2.3.

Konačna i sadašnja vrijednost više periodičnih iznosa (Rente)

Rente su periodičke uplate (ili isplate, u daljem samo uplate ili rate dogod kontekst ne zahtijeva drugačije)
nominalno jednakih iznosa obično označenih sa R (kao Rata). Uplate se izvršavaju u jednakim vremenskim
razmacima i na svaku od njih se, po osnovnoj formuli (SDKR 1), primjenjuje uvijek ista kamatna stopa i.
Ugovorom se također utvrđuje broj uplata n (trajanje ugovora). Pitanja koja se u praksi postavljaju su:

1. Koja je buduća, konačna akumulirana vrijednost svih uloga (kojom se nominalnom svotom raspolaže
nakon n uloga-perioda)?
2. Koja je sadašnja vrijednost nominalne svote kojom se raspolaže nakon n ulaganja?
Razlikujemo

i. prenumerando rentu, gdje se ulaže na početku svakog perioda ukamaćivanja

ii. postnumerando rentu, gdje se ulaže na kraju svakog perioda ukamaćivanja

2.3.1 Buduća vrijednost rente

Označimo sa r=1+i kamatni faktor. Njegovu recipročnu vrijednost 1/r nazivamo diskontnim faktorom. Uplate
(isplate) su nominalno jednake za svaki period, u iznosu R. Primijetimo i to da osnovna formula time poprima
oblik
n
C n=C 0⋅r (SDKR 2)

2.3.1.1 Prenumerando renta

Promotrimo slučaj n=3. Uplaćuju se dakle tri rate na početku svakog perioda koje se ukamaćuju po osnovnoj
formuli. Primijetimo da ovdje R igra ulogu C0 u toj formuli. Prvi se ulog R ukamaćuje 3 puta, drugi 2 puta a
treći jednom. Konačne akumulirane vrijednosti svakog uloga nakon isteka trogodišnjeg ugovora vidimo u
posljednjem stupcu. Na kraju se raspolaže sa sumom tih triju ukamaćenih uloga.

t=0 t=1 t=2 t=3

R (uplata u t=0) Rr3
R (uplata u t=1) Rr2
R (uplata u t=2) Rr
Ukupna konačna vrijednost nakon 3 perioda Rr3+ Rr2 + Rr

Izlučivanjem Rr iz ukupne konačne vrijednosti dobivamo

3
( 2
) r −1
S3=Rr 1+r +r =Rr .
r −1
Posljednja relacija slijedi iz poznatog izraza za sumu geometrijskog reda. Za n uloga dobivamo
n
r −1
Sn=Rr .
r−1
2.3.1.2. Postnumerando renta
Uplaćuje se krajem perioda što znači da se posljednji, treći ulog neće ukamatiti, dok se prvi ukamaćuje samo
dvaput.

t=0 t=1 t=2 t=3

2
Nema uplate R (uplata u t=1) Rr
na početku R (uplata u t=2) Rr
ugovora R (uplata u t=3)
Ukupna konačna vrijednost nakon 3 perioda Rr2+ Rr + R

Ovdje možemo izlučiti samo R, dok je ostalo kao i s prenumerando rentom. Dobivamo
3
r −1
S3=R ( 1+r + r )=R
' 2
r −1
i općenito

' r n−1
Sn=R .
r−1
Odsutnost faktora r›1 u odnosu na formulu za buduću vrijednost prenumerando rente odražava činjenicu da
je manji broj ukamaćivanja doveo do manje akumulirane vrijednosti uplata.

Primjer 2

Koliki je bio godišnji ulog ako je za 12 godina uz godišnji kamatnjak 9 i složenu, dekurzivnu godišnju
kapitalizaciju konačna vrijednost iznosila 540 000 kn? Ulagalo se na početku godine.

Rješenje

n = 12, r = 1 + 0.09 = 1.09, S12 = 540,000

r n−1 Sn r−1
Prenumerando ulaganje: Sn=Rr ⟹ R= =24,597.57 kn .
r−1 r r n−1
2.3.2 Sadašnja vrijednost rente
U praksi se često postavlja pitanje koliko jedna buduća svota vrijedi danas. Ako od banke tražim 10
redovitih isplata u iznosu R na osnovu današnjeg pologa, ne želim uložiti svih 10 puta R danas jer će
novac (vjerojatno) gubiti vrijednost, a želim k tome postići kamatnu stopu i. Koliko onda uložiti danas?

2.3.2.1 Prenumerando renta

Primjenjujemo istu metodu kao i kod buduće vrijednosti rente, ali ovaj put se pitamo za sadašnju
vrijednost budućih rata, tj. diskontiramo po osnovnoj formuli (SDKR 2) dijeljenjem buduće vrijednosti R –
koja sad odgovara budućoj vrijednosti Cn u toj formuli – da bismo dobili vrijednost od R nakon 1-2-3
perioda u trenutku n=0, dakle danas.

