodjela cirkularnih naprezanja u cijevima, a time i bolje
iskorištenje sa stanovišta čvrstoće materijala cijevi.

σϕ jednodijelna cijev

σ 'ϕ

σ I Iϕ
σ I
ϕ σ I I Iϕ σ I Vϕ

+
+ +
+

0
r1 r2 r3 r4 r5 r
Slika 11. Raspodjela cirkularnih naprezanja u sastavljenoj cijevi od četiri cijevi u
usporedbi s cirkularnim naprezanjima u jednodijelnoj cijevi (r1, r5), kod opterećenja je-
dnakim unutarnjim tlakom p1

"Ne usuđujemo se, ne zato što je teško, nego je teško jer se ne usuđujemo." © Z. VNUČEC, 2009.
DEBELOSTJENE POSUDE (CIJEVI) - SASTAVLJENE CIJEVI 16

Izrazi za određivanje vrijednosti radijalnih i cirkularnih naprezanja u sastavljenoj ci-

jevi na površinama unutarnje (I) i vanjske (II) sastavne cijevi su (61a, 61b i 61c), slika
10.c. Oni se mogu pisati jednostavnije u obliku ranije danih izraza (25), (26) i (35a),
(35b), kad se odredi tlak p2 na dodiru sastavnih cijevi, slika 12.
Izraz za određivanje vrijednosti tlaka p2 na površinama dodira sastavnih cijevi I i II
sastavljene cijevi jest:

r12 ⎡ r32 ⎤
za r = r2 : p2 = (σ r ) r =r 2 = pd − p1 ⋅ ⋅ ⎢1 − ⎥ . (62)
r32 − r12 ⎣ r22 ⎦

b)
a) II
I

r p2
p1
0 (x) +
0 (x)

p2
r1 r2
r3 r2

Slika 12. Opterećenja tlakovima sastavne cijevi I (slika a) i cijevi II (slika b),
sastavljene cijevi opterećene unutarnjim tlakom p1 (slika 10.c)

Slijede izrazi za određivanje vrijednosti radijalnih i cirkularnih naprezanja na površi-

nama unutarnje (I) i vanjske (II) sastavne cijevi, uz prikaz raspodjele na slici 10.c:
- radijalne komponente naprezanja su:
(σ r ) r = r 1 = − p1 , (σ rI ) r = r 2 = (σ rI I ) r = r 2 = − p2 , (σ r ) r =r 3 = 0 . (63a)

- cirkularne komponente naprezanja za unutarnju cijev (I) su:

r22 + r12 2 r22 2 r12 r22 + r12
(σ ϕ ) r =r1 = p1 ⋅ − p 2 ⋅ , (σ I
)
ϕ r =r 2 = p1 ⋅ − p 2 ⋅ ; (63b)
r22 − r12 r22 − r12 r22 − r12 r22 − r12

- cirkularne komponente naprezanja za vanjsku cijev (I I) su:

r32 + r22 2 r22
(σ ϕ ) r =r 2
II
= p2 ⋅ 2 , (σ ϕ ) r =r 3 = p2 ⋅ 2 . (63c)
r3 − r22 r3 − r22

Radijalni pomaci na unutarnjoj, dodirnoj i vanjskoj površini sastavljene cijevi, tj. pove-
ćanja polumjera sastavnih cijevi kod opterećenja unutarnjim tlakom p1 su:
- za unutarnju cijev (I):
p1 ⋅ r1 ⎛ r12 + r22 ⎞ 2 r1 r22
I
(u ) r =r1 = ⋅ ⎜ ⎟
+ν ⎟ − p2 ⋅ ⋅ , (64a)
E ⎜⎝ r22 − r12 ⎠ E r22 − r12

2 p1 ⋅ r12 ⋅ r2 r2 ⎛ r22 + r12 ⎞

(u I ) r =r 2 = 2 2
− p 2 ⋅ ⋅ ⎜⎜ 2 2
−ν ⎟⎟ ; (64b)
E ⋅ (r2 − r1 ) E ⎝ r2 − r1 ⎠

"Ne usuđujemo se, ne zato što je teško, nego je teško jer se ne usuđujemo." © Z. VNUČEC, 2009.
DEBELOSTJENE POSUDE (CIJEVI) - SASTAVLJENE CIJEVI 17

- za vanjsku cijev (I I):

p2 ⋅ r2 ⎛ r2 + r2 ⎞
(u I I ) r =r 2 = ⋅ ⎜⎜ 32 22 +ν ⎟⎟ , tj. vrijedi: (u I I ) r =r 2 = (u I ) r =r 2 + δ , (64c)
E ⎝ r3 − r2 ⎠
2 r3 r2
(u I I ) r =r 3 = p2 ⋅ ⋅ 2 2 2. (64d)
E r3 − r2

ODREĐIVANJE OPTIMALNOG PREKLOPA SASTAVLJENE CIJEVI

Iz uvjeta jednakosti ekvivalentnog naprezanja u točki A i točki B prema teoriji naj-

većih posmičnih naprezanja (τ max): (σ ekv ) A = (σ ekv ) B = σ 1 − σ 3 , slika 10.c), može se od-
rediti vrijednost optimalnog preklopa kod sastavljanja cijevi, kad su zadane dimenzi-
je sastavnih cijevi (od istog materijala) i iznos je radnog tlaka p1 u cijevi:

δ opt =
2 p1 r ⋅r2 ⋅ r2 − r2
⋅ 2 22 32 2 2 1 2 2 .
( )
( )
E r3 ⋅ r2 − r1 + r2 ⋅ r3 − r2( ) (65)

Kod optimalnog preklopa sastavljene cijevi, vrijednost ekvivalentnog naprezanja u sas-

tavnim cijevima jest:
⎡ ⎤
⎢ ⎥
2 p1 ⋅ r32 ⎢ 1 ⎥.
σ ekv = 2 ⋅ 1−
2 ⎢
(66)
r3 − r1 r32
r2 ⎥
2
⎢ 2 2
+ 2 2 ⎥
⎣ r3 − r2 r2 − r1 ⎦
To će naprezanje (66) imati minimalnu vrijednost, ako je ispunjen uvjet polumjera:

r '2 = r1 ⋅ r3 , (67)

a tada je vrijednost minimalnog ekvivalentnog naprezanja u cijevima:

r3
(σ 'ekv ) min = p1 ⋅ (to je tzv. Gadolinov uvjet). (68)
r3 − r1

U tom je slučaju optimalna vrijednost dodirnog tlaka na sastavu cijevi (r = r '2), kod op-
terećenja unutarnjim radnim tlakom p1:
p1 r3 − r1
p 'd = ⋅ , (69)
2 r3 + r1

a vrijednost optimalnog preklopa u tom je slučaju:

p1 ⋅ r '2
δ 'opt = . (70)
E

Numerički primjeri sa sastavljenim cijevima dani su u riješenim primjerima i seminar-

skim zadacima iz ovog područja.

"Ne usuđujemo se, ne zato što je teško, nego je teško jer se ne usuđujemo." © Z. VNUČEC, 2009.