Današnja vrijednost svote R je, naravno, R (ne treba je diskontirati). Drugu uplatu – nakon jednog
perioda – diskontiramo jednom (dijelimo s r1), a treću – nakon 2 perioda – dvaput (dijelimo s r 2).

t=0 t=1 t=2 t=3

Uplata u trenutku t R R R Nema više
uplata/isplata
Sadašnja vrijednost uplate R R/r R/r2
Ukupna sadašnja vrijednost svih uplata R + R/r + R/r2

Ovdje izlučujemo R/r2 odakle slijedi primjena geometrijskog reda kao kod budućih vrijednosti, pa imamo
3
R
A'3 = ( 1+ r +r 2 )= R2 r −1
r 2
r r −1
odnosno za n rata
n
' R r −1
A = n−1
n .
r r−1

2.3.2.2 Postnumerando renta

Ovdje se uplaćuje nakon prvog perioda ukamaćivanja. To znači da se već prva uplata mora diskontirati
(jednom). Ostatak postupka je analogan prenumerando postupku.

t=0 t=1 t=2 t=3

Uplata u trenutku t R R R
Sadašnja vrijednost uplate R/r R/r2 R/r3
Ukupna sadašnja vrijednost svih uplata R/r + R/r + R/r3
2

Ovdje se izlučuje R/r3 i opet primijeni geometrijski red pa slijedi

R( 2
) R r 3−1
A3 = 1+ r +r =
r3 r 3 r−1
odnosno za n rata
 n
R r −1
An = n .
r r−1
I ovdje se razlika između pre- i postnumerando rente odražava u faktoru r›1, ovaj put u nazivniku. Jedno
dodatno dijeljenje u postnumerando slučaju smanjuje današnju vrijednost; odraz činjenice da je već i
prvi ulog diskontiran.

Primjer 3

Koliki iznos valja danas uložiti u banku da se osigura pet isplata po 30 000 kn na kraju godine? Obračun
kamata je godišnji, složen i dekurzivan, uz godišnji kamatnjak 5.

Rješenje

n = 5, R = 30 000, r = 1.05

R r n−1
Postnumerando isplate: An = n = 129,884.30 kn .
r r−1

2.4 Gotovinski kredit (Zajam)

Gotovinski kredit ili zajam je vjerojatno najrašireniji financijski instrument u općoj – dakle i osobnoj, ne
samo poslovnoj – uporabi. Kako se u biti svodi na postnumerando rentu, obrađujemo ga u zaključku
ovog poglavlja, ukazujući na praktičnu primjenu i terminologiju.

Ako od banke želimo posuditi iznos od C0 1, koji smo spremni otplaćivati mjesečno, trebamo imati realnu
predodžbu o tome koliki mjesečni iznos možemo izdvajati u svrhu otplate te posudbe (duga, zajma…jest,
nekako mi se ne sviđa ta riječ zajam, ali što mogu). Također, moramo imati predodžbu o vremenskom
okviru otplate, u pravilu mjerenom godinama. Svakako bismo željeli otplatiti zajam što prije. Željela bi to
i banka, koja će za kraći rok otplate zaračunati nižu kamatnu stopu nego za duži rok (zašto?).

Stoga, pošto (bankovnoj) činovnici izrazimo svoje želje, ona će nam ponuditi nekoliko opcija. Za
određenu visinu (iznos) zajma C0 varirat ćemo n mjeseci otplate, kamatnu stopu i te anuitet „a“, sve
dok se ne odlučimo za odgovarajuću opciju koja, naravno, može uključivati promjenu visine zajma ili
odustajanje od njega, barem u toj banci.

Kako bilo, ako se odlučimo za zajam, saznat ćemo ukupnu otplatu tj. sumu svih anuiteta koji uključuju
mjesečnu kamatu. Na kraju ugovora vrijedit će da je kamata, odnosno cijena posudbe visine C 0, dana s

Ukupna kamata = (suma svih n anuiteta ) minus (visina zajma C0) .

To je cijena koju plaćamo da bismo danas raspolagali iznosom od C 0 .

Tehnika u pozadini ovih računa jest tehnika sadašnje vrijednosti postnumerando rente. Zajam – ono što
nam banka isplati danas – jest diskontirana vrijednost naših budućih, nominalno jednakih, mjesečnih
otplata koje dospijevaju krajem perioda otplate (ukamaćivanja). Izraz A n u formuli za sadašnju vrijednost
rente zamijenimo sa C0 a R (kao „rata“) u istoj formuli s a (kao „anuitet“). Dakle, sve je isto kao u renti,
do na terminologiju i oznake, pa imamo
1
Indeks 0 opet označava početni trenutak; govorimo o svoti kojom želimo raspolagati „danas“
 n n
R r −1 a r −1
An = n
→ C0 = n odnosno, uz C = C0 za jednostavnost,
r r−1 r r−1
n
r (r−1)
. a=C ∙ n (Ann 1)
r −1
Time smo dobili jednake anuitete kojima u n navrata trebamo otplatiti naš dug (zajam) C.